Crna Gora je vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora i neophodno JE primjenjivati pristup zasnovan na postignutim rezultatima, koji naglašava važnost objektivne evaluacije reformi i napretka u pregovorima - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova i trgovine i ministrom odbrane Irske Sajmonom Harisom.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, tokom sastanka u Dablinu naveo da je cilj njegove posjete dobijanje podrške Irske u kontekstu predstojećeg predsjedavanja Savjetu EU, kao i dalje jačanje prijateljskih i partnerskih odnosa između dvije države.&nbsp;
Haris je pohvalio predan rad Crne Gore na evropskom putu, naglasivši da njeni reformski napori pokazuju potpunu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.&nbsp;
- Irska snažno podržava Crnu Goru i ponudio svu potrebnu pomoć u svim fazama pristupnog procesa, a proširenje EU je ključno za vjerodostojnost evropske politike - rekao je Haris.
Dodatno je istakao prednosti članstva u EU i naglasio da Irska želi da druge zemlje osjete koristi proširenja, dok je Ivanović izrazio uvjerenje da bi irsko iskustvo i ekspertiza bili izuzetno korisni za Crnu Goru u nastavku procesa.
- Sagovornici su razmotrili i globalne i regionalne prilike, naglasivši ulogu Crne Gore kao pouzdanog partnera u kreiranju politika i inicijativa na tim nivoima. Zaključeno je da će intenziviranje bilateralnih kontakata i saradnje doprinijeti daljem jačanju evropskog puta Crne Gore i promociji zemlje kao kredibilnog i odgovornog partnera EU - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović sa Harisom: Crna Gora vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora

Crna Gora već sada pokazuje vrijednosti koje donosi Uniji. Irska će kroz bilateralne i multilateralne formate nastaviti da joj pruža političku i stručnu podršku - poručio je tamošnji premijer Mihal Martin na sastanku sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, Martin je u tom kontekstu podsjetio na predstojeće irsko predsjedavanje Savjetom Evropske unije u drugoj polovini 2026. godine, istakavši da će proces proširenja biti među važnim prioritetima.
Dodao je da Irska snažno podržava politiku proširenja i evropski put Crne Gore, te da je spremna da pruži svu potrebnu pomoć - kako političku, tako i tehničku - u svim fazama pregovaračkog procesa.
- Tokom sastanka, potpredsjednik Ivanović istakao je prijateljske odnose Crne Gore i Irske i opredijeljenost za dalji razvoj političkog dijaloga i bilateralne saradnje. Posebna pažnja posvećena je evropskoj perspektivi Crne Gore i aktivnoj podršci Irske u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom - istakli su u Ivanovićevom kabinetu.
Ivanović je sagovornika upoznao sa napretkom Crne Gore u oblastima vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jačanja pravosuđa i institucionalnog okvira. Naglasio je da evropska integracija ostaje apsolutni prioritet vanjske politike i izrazio uvjerenje da će Crna Gora, po prijemu u članstvo, biti aktivan zagovornik politike proširenja.
- Premijer Martin potvrdio je kontinuiranu i snažnu podršku Irske evropskoj agendi Crne Gore, pohvalivši napredak ostvaren u reformskim procesima - istakli su u saopštenju.
Sagovornici su se, kako se dodaje, saglasili da posjeta potpredsjednika Ivanovića predstavlja značajan podsticaj za unapređenje bilateralnih odnosa, uz zajedničku posvećenost daljem jačanju političkog dijaloga, partnerstva i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.

Ivanović - Martin: Irska snažno podržava evropski put Crne Gore

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, osvrnuo se na izjavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je istakla da bi Crna Gora, ukoliko nastavi sa dobrim rezultatima, mogla postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Vrlo jasni i eksplicitni stavovi evropskih zvaničnika o evropskoj perspektivi Crne Gore najbolja su potvrda predanog i efikasnog rada Vlade i drugih institucija, ali i odlučnosti Evropske komisije da taj rad prepozna i podrži ostvarenje zajedničkog cilja – Crne Gore kao 28. članice Evropske unije do 2028. godine- kazao je Ivanović.
Ujedno, dodaje on, ovakve poruke predstavljaju i, najblaže rečeno, direktan demanti svih onih skeptičnih, a često i zlonamjernih komentara koje toliko često slušamo od opozicionih političara i inih dušebrižnika o navodnom nedostatku sposobnosti i volje aktuelne Vlade i parlamentarne većine da proces pregovora završi do kraja iduće godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1962561499747991884%3Fs%3D4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović o izjavi Kos da bi Crna Gora mogla postati članica EU 2028: Stavovi evropskih zvaničnika najbolji demanti skeptičnih komentara

Angažman crnogorskih vojnika u Letoniji, zajedno sa učešćem u drugim misijama Alijanse, predstavlja dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti i zajedničkim vrijednostima NATO-a, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. Ivanović se u Rigi sastao sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, s kojima je razgovarao o mogućnostima saradnje u oblastima ICT-a, 5G infrastrukture, digitalizacije i sajber bezbjednosti, kao i o potencijalnim zajedničkim projektima u budućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  Tom prilikom potpredsjednik Vlade posjetio je i crnogorske vojnike koji su angažovani u okviru multinacionalne NATO brigade u bazi Adaži, gdje deset pripadnika Vojske Crne Gore učestvuje u misiji isturenog prisustva (Enhanced Forward Presence) zajedno sa saveznicima iz Alijanse.&nbsp; Tokom susreta, vojnici su ga upoznali sa svojim svakodnevnim aktivnostima i obavezama, a u razgovoru sa potpredsjednikom razmijenjena su mišljenja o značaju misije i doprinosu Crne Gore zajedničkoj bezbjednosti. Ivanović je pohvalio profesionalizam i posvećenost naših vojnika, naglasivši da njihovo prisustvo potvrđuje pouzdano savezništvo Crne Gore i doprinos jačanju odvraćanja i odbrane na istočnom krilu NATO-a. <h2>Cilj povećanje broja digitalnih usluga</h2> Ivanović je, sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, naglasio da je cilj Crne Gore povećanje broja digitalnih usluga i unaprjeđenje njihove efikasnosti, kako bi se smanjila birokratija i olakšale svakodnevne procedure građanima i privredi.&nbsp; On je predstavio aktivnosti Crne Gore u ovoj oblasti, uključujući osnivanje Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) i Agencije za sajber bezbjednost u okviru Vlade, naglašavajući da postoji snažna politička volja da se ovakvi projekti razvijaju. - Ovo je bila prilika da crnogorska delegacija čuje više o tome šta je Letonija postigla u oblastima digitalizacije i kako je do tih rezultata došla. Ivanović je poručio da je Letonija prepoznata kao jedan od lidera u Evropi u pogledu razvoja e-uprave i digitalnih servisa i da je Crnoj Gori od velikog značaja da se upozna sa njihovim iskustvima - navedeno je u saopštenju Vlade. Predstavnici letonske strane izrazili su spremnost da pomognu i sarađuju sa Crnom Gorom, te su detaljno prezentovali oblasti saradnje koje mogu ponuditi, uključujući tehnološka rješenja i praktične modele koje je Letonija razvila u proteklim godinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  U okviru posjete, Ivanović je obišao i Naučno-inovacioni centar Tehničkog univerziteta u Rigi, gdje se upoznao sa radom laboratorija i istraživačkih timova.&nbsp; - Predstavljeni su projekti u oblastima inženjerstva, robotike i naprednih digitalnih tehnologija. Tokom posjete naglašena je važnost saradnje u oblasti nauke, novih tehnologija i inovacija, uz razmatranje mogućnosti za zajedničke inicijative i programe razmjene - dodaje se u saopštenju. Ivanović je istakao da Crna Gora teži daljem jačanju kapaciteta u ovim oblastima, a letonsko iskustvo vidi kao vrijedan model za razmjenu znanja i unapređenje saradnje.

