Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) je danas saopštila da je "duboko zabrinuta" zbog izostajanja odgovora Sirije na pitanje o njenim velikim zalihama hemijskog oružja među kojim mogu biti i zabranjeni ratni otrovi.
Sirija je 2013. pristala da se pridruži OPCW, ubrzo pošto je u gasnom napadu u blizini Damaska poginulo više od 1.400 osoba.
- Uprkos više od decenije intenzivnog rada, slučaj hemijskog oružja Sirije i dalje ne može biti zatvoren - rekao je generalni direktor organizacije Fernando Arias na godišnjem sastanku OPCW-a.
Ta organizacija je ranije optuživala režim sirijskog predsjednika Bašara el Asada da koristi hemijsko oružje u građanskom ratu, što je Damask demantovao.
- Od 2014. godine, sekretarijat (OPCW) je prijavio ukupno 26 neriješenih pitanja, od kojih je od tada sedam riješeno, a tiču se zaliha hemijskog oružja u Siriji - rekao je Arias.
- Sadržaj preostalih 19 neriješenih pitanja izaziva veliku zabrinutost jer se odnosi na velike količine potencijalno neprijavljenih ili neprovjerenih hemijskih ratnih agenasa i hemijske municije - dodao je on.
Pravo glasa Sirije u OPCW-u je suspendovan 2021. godine. Ta sankcija bez presedana je bila odgovor na gasne napade na civile 2017. godine, koje je Damask negirao.
Prošle godine OPCW je optužila Siriju za napad hlorom 2018. u kojem su poginule 43 osobe, što je izazvalo napetost između Damaska i Zapada.
Sukob u Siriji, izazvan gušenjem prodemokratskih demonstracija 2011. godine, ostavio je više od pola miliona mrtvih, raselio milione ljudi i podijelio zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zabrinutost zbog velike količine hemijskog oružja u Siriji

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula oštro se osvrnuo na političku situaciju u Srbiji, ocjenjujući kako je povjerenje Evropske unije u režim Srpske napredne stranke (SNS) ozbiljno narušeno, posebno nakon odluke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ipak otputuje u Moskvu na obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom.
U razgovoru za Nova.rs, nakon što je u Evropskom parlamentu predstavio svoj prvi izvještaj o napretku Srbije u procesu evrointegracija, Tonino Picula je rekao da će nakon odlaska Vučića u Moskvu bilo kom evropskom političaru biti teško da i dalje zagovara brži napredak Srbije ili da ignoriše njene unutrašnje probleme.
- Nadam se da Vučićev izlet u Rusiju predstavlja prekretnicu u odnosu Evropske komisije, jednog dijela Evropskog savjeta i Delegacija Evropske unije u Srbiji (EEAS) prema Srbiji. Evropski parlament nema razloga za promjenu stavova jer u kontinuitetu izražava kritiku prema Vučićevom Beogradu. Pogotovo je važno kako će se u ovoj situaciji postaviti Evropska narodna stranka (EPP) čiji je SNS pridruženi član. Čak i u slučaju da je izbjegao odlazak u Moskvu, Vučiću ne bi trebalo tek tako dozvoliti da se održi u domu evropskih integracija jer je on pristupni proces već toliko puta kompromitovao svojim potezima i politikama u Srbiji - istakao je Picula.
Ali, dodao je, budući da je otišao na paradu u organizaciji Vladimira Putina, biće vrlo teško bilo kom od Vučiću sklonih političara u EU da dalje zagovara brži napredak Srbije ili ignoriše sve one otvorene probleme sa kojima se on već mjesecima neuspješno suočava u zemlji.
- Svrstavanje uz ruskog diktatora je i odgovor na pitanje je li Vučićev režim uopšte posvećen ulasku u Evropsku uniju, ali to se znalo i ranije. On je očigledno odlučio ići jednim drugim putem, a unutar EU bliske odnose može održavati samo sa Orbanom, Ficom i sličnima. Osim toga, zataškavanje Vučićeve moskovske priče od strane relevantnih evropskih institucija moglo bi itekako kompromitovati i cijelu politiku proširenja temeljenu na usvajanju tzv. fundamentalnih vrijednosti od strane država kandidata - &nbsp;istakao je on.
U Srbiji je sada jedna od glavnih tema to da će se studentski pokret sa „ulica preći na birališta“, odnosno da ulaze u političku arenu. Doduše, mnogi izborni uslovi, na koje je ranije Evropski parlament pozivao nisu ispunjeni.
“Zahtjevi studenata se zaista preklapaju sa kriterijumima EU, ali srpsko izborno zakonodavstvo odstupa od opšteprihvaćenih standarda što je jasno potvrđeno nalazima međunarodnih organizacija. Postojanje i nepristrasno funkcionisanje ključnih institucija poput REM-a, sređivanje biračkih spiskova i potpuna implementacija 25 preporuka OEBS-a/ODIHR-a i Savjeta Evrope o izbornoj reformi i dalje su neophodni za održavanje poštenih i fer izbora. Nisam siguran je li dobro imati nove izbore pod starim uslovima. Evropski parlament i EU mogu poslati misije u pokušaj deblokade internog procesa pregovora, kao što smo već jednom uspjeli u Sjevernoj Makedoniji. Međutim, za tako nešto mora postojati dobra volja sa obje strane. Brisel takođe može izvršiti ozbiljniji politički pritisak što bi uključivalo i suspendovanje isplate evropskih sredstava”, istakao je Picula.
Još jedna priča u centru pažnje u Srbiji je i pitanje trenutnog ministra finansija Siniše Malog, gdje su novinari KRIK-a otkrili da je pomoću ofšor firmi finansirao školovanje svoje djece sa četvrt miliona eura.
- Naravno, kao političar ne smijem se i ne mogu miješati u stvari koje su u domenu pravosuđa. Ono što mogu istaći je da se bahati obrazac ponašanja često manifestuje ne samo kroz retoriku nego i kroz djela. Spominjete ozbiljne optužbe i definitivno nije zdravo za demokratiju i pravnu državu da osoba pod takvim teretom obavlja javnu dužnost kao da se ništa važno ne događa. Ali na potezu najprije mora biti pravosuđe - zaključio je Picula.

