Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović izjavio je u intervjuu za Euronews Region da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu, čime je u ovoj godini zatvoren najveći broj poglavlja do sada, snažna potvrda da se Crna Gora nalazi na pravom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, te da su ostvareni rezultati plod ozbiljnog rada.
- Ivanović je istakao da je proces pristupanja Evropskoj uniji istovremeno tehnički i politički, te da pored ispunjavanja jasno definisanih kriterijuma i standarda podrazumijeva i saglasnost svih 27 država članica Evropske unije. Kako je naglasio, dobijeno „zeleno svjetlo“ predstavlja jasnu potvrdu da je Crna Gora ispunila potrebne uslove za zatvaranje pomenutih poglavlja- navodi se u saopštenju Ivanovićevog kabineta.
On je podsjetio da se pregovaračka poglavlja zatvaraju privremeno, te da Evropska komisija kontinuirano prati sprovođenje preuzetih obaveza kroz redovne izvještaje o napretku. Ivanović je naglasio da očekuje da, ukoliko se nastavi sa dosljednom implementacijom usvojenih standarda, neće biti potrebe za ponovnim otvaranjem već zatvorenih poglavlja.
- Poseban akcenat u intervjuu stavljen je na pregovaračka poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Potpredsjednik je podsjetio da su ova poglavlja ključna u okviru nove metodologije pregovora, te da je Crna Gora prošle godine dobila pozitivan IBAR, što predstavlja značajnu prekretnicu u procesu- ističu u saopštenju.
Prema njegovim riječima, ova poglavlja će se zatvarati posljednja, nakon što se završi proces u svim ostalim oblastima, uz poseban monitoring. Ivanović je naglasio da izvještaji Evropske komisije već dvije godine zaredom potvrđuju napredak Crne Gore u ovim oblastima.
Govoreći o narednim koracima, Ivanović je istakao da se tokom 2026. godine očekuje ispunjavanje dodatnih preporuka, među kojima je i potpuno usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije u okviru poglavlja 24, gdje je ove godine ostvaren značajan napredak.
Kada je riječ o poglavlju 23, Ivanović je naveo da su očekivanja Evropske unije, ali i domaće javnosti, usmjerena ka postizanju pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala. Izrazio je očekivanje da će, uz snažnu političku i institucionalnu podršku, pravosudni organi ispuniti ove kriterijume.
- Na kraju, potpredsjednik Ivanović je poručio da očekuje da Crna Gora do kraja naredne godine ispuni uslove za zatvaranje i poglavlja 23 i 24, čime bi se zaokružila završna faza pregovora i zemlja dodatno približila punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- poručeno je iz Ivanovićevog kabineta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović za Euronews Region: Poglavlja 23 i 24 ključna, zatvaraće se posljednja, po završetku procesa u ostalim oblastima

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović uz komentar "Hop!" na mreži Iks (X) je podijelio informaciju da je Međuvladina konferencija sa Crnom Gorom zakazana za danas.
U najavi događaja se ističe da će sastanak u Briselu poslužiti za privremeno zatvaranje pregovora u sljedećim poglavljima: 3 - Pravo osnivanja i sloboda pružanja usluga, 4 - Slobodno kretanje kapitala, 6 - Privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 - Ribarstvo.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je čelnicima Evropske unije predložio da cijeli Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU, na šta mu oni, prema njegovim riječima, nijesu ništa odgovorili, već su ga samo saslušali.
Vučiću je međutim odgovorio premijer Crne Gore Milojko Spajić, poručujući da ćemo ipak susjede čekati u Uniji od 2028. godine.
To je izazvalo reakcije u Srbiji pa su i šef srpske diplomatije Marko Đurić i Vučić predsjedniku crnogorske Vlade poručili da je u redu "biti ambiciozan, ali prvo treba skočiti pa reći hop".
Sinoć je, stoga, zvaničnoj Srbiji bez mnogo objašnjavanja stigao odgovor Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2000652737835663600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000652737835663600%7Ctwgr%5E8456c6460b67197f1055bf760e4f03e16e9df149%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović Vučiću: Hop!