Ivanović: Angažman vojnika u Letoniji dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se u Rigi sa ministarkom vanjskih poslova Republike Letonije Baibom Braže. Razgovor je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, potvrđujući snažno partnerstvo dvije zemlje.
Ivanović je naglasio da je evropska integracija strateški prioritet Crne Gore i zahvalio Letoniji na kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci. Istakao je napredak koji je Crna Gora ostvarila na evropskom putu, dodajući da u zemlji postoji jasan društveni i politički konsenzus o članstvu u EU.
Ministarka Braže pohvalila je rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije i poručila da Letonija vidi Crnu Goru kao predvodnicu proširenja. Izrazila je očekivanje da će Crna Gora postati članica EU do 2028. godine, u vrijeme letonskog predsjedavanja Savjetom EU.
Braže je posebno istakla značaj potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, uz poruku da će Letonija nastaviti da pruža punu podršku i dijeli svoja iskustva.
Sagovornici su razgovarali i o savezništvu u okviru NATO-a, pri čemu je ministarka pohvalila doprinos crnogorskih vojnika u multinacionalnoj borbenoj grupi u bazi Adaži, naglasivši da Crna Gora doprinosi jačanju bezbjednosti baltičkog regiona.
Posebna pažnja posvećena je jačanju ekonomskih i turističkih veza. Pozdravljeno je uspostavljanje sezonske linije Tivat–Riga, dok je otvaranje Podgorica–Riga ocijenjeno kao korak koji bi dodatno olakšao povezivanje i otvorio prostor za nove vidove saradnje.
U znak poštovanja, Ivanović i Braže položili su cvijeće na Spomenik slobode u Rigi, nakon čega se potpredsjednik upisao u Knjigu gostiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Tokom posjete Parlamentu Republike Letonije, Ivanović se sastao sa zamjenikom predsjednika Odbora za evropske poslove Ugisom Rotbergsom, koji je potvrdio snažnu podršku Letonije ambiciji Crne Gore da postane naredna članica EU.
Ivanović je, govoreći o evropskom putu, poručio da je cilj da Crna Gora do 2028. godine postane članica Unije – što je ocijenio ambicioznim, ali ostvarivim planom koji može poslužiti kao primjer i podsticaj ostalim kandidatima.
U okviru posjete, potpredsjednik Vlade obišao je i Muzej okupacije u Rigi, gdje se upoznao sa svjedočanstvima o stradanju i otporu letonskog naroda tokom 20. vijeka.

Ivanović i Braže: Crna Gora i Letonija jačaju partnerstvo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović posjetiće naredne sedmice Estoniju i Letoniju, gdje će razgovarati sa visokim zvaničnicima tih država.
Ivanović će, kako se navodi u platformi za posjetu, u Estoniji boraviti od ponedjeljka do srijede, a nakon toga će otputovati u glavni grad Letonije, Rigu.
Dodaje se da će posjeta biti realizovana u okviru napora usmjerenih na inteziviranje političkog dijaloga i jačanje sveukupne saradnje sa državama članicama Evropske unije (EU), sa posebnim fokusom na unapredenje bilateralnih odnose sa baltičkim državama.
- Estonija i Letonija su dosljedno podržavale politiku proširenja EU i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, što predstavlja važan okvir za dodatno približavanje i unapredenje odnose sa Crnom Gorom - kaže se u platformi.
Navodi se da se zbog toga posjeta vidi kao prilika za otvaranje novog prostora za sadržajniji politički dijalog i uspostavljanje čvršće međudržavne komunukacije i saradnje u kontekstu zajedničkih evropskih vrijednosti.
- Tokom zvanične posjete, potpredsjednik Ivanović će se sastati sa visokim zvaničnicima Estonije i Letonije, uključujući ministre vanjskih poslova, kao i druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, relevantnih institucija i ekspertskih organizacija koja se bave specifičnim temama od zajedničkog interesa, poput digitalna transformacija i transparentno upravljanje - piše u platformi.
Ističe se da je cilj posjete otvaranje novih kanala političke i stručne komunikacije, kao i ohrabrivanje snažnije podrške Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.
- Ona će ujedno poslužiti kao platforma za predstavljanje postignutih rezultata i reformskih napora, kao i za reafirmaciju posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, uz ambiciju da se odnosi sa Estonijom i Letonijom podignu na viši i strateški usmjeren nivo - dodaje se u platformi.

Ivanović naredne sedmice u posjeti Estoniji i Letoniji

Tokom dana će italijanski avioni za gašenje požara biti upućeni u Crnu Goru - najavio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.
On je, kako se navodi u saopštenju, razgovarao danas sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Republike Italije Antoniom Tajanijem, koji je ovu informaciju potvrdio.
- Crna Gora je zahvalna prijateljskoj Italiji na izuzetno važnoj pomoći u ovim kritičnim trenucima - kazao je Ivanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1955223041371218020%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović: Italijanski avioni za gašenje požara biće upućeni u Crnu Goru tokom dana

Usvajanje seta ključnih zakona iz evropske agende značajan je iskorak u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. 
 
On je rekao da su ključni zakoni iz EU agende usvojeni zahvaljujući snažnoj saradnji Vlade i Skupštine. 
 
- Time je otvoren put za zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja do kraja godine. Crna Gora pokazuje stabilnost, odlučnost i posvećenost zacrtanom cilju – Crna Gora 28. članica EU- istakao je Ivanović u saopštenju. 
 
On je naglasio da postignuti napredak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende potvrđuje političku volju i institucionalnu zrelost potrebnu za uspješan završetak pristupnih pregovora.

Ivanović: Crna Gora odlučno nastavlja putem ka članstvu u EU

Postojeća struktura Vlade više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Filipa Ivanovića iz PES-a, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). 
On je u saopšenju rekao da CGO ponovo naglašava značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što, kako dodaje, zagovaraju već deceniju. 
Prema njegovim riječima, umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke.
- CGO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici - dodao je Mirković. 
Prema njegovim riječima, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, od kako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država - Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta.
Govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. 
- Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“ - navodi Mirković. 
Kako kaže, potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simboličke diplomatije. Nisu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti vezanim pitanjima evropeizacije države.
Takođe, kako je naveo, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. 
- Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, itd.) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost - ističe Mirković. 
Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore kao EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru.
Pozitivno je, dodaje Mirković, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dopstupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol.
 - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključuje Mirković.