Picula: Nadam se da je Vučićev izlet u Moskvu prekretnica u odnosu EK prema Srbiji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarao je povodom 9. maja – Dana Evrope, sa mladima koji su kao studenti bili učesnici Erasmus programa. - U otvorenom razgovoru, predsjednik Milatović je istakao da upravo Dan Evrope podsjeća na temeljne principe na kojima počiva savremena Evropa – solidarnosti, saradnje, slobode kretanja, razmjene ideja i znanja, naglašavajući da je Erasmus program izuzetna prilika za povezivanje mladih, sticanje novih znanja i vrijednih iskustava - saopšteno je iz kabineta Milatovića. Dodao je da Erasmus, osim što je obrazovni program, predstvlja simbol ujedinjene Evrope – Evrope bez granica, zasnovane na zajedničkim vrijednostima, solidarnosti i međusobnom razumijevanju. - U tom smislu, naglasio je da ovakvi programi imaju važnu ulogu u jačanju evropskih vrijednosti kod mladih, podstičući ih da razmišljaju otvoreno, da sarađuju i aktivno doprinose izgradnji zajedničke evropske budućnosti - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508160548_0ab01b4a4bd31b4cd92c116d3cbf0a1aba547b69f0172ae61fa19d7c01117c52.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508160548_0ab01b4a4bd31b4cd92c116d3cbf0a1aba547b69f0172ae61fa19d7c01117c52" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="milatović sa mladima"> </figure>  Podsjetio je da je i sam imao privilegiju da bude dio Erasmus programa, dodajući da je to iskustvo imalo važnu ulogu u njegovom profesionalnom i ličnom razvoju. Milatović je poručio i da je obrazovanje temelj svakog društva koje teži napretku i uspjehu, te da su mladi ljudi najvredniji resurs naše države. - Istakao je da su njihovo obrazovanje i aktivan društveni angažman ključni za izgradnju prosperitetnije budućnosti naše zemlje. U tom kontekstu, pozvao je mlade da nastave da se obrazuju, da budu društveno angažovani i da na taj način aktivno doprinesu razvoju svojih zajednica. Dodao je da je važno da budu svjesni odgovornosti koju nose, ali i da prepoznaju prilike koje im se nude, jer upravo kroz te procese oblikuju svoju budućnost, budućnost Crne Gore i Evrope u cjelini - navodi se u saopštenju. Tokom razgovora, razmijenjena su mišljenja o izazovima s kojima se mladi u Crnoj Gori danas suočavaju, kao i o mogućnostima za unapređenje obrazovnog sistema i stvaranje boljeg društveno-ekonomskog ambijenta. Na kraju, predsjednik Milatović izrazio je uvjerenje da će mladi, osnaženi stečenim znanjem i iskustvima kroz programe poput Erasmusa, igrati sve aktivniju ulogu u razvoju crnogorskog društva, te da će svojim djelovanjem dati doprinos jačanju demokratskih vrijednosti u našoj zemlji.

