Uprava policije ne može da saopšti broj službenika koji su angažovani na poslovima obezbjeđenja štićenih ličnosti, zbog tajnosti podataka, saopšteno je Portalu ETV, ali prema našim nezvaničnim informacijama, više od 120 policajaca brine o sigurnosti aktuelnih javnih funkcionera, dvojice bivših, ali i tri osobe, za koje su bezbjednosne procjene upozorile da su ugrožene. &nbsp;- Broj policijskih službenika koji se radno angažuju na poslovima neposrednog fizičkog obezbjeđenja štićenih ličnosti, određen je pojedinačnim planovima obezbjeđenja štićenih ličnosti, koji se sačinjavaju na osnovu člana 12 stav 3 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije i shodno članu 5 Uputstva o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, i oni su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, određeni kao tajni podaci – saopšteno nam je iz Uprave policije. Portal ETV nije tražio broj službenika za konkretne štićene ličnosti, već ukupan broj policajaca koji su angažovani za ove radne zadatke, ali je to, prema njihovom tumačenju, tajni podatak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907080928_b9f5511bb1fec1f4528b9fe93505856fef8b069815deb31997517a09aeba85d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907080928_b9f5511bb1fec1f4528b9fe93505856fef8b069815deb31997517a09aeba85d9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Shodno članu 10 Zakona o predsjedniku Crne Gore i shodno članu 3 stav 1 alineja 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, kako su nam saopštili, policija obezbjeđuje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. &nbsp;- ...trenutno policija obezbjeđuje i predsjednika Skupštine Crne Gore (Andriju Mandića), predsjednika Vlade Crne Gore (Milojka Spajića), potpredsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde (Bojana Božovića), ministra unutrašnjih poslova (Danila Šaranovića), ministra vanjskih poslova (Ervina Ibrahimovića), vrhovnog državnog tužioca (Milorada Markovića), glavnog specijalnog tužioca (Vladimira Novovića), vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore (Vesne Vučković) i direktora Uprave policije (Zorana Brđanina) – rekli su Portalu ETV iz Uprave policije, ali bez navođenja imena funkcionera i funkcionerke o čijoj bezbjednosti policija brine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926060932_6f3b66e7d3bac25f902f2544cb94cf20c2f115f69c664f77ec66da3439f735d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240926060932_6f3b66e7d3bac25f902f2544cb94cf20c2f115f69c664f77ec66da3439f735d3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Policijski službenici zaduženi su i za sigurnost bivšeg premijera Dritana Abazovića, a, kako nam je saopšteno, „shodno članu 6 Vladine Odluke, jer to zahtijevaju razlozi bezbjednosti, na osnovu procjene stepena ugroženosti Agencije za nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Dritan Abazović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Shodno članu 18 Zakona o predsjedniku Crne Gore, policija obezbjeđuje bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, i to u skladu sa bezbjednosnom procjenom koju utvrđuje nadležni organ, u skladu sa zakonom – rekli su iz Uprave policije. A policijski službenici brinu i o članovima uže porodice tri javna funkcionera – Milatovića, Madića i Spajića. - Shodno članu 3 stav 1 Vladine Odluke, trenutno policija obezbjeđuje i članove uže porodice predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore – naveli su iz Uprave policije, ne precizirajući koliko članova porodica ovih javnih funkcionera štiti policija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Milojko Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Osim o njima, policajci brinu, „shodno članu 10 Vladine Odluke, jer na to ukazuje bezbjednosna procjena stepena ugroženosti, kao i drugi podaci i saznanja iz nadležnosti policije“, o bezbjednosti „pet ličnosti, od kojih tri nijesu javni funkcioneri“.&nbsp; Praksa javnih funkcionera u Crnoj Gori je da, kada im to zakon omogućava, niđe ne mrdaju bez policijskog obezbjeđenja.&nbsp; Iako su nove proruske i prosropske vlasti, nakon što su pobijedile na izborima u avgustu 2020, pa, opet i na vanrednim 2023, poručivale kako će ove prakse njihovih prethodnika postati prošlost, utisak je da su ih čak nadmašili. A primjer nekadašnjeg predsjednika i premijera Crne Gore Filipa Vujanovića, koji je odbijao policijsku pratnju i dalje je ostao samo - primjer.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930200936_4ea91bcd2833d41251273727bcb93ad9f67bba717f20a7bf10062e1b31122521.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240930200936_4ea91bcd2833d41251273727bcb93ad9f67bba717f20a7bf10062e1b31122521" data-rendition-name="original" width="663" height="326" loading="lazy" alt="Filip Vujanović"> <figcaption>Filip Vujanović(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Kao što se do danas prepričava nevjerovatna anegdota kada je u zimu 2012, kao predsjednik države, na svečanost povodom obilježavanja Dana Pljevalja stigao auto stopom, sa Žabljaka. Helikopter se zbog guste magle morao prizemljiti na Žabljaku, a Vujanović, namjeran da u Pljevlja stigne na vrijeme, odmah je po izlasku iz letilice, na zaprepašćenje svih, izašao na cestu da stopira. Naišao je „golf dva“ i vozač se zaustavio, a šokirao se kada ga je predsjednik države zamolio da njega i njegovog savjetnika preveze do Pljevalja, ako ide prema tom gradu...