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Tokom drugog dana zvanične posjete Madridu, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se sa ministrom vanjskih poslova, EU i saradnje Kraljevine Španije Hoseom Manuelom Albaresom, navodi se u saopštenju Kabineta potpredsjednika Vlade.&nbsp;
Ministar Albares je na početku razgovora naglasio da Crna Gora i Španija dijele iste vrijednosti i poručio da se raduje jačanju odnosa sa našom zemljom. Potpredsjednik Ivanović je, navodi se u saopštenju, istakao da su odnosi između dvije države odlični, ali da postoji prostor da se dodatno prodube u različitim oblastima.
- Potvrdivši da je članstvo u Evropskoj uniji glavni prioritet crnogorske spoljne politike, Ivanović je poručio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena ostvarivanju tog cilja do 2028. godine, uz uvjerenje da je riječ o ambicioznom, ali realističnom planu. U tom kontekstu izrazio je očekivanje da će Španija nastaviti da bude snažan zagovornik politike proširenja i podrške evropskim aspiracijama Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Tokom sastanka, Ivanović je upoznao španskog ministra sa napretkom koji je Crna Gora postigla u pregovaračkom procesu, istakavši da je država u potpunosti usklađena sa zajedničom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i da je podrška javnosti evropskoj integraciji izuzetno visoka.
Albares je pozitivno ocijenio napredak Crne Gore u procesu pristupanja, posebno kontinuirani tempo reformi i posvećenost usklađivanju sa evropskim standardima.
&nbsp;- Španija je snažan zagovornik članstva Crne Gore u Evropskoj uniji, a vjerujemo da će se taj proces okončati njenim pristupanjem 2028. godine- poručio je španski ministar.
Razgovarano je i o aktuelnim regionalnim i globalnim kretanjima, te ulozi Crne Gore kao stabilnog partnera u međunarodnim okvirima. Razmatrano je i partnerstvo u okviru NATO-a, koje je ocijenjeno kao kvalitetno i sadržajno, uz obostranu spremnost za njegovo dalje unaprjeđenje. Sagovornici su se osvrnuli na bilateralne odnose, pri čemu je španski ministar ocijenio da su odnosi veoma dobri, uz jasno izražen potencijal za dalje produbljivanje političkog dijaloga i saradnje.
- Poseban segment razgovora bio je posvećen jačanju ekonomskih odnosa, sa fokusom na potencijale za španske investicije u Crnoj Gori, kao i saradnji kroz konkretne inicijative. Takođe, razgovarano je i o mogućnosti što skorijeg otvaranja Instituta Servantes u Crnoj Gori- poručili su iz kabineta Ivanovića.
Takođe je pomenuta i predstojeća proslava dvadesete godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije zemlje, koja će se obilježiti 2026. godine. Potpredsjednik Ivanović uputio je poziv ministru Albaresu da posjeti Crnu Goru, ističući da bi takva posjeta predstavljala dodatni podsticaj za jačanje međusobnih odnosa i političkog dijaloga.
- Uoči sastanka, potpredsjednik Ivanović i ministar Albares potpisali su Memorandum o razumijevanju između dvije države u oblasti evropske integracije. Zaključivanjem ovog Memoranduma šalje se snažna poruka o čvrstom opredjeljenju Španije da aktivno podrži evropski put Crne Gore, kao i spremnosti Crne Gore da kroz partnerski odnos sa državom članicom EU jača svoje institucije i administrativne kapacitete za uspješno ispunjavanje obaveza procesa pristupanja- zaključeno je u saopštenju.

Ivanović sa Albaresom: Potpisan Memorandum o razumijevanju, Španija podržava evropski put Crne Gore

Projekat Ekološke Crne Gore tema je nove epizode emisije EHO koju zajednički rade Instutut Damar i Televizija E u podršku Fonda za pluralizam i raznovrsnost medija.&nbsp;
Prvo istraživanje na ovu temu rađeno je 1994. godine. Šta bi nadležni trebali da urade da naše okruženje zaista postane zdravije i da li su građani danas više ili manje spremni da učestvuju u ekološkim akcijama.&nbsp;
O svemu tome govorili su izvršni direktor Damara Vuk Čađenović, profesor Univerziteta Crne Gore i nekadašnji državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak, kao i bivši fudbaler Niša Saveljić.&nbsp;
Emisija EHO emituje se utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

Tema nove epizode EHO na TV E: Ekološka Crna Gora

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljena su 1.792 ambulantna pregleda, od toga 340 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 234 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 275.
&nbsp;- U istom periodu obavljeno je 47 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 134 pacijenta, od čega 23 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 550 dijagnostičkih procedura, od čega 100 CT i 41 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 85 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i deset MR pregleda- rekli su iz KCCG.
Iz te zdravsttene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.269 pacijenata i odrađena 38.351 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je pet beba.

