Devedesetih su postojale kulturne inicijative koje su snažno pokušavale da se odupru atmosferi mržnje. Za nas su i politički mitinzi bili kulturni događaji - zato kad govorimo o osloncima kulture otpora, ne govorimo samo o medijima, već i o svakom pojedincu koji je shvatao da je suludo ići u rat - poručila je profesorka Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Jasna Tatar Anđelić. Ona je, na panelu „Devedesete: od nepristajanja do otpora“, koji su danas &nbsp;Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90 organizavali u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, ukazala da je nedostatak ovih informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog „drugog kruga devedesetih“. - Jer nove generacije odrastaju bez jasnog razumijevanja tog perioda - ukazala je Tatar Anđelić. Ona je, kako je istakla, dijete Cetinja devedesetih. - Naši heroji su bili ljudi koji prikazani na mapi ove izložbe, poput admirala Barovića, Toma Buzova i drugih. Kada bismo danas pravili mapu gradova svjetionika Cetinje bi, bez sumnje, bilo grad sa najsnažnijim svjetlom - naglasila je Tatar Anđelić. Antiratni pokret je, kaže, oblikovao, a u tom kontekstu posebno ističe značaj medija poput Monitora, Liberala i radija Cetinje, ali i intelektualaca koji su se suprotstavili ratnoj propagandi. <h2>PRIMJER DA JE MOGUĆE PRUŽITI OTPOR</h2> Glavni i odgovorni urednik Radio Televizije Cetinje Mladen Zadrima istakao je da je, iz današnje perspektive, bilo teško obavljati novinarski posao u takvim okolnostima, ali i dragocjeno. - Jer smo imali priliku da prođemo kroz sve oblike novinarskog izvještavanja - naglasio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_d36e6e414e515abf7afd2c78d0a288f54d26e24c2699626c2a738e187cc773c5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718108_d36e6e414e515abf7afd2c78d0a288f54d26e24c2699626c2a738e187cc773c5" data-rendition-name="original" width="3840" height="2560" loading="lazy" alt="CGO"> <figcaption>BILI SMO MLADI I VJEROVALI DA MOŽEMO PROMIJENITI SVIJET: Mladen Zadrima na panelu(Photo: CGO/Nikola Vulikić)Nikola Vulikic</figcaption> </figure>  Istakao je da je urednička politika tog medija bila zasnovana na osnovnim demokratskim principima. - Bili smo antiratni i antifašistički orijentisani i primjer da je bilo moguće pružiti otpor. Bili smo mladi, vjerovali da možemo promijeniti svijet - i tako smo i radili - istakao je Zadrima. I Zoran Radulović, novinar neđeljnika „Monitor“ je ocijenio da je vrijednosno, etički i estetski antiratni stav bio na strani jedne poprilične manjine, ali i da, za razliku od većine jugoslovenskih republika, ta manjina u Crnoj Gori nije bila „baš mala“. Govoreći o ulozi medija u tom periodu, Radulović je podsjetio da su novinari imali mogućnost da vide i procijene što je tačno, da stave priču u kontekst i da reaguju sa više odgovornosti nego što je to često danas slučaj. - Medijski prostor bio je sužen, ali i pored toga postojali su mediji koji su odolijevali pritiscima - rekao je on. Radulović je dodao da su strahovi, iako različiti, bili prisutni. - Bilo je ličnih strahova, ali i onih dubljih - straha da se ne obrukamo, da ne napišemo nešto što bi moglo ugroziti neku manjinu. To su bile naše svakodnevne, etičke dileme - kazao je on podsjećajući se tog vremena. <h2>DUGOTRAJAN I PAŽLJIVO PRIPREMLJEN PROCES</h2> Istoričar i rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore Filip Kuzman ocijenio je da devedesete nijesu počele u tom periodu nego ranije. - Četrdeset