Poslanik PES Vasilije Čarapić ističe da je izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno član 35a koje se tiče neradne nedjelje usvojen sa stoprocentnom podrškom u Skupštini Crne Gore, što znači da su svi u društvu saglasni da nedjelja treba da ostane neradna. To se, kako je kazao u emisiji “Okvir” na <a href="https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/814949/carapic-neradna-nedjelja-potez-za-zastitu-radnika-lazovic-trazicemo-ocjenu-ustavnosti.html">RTCG</a>, oslanja i na evropske prakse. Kako je objasnio taj član zakona je na Ustavnom sudu pao zbog lošeg obrazloženja, jer naš Ustav predviđa izuzetak kod slobode preduzetništva kada je u pitanju zaštita zdravlja.
- Tu je samo trebalo dokazati da se zdravlje zaposlenih u trgovini ovom mjerom štiti. Zakon o unutrašnjoj trgovini se odnosi smo na trgovinu i ovo je jedan lex specijalis i ne možemo da ga miješamo sa drugim segmentima privrede. Ustavni sud se dosta zadržao na neravnopravan položaj onih koji mogu i onih koji ne mogu da rade nedjeljom, u smislu da je jedan veliki trgovinski lanac koji godišnje ima promet 300 miliona eura, doveden u neravnopravan položaj u odnosu na nekog ko na ulici prodaje kokice, a ja mislim da se ravnopravnost biznisa treba mjeriti samo prema finansijskim izvještajima- smatra Čarapić.
Izvještaji, kaže, pokazuju da su veliki trgovinski lanci imali povećanje prometa u proteklom periodu od kada je uvedena neradna nedjelja, kao i manji biznisi kojima je dozvoljeno da rade zbog specifičnosti ponude, tako da od neradne nedjelje niko na tržištu nije na gubitku.
On je napomenuo da će predložiti inicijativu kojom će se definisati šta se može prodavati recimo na benzinskim pumpama, kako bi izbjegli neke prakse iz prethodnog perioda.
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac je naveo da je ovo potpuno ispravan potez u odnosu na prava radnika, ali da je bilo nedopustivo da Ustavni sud ovu odluku vijeća toliko dugo.
Kako je naglasio jedan član Zakona je proglašen neustavnim i to je prirodna situacija, koja traži da se uklone nedostaci. Prema njegovom mišljenju ovo je jedno prelazno rješenje i potrebno je da se otvoriti dijalog među poslodavcima i predstavnicima radnika i političkih partija ili Vlade, da bi se došlo do krajnjeg rješenja.
- Ne treba zanemariti i radnike na benzinskim pumpama i situaciju da se tamo prodaje mnogo artikala. Ako država procijeni da je na auto-putu ili većim saobraćajnicama potrebno benzinskih pumpi imaćemo tamo manje mini markete i doći u situaciju da se tamo radi nedjeljom, a neka manja trgovina na primorju u toku sezone koja ima manji broj radnika neće moći da organizuje rad. Tako da su sve ovo iznuđena rješenja koja ničemu ne vode. Neshvatljivo je i da ova Vlada nije napravila predlog ovog zakona i ranije, nego se donosi preko noći- kazao je Klikovac.
Filip Lazović ispred Unije poslodavaca je istakao da su se okolnosti za posljednjih šest godina mijenjale, te da nijesu mogli da dozvole da se recimo u julu kada se nedjelja poveže za Danom državnosti desi pet neradnih dana i reagovali su tražeći ocjenu ustavnosti.
- Istina je da smo mi imali bojazni za promete. Prometi su padali u nekom početnom periodu, poslije toga je očigledno došlo do navikavanja crnogorskih građana kada je u pitanju trgovina. Međutim, ne možemo da računamo na navikavanje turista. Oni nemaju obavezu da se navikavaju, oni su tu dva, pet, sedam ili dvanaest dana- kazao je Lazović.
On je rekao i da dodavanjem jedne riječi u članu gdje se poziva na zaštitu zdravlja zaposlenih ne mijenja mnogo.
