Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se danas sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Ivanović je čestitao Tiso na imenovanju i poželio dobrodošlicu u Crnu Goru, izrazivši uvjerenje da će se saradnja sa Ujedinjenim nacijama nastaviti razvijati kroz snažan, partnerski i efikasan okvir.&nbsp;
Naglasio je da je dosadašnja saradnja bila od posebnog značaja za vanjsku politiku Crne Gore, naročito u kontekstu našeg evropskog puta.
"U razgovoru je istaknut značaj rada tijela i agencija Ujedinjenih nacija prisutnih u Crnoj Gori, posebno u oblastima održivog razvoja, klimatskih politika, migracione politike, socijalne kohezije i jačanja kapaciteta za demokratsko upravljanje. Ivanović je naglasio da je dugogodišnja saradnja sa UN sistemom, naročito u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, komplementarna procesu evropske integracije i predstavlja važan oslonac u reformskim naporima države", navodi se u saopštenju.
Rezidentna koordinatorka Tiso čestitala je Crnoj Gori na rezultatima iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije, u kojem je, kako se navodi, zemlja prepoznata kao najbolje rangirani kandidat za članstvo u EU.
"Tiso i Ivanović saglasili su se da je Crna Gora već jasno profilisana kao aktivna članica Ujedinjenih nacija, zbog čega ima i dodatnu predispoziciju za jačanje uloge države u multilateralnim procesima.
Sagovornici su izrazili spremnost da zajednički rade na produbljivanju saradnje i njenom daljem unapređenju u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore i mandatom Ujedinjenih nacija", zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivanović sa Karolin Tiso: Produbljivanje partnerstva i snaženje zajedničkih razvojnih prioriteta

Potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku Filip Ivanović naredne godine očekuje još jaču borbu protiv organizovanog kriminala i naročito visoke korupcije, ali i presude u slučajevima koji su već pokrenuti.&nbsp;
Komentarišući izvještaj Evropske komisije, Ivanović za TVCG naglašava da je Crna Gora ocijenjena kao funkcionalna demokratija, u kojoj Vlada funkcioniše u stabilnom okruženju.
Godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori može se tumačiti kao dobar uvod u uspješnu međivladinu konferenciju u decembru, ali i kao mapa puta svega što treba da bude urađeno kako bi se pregovori okončali do kraja 2026, kaže za TVCG potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku Filip Ivanović.
- Ono što bih posebno istakao iz ovog izvještaja jeste da je Crna Gora ocijenjena kao funkcionalna zrela demokratija, da je rečeno da vlada funkcioniše u jednom stabilnom političkom okruženju, da parlament ima svoju kontrolnu ulogu da živimo u okruženju, odnosno u okolini medijskog pluralizma, tako da sve su to neke dobre ocjene koje smo dobili uz naravno određene preporuke u nekim poljima koje treba da ispunimo i da napravimo još veći napredak u toku 2026. godine - naglasio je Ivanović.
Najvažniji zadaci ostaju vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Tu smo dobili određene pohvale, ali smo dobili i određena očekivanja. Tako da ono što bih ja rekao jeste da u toku naredne godine očekujemo još žešću borbu protiv organizovanog kriminala i naročito visoke korupcije, ali i očekujemo da vidimo određene definitive presude u slučajevima koji su već pokrenuti. I mislim da ukoliko se ta preporuka ispuni, da smo onda na dobrom putu da ispunimo sva mjerila iz tih poglavlja - kazao je Ivanović.
Komentarišući mimoilaženja na relaciji vlast opozicija, a ponekad i unutar vladajuće većine, Ivanović kaže da se dijalogom došlo do rješenja, te da je sada važno dogovoreno i sprovesti u djelo.
- Napomenuo bih da smo sproveli, odnosno usvojili, jedan dobar i vrlo važan dio izborne reforme, što je bilo pitanje koje se provlačilo godinama i nije bilo moguće da se riješi. Mi smo došli do rešenja, tako da mislim da je to jedan dobar način na koji treba rešavati ta pitanja i ukoliko bude bilo dobre volje kao što je bilo do sad, i sa strane vlasti i sa strane opozicije, ne vidim da bi ta neka mimoilaženja mogla da nas skrenu sa ključnog cilja iduće godine - naglašava porpredsjednik Vlade.
A jedan od urgentnih ciljeva do tada je i usaglašavanje vizne politike, u kojoj ima još dosta posla. Ivanović zaključuje da je potpuno usklađivanje ne samo obaveza, već i obećanje vlade Crne Gore, koje će se do zavetka pregovora sasvim sigurno i ispuniti.