Zvanična posjeta potpredsjednika Vlade Crne Gore Filipa Ivanovića Republici Argentini završena je svečanom inauguracijom novih prostorija ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu, koja je upriličena u prisustvu velikog broja potomaka crnogorskih iseljenika i predstavnika crnogorske zajednice u Republici Argentini, saopšteno je iz Kabineta Ivanovića.
Tim povodom organizovan je prijem koji je okupio potomke iseljenika iz Buenos Ajresa, kao i iz drugih dijelova zemlje, uključujući provincije Čako, Kordoba i druge sredine u kojima živi brojna crnogorska dijaspora. Veliki odziv prisutnih još jednom je potvrdio snažnu povezanost crnogorske zajednice u Argentini sa maticom i interesovanje za jačanje odnosa sa Crnom Gorom.
- Obraćajući se prisutnima, potpredsjednik Ivanović uputio je riječi dobrodošlice i zahvalnosti na njegovanju tradicije i veza sa Crnom Gorom, ističući da nova ambasada treba da bude otvoren i dostupan prostor okupljanja i saradnje. Naglasio je da Crna Gora posebno cijeni doprinos svojih iseljenika i njihovih potomaka u jačanju prijateljskih odnosa između dvije države- navodi se u saopštenju,
Na svečanosti su se prisutnima obratili i Gordan Stojović, bivši ambasador Crne Gore u Republici Argentini, a sada poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Grupe prijateljstva s Argentinom, kao i otpravnik poslova u ambasadi Crne Gore u Buenos Ajresu Miroslav Radojičić, koji su ukazali na značaj očuvanja kontinuiteta saradnje sa crnogorskom zajednicom u Argentini i aktivne uloge ambasade u tom procesu.
&nbsp;- Događaj je bio prilika da se okupljeni podsjete na svoje porijeklo i istorijske veze sa Crnom Gorom, da se obnove kontakti i dodatno osnaži saradnja s ambasadom u Buenos Ajresu, sa ciljem nastavka zajedničkih aktivnosti i jačanja veza između Crne Gore i njene dijaspore u Argentini. Dodatnu simboliku ovom događaju daje činjenica da je Buenos Ajres bio prva diplomatska adresa Crne Gore na američkom kontinentu, što potvrđuje dugotrajnu povezanost dvije države i trajni značaj Argentine u crnogorskoj diplomatskoj istoriji- poručeno je iz Vlade Crne Gore.

Ivanović: Inaugurisan novi prostor Ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu

Iduća godina, u kojoj se obilježava 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Argentine, predstavljaće izuzetnu priliku za organizovanje zajedničkih aktivnosti posvećenih istorijskom nasljeđu i budućim perspektivama saradnje - poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Argentine, Pablom Kirnom Magraneom.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, oni su razmotrili mogućnost intenziviranja institucionalnih kontakata i razvoja inicijativa od dugoročnog značaja.
- Na sastanku sa Kirnom potvrđena je spremnost obje strane da unaprijede politički dijalog i podstaknu razvoj konkretnih oblika saradnje između dvije države. Razmotrene su mogućnosti jačanja međusobnih veza u oblasti vanjske politike, ekonomije, kulture i obrazovanja, uz obostranu ocjenu da postoje značajni kapaciteti za dalje produbljivanje partnerstva - naveli su u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da Argentina i evropske države, uključujući Crnu Goru, dijele duboke istorijske i vrijednosne veze, posebno imajući u vidu migraciono nasljeđe i veliki broj građana Argentine evropskog porijekla. U tom kontekstu naglašen je značaj posjete potpredsjednika Ivanovića, kao važan podsticaj za konkretizaciju odnosa kroz širenje ugovorne baze, investicije i zajedničke projekte.
Ivanović je posebno istakao istorijski značaj argentinsko-crnogorskih odnosa, podsjetivši da je u Buenos Ajresu otvoreno prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore na američkom kontinentu, što svjedoči o dugoj i kontinuitetnoj saradnji.
- U nastavku programa posjete, potpredsjednik Ivanović razgovarao je i sa predstavnicima uglednog Argentinskog savjeta za međunarodne odnose (CARI), gdje su razmijenjena mišljenja o spoljnopolitičkim prioritetima dvije države, odnosima Latinske Amerike i Evrope, kao i savremenim međunarodnim kretanjima - naveli su u saopštenju.
Razgovori su obuhvatili i teme saradnje u oblasti visokog obrazovanja, uključujući povezivanje univerziteta, mogućnosti studentskih i stručnih razmjena, kao i razvoj zajedničkih programa koji bi mogli biti dodatno unaprijeđeni zahvaljujući visa-free režimu koji postoji između dvije države.
- Na marginama posjete, potpredsjednik je razgovarao i sa predstavnicima nacionalnih medija, predstavivši ključne prioritete vanjske politike Crne Gore, sa posebnim osvrtom na proces pristupanja Evropskoj uniji i značaj jačanja partnerskih odnosa sa državama Latinske Amerike - zaključili su u saopštenju.