godina je na ovim prostorima postojala ideologija bratstva i jedinstva, ne zaboravimo da je svaki sedmi brak bio mješovit, i ta je ideologija trebalo da se slomije da bi se pokrenuli nacionalni projekti - kazao je Kuzman. On je podsjetio da se još od sredine sedamdesetih bilježe incidenti koji najavljuju urušavanje te ideologije. - Nakon toga dolazi novo rukovodstvo i period u kojem se počinju osnivati nove, nacionalističke partije - u svim republikama, osim u Srbiji i Crnoj Gori, one dobijaju jasno izražen nacionalni predznak - pojasnio je Kuzman. On je uvjerenja da sve to pokazuje da je riječ o procesu koji je dugo trajao i pažljivo se pripremao. - Ne treba zaboraviti da međunarodna zajednica nije željela raspad Jugoslavije. To potvrđuje i činjenica da je i u vrijeme dešavanja u Vukovaru i Dubrovniku ona još radila na postizanju dogovora, na koji je i Crna Gora pristala, iako je na kraju uslijedio kraj Jugoslavije - zaključio je Kuzman. <h2>JOŠ OSJEĆAMO DEVEDESETE</h2> Istoričarka i istraživačica Inicijative Muzej devedesetih dr Sanja Radović ustvrdila je da devedesete još osjećamo. - Kao istoričarka volim da ponovim da istorija nije prirodna nauka - ništa u njoj nije bilo neizbježno. Iako procesi imaju svoju logiku, pravaca je uvijek više i devedesete nijesu bile neizbježne, ali jesu politike koje su ih tumačile i koje i dalje žive u regionu, posebno u Srbiji - kazala je ona. Dodala je da je tada širi društveni interes bio potpuno skrajnut, dok su mete postali svi glasovi koji nijesu bili u saglasju sa nacionalističkim narativima. - Time je učinjena šteta - ne samo pojedincima ili određenim etničkim grupama, već i kasnijim procesima u regionu. Naime, takvo korišćenje medija prepoznato je kao moćno sredstvo za dalje održavanje podjela - naglasila je Radović. Istakla je i da su čitave generacije odrasle u društvima bez prilike za regionalnu saradnju i upoznavanje svojih vršnjaka iz susjednih zemalja. - To se, srećom, u posljednje vrijeme počinje mijenjati, zahvaljujući programima poput ovog na kojem učestvujemo danas. Inicijativa Muzej devedesetih je regionalni poduhvat koji treba da pruži nove uvide, ali i da otvori prostor za transgeneracijski dijalog o tom periodu - kazala je ona. <h2>PODJELE I MRŽNJA IZAZVALI ŠOK</h2> Direktorka Centra za kulturu Prijestonice Cetinje Jelena Lela Milošević rekla je da je njena generacija odrasla na ideji bratstva i jedinstva, te da im je bilo šokantno kada su se pojavile podjele, razlikovanja nacija i propagiranje mržnje. - Devedesete su me zatekle u srednjoj školi. Živjeli smo u razvijenom industrijskom gradu i maštali o svijetloj budućnosti - studijama, odlascima vani i slobodi od roditeljskog nadzora... Nažalost, moju generaciju su prekinule devedesete. Kada su nas na maturi pitali da se izjasnimo nacionalno, znali smo da smo Jugosloveni - odrasli smo na ideji bratstva i jedinstva, i bilo nam je šokantno kada su se pojavile podjele, razlikovanja nacija, propagiranje mržnje - navela je ona. Srećom je, kaže, rasla na Cetinju gdje je postojao otpor tim ideologijama i gdje su se protivili ratu. - Iako su prisutne ideologije tog vremena, atmosfera danas nije ista kao tada, nije ona iz koje se budi bunt, a i mladi su često uspavani. Pričom o devedesetima treba da podstaknemo na razmišljanje, ali isto tako da nađemo i druge načine kako izazvati potrebnu svijest, bunt i otpor - zaključila je Milošević.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nedostatak informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog „drugog kruga devedesetih“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se prekjuče sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom u Briselu.