U KCCG za dan obavljeno skoro 1,8 hiljada pregleda, rođeno pet beba

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je Evropu da ubrza uspostavljanje vazdušne odbrane nakon što je Rusija ponovo bombardovala ukrajinski grad Zaporožje, pri čemu je povrijeđeno najmanje 13 osoba, uključujući dvoje djece, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zelenski je u objavi na društvenim mrežama 16. septembra rekao da su ruske rakete "namjerno ispaljene da bi zastrašile naš narod", pri čemu je oštećeno "mnogo stambenih zgrada".
Dodao je da je od početka septembra Moskva lansirala više od 3.500 dronova, skoro 190 raketa i više od 2.500 avionskih bombi na ciljeve unutar Ukrajine, kao i da su zabilježene "provokacije protiv naših partnera".
- Upravo je ovo vrsta vazdušnog terora protiv koje Ukrajina poziva na zajedničku odbranu – kako niko ne bi morao da u žurbi podiže borbene avione i osjeća ruski pritisak na svojim granicama. Sada je trenutak da se sprovede zajednička zaštita evropskog neba kroz višeslojni sistem vazdušne odbrane. Sve tehnologije za to već postoje. Potrebne su investicije i odlučnost – snažne akcije i odluke svih naših partnera- poručio je Zelenski.
Pitanje odbrane od ruskih dronova, čije je korišćenje naglo poraslo tokom više od tri godine rata protiv Ukrajine, postalo je ključna tema nakon što je više od deset ruskih dronova prošle sedmice ušlo u Poljsku, a zatim je jedan dron prekršio i vazdušni prostor NATO-a u Rumuniji.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen je u svom godišnjem govoru o stanju Evropske unije jasno poručila da EU mora pojačati odbranu od dronova, najavivši kredit od 6 milijardi eura za ulazak u "savez dronova" sa Ukrajinom.
Predsjednica Evropske komisije predložila je inicijativu pod nazivom "Nadzor istočnog krila", koja bi, kako je rekla, omogućila "praćenje kretanja iz vazduha u realnom vremenu" od Baltičkog do Crnog mora.
Von der Lajen se takođe obavezala da će izgraditi "zid od dronova" – projekat koji je njena komisija ranije odbila da finansira kada su Estonija, Letonija i Litvanija početkom godine tražile sredstva iz EU za tu svrhu.
Za sada ima malo konkretnih detalja: nema tačnih budžetskih brojki, preciznog geografskog obuhvata niti vremenskog okvira, osim što se očekuje da Evropska komisija u oktobru predstavi plan sa novim zajedničkim projektima odbrane.
- U ovim pograničnim zemljama moramo zajedno sa Ukrajinom da izgradimo 'zid od dronova' i uključimo Ukrajinu u taj projekat- rekao je evropski komesar za odbranu i svemir Andrius Kubilius za ukrajinsku agenciju Ukrinform 15. septembra.
Ranije 16. septembra, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu za Sky News da je potrebna "jasna pozicija" od američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa sankcijama protiv Rusije i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. On je takođe pozvao Donalda Trumpa, koji 16. septembra započinje zvaničnu posjetu Britaniji, da preduzme "snažne lične korake" kako bi "zaustavio Putina".
- Vjerujem da su SAD dovoljno jake da donesu sopstvene odluke... Vjerujem da nam Donald Trump može obezbijediti sisteme vazdušne odbrane u dovoljnoj količini, i da SAD imaju dovoljno resursa. Siguran sam da SAD mogu uvesti dovoljno sankcija da nanesu štetu ruskoj ekonomiji, plus Donald Trump ima dovoljno snage da Putin osjeća strah od njega. Evropa je već uvela 18 paketa sankcija protiv Rusije. Ono što sada nedostaje jeste snažan paket sankcija od strane SAD-a- rekao je Zelenski.
Zvaničnici Evropske unije saopštili su 16. septembra da će 19. paket sankcija protiv Rusije biti odložen nakon što je Donald Tramp zatražio od Evrope da ubrza prekid kupovine ruske nafte i gasa.
Vašington je saopštio da će privremeno odustati od uvođenja dodatnih carina zemljama poput Kine kako bi se zaustavila kupovina ruske nafte.
Nove mjere EU protiv Rusije, uvedene zbog njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, očekuje se da će biti usmjerene na više banaka, tzv. "flotu u sjenci"– transport koji Moskva koristi da zaobiđe sankcije – firme iz trećih zemalja, kao i na crnu listu pojedinaca, posebno onih koji se smatraju odgovornima za otmicu ukrajinske djece.

Zelenski poziva Evropu da razvije vazdušnu odbranu nakon najnovijeg ruskog napada

Ministar odbrane Slovenije Borut Sajovic, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.
Novinar portala ETV Miraš Dušević najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.
Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.
Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.
Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?
Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.
–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.
Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.

Slovenački ministar odbrane o Krapovićevoj diskriminaciji medija: Vjerujem da će to biti riješeno, jer to je demokratija