Ivanović sa Kirnom: Iduća godina biće izuzetna prilika za organizovanje zajedničkih aktivnosti

Argentina i Crna Gora dijele istoriju koja obavezuje dvije države da produbljuju bilateralne veze i njeguju bogato zajedničko nasljeđe, kazala je argentinska potpredsjednica i predsjednica Senata Viktorija Viljaruel.
Ona je to rekla na sastanku sa potpredsjednikom crnogorske Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem, koji boravi u Buenos Ajresu u okviru zvanične posjete Argentini.
&nbsp;- U razgovoru sa Viljaruel potvrđena je obostrana spremnost na jačanje političkog dijaloga i unapređenje saradnje u oblastima kulture, ekonomije i obrazovanja- kaže se u saopštenju iz Ivanovićevog kabineta.
Viljaruel je istakla da Argentina i Crna Gora dijele istoriju koja obavezuje dvije države da produbljuju bilateralne veze i njeguju bogato zajedničko nasljeđe, posebno imajući u vidu dugu prisutnost crnogorske zajednice u Argentini.
Ona je, kako se dodaje, naglasila i značaj rada na tješnjoj parlamentarnoj saradnji, koja bi dodatno ojačala ukupne odnose dvije zemlje.
Ivanović je podsjetio da je 1906. godine u Argentini otvoreno prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore na američkom kontinentu.
On je najavio obilježavanje 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Argentine, pozvavši domaćine da učestvuju u tom programu.
Na sastanku sa predsjednikom Predstavničkog doma Martinom Menemom, Ivanović je, kako se navodi, istakao da odnosi Crne Gore i Argentine počivaju na dubokoj istorijskoj povezanosti, što dodatno potvrđuje prisustvo oko 60 hiljada potomaka crnogorskih iseljenika u Argentini.
Menem je naglasio da je Argentina otvorena za dalje jačanje kulturnih i ekonomskih veza, dodajući da se bilateralni odnosi zasnivaju na isprepletenoj istoriji i komplementarnim interesima dviju država.
Ivanović je naglasio da je pristupanje Evropskoj uniji glavni spoljnopolitički prioritet Crne Gore, ali i da je za državu važno da paralelno razvija odnose sa državama izvan evropskog prostora.
- U tom okviru posebno je istakao značaj jačanja saradnje sa državama Latinske Amerike, među kojima Argentina zauzima istaknuto mjesto zbog bogatog migracionog nasljeđa i velikog potencijala za produbljivanje partnerskih veza- dodaje se u saopštenju.
Tokom boravka u argentinskom parlamentu, Ivanović se sastao i sa senatorom crnogorskog porijekla Horheom Kapetanićem, sa kojim je razgovarao o istoriji crnogorske zajednice u Argentini i daljim mogućnostima za jačanje saradnje dvije države.

Ivanović sa Viljaruel: Istorija Argentine i Crne Gore obavezuje na produbljivanje bilateralne veze

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Crne Gore Filip Ivanović putuje danas u radnu posjetu Argentinu, gdje će poseban segment posjete susret sa crnogorskom zajednicom u toj zemlji.&nbsp;
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, u ovoj Argentinii će boraviti do 14. decembra.
- Tokom posjete, potpredsjednik Ivanović održaće niz sastanaka sa najvišim argentinskim zvaničnicima - naveli su oni.