1084x550

Ivanović: Naredne godine još jača borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije

Crna Gora je spremna za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) - ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović koji je učestvovao na Samitu o proširenju Evropske unije (EU), održanom u Briselu u organizaciji medijske mreže Euronjuz.
U okviru intervjua posvećenog budućnosti evropske integracije, potpredsjednik Ivanović naglasio je da je politika proširenja najuspješnija politika Evropske unije, jer omogućava da EU postane snažniji geopolitički akter. Istakao je da Crna Gora, kao najnaprednija država kandidat, želi da bude aktivni partner u tom procesu i doprinese njegovom uspjehu.
Ivanović je podsjetio da je strateški cilj Crne Gore punopravno članstvo u Evropskoj uniji, uz zadržavanje jednakog statusa i prava glasa sa svim državama članicama. Naglasio je da je Crna Gora već godinama u potpunosti usklađena sa politikama EU i doprinosila je svakoj odluci Unije, te da takav stepen usklađenosti mora biti prepoznat i nagrađen punopravnim članstvom.
Odgovarajući na pitanje o idejama o uvođenju “probnog roka“ za nove članice, Ivanović je naglasio da je Crna Gora već više od 13 godina u svojevrsnom probnom periodu. Istakao je da taj period traje sve dok se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja, te da bi članstvo bez punog prava glasa bilo teško prihvatljivo.
On je ukazao da bi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju potvrdio kredibilitet politike proširenja i pokazao da Unija ostaje dosljedna pristupu prihvatanja novih članica zasnovanog na zaslugama.
Osvrnuvši se na najnoviji Izvještaj Evropske komisije o napretku, Ivanović je ocijenio da dokument potvrđuje kontinuitet i rezultate reformskog rada Vlade Crne Gore. Istakao je da izvještaj predstavlja dokaz dosljednog sprovođenja reformi i uvod u održavanje Međuvladine konferencije krajem godine, kao i jasan plan za dalji reformski put u narednih 12 mjeseci.
Samit je, pored potpredsjednika Ivanovića, okupio i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu, Evropsku komesarku za proširenje Martu Kos, predsjednicu Moldavije Maju Sandu, predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijere Albanije Edija Ramu, i premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog.