Milatović: Obrazovanje je temelj napretka Crne Gore

Tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Herceg Novom, predstavnica Evropskog saveza i potpredsjednica SD-a u ovom gradu Tanja Vujičić, postavila je pitanje predsjedniku opštine Stevanu Katiću u vezi radova u Njegoševoj ulici, koji do danas nisu završeni.
- Na moje pitanje u emisiji Debata – zašto nema table na rekonstrukciji Njegoševe ulice sa osnovnim informacijama – gospodin Katić je duhovito odgovorio da meni “vrijeme brzo prolazi”, jer će, kako reče, 1. maja biti tačno šest mjeseci od početka radova – i da je to predviđeni rok.
Evo nas danas, kaže Vujičić, osmog maja - tabla i dalje ne postoji, a radovi još traju.&nbsp;
- Ako meni vrijeme brzo prolazi, čini se da izvođaču radovi idu puževim korakom. Zato još jednom pitam – pošto tabla još nije postavljena – da li ćete je bar okačiti kad se (jednog dana) sve završi, kao spomenik vašem vremenskom poimanju stvarnosti - navela je Vujičić.

Vujičić: Osmi je maj, tabla o rekonstrukciji Njegoševe ulice u Herceg Novom i dalje ne postoji, a radovi još traju

Tužilački savjet, kojim je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, usvojio je nova Pravila za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca tužilaštava, a na istoj sjednici imenovana je Tanja Božović za tužiteljku u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.&nbsp;
Navedenim pravilima se uređuju postupak ocjenjivanja i indikatori za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene rada državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, saopšteno je iz Tužilaštva.&nbsp;
Razmatrane su i pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.&nbsp;
Tužilački savjet je dao mišljenje da je 20 pritužbi neosnovano, jedna osnovana, dok je za tri pritužbe dao mišljenje da se ne radi o pritužbi na rad državnog tužioca i rukovodioca državnog tužilaštva u pogledu zakonitosti rada.