Ivanović danas putuje u Argentinu, susrešće se s crnogorskom zajednicom u toj zemlji

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović učestvovao je u Berlinu na panel-diskusiji „Kreiranje budućnosti Zapadnog Balkana: osnaživanje kreatora sjutrašnjice“, u okviru Desetog ambasadorskog foruma o Zapadnom Balkanu u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, i tom prilikom naglasio da su mladi u Crnoj Gori najjači podržavaoci evropske integracije, te da ukupna podrška članstvu u Evropskoj uniji, koja iznosi oko 80 odsto, predstavlja značajan resurs za ubrzanje reformi.
Govoreći o dinamici pregovora sa EU, potpredsjednik je podsjetio da Crna Gora očekuje da u decembru zatvori najmanje pet poglavlja, što će biti važan korak ka završnoj fazi pregovora.
- Dodao je da reforme u oblasti vladavine prava, zajedno sa mjerama koje doprinose poboljšanju životnog standarda – uključujući rast prosječne zarade ostvaren zahvaljujući programima aktuelne Vlade – stvaraju preduslove da mladi ljudi „vide razlog da ostanu, da grade karijeru kod kuće i da vjeruju u budućnost u okviru Evropske unije - navode iz Vlade.
Istakao je da napredak u evropskim integracijama jača povjerenje mladih u institucije i otvara prostor za društvene i ekonomske promjene koje doprinose njihovoj profesionalnoj i ličnoj perspektivi.
- Crna Gora, kako je dodao, pokazuje da reformski proces donosi opipljive rezultate i da evropski put ima jasnu, mjerljivu dinamiku koja ohrabruje mlade generacije - ističe se u saopštenju.
Na pitanje o kredibilitetu politike proširenja, posebno za države Zapadnog Balkana, Ivanović je istakao da bi precizno definisanje vremenskog okvira za prijem novih članica, na liniji pristupa zasnovanog na zaslugama, dodatno osnažilo motivaciju građana i ukupnu stabilnost evropske integracije.
- Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasnije konturisanu dinamiku – ima snažan mobilizacijski efekat i doprinosi produbljivanju povjerenja između država članica i država kandidata. U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina prirodno nameće kao realna i na napretku zasnovana perspektiva Crne Gore, što dodatno učvršćuje njen status najuspješnijeg primjera procesa proširenja. Kako je istakao, jasnija i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa obezbijedila bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta - dodaje se.
Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da bi zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasno definisanu dinamiku – imalo snažan mobilizacijski efekat i doprinosilo produbljivanju povjerenja između država članica i kandidata.
U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina pojavljuje kao realna i ostvariva perspektiva u svjetlu učinjenog napretka i ambicije da Crna Gora ostane najuspješniji primjer procesa proširenja. Kako je istakao, jasna i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa dala bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta.
Tokom boravka u Berlinu, potpredsjednik Ivanović učestvovao je i na okruglom stolu „Budućnost Berlinskog procesa: ambicije, rezultati i prepreke“, u okviru kog je razgovarano o značaju proširenja Evropske unije, aktuelnim izazovima i regionalnim inicijativama koje doprinose stabilnosti i saradnji u okviru Zapadnog Balkana.

Ivanović u Berlinu: Precizniji vremenski okvir jača povjerenje u proces proširenja

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović saopštio je da postoji napredak u vezi Poglavlja 31 koje je blokirala Hrvatska.
- To poglavlje je spremno duže od godinu, ono se odnosi na zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, ali kao što smo govorili postoje dvije dimenzije ovog procesa i tu je i politička strana - &nbsp;rekao je Ivanović.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i njenim uslovima, Ivanović je istakao da komunikacija teče dobro.
- Mi čujemo samo podršku da se ovo pitanje završi. Kako će ići proces izjašnjavanja Hrvatske po pitanju poglavlja 31, pa, ti razgovori teku u dobroj vjeri, kontakti su česti i sadržajni su, imamo napredak - kazao je on, prenosi RTCG.
Ivanović je kazao i da je moguće da će Crna Gora na Međunarodnoj konferenciji u Briselu 16. decembra, zatvoriti i više od pet poglavlja.