1250x600

Ivanović: Crna Gora spremna za punopravno članstvo u EU

Cetinjanin Filip Ivanović ubijen je noćas u Beogradu na vodi, a prema zvaničnim informacijama MUP Srbije, zbog zločina je zasad uhapšen Đ.Z, kod koga su prođena dva pištolja. Ivanoviću se u Srbiji sudilo u slučaju ubistva Bojana Mirkovića u Belvilu, a njegova uloga navodno je bila da ubici pomogne da pobjegne nakon zločina, piše Nova.rs.
Filip Ivanović slovio je za osobu blisku škaljarskom, kriminalnom klanu, a prije nekoliko godina takođe se našao na meti napadača. Ivanović je ubijen noćas u beograskom naselju Beograd na vodi, a zasad nije poznat motiv zločina i istraga je u toku.
Jedna osoba je privedena, a u toku je potraga i za ostalima koji se dovode u vezu sa likvidacijom. Ivanović je dobro poznat istražnim organima Srbije i Crne Gore, a protiv njega je u Srbiji vođen postupak vezano za ubistvo Bojana Mirkovića u Belvilu.
U tom predmetu, Ivanović je bio optužen da je pomogao optuženom za zločin, Lazaru Tejiću, nakon izvršenja krivičnog djela.
Kako je Nova.rs već pisala, Mirković je ubijen novembra 2020. godine u garaži stambene zgrade u beogradskom naselju Belvil. Pucač Lazar Tejić danima je na trotinetu obilazio ovo naselje, vjerovatno planirajući rutu za bjekstvo.
Kobnog dana, kada je Mirković ušao u garažu i parkirao svoje vozilo, uočio je napadača. Pokušao je da pobjegne, ali ga je ovaj sustigao kod lifta i ispalio više hitaca u njega, a zatim se dao u bijeg.
Osumnjičeni za zločin su privedeni ubrzo nakon likvidacije, a među njima je bio i Cetinjanin Filip Ivanović.
Navodno, uloga Ivanovića bila je da pucača, nakon izvršenog zločina, odveze do granice sa Bosnom i Hercegovinom. On je na suđenju negirao krivicu za ovo djelo.
Sa druge strane, optuženi pucač, Lazar Tejić, priznao je tokom postupka da je pucao u Mirkovića, rekavši da je to učinio jer je za njega prodavao kokain, a nije mogao da ispoštuje tempo prodaje koji mu je Mirković nametnuo.
Inače, ubijenog Filipa Ivanovića, prema saznanjima crnogorskih medija, nadležni organi te države potraživali su zbog ubistva Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju 2020. godine.
Naime, Andrija Gazivoda je ubijen februara 2020. godine, a Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore označilo je, u okviru organizovane grupe, kao saizvršioce Ivanovića i Velibora Stanišića, dok su Nikola Martinović i Boban Sjekloća optuženi za pomaganje.
Inače, Boban Sjekloća je nedavno ubijen u Crnoj Gori.
Njegovo tijelo pronađeno je u automobilu, sa ranama od metaka.

Koja je bila uloga ubijenog Cetinjanina u slučaju mafijaške likvidacije u Belvilu?

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović učestvovao je na međunarodnoj konferenciji „Proširenje EU: Zapadni Balkan na prvom mjestu?“ održanoj na Modul Univerzitetu u Beču, u organizaciji Centra za evropske studije Matjas Korvinus Kolegijum, tokom koje je poručio da je za Crnu Goru najviši nacionalni prioritet da bude spremna za članstvo u EU 2028. godine, saopšteno je iz Kabineta potpredsjednika Vlade.
- Tokom izlaganja, potpredsjednik Ivanović je istakao snažnu posvećenost Crne Gore evropskom putu i jasnu viziju punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Naglasio da je Crna Gora odlučna da završi pregovore do 2026. godine i bude spremna za članstvo do 2028. godine, što predstavlja najviši nacionalni prioritet, podržan izuzetno visokom javnom podrškom građana- navodi se u saopštenju.
Posebno je istakao da je vladavina prava temelj evropske budućnosti Crne Gore, te da je Vlada u potpunosti posvećena jačanju institucionalne otpornosti, transparentnosti i odgovornosti. Ova posvećenost, kako je naveo, potvrđena je i značajnim iskorakom u okviru poglavlja 23 i 24, u kojima je Crna Gora dobila pozitivan IBAR, čime je postala prva zemlja kandidatkinja koja je ostvarila taj rezultat.
Ivanović je izrazio očekivanje da će do kraja godine Crna Gora zatvoriti još nekoliko poglavlja, čime bi se dodatno ubrzao proces pristupanja Evropskoj uniji.
Naglasio da napredak Crne Gore šalje pozitivan signal cijelom regionu Zapadnog Balkana, potvrđujući da je politika proširenja vjerodostojna i zasnovana na zaslugama.
&nbsp;- Proširenje se mora desiti sada, upravo sa Crnom Gorom. Ukoliko se to ne dogodi, kredibilitet same Evropske unije mogao bi biti doveden u pitanje- poručio je potpredsjednik Ivanović.&nbsp;
Na panelu su, pored potpredsjednika Ivanovića, učestvovali pomoćnik ministra u Ministarstvu za evropske integracije Republike Srbije Miroslav Gačević, osnivačica i izvršna direktorka Centra za istraživanje i kreiranje politika (CRPM) dr Marija Risteska, i rukovodilac MCC-MKI Centra za geopolitiku dr Miša Đurković.
Zaključujući svoje izlaganje, potpredsjednik Ivanović poručio da je cilj jasan da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.