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Policija čuva i porodice Milatovića, Mandića i Spajića

Predsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je u intervjuu za televiziju Foks njuz, koji će biti emitovan u nedelju, da će se „za oko dve nedjelje“ sastati sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, na marginama samita Azijsko-pacifička ekonomska saradnja (APEC), javlja agencija Frans pres.
- Sastaćemo se za oko dve nedelje… u Južnoj Koreji, sa predsednikom Sijem - rekao je Tramp, prema odlomcima iz intervjua za Foksovu emisiju Sandej morning fjučurs.
Američki predsjednik bi trebalo da u Južnu Koreju radi dvodnevne posete stigne 29. oktobra, dok će samit APEC trajati do 1. novembra.
On je prošle nedjelje zaprijetio da će otkazati sastanak, ali je američki ministar finansija u srijedu saopštio da se očekuje da će se sastanka biti.
Tramp na sastanak sa Sijem ide dok traju tenzije između Pekinga i Vašingtona, posebno oko carina.
Dogovoreno je krhko primirje, ali je predsjednik SAD zaprijetio da će uvesti dodatne carine od 100 odsto na kineske proizvode, jer nije zadovoljan time što je Kina pooštrila kontrolu izvoza retkih zemnih minerala.

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Predstavnici crnogorskog Ministarstva finansija i Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) potpisali su ugovor o kreditu od 83 miliona eura, koji je namijenjen unapređenju zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finasija, ugovor za finansiranje projekta „Unapređenje zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori“, potpisao je resorni ministar Novica Vuković u Vašingtonu.
- Potpisivanje ovog ugovora dio je šireg plana ulaganja u zdravstveni sistem, koji se sprovodi u partnerstvu sa međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući i Evropsku investicionu banku (EIB), sa kojom su u toku pregovori o dodatnih 27 miliona EUR za nabavku savremene medicinske opreme - kaže se u saopštenju.
Guverner CEB Karlo Montićeli rekao je da je potpisivanjem ugovora o zajmu, njihova posvećenost kvalitetnom zdravstvu sprovedena u konkretnu akciju.
- Ovo partnerstvo pomoći će Crnoj Gori da izgradi otporniji, inkluzivniji i savremeniji zdravstveni sistem. Očekuje se da će ovaj projekat ojačati zdravstveni sektor Crne Gore, smanjiti infrastrukturne i dijagnostičke nedostatke, te unaprijediti jednakost u pristupu zdravstvenim uslugama širom zemlje - kazao je Montićeli.
U saopštenju se navodi da je u okviru projekta, predviđena izgradnja tri nove zdravstvene ustanove - opšte bolnice u Pljevljima, doma zdravlja u podgoričkom naselju Siti kvart, i klinike za hematologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore.&nbsp;
Osim toga, kako se dodaje, planirana je i modernizacija medicinske opreme u zdravstvenim ustanovama širom zemlje.
- Još jednom potvrđujemo da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija posvećeni izgradnji modernog, odgovornog i pravednog društva - rekao je Vuković.&nbsp;
On je rekao da obezbjeđujeju bolje uslove za liječenje građana, ulažu u zdravlje kao temelj prosperiteta.
- I to činimo na fiskalno održiv način, uz podršku renomiranih evropskih partnera, kao što je CEB. Ovo je još jedan korak ka zdravijem društvu i zdravom budžetu – vrijednostima koje dijelimo sa savremenom Evropom - rekao je Vuković.
Iz Ministarstva finansija naveli su da realizacijom ovog projekta, Crna Gora pokazuje jasnu opredijeljenost za jačanje javnog zdravstva i podizanje kvaliteta usluga na nivo evropskih standarda, uz odgovorno upravljanje javnim finansijama.