&nbsp;,,Ako dođu Demokrate na vlas nama će ljepota bit ha-ha-ha-ha-ha...” &nbsp; &nbsp;,,Jes, brale sve će ih pohapsit nova vlast.” &nbsp;,,Sve se mijenja brate a da to je drugi život...” Manje od dva sata prije zatvaranja biračkih mjesta 30. avgusta &nbsp;2020. godine ovako su razgovarali preko Skaj aplikacije dvojica škaljaraca koji imaju i svoju šifru i svoje nadimke: jedan je ,,Čečen” a drugi se pojavljuje sa dva nadimka – ,,Cunami” i ,,Barlemos”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8" data-rendition-name="original" width="725" height="483" loading="lazy" alt="NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović"> <figcaption>NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD ,,ŠKALJARCI” POMOGNU ZA IZBORE Oba su identiteta sada poznata, od kako je Europol Specijalnom državnom tužilaštvu &nbsp;dostavio Skaj prepiske i razotkrio identiete skrivene iza šifri. Čečen je Emil Tuzović, koji se tada nalazi u zatvoru u Ukrajini zbog pokušaja ubistva Radoja Zvicera i komunicira sa Stefanom Đukićem-Mandićem koji najčešće koristi nadimak ,,Cunami”. &nbsp; Iz presretnute komunikacije dvojice uticajnih škaljaraca jasno se vidi da su bili žestoki protivnici tadašnje vlasti. I da su jedva čekali da se osvete svojim progoniteljima iz policije, specijalnog tužilaštva i sudstva. &nbsp; Tako, škaljarac Tuzović govori da bi bilo dobro kada dođe do promjene vlasti mnoge lišiti života, pominjući pri tom ,,Veljovića, Medenicu, Lazovića i Katnića”, koje bi, kako navodi, trebalo “sve odrati najedno”. &nbsp; Osim želje za likvidacijom ljudi iz tužilaštva ili policije, Skaj komunikacija veoma jasno otkriva da su uticajni i moćni škaljarci bili – pred izbore avgusta 2020. godine - maksimalno angažovani za interese opozicije, preciznije - Demokrata Aleske Bečića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske'> <figcaption>PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ČITAVA FAMILIJA ZA DEMOKRATE... Emil Tuzović otkriva prijatelju iz škaljarskog klana da mu je ,,buraz, familija čitava glasala za Bečića” i da su ,,slikali listiće”. Stefan Đukić-Mandić odgovara da ne voli baš Demokrate, ali je ,,bolje svako no ovi” (misleći na aktuellnu vlast). &nbsp; &nbsp;- No, ovi nam *ebaše majku, Veljović, Medenica, Katnuć, Lazović – požalio se Đukić-Mandić, alijas ,,Cunami”. &nbsp; Njegov prijatelj iz daleke Ukrajine tada upućuje zlokobno obećanje: ,,… da ih karamo kad padnu uz Božju pomoć… sve odrat najedno *ova mi spakovaše čorbu dok bijahu na vlast…” Potom Emil Tuzović otkriva ključni detalj. &nbsp; -Brate, onaj Aleksa Bečić ti je profov čovjek- poručio je iz zatvora u Ukrajini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište "> <figcaption>OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA SAŠE BOROTE &nbsp; Kada Tuzović govori da je Aleksa Bečić, citiramo, ,,profov čovjek” onda misli na - Sašu Boretu, Budvanina sa podebljim dosjeom. &nbsp; Boreta je svojevremeno osuđen na 30 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo i organizacije likvidacije policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića kao i pokušaja reketiranja suvlasnika hotela Splendid Žarka Radulovića. Tuzović veliča kriminalni potencijal &nbsp;Borete, navodeći da je ,,odrao” ko zna koliko ljudi, kao i da je sposoban koristiti razne vrste oružja i eskplozivnih sredstava. &nbsp; Prema operativnim podacima, Boreta je jedan od vođa organizovane kriminalne grupe zvane ,,Budvnska” poznate po vezama sa brojnim sumnjivim biznismenima, po nasilništvu, uplivu i kontroli lokalne vlasti u Budvi, ali čvrstim vezama sa Srpskom pravoslavnom crkvom. &nbsp; Televizija E, ali i brojni crnogorski mediji, objavili su niz Skaj prepiski članova škaljarskog klana u kojima se pokazuju veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; &nbsp;OPTUŽUJUĆE KOMUNIKACIJE &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, kada Radoman, 29. avgusta 2020. godine obavještava Vukotića da je u Prijestonici obezbijedio 300 glasova za čelnika Demokrata Bečića. &nbsp; U istom pravcu je i komunikacija između Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe koji dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. &nbsp; Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPTUŽUJUĆE PREPISKE BEZ ODGOVORA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>OPTUŽUJUĆE PREPISKE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Samo godinu nakon izbora, oktobra 2021. Kažanegra je, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisao Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – ogorčeno je pričao Kažanegra svom prijatelju iz Ure. &nbsp;&nbsp; POLICIJSKA I TUŽILAČKA SELEKCIJA &nbsp;&nbsp; Skaj komunikacija koju je Europol dostavio Specijanom policijskom odjeljenju na čijem je čelu Predrag Šuković, kao i Specijalnom državnom tužilaštvu kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović - otkrivaju brojne veze između ,,škaljaraca” i Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; Istovremeno, mjere tajnog nadzora koje je svojevremeno odobrio Viši sud u Podgorici da bi se pratile aktivnosti OKG Budvanska, pokazuju da su postojale čvrste konekcije i komunikacije, ali i poslovni aranžmani između istaknutih članova ,,Budvanske” i nekih funkcionera Demokrata iz Budve. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković "> <figcaption>BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Čudno, ali istinito: Specijalno državno tužilaštvo nije naložilo Specijalnom policijskom odjeljenju provjeru veza između osuđenih kriminalaca i političara vlasti.&nbsp; Nije poznato da je i zbog jedne kriptovane komunikacije formiran predmet iako se u nekim komunikacijama govori o desetinama hiljada datih eura na promociju Demokratske Crne Gore, dok su u Budvi čak dogovarani i izbori ,,požečljnih ljudi” za čelnike državnih kompanija ili kolalnih preduzeća. &nbsp; Na više upita Televize E tokom posljenjih bekoliko mjeseci, od kako su počele da se pojavljuju intrigantne Skaj prepiske, iz Specijalnog tužilaštva ili specijalnog policijskog odjeljenja nije bilo odgovora. &nbsp;&nbsp; Da li je to ćutanje ujedno i najgori mogući odgovor – da Šukovićev SPO i Novovićev SDT ne žele da istražuju ili ispituju vlast čijim glasovima su i došli na sadašnje moćne pozicije. &nbsp;&nbsp;