Tanja Božović imenovana za tužiteljku u Višem tužilaštvu

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću, optuženima za mučenje, nastavljeno je saslušanjem Jovana Mrvaljevića, koji je ispričao da je bio žrtva torture, da ga je više policajaca tuklo, prijetilo mu smrću i maltretiralo.
Sa druge strane, odbrana optuženih smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku koji ne govori istinu, ukazujući na to da u ljekarskom izvještaju kod Mrvaljevića nema konstatovanih povreda.
Lazovića i Raičevića Tužilaštvo tereti za mučenje Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. godine.
Mrvaljević je danas doveden iz Istražnog zatvora. On je pred sudijom Ilijom Radulovićem ispričao da je krajem 2020. godine bio u vozilu sa Vladanom Mijuškovićem i Milom Jovanovićem, te da je prilikom pretresa automobila pronađeno oružje, nakon čega su svi odvedeni u Centar bezbjednosti Nikšić.
Nakon toga, prema njegovim riječima, dovedeni su u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala u Podgorici, gdje su mu, kako je naveo, govorili da prizna da je planirao da ubije nekog iz „kavačkog klana“.
Mrvaljević je rekao da su nakon toga vozilom s njim krenuli prema Budošu.
– Jugoslav Raičević je na motoroli rekao: "Petre, ovaj neće da sluša". Nakon toga Lazović je izašao iz drugog vozila i krenuo da me udara i vrijeđa – kazao je Mrvaljević.
Kako kaže, sve vrijeme dok su ga vozili, tukli su ga i udarali po nogama i rebrima. U vozilu su bila četvorica policajaca.
On je naveo i da su ga iz vozila izvukli u blizini Mareze, „stavili mu kesu na glavu“ i nastavili da ga maltretiraju. Kaže i da mu je prijećeno „smrću i silovanjem“.
Prema njegovim riječima, pozlilo mu je i odveli su ga u bolnicu.
– Kada sam napustio bolnicu, opet su me odveli u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, gdje su nastavili da me maltretiraju i stvaraju pritisak da priznam da smo planirali da ubijemo nekog „kavčanina“ – kazao je Mrvaljević.
Dodao je da je prepoznao Jugoslava Raičevića jer je skinuo fantomku i rekao mu da potpiše ono što su mu dali da potpiše.
Sudija Radulović ukazao je na razlike u iskazima Mrvaljevića – pred tužiteljkom je rekao da je Jugoslav pozvao kolegu, a danas da je zvao Petra Lazovića. Mrvaljević je odgovorio da je Raičević rekao: „Petre, ovaj neće da sluša“.
Na pitanje tužiteljke, Mrvaljević je rekao da ga je Raičević tokom vožnje udarao "otvorenom pesnicom", a udarali su ga i suvozač iz vozila.
Advokat Borivoje Borović, koji zastupa Lazovića, ukazao je na brojne razlike u iskazima Mrvaljevića. On je naglasio da je svaka suptilna razlika bitna jer odbrana smatra da svjedok ne govori istinu.
Na pitanje Borovića, Mrvaljević je kazao da je prvi put Petra Lazovića vidio bez fantomke kada su se nalazili između Tunela Budoš i malog tunela.
– Gdje je ostavio fantomku, ne znam. Prišao je vozilu bez fantomke i počeo da me vrijeđa i udara – kazao je Mrvaljević.
Borović je ponovio da su evidentne razlike u njegovim iskazima.
Na pitanje advokata, Mrvaljević je kazao da je na Marezi bilo dosta policajaca i da su svi bili u čizmama. Takođe je rekao da su ga tamo tukli između 20 i 30 minuta, prema njegovoj procjeni.&nbsp;
– Tu je bilo više serija mučenja dok su me tukli – rekao je Mrvaljević.
U prvoj seriji udaraca, kako kaže, udaralo ga je sedam ili osam ljudi. Borović je ukazao da je u istrazi naveo da ga je tuklo četvoro ili petoro.
– Ne mogu se tačno izjasniti koliko me ljudi tuklo. Molio sam se da ostanem živ – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića rekao je da su ga tukli po rebrima, nogama, stomaku, ali ne i po glavi.
– Kasnije, kad sam došao kući, vidio sam crvenilo po glavi – kazao je Mrvaljević.
Naveo je i da ga je tek danas strah kad vidi "šta su mu sve radili".
Na pitanje advokata Borovića, svjedok je rekao da su policajci na Marezi izgovarali svakakve prijetnje i da ih je bilo dosta – kaže da ih nije brojao, ali je zato rekao da ih je bilo 30.
Na još jedno Borovićevo pitanje, rekao je i da je svijest izgubio u autu, i to upravo na Marezi.
Kako kaže, i u City Mall-u je bio šamaran i udaran.
– Medijima sam se obratio radi zaštite. Nijesam podnio krivičnu prijavu protiv inspektora – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se obratio redakciji "Vijesti" nekoliko dana nakon događaja. Dodao je da se vjerovatno novinarka kojoj je dao izjavu danas nalazi u sudnici.
Objasnio je da se osjećao ugroženo i da su ti ljudi bili veoma opasni, pa je odlučio da kontaktira medije kako bi obavijestio javnost.
– Pronašao sam broj telefona na internetu i pozvao redakciju "Vijesti". Ne znam sa kim sam razgovarao – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se zbog pronađenog pištolja u vozilu u kojem je bio, protiv njega vodi postupak pred Višim sudom, gdje mu se na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji, iako, kako kaže, s tim nema nikakve veze.