Tom prilikom je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što, kako su naveli iz kabineta crnogorskog predsjednika, predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
– Naredne godine, kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, dobićemo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija - Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja. Tako da, 1. juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru – svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja zapadnog Balkana, svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora – Zapadni Balkan – poručio je Milatović.
Prema mišljenju profesorice na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikolete Đukanović, Samit bi mogao biti važan ispit zrelosti za Crnu Goru i prilika da pokaže da može biti stabilan, kredibilan i predvidljiv partner Evropske unije.
– Organizovanje ovakvog događaja nosi snažnu simboliku: ono bi Crnu Goru pozicioniralo kao regionalnog lidera u evropskim integracijama i zemlju koja može da preuzme odgovornost i inicijativu – kazala je Đukanović za "Dan".
Kako je dodala, istovremeno, riječ je i o obavezi, jer bez suštinskog napretka u reformama i zatvaranju ključnih poglavlja, Samit bi mogao ostati samo politički gest bez dubljeg sadržaja.
– Ako Crna Gora uspije da do tada konsoliduje institucije, pokaže rezultate u oblasti vladavine prava i obnovi povjerenje u proces integracija, ovaj samit može postati prekretnica, odnosno trenutak u kojem zemlja potvrđuje da je spremna da iz statusa kandidata pređe u status ozbiljnog i pouzdanog partnera Evropske unije – ocijenila je Đukanović.
<h2>Simbolična prekretnica</h2>
Sve češće se govori da bi Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine, a članica EU postati već 2028. Ukoliko se taj optimistični scenario ostvari, to bi predstavljalo istorijski iskorak za našu zemlju i potvrdu njenog dugogodišnjeg evropskog puta. Najavljeni samit, koji bi, prema riječima predsjednika Jakova Milatovića, trebalo da se održi u Crnoj Gori sredinom naredne godine, mogao bi poslužiti kao simbolična prekretnica – trenutak kada će jasno moći da se sagleda koliko je evropska perspektiva Crne Gore postala dostižna stvarnost.
Evropske integracije predstavljaju rijetku tačku potpune saglasnosti u crnogorskoj politici. Uprkos dubokim političkim i ideološkim pod‌jelama koje obilježavaju javni život, ideja evropske budućnosti ostaje zajednički imenitelj gotovo svih relevantnih društvenih aktera – od vlasti i opozicije, preko civilnog sektora, do akademske zajednice. Konsenzus o evropskom putu Crne Gore traje već jedan duži vremenski period i postao je jedan od temelja državne politike, ne samo kao spoljnopolitički cilj, već i kao okvir modernizacije društva.
Ipak, pred Crnom Gorom je još uvijek značajan dio posla kako bi se ispunili svi kriterijumi i zatvorila preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Proces reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija, ostaje presudan za konačno članstvo. Međutim, sadašnji geopolitički trenutak ide u prilog aspiracijama zvanične Podgorice. Evropska unija, suočena s novim globalnim bezbjednosnim izazovima, pokazuje veće raspoloženje da ubrza proces proširenja i pruži konkretnu perspektivu državama zapadnog Balkana.