Ivanović u Beču: Crna Gora odlučna da bude spremna za članstvo do 2028. godine, to je najviši nacionalni prioritet

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas sa nerezidentnim ambasadorom Republike Argentine u Crnoj Gori, sa sjedištem u Beogradu, Nj.E. Osvaldom Marsikom, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Vlade.
- U srdačnoj i konstruktivnoj atmosferi, sagovornici su izrazili zadovoljstvo tradicionalno prijateljskim odnosima Crne Gore i Argentine ističući obostranu spremnost za dalje unaprjeđenje bilateralne saradnje. Razgovarano je o mogućnostima unaprjeđenja saradnje u oblastima ekonomije, turizma, kulture i nauke- navodi se u saopštenju.
Sagovornici su, navodi se dalje, razmijenili mišljenja i o aktuelnim globalnim i regionalnim temama, kao i o saradnji u okviru međunarodnih organizacija. Posebno je istaknuta međusobna podrška kandidaturama u multilateralnim forumima i značaj nastavka saradnje na tom planu.
Tokom razgovora, potvrđen je zajednički interes za jačanje političkog dijaloga, uključujući organizovanje posjeta na najvišem nivou, među kojima je i predstojeća posjeta potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića Argentini u decembru ove godine.
- Sastanak predstavlja značajan korak ka daljem produbljivanju odnosa između Crne Gore i Argentine, uz obostranu posvećenost konkretnim inicijativama i održavanju kontinuirane komunikacije- zaključuje se u saopštenju.

Ivanović sa Marsikom: Nastavljamo politički dijalog i unapređujemo bilateralnu saradnju Crne Gore i Argentine

Crna Gora odlučno napreduje u procesu evropske integracije, s ciljem da postane 28. članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.
On je, u objavi na mreži Iks (bivši Tviter), naveo da Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja i sprovodi reforme kako bi ispunila cilj da postane 28. članica EU do 2028. &nbsp;
- Uz to, Crna Gora prednjači u ispunjavanju Reformske agende, nedavno se pridružila SEPA, a od početka sljedeće godine građani neće plaćati troškove rominga u državama EU. To su samo neki od opipljivih benefita koje će građani i privreda osjetiti - kazao je Ivanović.
Istakao je da, uz snažan investicioni zamah, nove projekte i izraženu podršku institucija EU, o čemu svjedoče i jasne poruke predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, ostvarenje vizije Crne Gore kao prosperitetne države svih njenih građana i prve naredne članice EU postaje sve izvjesnije.

Ivanović: Benefiti evropskog puta već vidljivi

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Irske Ragnara Almkvista, koji završava mandat nerezidentnog ambasadora u Crnoj Gori, sa sjedištem u Budimpešti, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Vlade.
- Potpredsjednik Ivanović zahvalio je ambasadoru Almkvistu na ličnom doprinosu unapređenju odnosa dvije države i izrazio očekivanje da će i novi ambasador Irske, sa sjedištem u Beogradu, biti aktivno uključen u bilateralnu i evropsku agendu Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Ambasador Almkvist je, ističe se dalje, pohvalio napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, istakavši posvećenost crnogorskih institucija i lični angažman potpredsjednika Ivanovića u tom procesu, te prenio izuzetno pozitivne utiske sa nedavne posjete Ivanovića Dablinu. On je izrazio uvjerenje da Crna Gora predano ostvaruje svoje evropske ciljeve i da će ostati predvodnica evropske integracije.
- Sagovornici su se saglasili da irsko predsjedavanje Savjetom Evropske unije u drugoj polovini 2026. godine predstavlja značajnu priliku za Crnu Goru, budući da se u toku tog predsjedavanja planiraju zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, a ambasador Almkvist je istakao spremnost Irske da pruži svoj puni doprinos u tom cilju- zaključuje se u saopštenju.