Za unapređenje zdravstvene infrastrukture 83 miliona eura

Poslanici parlamentarne većine nijesu danas glasali za usvajanje Prijedloga poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se svoj djeci u Crnoj Gori poveća iznos dječijeg dodatka za 50 odsto, time su pokazali još jednom odnos prema našoj najmlađoj populaciji na kojoj počiva i budućnost naše države, saopštio je poslanik URE Zoran Mikić.
Mikić je naglasio da od 2021. godine, kada su ponovo uvedeni dječiji dodaci zahvaljujući tadašnjoj većini kojoj je pripadala i URA, da se uprkos drastičnom rastu cijena, kako osnovnih životnih namirnica tako i svih drugih proizvoda, iznos dječijih dodataka nije povećavao. On ističe da su upravo zbog toga poslanici URE i predložili da se za 50 odsto povećaju sve kategorije dječijeg dodatka.
- Nažalost, kolege iz vlasti su odbile predlog URE pod obrazloženjem da novca u Budžetu nema za djecu i povećanje socijalnih naknada. Tužno je što za poslanike parlamentarne većine ima novca kada treba izdvojiti 9 miliona za službena putovanja, kada treba izdvojiti 46 milona za konsultantske usluge, kada treba izdvojiti 25 milona za kupovinu vladinog aviona, ali nema svega par milona za dječije dodatke - poručuje Mikić.
Dodaje i da su poslanici većine ažurni i kada treba glasati da se rasproda državna imovina, kada treba glasati za kontroverzne sporazume sa investitorima sa raznih svjetskih destinacija i kada treba usvajati kontroverzne zakone poput Zakona o šumama, ali ne i kada treba povećati dječije dodatke.
- Poslanici parlamentarne većine pokazali su još jednom danas kako se odnose prema našoj djeci, a URA će i u narednom periodu istrajati na ovom pitanju sa novim predlozima, sve dok ne dođemo u situaciju da se konačno povećaju dječiji dodaci - zaključio je Mikić.