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

U svijetu parfema, jedan od najzanimljivijih trendova posljednjih godina je layering – umjetnost slojevitog nanošenja mirisa. Riječ je o tehnici koja omogućava stvaranje sopstvene mirisne harmonije – odraza vaše ličnosti, raspoloženja i trenutka. Upravo taj koncept inspiriše i novu, redizajniranu kolekciju mirisa L’Occitane en Provence, brenda koji već pola vijeka slavi prirodu, profinjenost i eleganciju juga Francuske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101809104_facbdcedfbc03947c9e6e90fae82e7d086cc6bb4a93e9ba972a94a455a53c8f2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101809104_facbdcedfbc03947c9e6e90fae82e7d086cc6bb4a93e9ba972a94a455a53c8f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="750" loading="lazy" alt="L’Occitane"> <figcaption>L’Occitane</figcaption> </figure>  Prozračna jednostavnost i nova vizuelna elegancija U susret obilježavanju 50 godina postojanja, L’Occitane je predstavio potpuno obnovljenu liniju parfema – elegantniju, moderniju i senzualniju nego ikad. Novi vizuelni identitet Maison L’Occitane en Provence nadahnut je arhitekturom Provanse i njenim prepoznatljivim oblicima. Bočice čistih linija i suptilnih detalja odišu toplinom juga Francuske i odražavaju gostoljubivi duh brenda. Monogram u obliku stilizovanog slova L simbolizuje pogled u budućnost – sklad tradicije i savremenog izraza. Miris koji se prilagođava vama U središtu nove kolekcije nalazi se ideja personalizacije. Svaki miris može se nositi samostalno ili kombinovati s drugim notama, stvarajući jedinstvenu kompoziciju koja govori o vama. L’Occitane poziva da se igrate mirisima, istražujete i otkrivate savršene spojeve koji odražavaju vaše raspoloženje, stil i energiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101809104_f26e89fa6ee1bc95539a6b984c195f0aab91c6512adfaafcd477267e7b9dd015.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101809104_f26e89fa6ee1bc95539a6b984c195f0aab91c6512adfaafcd477267e7b9dd015" data-rendition-name="original" width="1000" height="728" loading="lazy" alt="foto: L’Occitane"> <figcaption>foto: L’Occitane</figcaption> </figure>  Kultni klasici u savremenom ruhu Obnovljena kolekcija donosi i osvježene verzije kultnih L’Occitane mirisa. Prepoznatljivi L’Occitan, Baux, Cap Cedrat i Herbae sada dolaze pod novim imenima – Lavande Poivre Noir, Cèdre Encens, Cèdre Gingembre i Ortie Blanche – zadržavajući autentičan karakter, ali u profinjenijem, savremenom izdanju. Tu su i omiljeni klasici poput Fleurs de Cerisier, Néroli Orchidée i Rose, koji i dalje očaravaju svojom nježnošću i bezvremenskim francuskim šarmom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101809108_e9a79eae458b8c7a84b9b4fa9171e6edcafc183530b9405e6ac97971e53a7fce.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101809108_e9a79eae458b8c7a84b9b4fa9171e6edcafc183530b9405e6ac97971e53a7fce" data-rendition-name="original" width="1000" height="359" loading="lazy" alt="L’Occitane"> <figcaption>Foto: L’Occitane</figcaption> </figure>  Gdje pronaći svoj mirisni potpis Za sve koji žele da otkriju savršenu kombinaciju nota, stručni tim u L’Occitane prodavnicama stoji na raspolaganju za personalizovane savjete: 📍 Porto Montenegro, Tivat – Strada Navale 📍 Podgorica – Ulica Džordža Vašingtona 77 Dodatnu inspiraciju i kompletnu ponudu možete pronaći i na zvaničnom <a href="https://mne.loccitane.com/">web shopu</a> U potrazi za idealnim poklonom, L’Occitane nudi raskošne poklon setove uz mogućnost slanja personalizovane poruke. Za online porudžbine u vrijednosti većoj od 50 eura, dostava je besplatna, dok za manje iznose iznosi 4,23 eura. Isporuka je brza i pouzdana – u roku od 1 do 3 radna dana na teritoriji cijele Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101809108_5837c45141395da64e3095a9f847f6ccb39e73c6a1a32b5ea05e6c5bc29ab860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025101809108_5837c45141395da64e3095a9f847f6ccb39e73c6a1a32b5ea05e6c5bc29ab860" data-rendition-name="original" width="1000" height="838" loading="lazy" alt="foto: L’Occitane"> <figcaption>foto: L’Occitane</figcaption> </figure>

Umjetnost kombinovanja mirisa: L’Occitane u novom ruhu donosi mirisnu harmoniju

Niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air nastavlja širenje svoje mreže iz Tuzle, a od marta naredne godine uvodi i novu liniju prema Bratislavi.
Ova najava dolazi uoči ponovnog formiranja Wizz Air-ove baze na međunarodnom aerodromu Tuzla, planiranog za kraj decembra.
Nakon dvogodišnje pauze, Tuzla će ponovo postati domaćin Wizz Air-ove baze, u kojoj će biti stacionirana dva nova aviona Airbus A321neo sa kapacitetom od 239 sjedišta.
Kako je ranije potvrđeno, avio-kompanija će pokrenuti ukupno devet novih linija, i to u dva ciklusa, prenosi Biznis.ba.
Prvi letovi kreću 13. decembra prema Kelnu, Hamburgu, Mastrihtu i Malmeu, dok će Berlin, Frankfurt, Geteborg, Larnaka i Pariz Bove biti dostupni od 29. marta naredne godine.
Od istog datuma, Tuzla će dobiti i direktnu vezu sa Bratislavom, s planiranim letovima četiri puta sedmično.
U međuvremenu, tuzlanski aerodrom bilježi rekordan rast broja putnika, oporavljajući se od krize u kojoj se našao prije dvije godine.
Samo do kraja augusta kroz aerodrom je prošlo oko 240 hiljada putnika, čime je već premašen ukupan rezultat iz 2023. godine.
Osim saradnje s Wizz Air-om, međunarodni aerodrom Tuzla uskoro će uspostaviti i novu vezu sa švajcarskom avio-kompanijom Chair Airlines, koja će od juna naredne godine letjeti direktno za Cirih.