Ivanović primio u oproštajnu posjetu ambasadora

Crnogorski forum izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izjave potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih i evropskih poslova Filipa Ivanovića koji je putem društvenih mreža iznio tvrdnju da je u toku „vjerovatno najveća akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja do sada“ - u trenutku kada nijedna nadležna institucija nije dala zvanične informacije o toj akciji. To, cijene u Crnogorskom forumu, otvara pitanje na osnovu čega je Ivanović došao do takvog saznanja i da li je tom izjavom prekršio zakonske norme o čuvanju službenih i tajnih podataka.
- Ukoliko je informacija o akciji bila povjerljivog karaktera, a Ivanović je, mimo zakonom utvrđenih procedura, imao pristup tim podacima i javno ih iznio, onda postoji osnovana sumnja da je došlo do neovlašćenog odavanja službene tajne. Zakon o tajnosti podataka, kao i Krivični zakonik Crne Gore, jasno definišu koje informacije se smatraju tajnim i ko smije njima raspolagati. Osim toga, izjava potpredsjednika Vlade u kojoj se unaprijed procjenjuje značaj i razmjer akcije, dok ona još nije zvanično potvrđena, može biti shvaćena kao politički pritisak na pravosudne organe i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti - istakli su u Crnogorskom forumu.
Oni zahtijevaju da nadležne institucije, prije svega Specijalno državno tužilaštvo i Agencija za nacionalnu bezbjednost, utvrde je li potpredsjednik Vlade neovlašćeno došao do osjetljivih informacija, te da li je njihovo iznošenje u javnost moglo ugroziti tok istrage, bezbjednost službenika ili sam ishod akcije.
- Ukoliko se potvrdi da je došlo do curenja podataka ili zloupotrebe službenog položaja, tražimo da se pokrene postupak protiv odgovornih lica u skladu sa zakonom - dodali su u Crnogorskom forumu.
Apeluju i na vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca da povede računa da se ovakve akcije i postupci ne sprovode selektivno, jer se stvara utisak da se represivne mjere pretežno primjenjuju protiv funkcionera koji su obavljali dužnosti u vrijeme bivše vlasti, dok se u mnogim drugim slučajevima ne postupa ili se izbjegava reagovanje.
- Kako se ne bi stvarao osjećaj političke pristrasnosti u radu tužilaštva, podsjećamo na brojne situacije i lica koja su trebala biti predmet postupanja Specijalnog ili Osnovnog državnog tužilaštva, a protiv kojih ni do danas nije pokrenut nijedan postupak. Posljednji primjer koji budi sumnju u selektivnost rada tužilaštva jeste slučaj sa spomenikom ratnom zločincu, gdje ni nakon više dana nema reakcije na činjenicu da je spomenik uklonjen pod nerazjašnjenim okolnostima, a da nijedno odgovorno lice nije privedeno da objasni ko je, kada i zašto sakrio ili izmjestio taj spomenik, iako je mitropolit Metodije dao jasne javne izjave koje ukazuju na mogućnost da su lica iz Crkve imala informacije o tome - naveli su oni.
Ovakvo nepostupanje tužilaštva otvara, podvlače u Crnogorskom forumu, ozbiljna pitanja o njegovoj volji da djeluje jednako prema svima, a stvara se i osjećaj da se izbjegava suočavanje sa određenim strukturama, kao što je Srpska pravoslavna crkva.
- To kod građana izaziva duboku nesigurnost i gubitak povjerenja u jednakost pred zakonom. Crnogorski forum podsjeća da se borba protiv organizovanog kriminala mora voditi kroz institucionalne i zakonite mehanizme, bez političkih pritisaka i manipulacija. Javnost ima pravo da bude informisana, ali ne po cijenu kompromitovanja istraga i podrivanja pravnog poretka. Zbog toga zahtijevamo da se u ovom slučaju utvrdi puna odgovornost, bez obzira na funkciju koju neko obavlja, i da se hitno preduzmu mjere kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih situacija u budućnosti - naglasili su oni.
Pozivaju i civilni sektor, medije i međunarodne partnere da pomno prate ovaj slučaj i podrže očuvanje nezavisnosti institucija koje se bave istragama i borbom protiv kriminala.
- Ukoliko ne dobijemo jasne odgovore od nadležnih u najskorijem roku, Crnogorski forum će pokrenuti dodatne inicijative i javne aktivnosti s ciljem zaštite zakonitosti, institucionalnog integriteta i transparentnosti u postupanju državnih organa - zaključili su u saopštenju.