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Primirje u Gazi je dalo nadu građanima u Izraelu da zemlja može "početi popravljati" svoj ugled u inostranstvu, nakon mjeseci sve dublje izolacije uslijed posljedica dvogodišnjeg sukoba.
Javno mnjenje na Zapadu značajno se promijenilo otkako je rat izbio nakon napada grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Masovni protesti su se organizovali zbog humanitarnih posljedica izraelske ofanzive, a nekoliko zapadnih zemalja je u posljednjim mjesecima javno priznalo palestinsku državu - uprkos žestokom protivljenju izraelske vlade premijera Benjamina Netanjahua i Amerike.
Strana istraživanja pokazala su slabljenje podrške izraelskoj vojnoj kampanji čak i u Americi.
Rojters je razgovarao sa 13 sadašnjih i bivših izraelskih zvaničnika i eksperata koji su priznali da je humanitarni trošak sukoba imao veliki udarac na ugled Izraela. Neki su izrazili nadu da bi oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika i pritvorenika kao dio prve faze sporazuma o Gazi, koje je planirano za ovu nedjelju, moglo započeti proces obnove reputacije Izraela.
- Ovo bi moglo pomoći Izraelu da povrati dio empatije i legitimiteta koje je izgubio tokom rata - rekao je ove nedjelje jedan izraelski zvaničnik koji je želio ostati anoniman.
Peter Lerner, bivši međunarodni portparol izraelske vojske je izjavio da bi to zahtijevalo konkretne političke poteze od Netanjahuove vlade, a ne samo riječi.
On je pozvao na "jasnu, kredibilnu posvećenost miru, zaštitu nevinih života, poštovanje međunarodnog prava i ozbiljna ulaganja u regionalna i humanitarna partnerstva".
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar mjesecima unazad je u zatvorenim sastancima sa Netanjahuom i drugim ministrima upozoravao na diplomatske posljedice rata.
Netanjahu je prošlog mjeseca mnoge Izraelce iznenadio izjavom da će zemlja u narednim godinama morati da postane samostalnija zbog međunarodne reakcije na rat.
Premijer, koji je više puta isključivao mogućnost stvaranja palestinske države, ranije je obećavao da će ratovati dok Hamas ne bude potpuno uništen.
- Poboljšanje ugleda zahtjeva dugo vremena za obnovu povjerenja - rekao je jedan diplomata iz zapadne Evrope, dodajući da je primirje "dobar prvi korak... ali da će biti potrebni mnogi naredni".
Prema anketi Instituta za nacionalnu bezbjednost iz Tel Aviva sprovedenoj u augustu, više od 66 odsto Izraelaca brine mogućnost međunarodne izolacije zemlje u poređenju sa 55 odsto u julu 2024. godine.
Neki upućeni u izraelske komunikacione napore rekli su da su neuspjesi Netanjahueve vlade da se diplomatski angažuje oko zabrinutosti Zapada zbog humanitarnih posljedica rata u Gazi dodatno pogoršali izolaciju Izraela.
Bivši zvaničnici su takođe opisali nedostatak poruke i resursa. Komunikacioni napori tokom rata ostali su podijeljeni između različitih ministarstava, dok je nacionalna direkcija za javnu diplomatiju bila oskudno opremljena.
Sporazum o primirju je krhak: izraelska vojska, koja i dalje kontroliše oko polovinu Gaze, u utorak je otvorila vatru na Palestince za koje tvrdi da su se približavali njenim snagama, navodi Rojters.
Odnosi Izraela sa nekoliko arapskih država sa kojima ima formalne veze, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su uspostavili diplomatske odnose sa Izraelom prije pet godina u okviru Trampovih Abrahamovih sporazuma, bili su napeti zbog rata u Gazi. Neki stručnjaci dovode u pitanje da li će trenutna desničarska vlada Izraela, koja se oslanja na podršku religijskih ultranacionalističkih partija, moći izgraditi mostove sa susjednim zemljama i palestinskim rukovodstvom.
Emanuel Našon, bivši ambasador i zamjenik generalnog direktora izraelskog ministarstva spoljnih poslova za javnu diplomatiju u prvim mjesecima rata, smatra da Netanjahu nije otišao na samit u Egiptu da bi izbjegao razgovore o rješenju sukoba u okviru dvije države.
- Mislim da bi prvi korak ka poboljšanju ugleda Izraela u svijetu bile izbore i formiranje nove vlade koja bi krenula novim putem, uključujući i učenje iz ratnih lekcija - zaključio je on.

Izrael na raskršću: Hoće li prestanak napada na Gazu biti put ka obnovi ugleda ili odlazak u veći ponor?

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Ubijen crnogorski državljanin Filip Ivanović u pucnjavi u naselju Beograd na vodi

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

Tag: filip-vujanovic

Policija čuva i porodice Milatovića, Mandića i Spajića

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Za unapređenje zdravstvene infrastrukture 83 miliona eura

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Izrael na raskršću: Hoće li prestanak napada na Gazu biti put ka obnovi ugleda ili odlazak u veći ponor?

PRATITE TVe UŽIVO