- Vrlo je vjerovatno da ćemo pokrenuti ponovo postupak pred Ustavnim sudom, i nećemo biti srećni što ćemo za pola ili godinu dana reći da smo bili u pravu. Na ovaj način gubimo prostor da se dogovaramo i da izvlačimo maksimum od naših turističkih sezona- kazao je Lazović.
On je dodao i da su neke teze Čarapića pogrešne, jer ravnopravnost u poslovanju se postiže time što svima dajete iste uslove i to nema veze sa finansijskim bilansima i prometom.
Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata je podsjetio na višedecenijsku borbu da se ispoštuje 40-satna sedmica, i jedan neradni dan u njoj, te da se uprkos nekim zakonskim rješenjima, radilo i nedjeljom i u dane državnih i vjerskih praznika. Kaže da će nastaviti da se bore da se prava radnika na neradnu nedjelju poštuju i van trgovina, i u drugim oblastima privrede.
- Mi smo zahvali što je član 35a vraćen. Već tri godine zagovaramo određeni model, ali vlade, ja ih zovem vlade diskontinuiteta, od 2020. traže da mi pomognemo budžetu, turizmu i nađemo rješenje dobro za sve. Taj kompromis smo postigli, Ustavni sud je ostavio pola godine da se dogovorimo. Zašto se to nije desilo ranije pitanje je za poslanike. Iritirajuće je da preporuka sa Socijalnog savjeta nije iskomunicirana sa poslanicima, pa smo došli u situaciju da oni brane radnike od sindikata- kazao je Keković.
On je dodao da je dogovoreno da bude test ovog zakona godinu dana, jedna ljetnja i jedna zimska sezona.
- U okviru godine je 52 nedjelje, a u okviru turističkih sezona ili pet mjeseci, 22 nedjelje. Radnici koji bi radili u jednom objektu na nivou jedne opštine, a to bi bilo njih oko 3.000, bi u okviru tih 22 nedjelje radili samo 11 i 41 nedjelju tokom godine. U tih pet mjeseci ili 11 nedjelja, taj radnik bi imalo dva spojena vikenda, plus dvije subote slobodne, što znači dva dana više u odnosu na svoje kolege i dobili bi 80 odsto uvećanje zarade- objasnio je Keković model koji predlažu.
Direktor CTU Žarko Radulović je kazao da razumije sindikat, ali je podsjetio i da ranije u turističkim sezonama nije bilo neradnog dana. Radila se preraspodjela radnog vremena, pa su te sate koristili kao plaćeni odmor u zimskom periodu i preživjeli su, kako kaže, zdravi i živi, a sada se pravi previše drame i po njegovoj ocjeni dosta je i populizma.
- Poslanici ovo prihvataju iz političkih interesa, jer u suprotnom gube na rejtingu. Moj je doživljaj da im briga za radnike nije primarna. Svih 62 poslanika ukupno nemaju 100 godina radnoga staža u realnom biznisu, a donose ove odluke. Sindikat treba da se bori da radnici imaju veće plate i da zajedno radimo da država uradi više i za jedne i za druge. Kod poslodavaca, a 95 je onih koji to poštuju, plaća se i prekovremeni i rad nedjeljom i praznicima i to u nekim segmnentima i do 240 odsto- naglasio je Radulović.
On je našao i zamjerke na datume početka i kraja turističkih sezona, kada će se raditi nedjeljom, ističući da su iz neznanja stavili da to bude od 1. juna do 30. avgusta, iako sezona počinje 1. maja i traje do 30. oktobra. I za zimski sezonu su datumi pogrešni, a kako je kazao gubi se iz vida ono najvažnije, a to su turisti.
Čarapić je naglasio da smo u specifičnom trenutku EU integracija i Socijalni savjet ima važnu ulogu u tome i ne žele da ih obeshrabre da se ne postignu kompromisi.
- Skupština formalno nije imala predlog već samo rok koji je isticao i morali smo da reagujemo brzo. Ti veliki trgovinski lanci su javno rekli da ne žele da rade nedjeljom. Činjenica je da radnici u trgovini puno rade, pri tome nijesu sindikalno organizovani i ovo je pravi potez u zaštiti njihovih prava- dodao je Čarapić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čarapić: Neradna nedjelja potez za zaštitu radnika; Lazović: Tražićemo ocjenu ustavnosti