CG forum: Ivanovićeva izjava o „ vjerovatno najvećoj akciji SDT“ može biti shvaćena kao politički pritisak i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović posprdno je komentarisao posjetu predstavnika DPS Briselu i „non pejper“ koji su, tom prilikom uručili svojim sagovornicima. Gladeći ih dračama, ocijenio je da je „njihova posvećenost evropskim integracijama značajna“, ali (a najvažnije uvijek dođe nakon „ali“) da ona mora biti praćena jasnim distanciranjem od kriminalnih struktura, nastalih, kako kaže Filip Ivanović, u periodu vlasti DPS.
U ovom slučaju to što je došlo nakon „ali“, ipak, nije najvažnije. Najvažnije je što je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove kao najvažnije, u simboličnoj i stvarnoj ravni, istakao da se posjeta predstavnika DPS Briselu desila na dan pritvaranja petoro osumnjičenih za – još ne znamo precizno šta?! I što je to ocijenio kao „ključni doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i snaženju vladavine prava – oblasti koje su od suštinskog značaja za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji“.
Zašto je ovo drugo važnije od onog prvog?
Zato što je potpredsjednik Vlade CG, pa još za vanjske i evropske poslove, zorno pokazao da nimalo ne drži do ključnog principa u vladavini prava – do pretpostavke nevinosti. Svaki pravni i politički pacer (vjerovatno čak i „demokrata“ Momčilo Leković) zna da je pravosnažna sudska presuda „ključni doprinos vladavini prava“, a ne sam čin privođenja na saslušanje u SPO. Jer, činjenica da je neko priveden, ne znači da je obavezno kriv. Filip Ivanović isuviše je dobro obrazovan da bismo mu alibi mogli tražiti u neznanju prava.
Ali, čak i da je, izučavajući Vizantiju, profesor Ivanović preskočio lekcije iz Rimskog prava, za nauk mu je moglo/moralo poslužiti nešto što se desilo takođe toga zanimljivoga dana: svi optuženi u slučaju „Tunel“, prvostepeno su oslobođeni. I to pod uslovom da je već zaboravio rasplet slučaja „Krstović“, sa teškim posljedicama po zdravlje optuženih i državnu kasu. Pametan čovjek učio bi na greškama bahatog Dritana Abazovića.
U svom odgovoru potpredsjedniku Vlade, Demokratska partija socijalista nije našla za shodno da ga barem opomene na njegov start đonom na vladavinu prava i Ustavom i zakonom propisane procedure, nego se opredijelila za obrazac koji vlast primjenjuje na DPS – a šta radite vi. Za podsjećanje da u poslaničkom Klubu PES „sjede njegovi saborci za koje se utvrdilo da su prijatelji šefova narkokartela i formalni vlasnici dijela njihove imovine“, za packu da je Ivanović „nekadašnji protivnik evropske i euroatlantske integracije“ i pokušaj ubacivanja klipa u koalicione odnose tvrdnjom da se Pokret Evropa sad u Briselu ograđuje od Andrije Mandića, dok u Crnoj Gori legitimiše velikosrpski nacionalizam.
Nimalo neobično da se u polemikama vlasti i opozicije umjesto kategorijalnih vrijednosti i principa u fokus stavljaju (dnevno)političke teme i ad hominem pristup. Zato, prečesto, suština ostane nedotaknuta. Čak i kad neke okolnosti vrišteći upozoravaju na nju – suštinu!
A, u petak, ta okolnost bila je način na koji je privedena viša tužiteljka Andrijana Nastić. Lisice na rukama, kamere i fortoaparati, policajci sa maskom na licu... Ajde da je posrijedi masovni ubica ili lider narko klana. Ali, tako hapsiti ženu koja bi sasvim sigurno došla u SPO na telefonski poziv, koju pamtimo kao jedini pozitivan utisak o nesrećnim državnim institucijama iz dvije tragedije na Cetinju!? Zaboga, šta je bio cilj te predstave? Da uplaši? Možda je djelimično i postignut. Skloniji sam stanovištu da je to, za većinu građana Crne Gore, ključni dokaz obezljuđenosti institucija i, bojim se, većeg dijela vlasti koja njima upravlja.
I objava potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića opasno sugeriše takav zaključak. A odgovor DPS upućuje na dvije jednako opasne mogućnosti: ili im je politička diskvalifikacija rivala ponekad preča od afirmacije principa i vrijednosti za koje se zalažu ili ponekad odluče da ćute da im „neko ne bi rekao“ da štite kriminalce?!
Šta god da je, loše je, neevropski i neprincipijelno, a mislim i partijski neprofitabilno. Pod uslovom da DPS i dalje računa na podršku onih koji stvarno baštine evropske vrijednosti. Filipu Ivanoviću je lako, on zna da je dovoljno da se pojavi kao zalizani i nalickani dandy, da prozbori nekoliko briselskih fraza i da će time ispuniti čašu europejstva u očima raznih đura i pera.