,,Brate, Bečić ti je profov čovjek!”

Advokat Veselin Radulović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv funkcionera Demokrata Borisa Bogdanovića i više NN osoba sa Univerziteta Megatrend iz Beograda zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
Radulović očekuje od SDT da utvrdi gdje je i na koji način Bogdanović stekao diplomu i iz kojih razloga godinama krije te informacije ali i da se pokrene i finansijska istraga radi otkrivanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela.
U prijavi koju je danas podnio advokat Radulović a u koju je Portal ETV imao uvid navodi se da su Bogdanović i više NN osoba, „u okviru kriminalne organizacije napravili lažnu ispravu – diplomu Pravnog fakulteta Megatrend u Beogradu a koja glasi na ime Bogdanovića“. Tako je Bogdanović, kako ističe Radulović, stekao zvanje pravnika i lažnu ispravu u „produženom trajanju upotrebljavao kao pravu“.
Radulović podsjeća da je 25. avgusta podnio SDT krivičnu prijavu protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti Alekse Bečića, Bogdanovića, poslanice Demokrata Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u policijski softver. Tom prijavom advokat Radulović ih sumnjiči iz stavaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju. Advokat u dopuni prijave ukazuje i da je 29. avgusta podnio krivičnu prijavu protiv Šaranovića, više NN osoba u CEDIS- u i članova političke partije Demokrate Demokrtaska Crna Gora. U toj prijavi Radulović je ukazao na partijsko zapošljavanje u sektoru energetike, nezakonito trošenje budžetskog novca, spornu nabavku vozila iz Srbije i poslovima sa kompanijom iz Banja Luke u vezi kupovine stacionarnih radara.
Radulović u dopuni prijave ističe da osim krivičnih djela koje je naveo u dvije krivične prijave, sada ukazuje i na osnovanu sumnju da je Bogdanović počinio i krivično djelo falsifikovanje isprava.
- Prema javno objavljenim informacijama prvo su članovi aktuelne vladajuće većine iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, još u februaru 2017. godine javno objavili sumnje vezane za obrazovanje prijavljenog Bogdanovića, posebno ukazujući da je fakultet na Megatrendu završio u 35 godini, dodajući i navode o nezakonitom prisvajanju opozicionog novca u vremenu kada su Bogdanović i Bečić istupili iz Socijalističke narodne partije - navodi se u prijavi advokata Radulovića.
On je kao dokaz pedložio saopštenja nekadašnjeg Demokratskog fronta Nikšić iz 2017. godine, ali i da u svojstvu svjedoka budu saslušani Milan Knežević i Andrija Mandić.
U obrazloženju dopune prijave advokat Radulović ističe da je Univerzitet Megatrend osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović inače blizak vladajućoj SNS predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Godinama postoje brojne medijske priče o „kupoprodaji“ diploma na tom Univerzitetu. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Megatrendu dozvolo za rad, na osnovu odluke Nacionalno tijela za akreditaciju i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtjev tog univerziteta za novu akreditaciju – navodi se u prijavi.
Radulović naglašava da je simptomatično da Bogdanović na sajtu Skupštine u biografiji je izostavio podatak o tome gdje je i kada „stekao zvanje“ diplomiranog pravnika kao i podatak da je bio administartivnik radnik u Socijalističkoj narodnoj partiji.
Prema mišljenju advokata, nikada demantovane informacije ukazuju na sumnju da granična policija posjeduje evidenciju koja pokazuje da Bogdanović nijednom nije ušao iz Crne Gore u Srbiju tokom vremena koje bi trebalo da je proveo na studijama prava.
- Objavljeni podaci ukazuju na sumnju da je Bogdanović dobio diplomu sa sumnjivog Univeziteta Megatrend za koji postoje javno objavljeni podaci o brojnim falsifikovanim diplomama. Bogdanović koji je javni funkcioner &nbsp;u biografiji skriva podatke o godinama starosti, mjestu, vremenu, gdje je i kako je stekao diplomu – piše u prijavi.