Presuda članovima Savjeta RTCG osim što je paradoksalna i sramotna, pravno je neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore - ocijenio je generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić nakon što su Veselin Drljević, Filip Lazović, Amina Murić i Naod Zorić proglašeni krivim za zloupotrebu službenog položaja jer su ga ponovo izabrali na mjesto generalnog direktora i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrljevic-lazovic-muric-i-zoric-proglaseni-krivim-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-prilikom-ponovnog-izbora-raonica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Raonić je u objavi na Fejsbuku napisao da su oni časni ljudi i da zaslužuju poštovanje - a ne etiketu krivaca.
- Njihova jedina "krivica" je odluka donesena u skladu sa preporukama pravnika, tajno i u skladu sa presudom Višeg suda. Ovim se šalje poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo. Po logici ove skandalozne presude članovi svih kolektivnih organa za svoje odluke, što im je opis posla, mogu ići u zatvor bez ikakvih dokaza. Ovdje potomak časnih sudija, čak i dokaze izvrće na štetu okrivljenih. Da li bi on ovo potpisao? - napisao je Raonić.
Vjeruje, kaže, da će Viši sud imati snage i integriteta da ispravi ovu nepravdu i pokaže da pravo u Crnoj Gori ipak postoji.
- Ako je već žrtva permanentne kampanje, RTCG ne smije biti i talac paradoksa. Dugo je trebalo da narod ovdje shvati da je korupcija ustvari lopovluk. A sada treba da shvati da je veting metla za ljude nedostojne sprovođenja pravde. Alarm za donosioce odluka gori! - naveo je Raonić u objavi koju prati skrinšot informacije da je <a href="https://etv.me/drustvo/vdt-sdt-pravilno-i-zakonito-utvrdilo-zastaru-u-slucaju-telekom">Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) ocijenilo da je Specijalno (SDT) pravilno i zakonito utvrdilo zastaru u slučaju „Telekom“</a>.