Primjer opasno promašene polemike

FIFA je saopštila da će prva četiri nosioca na žrijebu za Svjetsko prvenstvo 2026. biti raspoređena tako da se ne mogu sastati prije polufinala.
To znači da će Španija (prvi nosilac) i Argentina (drugi nosilac) biti smještene u suprotne polovine kostura, kao i Francuska (treći) i Engleska (četvrti).
Engleska se tako ne može sastati sa Španijom ni Argentinom prije polufinala, niti sa Francuskom prije finala - pod uslovom da sve četiri ekipe osvoje svoje grupe.
Ovaj sistem raspoređivanja kopira principe iz Vimbldona i novog formata Lige šampiona, kako bi se izbjegli rani dueli najjačih selekcija i obezbijedile atraktivne utakmice u nokaut fazi.
Žrijeb za Mundijal biće održan 5. decembra, a FIFA je već odredila šešire.
Prvi šešir: SAD, Kanada, Meksiko, Španija, Argentina, Francuska, Engleska, Portugal, Brazil, Holandija, Belgija, Njemačka.
Drugi šešir: Hrvatska, Maroko, Kolumbija, Urugvaj, Švajcarska, Japan, Senegal, Iran, Južna Koreja, Ekvador, Austrija, Australija.
Treći šešir: Panama, Norveška, Egipat, Alžir, Škotska, Paragvaj, Obala Slonovače, Tunis, Uzbekistan, Katar, Saudijska Arabija, Južna Afrika.
Četvrti šešir: Jordan, Zelenortska Ostrva, Gana, Kurasao, Haiti, UEFA 1–4, Interkontinentalni 1–2.

FIFA razdvaja nosioce na žrijebu za Mundijal: Najjače selekcije se neće sastajati do polufinala

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je poslije videokonferencije takozvane "koalicije voljnih" koja okuplja oko 30, uglavnom evropskih zemalja da su oni spremni da pruže "bezbjednosne garancije" Kijevu, ako se zaključi primirje ili postigne mirovni sporazum sa Moskvom.
On je rekao da je pokrenut rad sa SAD i NATO-om o nadzoru poštovanja budućeg primirja i dodao da je potrebno da postoje "bezbjednosne garancije" kao i da je potrebno da postoji jaka ukrajinska vojska.
Makron je pred početak videokonferencije rekao da "konačno postoji šansa da se ostvari pravi napredak ka dobrom miru" između Ukrajine i Rusije.
- Ali apsolutan uslov za dobar mir je niz vrlo snažnih bezbjednosnih garancija, i ne samo garancija na papiru- kazao je.
Razgovori u Ženevi ovog vikenda su pokazali da ne treba da ima ograničenja za ukrajinsku vojsku, rekao je Makron, što je suprotno prvoj verziji američkog mirovnog plana za Ukrajinu, koju su Ukrajinci i Evropljani pokušali da izmijene.
Makron je rekao da će već od sjutra biti pokrenuta radna grupa "snaga za davanje uvejravanja", koja treba da učvrsti ukrajinsku vojsku ako se postigne rusko-ukrajinski sporazum. Radnu grupu će voditi Francuska i Britanija, sa bliskom saradnjom sa Turskom koja igra ključnu ulogu na pomorskom planu, i prvi put uz učešće SAD-a dodao je on.
Državni sekretar SAD Marko Rubio prisustvovao je današnjoj video konferenciji "koalicije voljnih".
- Narednih dana ćemo vrlo precizno finalizovati doprinos svakog i tako finalizovati te bezbjednosne garanci- rekao je Makron.
On je dodao da je to neophodno da bi se ispregovarao vjerodostojan mir i zadržao pritisak na Rusiju.
Makron je ocijenio da jasno nema ruske volje za primirjem i pozvao da se nastavi pritisak na Rusiju da pregovara.
Francuski predsjednik je takođe rekao da će narednih dana biti donijeta odluka o zamrznutim ruskim stredstvima, koji su u središtu političko-pravne dileme unutar Evrope koja pokušava da nađe sredstva za finansiranje Ukrajine.
On je rekao da su zamrznuta sredstva "jako važna" i da su takođe način pritiska na Rusiju.