Ivanović: Očekujemo uspješnu konferenciju u Briselu, poglavlje 31 može biti zatvoreno u svakom trenutku

Za Filipa Ivanovića je masovni ubica kontroverzna ličnost, poručuje predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
- Tako on cijeni lik i djelo Pavla Đurišića. Dakle, radi se o kontroverznoj figuri što u prevodu znači da je Pavle imao i svojih dobrih strana. Jeste on malo griješio - služio nacistima i pobio na hiljade civila, đece i žena ali eto, po doživljaju F.Ivanovića, radi se o kontroverznoj osobi, a ne zlikovcu i ubici - navodi Vujović u objavi na mreži Iks.
Tako je, Filipe, i Hitler je bio kontroverzan, pobio je milione ljudi ali je imao i dobrih osobina - bio je vegeratijanac nije pušio, konzumirao alkohol itd..
- Ali nije Filip kriv, on samo odražava vrijednosni sistem PES-a. A suština tog sistema je da vrijednosti nema - sve može, sve je i ovako i onako, pa je, jelte, i Pavle kontroverzan. Zaboga, ne treba cjepidlačiti - zaključuje Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1995470540224508057%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995470540224508057%7Ctwgr%5E275112541f2044f7c6d24f451ce75459b43132fc%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Vujović: Za Filipa Ivanovića Đurišić je "kontroverzna ličnost"

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Najmanje 34 kandidata prijavila su se za učešće na predsjedničkim izborima u Peruu 2026. godine, saopštila je izborna komisija u srijedu, što je rekordni broj za zemlju koja je u posljednjih nekoliko godina obilježena političkom nestabilnošću.
Kandidati za izbore 12. aprila uključuju komičara, bivšeg fudbalera i Keiko Fujimori, kćerku pokojnog bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, koja planira kandidaturu četvrti put.
Na listi prijavljenih kandidata nalazi se i bivši desničarski gradonačelnik Lime, Rafael Lopez Aliaga, poznat kao "Porky" zbog sličnosti sa poznatim crtanim likom.
Konzervativna Fujimori ponovo će pokušati nakon kandidatura 2011. godine, 2016. i 2021. godine, kada ju je pobijedio ljevičar Pedro Kastiljo, koji je opozvan i uhapšen krajem 2022. godine.
Ostali kandidati uključuju Vladimira Serona, bjegunca od pravde i lidera marksističke partije Peru Libre koja je dovela Kastilja na vlast, popularnog komičara i imitatora bivših predsjednika Karlosa Alvareza, bivšeg golmana Džordža Forsita i Marija Vizkaru, brata zatvorenog bivšeg predsjednika Martina Vizkare.
S obzirom na visok nivo nepovjerenja u tradicionalne partije i političare, Ipsos Peru istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle nedjelje pokazalo je da skoro polovina Peruanaca (48 odsto) ne zna za koga da glasa, da će poništiti svoj glas ili da nemaju omiljenog kandidata.
Stoga je vjerovatno da neće biti apsolutnog pobjednika u prvom krugu izbora i da će izbori otići u drugi krug 7. juna, prema mišljenju analitičara.

Južnoamerička zemlja ruši rekorde: Čak 34 osobe se prijavile kao kandidati za predsjednika Perua

Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je otkrilo još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Džefrija Epstina i da će im biti potrebno „još nekoliko nedjelja“ da ih obradi i objavi u javnosti.
Ministarstvo je to otkrilo u objavi na društvenoj mreži Iks, navodeći da su američki tužilac za Južni okrug Njujorka i FBI obavijestili ministarstvo o novim dokumentima.
- Ministarstvo pravde je primilo ove dokumente od Južnog okruga Njujorka i FBI-ja radi njihovog pregleda i objavljivanja, u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea Epstin, važećim zakonima i sudskim naredbama - navodi se u objavi, prenosi SiEnEn (CNN).
U objavi se dodaje da imaju advokate koji rade non-stop kako bi pregledali i izvršili zakonski potrebno redigovanje radi zaštite žrtava.
- Objavićemo dokumente što je prije moguće. Zbog velike količine materijala, ovaj proces može potrajati još nekoliko nedjelja. Ministarstvo će nastaviti da se u potpunosti pridržava saveznog zakona i uputstva predsjednika Trampa da objavi dosijee - dodaje se u objavi.
Ova današnja objava dolazi nakon serije objavljenih dokumenata, kako je to zahtijevao novi zakon o transparentnosti koji je Kongres usvojio prošlog mjeseca.
Rok za objavljivanje svih materijala bio je petak, a Ministarstvo pravde je tog dana objavilo ogromnu količinu dokumenata. Nakon toga je uslijedilo još jedno objavljivanje u subotu rano ujutru, a još jedno veliko objavljivanje u utorak, koje je sadržalo nekoliko značajnih referenci na predsjednika Donalda Trampa.