Radulović: SDT da utvrdi na koji način je Bogdanović stekao diplomu na Megatrendu

Suzana Nikaljević je šokirana odlukom sutkinje za prekršaje u barskom sudu da je oglasi krivom i kazni 1.000 eura za nešto što, kako ističe za Portal ETV, nije učinila – kategorična je da su popovi Crkve Srbije izmislili, lažno svjedočeli i podnijeli lažnu prijavu protiv nje da im je prijetila smrću u holu Suda za prekršaje u Baru.&nbsp; - Oni sad imaju osjećaj moći i snage, a policajac koji je bio tik uz mene i koji je morao čuti da sam im rekla: „Vidimo se“, a ne, kako su oni prijavili: „Poginućeš“, nije smio ili nije htio da kaže pred sudom što sam im kazala, već je tvrdio da me nije čuo. Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica. Ne može se bezbjedno osjećati nijedan građanin i građanka Crne Gore – ogorčena je Suzana Nikaljević, na sve što su ona i suprug Nenad Nikaljević doživjeli od petka do kasno sinoć.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.4566%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenad-nikaljevic-na-slobodi-njegova-supruga-suzana-zavrsila-u-pritvoru-po-prijavi-popova-crkve-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>INCIDENT U MANASTIRSKOM KOMPLEKSU</h2> Nenad Nikaljević uhapšen je u petak nakon incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije i radnicima koji su kopali kanal u zoni zaštićenog kulturnog dobra – Manastira Donji Brčeli. On je došao sa namjerom da ih pita da li imaju dozvolu za te radove i onda, kako je kazao ranije Portalu ETV, „riječ po riječ, nastaje prepirka“. Priznaje da je bio grub u komunikaciji s njima, ali i ističe da je bio napadnut, ne samo verbalno, već i fizički i da ga je jedan od njih stegao za grkljan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"> <figcaption>Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – ispričao je Nenad Nikaljević u subotu za Portal ETV. Razgovarali smo nekoliko sati pošto ga je sutkinja za prekršaje puštila da se brani sa slobode, nakon što je u pritvoru proveo čitavi dan i noć. Suđenje će biti održano u srijedu. Dok je on pred sudom davao izjavu, u subotu ujotro, „iza brave“ je završila njegova supruga, jer su je dva popa prijavila da im je prijetila smrću u hodniku sudske zgrade. U pritvoru je provela devet sati i kasno sinoć je saslušana, kažnjenja i puštena na slobodu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>PRIVOĐENJE I SASLUŠANJE</h2> - Kada su mog supruga prozvali da u uđe u sudnicu ja i policajac smo krenuli za njim da uđemo i dok sam prolazila pored popova koji su sjedjeli istima sam se obratila riječima: „Vidimo se“, pokazujući ispruženi dlan lijeve ruke u njihovom pravcu. Ušla sam u sudnicu gdje me je sudija obavjestio da ne mogu prisustvovati... – ispričala je ona inspektoru barske policije. Na pitanje da li je Vitomiru Kokotoviću (igumanu Manastira Donji Brčeli) i Ognjenu Mičeviću uputila riječi prijeteće sadržine: „Poginućeš, i ti ćeš isto“, bila je kategorična da nije izgovorila te riječi, te da to može potvrditi policajac koji je bio tik uz nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Zgrada barske policije"> <figcaption>Zgrada barske policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Napominjem da istima nijesam prijetila sa podignitim kažiprstom desne ruke i sve ovo što su naveli je neistina iz njima znanih razloga. Takođe, istima ne prijeti nikakva opasnost od mene i moje porodice da će biti ugroženi na bilo kakav način, a svoja prava ću tražiti preko nadležnih sudova. Ispruženi dlan od lijeve ruke je značio da ću ja podnijeti prijavu protiv njih, a ne bilo kakva prijetnja – rekla je ona. Za Portal ETV kaže da takvu riječ nikada nikome nije uputila, te da njeno obraćanje popovima nije bilo prijetnja. - Rekla sam: „Vidimo se“, aludirajući na to da ovo neće biti zadnje suđenje, da ćemo i mi nastaviti sudsko procesuiranje. Ni na kraj pameti mi nije bilo da će oni od toga da iskontruišu da sam im prijetila. Iznenađena sam odnosnom policajca, koji je bio u obezbjeđenju moga supruga, da tvrdi da on ništa nije čuo. I pred sudom sam rekla da je on morao da čuje, jer je bio prvi do mene. Kako su mogli da čuju popovi tri metra dalje, a on ne? Onda on nije sposoban za posao koji radi, jer posao mu, pored ostalog, jeste i da čuje što se dešava u okruženju onoga koga obezbjeđuje – priča Nikaljević. Nije očekivala da će završiti u „betonjerci“, a još manje da će je sutkinja kazniti. <h2>DESET SATI U „BETONJERCI“</h2> - Nešto poslije 12 sati, kada se izjasnio tužilac, oni su me pritvorili. Zaključali me ka' najvećeg kriminalca. Ne znam što da kažem, ali imala sam snagu da sve to izguram. Dok sam bila tamo samo sam razmišljala kako se osjeća Nešo, kako će on proći kroz sve ovo što nam se dešava. Strašna je nepravda ovo što su nam uradili. Popovi mogu da saopštavaju neistine i njima se vjeruje – ogorčena je Nikaljević.&nbsp; Dok je bila u pritvorskoj ćeliji nestala je i struja, bilo je vruće, zagušljivo. - Nema ni rashladnih uređaja, nema ni svjetlosti, nema ništa. Užas. Ali, šta ćeš, to ti je to. Ja kažem sebi, tu sam, uz Nenada sam, što god bude – priča ona.&nbsp; Komentarišući snimke incidenta njenog supruga sa svještenstvom Crkve Srbije koji su proslijeđeni medijima ističe da su ga na taj način brutalno targetirali. - On je duboko dirnut, povrijeđen onim što oni rade u Manastiru. Tu su sahranjeni svi njegovi, to je manastir koji pripada selu, a oni rade što hoće. Nikoga ne pitaju. Ni mještane, ni institucije. Nelgalno grade i pregrađuju. On nikada ne psuje, onakve riječi ne koristi i to je dokaz koliko je bio povrijeđen u tom trenutku, okružen sa 10 ljudi koji nasrću na njega. Nije on tamo pošao da se obračunava sa njima „na šake“, pošao je da ih pita što rade – ističe Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Selo Donji Brčeli "> <figcaption>Selo Donji Brčeli (Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ogorčena je i na odnos institucija prema njima, objašnjava da njen suprug, koji je ozbiljno bolestan, nije uzeo terapiju, niti su ga u policiji ili sudu pitali, kao ni nju, da li treba da uzmu neke ljekove koje moraju obavezno da koriste. - Pritvaraju ženu od 63 godine i ne pitaju me imam li kakav zdravstveni problem – strašno. Ni njega, a zar nije logično da to moraju da pitaju. Nije ih briga i može im biti – priča ona. Pribojava se da je hapšenje njenog supruga, a onda sjutradan i njeno privođenje i zadržavanje u pritvoru, poruka javnosti da ćuti. - Poruka da popovima ne možete da uputite nijednu riječ, a da ne prija njihovim ušima. U suprotnom, čeka vas sudbina kao naša. Pritvori, suđenje, kazne. Ja sam završila u pritvoru i na sudu zbog njihove lažne prijave i bila sam nemoćna da se odbranim. To je za mene strašno – i odluka tužiteljke da me pritvori i odluka sutkinje da me kazni – ističe Nikaljević. Poslije svega stiče utisak da su institucije uplašene od crnih mantija. - Znam da se moj suprug i ja borimo za ispravnu stvar, ali sam i svjesna da smo sada u opasnosti da nas neko presretne, vrijeđa ili udari u sred grada ili na imanju. Užasan je taj osjećaj – dodaje ona. Ekipa Televizije E bila je u Donjim Brčelima juče popodne u posjeti Nenadu Nikaljeviću i samo što su psotavili kameru ispred Manastira, pojavila su se četvorica muškaraca. - Mi ne znamo ko su oni i odakle su se stvorili. I kako da se osjećamo bezbjedno - zaključuje naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960" data-rendition-name="original" width="725" height="484" loading="lazy" alt="sudski čekić"> <figcaption>Slijedi žalba na presudu barskog suda za prekršaje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MISIJA CRKVE SRBIJE</h2> Crkva Srbije duže od tri decenije zaposjela je crnogorske crkve i manastire, a od 3. avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnji premijer Dritan Abazović sa ovom vjerskom zajednicom potpisao takozvani Temeljni ugovor crnogorsko sakralno nasljeđe i formalno im je dopalo u ruke. Decenijama oni devastiraju crkve i hramove, ne obazirući se nato da je većina njih pod zaštitom kao kulturno dobro, mijenjaju im arhitekturu prilagođavajući je svojoj misiji „posrbljavanja“ Crne Gore i u krajnjem prisajedinjenja naše zemlje Srbiji. Misija „srpskog svijeta“ u posebno agresivnu fazu ušla je nakon političkih promjena u Crnoj Gori u avhustu 2020. godine kada su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite. Crkva Srbije postala je nedodirljiva. Zakoni ove zemlje za njih ne važe, niti se prema njima primjenjuju. Predano rade na reviziji istorije i gašenju identitea Crne Gore. A vlasti su nemušte. Institucionalni odgovor, koji je i ranije bio slab, danas više ne postoji. Preostali su rijetki pojedinci koji su spremni da se suprotstave, da se pobune, međutim, odgovor države je brutalan. Nenad Nikaljević je uvjeren da je cilj svještenstva Crkve Srbije u njegovom slučaju jasan – žele da izdejstvuju da dobije zabranu prilaska Manastiru Donji Brčeli, da mogu da nastave sa devastacijom, ali i da njegovim primejrom pošalju poruku građankama i građanima Crne Gore da moraju da ćute, u protivnom slijedi institucionalna odmazda i kazna. Da je u pravu potvrdio je i sam iguman Kokotović koji je prosrpskim medijima kojima su dostavili video zapise incidenta, naravno selektovane, odnosno samo one na kojima se vidi i čuje Nikaljević. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je on za te medije, koji Nikaljevića danima orkestrirano targetiraju i napadaju, ne stavljajući priču u kontekst. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.&nbsp;