Raonić o presudi Drljeviću i članovima Savjeta: Paradoksalno, sramotno i pravno neodrživo - šalje se poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo

Libertas press objavio je optužnicu koju je, 22. novembra prošle godine, državni tužilac Igor Šćekić podigao protiv predsjednika i članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića zbog nezakonitog imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore.
Njima se na teret stavlja da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića 1. juna 2023. godine.
Suđenje je bilo zakazano za danas, ali je odgođeno za 7. mart zbog prebukiranosti kancelarije, u kojoj je planirano održavanje glavnog pretresa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrljevic-i-ostali-7-marta-u-velikoj-sudnici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U optužnici se navodi da su 1. juna 2023. godine bili svjesni da je Raonićevo ponovno imenovanje protivzakonito jer su bili upoznati sa &nbsp;pravosnažnom presudom podgoričkog Osnovnog suda od 04.01.2023. godine, po kojoj je poništena odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore od 06.08.2021. godine o imenovanju Raonić Borisa za generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore jer u tom momentu nije ispunjavao zakonske uslove za izbor na to mjesto - imajući u vidu da je u tom momentu bio u konfliktu interesa jer bio član Savjeta Agencije za elektronske medije. Dodaje se da su ponovnim glasanjem o &nbsp;prvobitnom oglasu raspisanom dana 17.06.2021. godine izabrali Raonića za poziciju generalnog direktora RTCG - iako su znali da on i dalje ne ispunjava zakonske uslove propisane za imenovanje na ovu poziciju.
- Imajući u vidu da je u presudi Osnovnog suda u Podgorici P br. 3110/21 od 04.01.2023. godine decidno navedeno da naknadno podnijeta ostavka Raonić Borisa no mjesto člana Savjeta Agencije za elektronske medije ne mijenja činjenicu da isti nije ispunjavao zakonske uslove iz čl. 29 st. 1 tač. 5 Zakona o Nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore ("Sl. list Crne Gore" br. 80/20 od 04.08.2020. godine) u vrijeme raspisivanja oglasa br. 01-4182 od 17.06.2021. godine i u vrijeme sudski pobijane odluke o izboru br. 01-5582 od 06.08.2021. godine, pa su tako, po prethodnom zajedničkom dogovoru okrivljeni Drljević Veselin, Lazović Filip, Murić Amina, Zorić Naod i Miranović Predrag glasali za izbor Raonić Borisa, pri čemu su isti svjesno na četiri izborna listića glasali za Raonić Borisa, dok su predali jedan prazan glasački listić, kako bi se spriječilo utvrđivanje koji okrivljeni članovi Savjeta su glasali za Borisa Raonića, a ko je od njih predao prazan glasački listić, na osnovu kog glasanja je Savjet Radio i Televizije Crne Gore donio odluku br. 01-3576 od 01.06.2023. godine o imenovanju Raonić Borisa za generalnog direktora Radija i Televizije Crne Gore, koja odluka je ponovo ukinuta presudom Osnovnog suda u Podgorici P br. 2700/23 od 19.04.2024. godine, čime su Raonić Borisu pribavili korist u vidu imenovanja na mjesto generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore i u vidu ostvarivanja pripadajuće zarade za tu poziciju - navodi se u optužnici.
Time su, kako se ističe u optužnici, kao saizvršioci izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Tužilac Ščekić je predložio da se pred Osnovnim sudom održi glavni pretres na koji su pozvani: on, Drljević, Lazović, Murić, Zorić i Miranović, a kao svjedoci Marijana Camović-Veličković, Milica Špajak i Bojan Baća.
Predložio je da se u dokaznom postupku pročitaju: zapisnik sa 29. redovne sjednice Savjeta Radio i Televizije Crne Gore od 1. juna.2023. godine, odluka Savjeta RTCG o menovanju Borisa Raonića za generalnog direktora, te izvod iz kaznene evidencije za okrivIjene, koji je potrebno prethodno pribaviti od Ministarstva pravde Crne Gore.
Šćekić je tražio i da se u dokaznom postupku izvrši uvid u odluku Skupštine Crne Gore o imenovanju Savjeta Radio i Televizije Crne Gore br. 00-74/21-20/1 od 11.06.2021. godine, objavljenu u "Sl. list Crne Gore" br. 63/21 od 14.06.2021. godine; odluku Skupštine Crne Gore o imenovanju Miranović Predraga za člana Savjeta Radio i Televizije Crne Gore br. 00-74/22-13/1 od 30.07.2022. godine, objavljenu u "Sl. list Crne Gore" br. 84/22 od 01.08.2022. godine; spise predmeta Osnovnog suda u Podgorici P br. 3110/21 i P br. 2700/23 i pročitaju presude tog suda P br. 3110/21 od 04.01.2023. godine i P br. 2700/23 od 19.04.2024. godine.
Na kraju, tužilac Šćekić optužnicom traži da se Drljević, Lazović, Murić, Zorić i Miranović nakon glavnog pretresa oglase krivim i osude po zakonu.