CNN: Otkriveno još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstin

U Keniji je danas održan protest nakon što su slonovi ubili četiri osobe prošle sedmice.
Kenijska služba za zaštitu divljih životinja pozvala je na smirenost i uzdržanost.
- Preliminarna zapažanja ukazuju da je jedan slon imao povrede od koplja i strela, što ukazuje na mogući prethodni sukob - navodi se u saopštenju službe.
Stanovnici zapažaju da se slonovi sve češće pojavljuju u oblasti Ole Tepesi, u okrugu Kajiado, što stručnjaci povezuju sa pojačanom borbom za ograničene resurse.
Kenija se tokom tekuće sezone kratkih kiša suočava sa količinom padavina ispod godišnjeg prosjeka.
Prema navodima lokalnih vlasti, posljednja žrtva je muškarac koga je u utorak napao slon dok je čuvao koze.
Kenijska služba za zaštitu divljih životinja obećala je da će "pojačati mjere prevencije, poboljšati rani odgovor na opasnosti i smanjiti rizik od budućih incidenata".
Kenijska vlada sprovodi program nadoknade u okviru kojeg su isplaćene odštete zbog povreda nastalih od divljih životinja tokom prethodnih godina.

Protest u Keniji nakon što su slonovi usmrtili četiri osobe za sedam dana

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Rusija i Kina su kritikovale Sjedinjene Američke Države zbog vojnog i ekonomskog pritiska na Venecuelu, rekavši Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da se to svodi na "kaubojsko ponašanje" i "zastrašivanje".
Venecuela, koja je zatražila hitan sastanak Savjeta uz podršku Moskve i Pekinga, optužila je Vašington za "najveću iznudu poznatu u našoj istoriji".
- Akcije američke strane su u suprotnosti sa svim ključnim normama međunarodnog prava. Odgovornost Vašingtona je takođe očigledna za stalne katastrofalne posljedice takvog kaubojskog ponašanja - rekao je ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja. On je američku blokadu nazvao "činom agresije".
Kineski predstavnik Sun Lei je rekao da se njegova zemlja protivi svim aktima unilateralizma i maltretiranja i podržava sve zemlje u odbrani njihovog suvereniteta i nacionalnog dostojanstva.
Sjedinjene Američke Države su rasporedile značajne vojne snage na Karibima i nedavno su presrele tankere za naftu kao dio pomorske blokade protiv venecuelanskih brodova za koje smatraju da su pod sankcijama.
Na sastanku u utorak, američki ambasador Majk Valc odgovorio je na kritike rekavši: "Sjedinjene Američke Države će učiniti sve što je u njihovoj moći da zaštite našu hemisferu, naše granice i američki narod."
Venecuelanski ambasador Semjuel Monkada rekao je Savjetu UN-a: "Nalazimo se u prisustvu sile koja djeluje izvan međunarodnog prava, zahtijevajući da Venecuelanci napuste našu zemlju i predaju je. Ovo je najveća iznuda poznata u našoj istoriji."
Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke zemlje, za finansiranje "narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Karakas negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu drogom i tvrdi da Vašington nastoji da svrgne njegovog predsjednika Nikolasa Madura kako bi zaplijenio venecuelanske rezerve nafte, najveće na svijetu.
Američka vlada ponudila je nagradu od 50 miliona dolara za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do hapšenja Madura, odanog saveznika ruskog lidera Vladimira Putina.
Od septembra, američke snage su izvele desetine zračnih napada na brodove za koje Vašington, bez ikakvih dokaza, tvrdi da su prevozili drogu. Više od 100 ljudi je poginulo.

Venecuela optužila SAD za najveću iznudu u istoriji

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Tag: filip-ivanovic