– Taj pištolj je pripadao Vladanu Mijuškoviću – rekao je Mrvaljević.
Dodao je da se ne sjeća da li je u vozilu pronađeno još nešto, ali mu se stavlja na teret da je organizacija imala za cilj sticanje dobiti, zastrašivanje i eventualnu likvidaciju određene osobe.
Advokat Borović je ukazao na ljekarski izvještaj u kojem se navodi da Mrvaljević nema vidljive povrede. Potom je pitao svjedoka zašto je izmislio da ima povrede kada ih nema u izvještaju, ali je sudija Radulović zabranio odgovor na to pitanje.
Na pitanje drugog branioca Lazovića, advokata Nikole Martinovića vozilo u kojem je bio sa Mijuškovićem i Jovanovićem, zaustavljeno je iznad jezera Slano.
- Na licu mjesta je izvršen pretres vozila - kazao je Mrvaljević.
On je na pitanje Martinovića rekao i da nije imao kriptovani telefon.
On je saopštio i da mu je Milo Jovanović rekao da su i njega tukli na putu do Podgorice a i u City molu.
Mrvaljević je rekao i da nije bio u mogućnosti sam da hoda kada su ga doveli u City moll.
- Sjećam se da je Jugoslav bio bez fantomke - kazao je Mrvaljević.
On je dodao da je po cijelom tijelom imao modrice i oguljotine.
- Velike modrice imao po stomaku i nogama- kazao je svjedok.
On je na pitanje Martinovića kazao da je fotografisao sve povrede koje je imao ali mu je telefon oduzela policija.
- Ja dok sam bio u vozilu shvatio sam da je policajac na prvom sjedištu Jugoslav Raičević i njegov glas mi je bio poznat- kazao je Mrvaljević. Sve mu je to potvrđeno kad je skinuo fantomku.
On je rekao da Raičević ne poznaje lično ali je " znao kako izgleda" " neko mu ga je pokazao u prolazu".
Na pitanja Martinovića odakle zna Petra Lazovića kaže da ga zna od avgusta 2020. kada je, kako naveo, bio žrtva torture jer je " učestvovao u tome i bio je bez fantomke".
Osim Lazovića , prema riječima Mrvaljevića, bila su još tri policajca.
- Svi službenici policajce su tada bili bez fantomke.Ne znam ko su ostala trojica ali bih ih mogao poznati- kazao je Mrvaljević.
U tom momentu kada su ga tukli on nije znao njihova imena već je kasnije navodno saznao da je jedan od njih Petar Lazović iz priče po Nikšiću.
Na pitanje odbrane kazao je da su mu tada svi objasnili da je sin visokog policijskog funkcinera policije, vidio je njegovu fotografiju u novinama i tako je "saznao za Petra Lazovića".
On je objasnio da su četvorica policajaca došla za njega zbog " nekog ubistva u Podgorici" ali da je on prošao poligraf i da je pušten kući.
Na pitanje advokata Miloša Vuksanovića koji zastupa Raičevića na prvom saslušanju je pominjao policajca Ivana Đokovića da je bio na mjestu suvozača i da ga je udarao sve vrijeme dok je danas pomenuo Raičevića da je to radio.
- Mislim da je to bio lapsus. Siguran sam da je na prvom mjestu sjedio Jugoslav Raičević - kazao je Mrvaljević.
On je, kako je dodao, vjerovatno poslije izjave Jugoslava Raičevića kod tužioca shvatio da je bio i Ivan Đoković.
Vuksanović je ukazao na kontradiktornosti u iskazima i da te razlike Mrvaljević ne može objasniti na valjan način i da se to ne može podvesti pod "lapsus".
- Svjedok nije objasnio odakle zna boju glasa Jugoslava Raičevića jer sa njim nikada nije prije toga razgovarao - kazao je Vuksanović.
Petar Lazović je u cjelosti prigovorio iskazu Mrvaljevića.
Navodeći da se radi o lažnom iskazu.
Ukazao je da Sektkr za borbu protiv organigovanog kriminala uspio da riješi veliki broj krivičnih djela a među osumnjičenima je i ime Mrvaljevića.
Vuksanović je ukazao da Tužilaštvo treba da pokrene postupak zbog davanja lažnog iskaza i lažnog prijavljivanja.
- Spise treba dostaviti Tužilaštvu na ocjenu - kazao je Vuksanović.
Advokat Borović je pozilvao tužiteljku da obustavi krivično gonjenje, jer se radi o nekredibilnom svjedoku koji više pita mijenja izjave.
Interesantan je podatak da nije podnio prijave protiv inspektora, nego ciljano za Petra Lazovića.
Borović je rekao da je izmislio fotografije jer da ih je imao objavio bi ih u medije.
- Ne postoji nijedan posrednika dokaz za ovo što Mrvaljević danas govori - kazao je Borović.
Suđenje se nastavlja 9. juna.

Mrvaljević kategoričan da je bio žrtva torture, odbrana ukazala da u ljekarskom izvještaju nema konstatovanih povreda

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

Tag: fernando-arias

Zabrinutost zbog velike količine hemijskog oružja u Siriji

Picula: Nadam se da je Vučićev izlet u Moskvu prekretnica u odnosu EK prema Srbiji

Milatović: Obrazovanje je temelj napretka Crne Gore

Vujičić: Osmi je maj, tabla o rekonstrukciji Njegoševe ulice u Herceg Novom i dalje ne postoji, a radovi još traju

Tanja Božović imenovana za tužiteljku u Višem tužilaštvu

PRATITE TVe UŽIVO