Wizz Air širi letove iz Tuzle

Kalba Waterfront Mall predstavlja inovativan spoj prirode, luksuza i urbanog dizajna, smješten na obali mirne lagune u emiratu Sharjah. Ovaj ambiciozni projekat, iniciran od strane investitora Mohameda Alabara i kompanije Eagle Hills, redefiniše pojam modernog trgovačkog centra, integrišući kupovinu, gastronomiju, rekreaciju, edukaciju i kulturne aktivnosti u jedinstvenu harmoniju sa prirodnim okruženjem. Centar je namijenjen kako lokalnim zajednicama, tako i međunarodnim turistima, postajući ključna destinacija i primjer održivog urbanog razvoja. Kalba Waterfront Mall nije samo prostor za kupovinu, to je ambiciozan projekat urbane revitalizacije koji povezuje ekonomsku održivost, estetsku vrijednost i očuvanje prirodne sredine. Smješten uz spektakularnu lagunu, okružen mangrovima, planinskim pejzažima i obalom koja odiše mirom, centar omogućava posjetiocima da iskuse sklad između prirode i urbanog luksuza. Kalba, grad poznat po bogatom kulturnom nasljeđu i prirodnim ljepotama, sada dobija ikoničnu destinaciju koja privlači turiste, investitore i ljubitelje prirode. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018081048_6b2251f2ecd2407771c7474a9d47dcbbea56d4d249cbeecf9159b81c058835ae.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018081048_6b2251f2ecd2407771c7474a9d47dcbbea56d4d249cbeecf9159b81c058835ae" data-rendition-name="original" width="781" height="353" loading="lazy" alt="Eagle Hills"> <figcaption>Eagle Hills</figcaption> </figure>  <h3>Investitor Mohamed Alabar i uloga Eagle Hills-a u razvoju luksuznih urbanih prostora</h3> Mohamed Alabar, renomirani investitor i osnivač Eagle Hills-a, stoji iza vizije Kalba Waterfront Mall-a. Alabar je poznat po projektima koji integrišu luksuz, ekološku održivost i društveni značaj, a Eagle Hills je kompanija koja se ističe međunarodnim urbanističkim projektima u Emiratima i širom Bliskog Istoka. Njihov cilj je stvaranje urbanih prostora koji ne samo da generišu ekonomsku vrijednost, već i doprinose unapređenju kvaliteta života, očuvanju prirodnih resursa i promovisanja kulture. <h3>Arhitektura i dizajn: Kako priroda inspiriše urbanistički prostor</h3> Trgovački centar je dizajniran sa fokusom na otvorene prostore i maksimalnu interakciju sa prirodom. Prostrane promenade uz lagunu, parkovi, šetališta i raznovrsna dječija igrališta čine centar pogodnim za porodične posjete. Arhitektura kombinuje moderne minimalističke linije sa lokalnim estetskim elementima, koristeći prirodne materijale i tonove boja koji se stapaju sa okolinom. Restorani i kafići su pozicionirani tako da nude panoramski pogled na lagunu, omogućavajući posjetiocima da se povežu sa prirodom dok uživaju u gastronomskim i lifestyle sadržajima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSID8ct40d5g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h3>Edukacija, kultura i turistička vrijednost Kalba Waterfront Mall-a</h3> Pored komercijalne funkcije, centar pruža i edukativne i kulturne sadržaje. Posjetioci mogu učestvovati u interaktivnim radionicama o mangrovima, lokalnoj flori i fauni, kao i u organizovanim turama koje promovišu očuvanje prirodnog okruženja. Centar značajno doprinosi razvoju turizma u regionu, privlačeći posjetioce iz cijelog UAE i šire, dok lokalna zajednica koristi prostor za kulturne i društvene aktivnosti, stvarajući sinergiju između turizma i društvenog razvoja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018081048_78c29dc12fc27869b7db5212db70f37c234cc27cc7ba8e2c7d9eed1f0d7d7bf5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018081048_78c29dc12fc27869b7db5212db70f37c234cc27cc7ba8e2c7d9eed1f0d7d7bf5" data-rendition-name="original" width="1536" height="705" loading="lazy" alt="Eagle Hills"> </figure>  <h3>Urbanistički značaj i doprinos lokalnoj zajednici</h3> Kalba Waterfront Mall je primjer modernog urbanog planiranja koje balansira komercijalne, društvene i ekološke potrebe. Pored trgovačkog segmenta, centar nudi javne parkove, šetališta i rekreativne zone koje služe lokalnom stanovništvu. Ovaj holistički pristup urbanom razvoju unapređuje kvalitet života, podstiče ekonomski rast i stvara prostor za socijalnu interakciju, dok istovremeno privlači dodatne investicije u infrastrukturu, saobraćaj i turizam. <h3>Gastronomija i lifestyle: Kako centar spaja uživanje i luksuz</h3> Ponuda restorana je raznovrsna, od lokalnih specijaliteta do internacionalne kuhinje, omogućavajući posjetiocima da dožive jedinstven gastronomski doživljaj uz pogled na lagunu. Lifestyle aspekt centra je dodatno naglašen kroz umjetničke instalacije, tematske događaje, boutique prodavnice i sezonske manifestacije. Posjetioci mogu provesti cijeli dan kombinujući kupovinu, rekreaciju, kulturu i gastronomiju, čime se Kalba Waterfront Mall pozicionira kao multidimenzionalni urbani prostor. <h3>Održivi razvoj i ekološka odgovornost u srcu Kalba Waterfront-a</h3> Jedan od centralnih principa projekta je ekološka održivost. Upotreba solarne energije, recikliranje, očuvanje mangrova i minimalno narušavanje prirodnog pejzaža čine centar modelom ekološki odgovornog urbanog razvoja. Eagle Hills i Mohamed Alabar posvećeni su očuvanju prirodnih resursa, dok istovremeno promovišu ekonomski i društveno održiv projekat koji služi zajednici i posjetiocima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fas4H7rRc-w4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h3>Društveni i ekonomski uticaj: Centar kao pokretač lokalne privrede</h3> Kalba Waterfront Mall funkcioniše i kao društveni centar, pružajući prostor za rekreaciju, druženje i porodične aktivnosti. Kulturni događaji, otvoreni parkovi i tematske manifestacije čine ga mjestom okupljanja za lokalnu zajednicu, dok turisti doživljavaju autentičnu harmoniju prirode i modernog urbanog prostora. Centar doprinosi lokalnoj ekonomiji kroz zapošljavanje, podršku malim preduzećima i razvoj turističke infrastrukture, čime postaje ključni pokretač rasta Sharjah-a. <h3>Kalba Waterfront Mall – model budućih urbanih projekata</h3> Kalba Waterfront Mall je integrisani urbani prostor koji spaja prirodu, luksuz, kulturu i komercijalni razvoj. Projekat Mohameda Alabara i Eagle Hills-a predstavlja savremeni pristup urbanom planiranju sa naglaskom na održivost, turizam i društveni značaj. Sa panoramskim pogledom na lagunu, raznovrsnim gastronomskim, kulturnim i rekreativnim sadržajima, kao i ekološki odgovornim dizajnom, Kalba Waterfront Mall postaje model budućih urbanih projekata u UAE i regionu, postavljajući standard za integraciju prirodnog okruženja u moderne urbane prostore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018081052_76349b0231833d356463c4f36e9d0a638781216c1383cdbc275536f2ee1805dd.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251018081052_76349b0231833d356463c4f36e9d0a638781216c1383cdbc275536f2ee1805dd" data-rendition-name="original" width="613" height="270" loading="lazy" alt="Eagle Hills"> <figcaption>Eagle Hills</figcaption> </figure>

Kalba Waterfront Mall: Simfonija prirode, luksuza i urbanog razvoja

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Tag: filip-kuzman

Nedostatak informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog „drugog kruga devedesetih“

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

Umjetnost kombinovanja mirisa: L’Occitane u novom ruhu donosi mirisnu harmoniju

Wizz Air širi letove iz Tuzle

Kalba Waterfront Mall: Simfonija prirode, luksuza i urbanog razvoja

PRATITE TVe UŽIVO