Makron: Zemlje koalicije voljnih spremne da pruže bezbjednosne garancije Kijevu

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je naložio svom specijalnom izaslaniku Stivu Vitkofu da se u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi razgovarali "o samo nekoliko preostalih tačaka neslaganja“ između Rusa i Ukrajinaca.
Tramp je naveo da će se istovremeno sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima, nakon čega se nada da bi mogao da uslijedi njegov sastanak sa Putinom i Zelenskim, do kog će doći kada se usporazum usaglasi, prenosi CNN.
- Radujem se i nadam se skorom sastanku sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom, ali tek kada dogovor o okončanju ovog rata bude konačan ili u završnoj fazi- napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Istovremeno će se i američki vojni sekretar Den Driskol sastati sa ukrajinskim predstavnicima kako bi se dovršio mirovni plan za Ukrajinu. 
 
- Biću obaviješten o svakom napretku, zajedno sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom rata Pitom Hegsetom, kao i sa šeficom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls- napisao je Tramp. 
 
On je izrazio nadu da će se sastati sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uskoro, ali "samo ako plan za okončanje rata bude dovršen, ili u krajnjim fazama".
Američki predsjednik je istakao "ogroman napredak“ koji je njegov tim postigao tokom prošle nedjelje, napominjući da je "originalni mirovni plan od 28 tačaka, koji su sastavile Sjedinjene Države, podešen uz dodatne doprinose obje strane i da je preostalo samo nekoliko tačaka neslaganja“. 
 
Tramp je ponovio da do rata nikada ne bi došlo da je on bio predsjednik i naveo da je samo prošlog mjeseca poginulo 25.000 vojnika.

Tramp: Sastanak sa Putinom i Zelenskim uskoro, ako dogovor o miru bude konačan

Čelnici evropskih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u okviru koalicije voljnih poručili su tokom videopoziva s američkim državnim sekretarom &nbsp;Markom Rubijem da sankcije protiv Rusije moraju ostati na snazi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen je istakla da je „pritisak jedini jezik na koji Rusija odgovara“ i da će Evropa povećavati pritisak „dok ne bude iskrene spremnosti za angažman oko uvjerljivog puta ka miru“. Naglasila je da je središnja tema razgovora finansiranje Ukrajine, uključujući korištenje zamrznute ruske imovine u inostranstvu.
<h3>Radna grupa za bezbjednosne garancije</h3>
Sastanak su zajednički vodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Učesnici su odlučili osnovati radnu grupu zvaničnika iz SAD-a i članica koalicije voljnih kako bi ojačali bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Makron je rekao da će grupu voditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz saradnju s Turskom i, prvi put, SAD-om. Cilj je definisati detalje garancija nakon eventualnog mirovnog sporazuma. Najavio je i završne razgovore unutar EU o korištenju zamrznute ruske imovine kao izvora finansiranja ukrajinske odbrane.
<h3>Ukrajina spremna za okvir sporazuma</h3>
Ukrajina je poručila da je spremna podržati okvir mogućeg mirovnog sporazuma, ali da ostaju otvorena „osjetljiva pitanja“ koja će se rješavati na sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Fon der Lajen: Kremlj jedino razumije pritisak, zato ćemo ga povećati

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Tag: filip-ivanovic