Zažmurili na presudu, pa opet imenovali Raonića za direktora RTCG

Broj povrijeđenih u ruskom napadu na Kijevsku oblast u noći s 21. na 22. februar porastao je na 17, uključujući četvoro djece, dok je jedna osoba poginula, potvrdio je načelnik Kijevske oblasne vojne administracije Mikola Kalašnik.
- Za sada imamo potvrđene informacije o 17 povrijeđenih, uključujući četvoro djece. Pet osoba se trenutno nalazi u zdravstvenim ustanovama – četiri odrasle osobe i jedno dijete. Dvije odrasle osobe su u teškom stanju, dok su još dvije u srednje teškom stanju. Dijete je takođe u srednje teškom stanju i prima svu potrebnu medicinsku pomoć - kazao je Kalašnik.
Šteta je zabilježena u okruzima Brovari, Obuhiv, Borispil, Buča, Fastiv i Višhorod. Najteže su pogođeni okruzi Borispil, Buča i Fastiv.
Ukupno je u oblasti oštećeno više od 100 domova, riječ je o kućama i stanovima u višespratnicama, ali ovaj broj još nije konačan. Razmjeri štete variraju, od potpuno uništenih objekata do razbijenih prozora, oštećenih krovova i fasada. Takođe su pogođeni poslovni objekti, skladišta, kancelarijski prostori, garažne zadruge i transport.
U okrugu Brovari oštećene su garaže, administrativne i skladišne zgrade, kancelarijski prostori, kao i automobili i druga oprema. U okrugu Obuhiv povrijeđene su tri osobe, uključujući jedno dijete.
Šteta je zabilježena na objektu kritične infrastrukture, poslovnim objektima, stambenim zgradama (kućama i višespratnicama), obrazovnoj ustanovi, automobilima i željezničkoj infrastrukturi.
U okrugu Borispil povrijeđena je jedna osoba. Oštećene su kuće, farma i automobili. Crkva je takođe pogođena udarnim valom.
U okrugu Buča povrijeđeno je šest osoba, uključujući troje djece. Oštećene su stambene zgrade i kuće, automobili te kancelarijski i maloprodajni prostori.
U okrugu Fastiv povrijeđeno je sedam osoba, uključujući jedno dijete. Jedna osoba je poginula usljed ruskog udara. Oštećene su kuće i automobili. Najtragičnije posljedice napada zabilježene su upravo ovdje.
Ruske snage su tokom noći i jutra 21. i 22. februara izvele masovni raketni i napad dronovima na Kijevsku oblast. Ranije je saopšteno da je u napadu poginula jedna osoba, a da je 15 ljudi povrijeđeno.

Rusija zasula Kijev raketama: Oštećeno više od 100 stambenih objekata, veliki broj ranjenih

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih polova Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra na Segmentu na visokom nivou Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN), koji će biti održan u Ženevi.
Iz Vlade je saopšteno da je planirano obraćanje Ibrahimovića u plenarnom dijelu zasijedanja.
Dodaje se da će Ibrahimović imati bilateralne susrete sa najvišim zvaničnicima UN-a, Kancelarije Visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR) i Savjeta za ljudska prava.
U Platformi objavljenoj na sajtu Vlade podsjeća se da se ovogodišnji Segment održava u uslovima rastućih tenzija u međunarodnim odnosima, pojačane nestabilnosti i geopolitičkih i geostrateških pomjeranja koja vode sve snažnijem pritisku i dovode u pitanje djelotvornost i dalje postojanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
Kako se navodi, očekuje se da diskusija dodatno bude usmjerena na goruća stanja, odnosno u prvom redu Ukrajinu, Gazu, lran i Sudan, prenosi MINA.
Osim toga, biće riječi i o zabrinjavajućim i opasnim trendovima kada je u pitanju porast govora mržnje, podsticanje na nasilje, diskriminacija i rastuća nejednakost, ali i o upotrebi sile u rješavanju međunarodnih sporova.
U Platformi se ističe da je Segment na visokom nivou najznačajniji godišnji politički događaj u okviru stuba ljudskih prava sistema UN i dodaje da on na svojevrstan način oblikuje međunarodnu agendu ljudskih prava i skreće pažnju na goruća pitanja.