Suzana Nikaljević: Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica

Tokvil je pisao da će moderno društvo staviti na raspolaganje modernom despotizmu sredstva za akciju koje stare tiranije nijesu imale. Ta činjenica čini da se danas putem tih modernih sredstava despotizam često umotava u propagandne forme i formalne demokratske procese, što ga često čini slabo prepoznatljivim centrima moći, koji imaju moć da utiču na takvo društvo. Nažalost, svijet se stalno mijenja u pravcu koji ne obećava, pa se često u međudržavne odnose umiješaju razni interesi, što despotizmu ostavlja veliki prostor za nesmetano djelovanje. Iako je Srbija već duže vrijeme zemlja u kojoj jedan čovjek odlučuje i o finansijskim tokovima, i institucijama sile, bezbjednosnim službama, medijima, investicijama, pravosudnom sistemu, spoljnoj i unutrašnjoj politici i svim dijelovima sistema, želja da se kontrolišu djelovi sistema, kao partijski plijen, postoji i u mnogim državama, posebno na prostorima regiona kojem pripadamo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695" data-rendition-name="original" width="628" height="407" loading="lazy" alt="sila"><figcaption>IŽIVLJAVANJE: Policija prebija koga stigne na protestima u Srbijiscreenshot</figcaption></figure>  GOLO NASILJE Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje svakom građaninu pravo na miran protest, osim u posebnim okolnostima. Sloboda okupljanja je pravilo, zabrana je izuzetak. Oblik režima značajno oblikuje izglede za izbijanje protesta, kao i njegove oblike, obim i posljedice. Nastanak, širenje i rezultati narodnih protesta u nedemokratskim režimima imaju drugačiju formu od one u demokratijama. Takođe, postoje i značajne razlike između oblika nedemokratskih režima, što definiše i način i stepen pobune građana. Srbija je prolazile sa različitim formama masovnih protesta koji nijesu dali nikakav efekat u promjeni načina vladavine, sve do studentskih blokada državnih univerziteta i njihovih poziva na masovna okupljanja i građansko organizovanje. Dugo vremena je autokratski režim Aleksandra Vučića tolerisao studentske akcije, donekle sankcionišući povremene napade na studente i pobunjene građane, da bi nakon višemjesečnih blokada i masovnih mitinga, kako je vrijeme prolazilo, sve više i više počeo koristiti represivni državni aparat i paramilitarne grupe sumnjive prošlosti, simbolički obučene u crno, u golom nasilju i privođenju sumnjive zakonitosti. Aboliranje optuženih za pokušaj ubistva i dajući odriješene ruke specijalnim jedinicama policije i crnomajicijašima, Vučić je otvorio sezonu prebijanja protestanata, hapšenja uz prijetnje silovanjem od strane visokih oficira MUP-a, svlačenje gospođe u petoj decenije do gola i slične bestijalnosti. Koristi se taktikom paljenja Rajstaga, ubace se maskirani huligani, njih 15-tak, da se potuku sa policijom, onda se oni povuku iako nije nikakav problem pohapsiti ih, da bi se onda policija i režimski huligani, obučeni u crno, bjesomučno iživljavali na građanima, starcima, đeci, ženama, ne birajući žrtve. Režim Aleksandra Vučića se održava na vlasti isključivo nasiljem specijalnih policijskih snaga i kriminalaca u crnom, debelo plaćenih, kao i kontrolom maltene svih medija u Srbiji, a dobrim dijelom i u Crnoj Gori. Podršku među građanima ima samo u vladajućoj kliki, koja se bogati na enormnoj korupciji i na korisnicima „korege“. Državu je poistovijetio sa sobom, pa je svaki napad na njega napad na državu Srbiju. Da bi pojačao ośećaj sile kojom raspolaže, 20. septembra izvešće na ulice tenkove i teško naoružanje, uz prelete aviona i helikoptera. Ne zna se kome je namijenjena ta demonstracija sile: za unutrašnju, ili spoljnu upotrebu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f" data-rendition-name="original" width="863" height="485" loading="lazy" alt="policija Srbije"><figcaption>ZADATAK: Crnomajicijaši na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“ tuku publikuscreenshot</figcaption></figure>  POLITIČKI SRBI Šizofrenija ide dotle da se crnomaijicijaši šalju u Rigu, na kvalifikacije u kušarci za evropsko prvenstvo, da se obračunaju sa svakim ko je bilo što uradio što ga svrstava u protivnike Vučića. Crnomajicijaši su na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“, na utakmici sa Velikom Britaniji, ušli među publiku, u kojoj je bilo roditelja sa đecom i počeli redom da biju sve koji su skakali uz riječi: „Ko ne skači, taj je ćaci“, dok je policija reagovala tek kad je publika uzvratila batine. Protestanti se hapse nasumično, optužuju se za djela za koja se dobija zatvorska kazna do deset godina zatvora za navodni napad na službeno lice. Optužuju se i žene starije dobi, koje ni pomoću trikova ne mogu nauditi oklopljenim policajcima. Svjedoci su po pravilu policajci, u čija svjedočenja, srećom, ni sudije ne mogu da povjeruju. Toliko su iskonstruisana. Suština je samo da se zaplaše građani. Čudo jedno, za političke Srbe u Crnoj Gori oni koje prebijaju po Srbiji, žene koje skidaju do gola, đevojke kojima prijete silovanjem, klinci koje batina po 15 policajaca pendrecima... to nijesu Srbi po njihovom ukusu. Njih mnogo više zanimaju što rade Hrvati, hoće li nešto odvratno uzviknuti na Maksimiru, pa da se, po sistemu kao u vremenu Mao Ce Tunga, svi redom izjašnjavaju, zgražavajući se. Dok se to u Srbiji ni ne pominje. Da pokazuju da su veći Srbi i od samih Srba, govori Deklaracija o gencodu u Jasenovcu, kojom su zaboli prst u oko Hrvatskoj, koju ni srpski parlament nije htio usvojiti. Sad su krenuli sa inicijativom da podignu spomenik Puniši Račiću, jednom od osnivača četničkog pokreta i ubici tri poslanika Hrvatske seljačke stranke 28. juna 1928. godine, među njima i vođe stranke, Stjepana Radića. Vjerujem da će to baš dodatno motivisati Hrvatsku da Crna Gora bude podržana na svom putu u EU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f.gif" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f" data-rendition-name="original" width="700" height="570" loading="lazy" alt="kopija"><figcaption>Kopija stranice iz Ljetopisa Matice srpskescreenshot</figcaption></figure>  Predśednik parlamenta Crne Gore suze roni za nekim američkim Draganom Vučićevićem, vjerujući i dalje da je Donald Tramp srpski tajni adut, iako Donalda zanima Srbija toliko da je spriječio nepostojeći rat između Srbije i Kosova. Što bi rekli, sličan se sličnom raduje. Pritom, na desetine hiljada mrtve đece, žena i običnih građana u Gazi ne dotiču vojvodu, već se sa neskrivenim simpatijama susrijeće sa zločincem Netanjahuom. Sve u skladu sa uobičajenom ljubavlju prema masovnim zločincima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5" data-rendition-name="original" width="1296" height="639" loading="lazy" alt="dokument"><figcaption>Dokument iz 1810. godine u kojem se navode plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsciscreenshot</figcaption></figure>  Čudo jedno kako premijera Spajića ne zanimaju stvari sa sela, ni što se država Crna Gora pretvara u zemlju neopjevanih seljačina, samo zato što ga održavaju na vlasti. Ali me živo zanima kako misli sa takvim seljačinama da Crna Gora stigne do šanse da uđe u EU? Očekujem da će sljedeće biti podizanje spomenika vojvodi Momčilu Đujiću, zatim Radovanu Karadžiću i nezaobilaznom „čika Ratku“. To će baš da popravi dobrosuśedske odnose, kao uslov da nesretna Crna Gora, sa trenutnom vlašću, pridošlicama sa bivših ratišta, željnih novih obračuna sa „izrodima srpstva“ i gomilom gorštaka kojima je Rusija majka, dok raketira stambene zgrade po Ukrajini, postane član organizacije na čelu sa slijepom komesarkom Ursulom fon der Lajen. Slijepom, zato što ne vidi čak ni ono što parlament EU bjelodano vidi i raspravlja cijeli božji dan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924" data-rendition-name="original" width="276" height="512" loading="lazy" alt="grb"><figcaption>Grb Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  BRANŠA KONVERTITA No ne čudi što politički Srbi u Crnoj Gori tako zdušno pozdravljaju prebijanje „sumnjivih Srba“ po Srbiji, prijetnje silovanjem prvog čovjeka policijske jedinice, skidanje žene do gola... jer oni su so srpstva. Niko nije veći Papa od Pape, od konvertita. Najelitniji Srbi u Crnoj Gori, Vasojevići i Kuči, nijesu tako davno promijenili „vjeru za večeru“. Avlija Čelebija, turski putopisac, zapisao je za Vasojeviće u drugoj polovini XVII stoljeća njihovu privrženost katoličanstvu, Vasojevići su čak imali katoličku kneževinu Holmiju, iako se danas trude da čelnika te kneževine, Nikolu Radonjića Vasojevića, proglase za pustolova, kao da je Holmija stvorena i postojala samo njegovom voljom. Da je to tačno, davno bi ga Vasojevići ubili, ali nijesu, on je poginuo 1844. godine od ruke Njegoševih perjanika. U dokumentima iz 1810. godine, koji se bave vojskom kojom raspolaže Crna Gora, u dijelu plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsci sa navedenim brojem vojnika, Kuči se vjerski definišu kao katolici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592" data-rendition-name="original" width="440" height="512" loading="lazy" alt="Šematska karta Knjaževine Holmije"><figcaption>Šematska karta Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  U tu branšu konvertita lako bi upali i pravoslavni Bošnjaci, kako ih definiše Letopis Matice Srpske, knjiga 2 i 7 u Budimu 1825/6 (Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije i Hema, čislom 450.000; ispovedaju ili Islam, ili su Rimokatolici, ili pravoslavni), a koji su se istakli kao dobri borci u austrougarskoj vojsci u Velikom ratu. A i kao revnosni žandari u Crnoj Gori nakon Velikog rata. Poslije Prvog svjetskog rata pojedini Crnogorci su se počeli uzajamno optuživati u ondašnjoj štampi ko je i đe primio novac od beogradske policije za rad protivu Crne Gore: „I ja pitam g. Spasojevića (Janka), kao pravnika, što zaslužuje jedan ministar“ kojega je vladar „popeo na ministarsku stolicu (...), kome se taj ministar svečano zakleo na vjernost pa ga u odsudnom času u tuđemu svijetu sama ostavio, zakletvu pogazio i protiv njega počeo žestoku paljbu, kao što je to uradio ovaj g. Spasojević (...). Po starome crnogorskom običajnom pravu, njemu bi narod sudio i bio kamenovan“ (T. Orahovac, Žrtve ustavne borbe u Crnoj Gori, Pravda, Beograd, 7. decembar 1936). Napredovala je Crna Gora, nema više kamenovanja za ove što su se zakleli u vladi da će štiti interese Crne Gore i za one što obilato dobijaju novac od Beograda i Moskve. Ima sada demokratskijih rješenja. A i mjesta za boravak o državnom trošku.

Tag: filip-ivanovic