Ibrahimović sjutra na Segmentu na visokom nivou Savjeta za ljudska prava

Muškarac koji je smrtno pogođen hicem u Mar-a-Lagu bio je Ostin T. Martin (21) iz Kamerona, Sjeverna Karolina, objavio je Si-Bi-Es njuz, pozivajući se na više izvora.
Vlasti navode da je Martin sa sobom nosio sačmaricu i kanister s gorivom kada je ušao u Mar-a-Lago, i to u trenutku kada je jedan gost napuštao objekat.
Prema izvještaju Si-Bi-Es-a, Martinova porodica ga je juče prijavila nestalim.
Zvaničnici istražuju da li je kupio oružje tokom puta koji je prešao iz Sjeverne Karoline u Floridu. Vlasti su za Si-Bi-Es navele da je Martin ušao na imanje u Palm Biču upravo dok je gost izlazio. Mar-a-Lago je privatni klub, ali i rezidencija predsjednika Donalda Trampa u Floridi.
Martin je pronađen kod sjevernog ulaza, koji izlazi na javni put uz obalu. Tu su ga suočila dvojica agenata Tajne službe i policijski službenik okruga Palm Bič.
Prema izvještajima, držao je sačmaricu i kanister s gorivom. Kada mu je naređeno da spusti predmete, vlasti tvrde da je podigao oružje. Agenti su pucali i Martin je poginuo.
Direktor FBI-ja Keš Patel objavio je kratku izjavu na društvenim mrežama, navodeći da FBI „posvećuje sve potrebne resurse u istrazi današnjeg incidenta u Mar-a-Lagu predsjednika Trampa“.
Patel je dodao da je „naoružana osoba pogođena i ubijena nakon što je nezakonito ušla u perimetar“.
FBI će sarađivati s Tajnom službom, kao i sa državnim i saveznim partnerima, a dodatna ažuriranja biće dostupna kada to bude moguće.
Portparolka Bijele kuće Karolin Livit pohvalila je Tajnu službu za brzo i odlučno djelovanje u neutralizaciji osumnjičenog, kojeg je opisala kao „ludaka naoružanog pištoljem i kanisterom goriva koji je upao u dom predsjednika Trampa“.
U izjavi na mreži Iks rekla je da savezni policijski službenici rade 24 sata dnevno kako bi državu i sve Amerikance držali bezbjednima.

Otkriven identitet mladića ubijenog kod Trampovog imanja: Porodica u subotu proglasila njegov nestanak

Arheolozi su otkrili vojnu tvrđavu staru 3.500 godina u sjevernoj pustinji Sinaj, nedaleko od mediteranske obale, saopštilo je egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta.
Tvrđava površine oko 8.000 kvadratnih metara sadrži zid u cik-cak obliku, ostatke peći i fosilizovano tijesto, što ukazuje na svakodnevni život vojnika, piše “Live science”.
Arheolozi procjenjuju da je garnizon brojio između 400 i 700 vojnika.
Otkriće se vezuje za vladavinu faraona Tutmesa I, koji je proširio egipatsko carstvo u region današnje Sirije.
Tvrđava je locirana u Tel el-Harubi, blizu drevnog “Horusovog vojnog puta”, koji je povezao deltu Nila sa istočnim Mediteranom.
Tim istražuje moguće postojanje obližnje luke koja je snabdijevala garnizon.
Do sada je pronađeno 11 odbrambenih kula, stambeni objekti za vojnike i vulkansko kamenje sa Egejskih ostrva korišćeno za gradnju.
Na nekim grnčarijama su utisnuta imena Tutmesa I, što potvrđuje period izgradnje.
Egipatski i strani stručnjaci ocjenjuju da će iskopavanja značajno da prošire razumijevanje vojnog prisustva Egipta u severoistočnom Sinaju.
Iskopavanja i analiza artefakata su u toku.

Tag: filip-lazovic

Čarapić: Neradna nedjelja potez za zaštitu radnika; Lazović: Tražićemo ocjenu ustavnosti

Raonić o presudi Drljeviću i članovima Savjeta: Paradoksalno, sramotno i pravno neodrživo - šalje se poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo

Zažmurili na presudu, pa opet imenovali Raonića za direktora RTCG

Rusija zasula Kijev raketama: Oštećeno više od 100 stambenih objekata, veliki broj ranjenih

Ibrahimović sjutra na Segmentu na visokom nivou Savjeta za ljudska prava

Otkriven identitet mladića ubijenog kod Trampovog imanja: Porodica u subotu proglasila njegov nestanak

Egipatska vojna tvrđava stara 3.500 godina otkrivena u Sinajskoj pustinji

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO