Žene u filmu još uvijek igraju u sistemu koji nije stvoren za njih – ali ga mijenjaju, ulogu po ulogu, film po film. To je bila ključna poruka razgovora „Mjesto žena u industriji filma – jednake šanse?“, održanog u okviru programa FUNK Kino Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore. (FOTO)
Publika je slušala iskrene, britke i duboko promišljene poruke četiri istaknute umjetnice: Bojane Maljević, Marije Škaričić, Nade Šargin i &nbsp;Marije Perović, koje su govorile o stvarnom licu rodne ravnopravnosti na filmu – iza kamere, ispred kamere i u učionicama filmskih akademija.
Razgovor je moderirala prof. Marija Perović, rediteljka i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
– O poziciji žene na filmu razmišljam i kroz likove iz filmova koje sam snimila, i one koje pripremam, a samim tim i kroz poziciju glumica. O poziciji rediteljki, kao profesorica, razmišljam i kroz svoje studentkinje, kojih je svake godine više. Na mojim filmovima ne možemo govoriti o kvotama, jer sam, zbog uštede budžeta, često tri posla radila za jedan iznos – kao i većina žena, i to nije dobro. Dok ne izborimo da naše poslove radimo kao žene, sa svim prednostima koje imamo, jednake šanse nećemo imati. Ali umjetnost u tome pomaže, jer žene u njoj sve češće postaju kreatorke, donosioci odluka, važne djelatnice. A zbog toga je svijet – i uticaj koji medij ima na nove generacije – humaniji, topliji i, nadam se, bolji – kazala je Perović.
Događaj je bio pohvala ženskoj upornosti, inteligenciji i kreativnosti u filmskom poslu koji i dalje nosi muške obrasce, prožet insertima iz filmova i serija u kojima su učesnice panela ostavile svoj pečat: „Dug moru“, „Kalup“, „Majka asfalta“, „Grudi“, „Mare“, „Vratiće se rode“, „Sutra ujutro“, „Nije kraj“ — koji su ilustrovali teme razgovora.
– Iako žene u filmskoj industriji danas imaju vidljivije uloge nego ikada, još uvijek funkcionišemo unutar sistema koji je suštinski muški, smatra Bojana Maljević, glumica, producentkinja i profesorica na FEFA fakultetu u Beogradu.
Naše mogućnosti i dalje u velikoj mjeri zavise od odluka, ukusa i moći muškaraca koji upravljaju procesima i budžetima. Kao glumica i producentkinja, svjesna sam da svaka ženska pozicija proističe ne samo iz talenta, već i iz istrajnosti u prostoru koji nije stvoren za nas. Jednake šanse neće postojati dok žene ne postanu ravnopravni donosioci odluka. Film, kao i život, mijenja se tek kada se promijeni ugao gledanja – a mi želimo ugao sa mnogo znanja, dobrog ukusa i ozbiljnom vizijom o značaju filma, umjetnosti, kulture i medija u našem društvu – poručila je ona.&nbsp;
O odnosu prema glumica u svijetu i kod nas govorila je i Nada Šargin, glumica i prvakinja drame Narodnog pozorišta u Beogradu.
– Slušam priče kako su ozbiljne i uistinu velike dramske glumice u Francuskoj obožavane, njegovane od strane filmske industrije. Za njih se pišu scenariji, gotovo svaka od njih ima i svoj pjevački album. Kako kaže Marion Kotilard: “Moj prijatelj muzičar znao je da mi je potrebno da se izrazim i kroz pjevanje i muziku, pa me je pozvao da nastupam na njegovim koncertima.” Voljene su i obožavane kao boginje. Kod nas imamo velikog Đorđa Karanovića koji je snimao filmove o ženama – Petrijin venac, Virdžina – i u drugim filmovima, poput Samo jednom se ljubi, imao jake ženske likove najrazličitijih karaktera, pokazujući koliko ga duboko zanima ženska priroda i snaga. Ali žene i dalje nijesu ravnopravno zastupljene u filmskoj industriji, a često su i manje plaćene – o čemu je još davno govorila najveća diva Milena Dravić – istakla je glumica Šargin.
– Sve sam sretnija i ponosnija što sam žena – valjda zato što tek sa zrelošću počinjem istinski osjećati što to znači i što sve možemo. Kroz stoljeća su se naše prethodnice borile i izborile za prava koja im nisu bila data. Danas je bolje nego nekad, ali smo daleko od kraja priče. Za jednake šanse potrebno je još truda i borbe – no promjene se vide i čuju, i mi ih živimo – zaključila je Marija Škaričić, glumica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Žene u filmu - ulogu po ulogu, mijenjaju pravila igre

U nedjelju je počelo snimanje kratkometražnog igranog filma „Pragovi“ reditelja i scenariste Mladena Vujačića i producenta Nemanje Popovića, u produkciji kompanije FAR Produkcija, na lokacijama u Podgorici, Nikšiću i Cetinju, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore koji je i podržao snimanje ovog filma.
- Film prati priču o Jovanu, usamljeniku u ranim tridesetim, koji živi na rubu društva, trošeći na pijanke zaradu od povremenih poslova. Nakon što potroši posljednju paru u kafani, u istom kraju, uz prugu, „pokupi“ ga kamionom Zoki Sampras. Pridružuje im se, kasnije, i Miško, propali beskućnik i alkoholičar. Zajedno rade za Samprasa, sakupljajući stare željezničke pragove duž zapuštene pruge- navodi se u saopštenju kratak sinopsis filma.
Radnja filma, dodaju, prikazuje kako su u svijetu tranzicije i izgubljenosti, dva alkoholičara uhvaćena u vrtlogu svakodnevnog teškog posla i zavisnosti od alkohola. No, Jovan polako počinje da shvata da se njihova „poslovna“ odiseja bliži kraju, Miško je nepovratno zarobljen u svojoj zavisnosti, a on otkriva da ima izbor: može izabrati drugačiji životni put i preći nepoznate životne pragove koji su pred njim.
Uloge u filmu tumače: Momčilo Otašević, Srđan Grahovac, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Nada Vukčević i drugi.
Direktor fotografije je Aleksandar Jakonić, scenograf je Ognjen Smolović, kostimografkinja Nena Todorović, snimatelj zvuka Bojan Radojević, a šminker Petar Raičević.
Projekat je podržan na konkursima Filmskog centra Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorica, Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje, a finansijski i logistički je podržan i od brojnih partnera i prijatelja: Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Montekargo, Tehnopolis, Cerovo, Martex.

Počelo snimanje kratkometražnog igranog filma „Pragovi“ reditelja Mladena Vujačića

Projekciju su prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, a to me nimalo ne iznenađuje - poručio je reditelj filma Roda Isa Ćosja u izjavi za kosovske medije nakon što je grupa mladića na Džada film festu prekinula njegovo emitovanje.
To, cijeni on, govori da oni nemaju tolerancije ni prema jeziku drugog naroda, a kamoli prema narodu, prostorima ili kulturi.
Kako piše <a href="https://www.koha.net/en/kulture/nacionalizimi-serb-ne-mal-te-zi-con-krye-perballe-filmit-shqip">Koha</a>, Ćosja ističe da mu je žao zbog crnogorske javnosti koja je taj film doživjela sa divljenjem.
- Mnogi filmofili, sineaste i intelektualci iz Crne Gore su me kontaktirali. Žao im je zbog toga što se dogodilo, ali su oduševljeni filmom. On je već imao premijeru u Podgorici i dočekan je uz ovacije - naglasio je Ćosja, koji smatra kako je prekid orkestrirala Srbija.
Film Roda biće prikazan večeras u Crnogorskoj kinoteci, tokom zatvaranja Džada film festa. Događaj će početi u 20 sati.

Ćosja: Projekciju mog filma u Podgorici prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, nijesam iznenađen

U Tivtu je juče započeo drugi dio škART REZIDENT programa posvećenog kvir i feminističkom filmu i aktivizmu.
Kako su saopštili organizatori, tokom sedmodnevnog intenzivnog programa, mladi umjetnici i umjetnice imaće priliku da kroz filmske i video forme istraže slobodu, identitet i aktivizam, uz mentorsku podršku priznatih crnogorskih stručnjaka iz oblasti filma.
- Učesnici/e programa kreiraće svoje filmove uz produkcijsku podršku NVU ŠkArt i mentorski rad sa Jelenom Mišeljić, teoretičarkom filma i predavačicom na FDU UCG, i Dušanom Vulekovićem, rediteljem i predavačem na FDU UCG. Program uključuje teorijska predavanja, diskusije, radionice kao i praktičan rad na projektu - istakli su oni.
Rezidencijalni program NVU ŠkArt pruža prostor za eksperimentisanje, i razvoj novih autorskih pristupa koji kombinuju umjetnost i aktivizam, a filmovi nastali tokom ovog programa biće prikazani na Reviji kvir i feminističkog filma koja je planirana za 6. i 7. septembar u Centru za kulturu Tivat - DTV Partizan.
Projekat je podržan preko konkursa Filmskog Centra Crne Gore za sufinansiranje komplementarnih djelatnosti.

Tivat: Započeo drugi dio škART REZIDENT posvećen kvir i feminističkom filmu i aktivizmu

Dokumentarni film „Čovjek lavina“, posvećen legendarnom bubnjaru Dragoljubu Đuričiću, biće premijerno prikazan na Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro Film Festival, u utorak, 26. avgusta u 21 čas, u okviru specijalne revijalne selekcije, na lokaciji festivala Forte Mare, saopštili su organizatori manifestacije.
 
- U režiji Slobodanke Radun, a u produkciji Jasmine Karajlović i Karla Kalezića, dokumentarni film „Čovjek lavina“ donosi snažan, emotivan i dinamičan portret muzičara koji je obilježio epohu ne samo kao umjetnik, već i kao simbol otpora, energije i autentičnog izraza- stoji u najavi premijere.
Kako su iz organizacije festivala poručili, publika će moći da kroz arhivske snimke, lične priče i muzičke segmente, prati Đuričićev životni i umjetnički put od djetinjstva u Cucama, preko mladalačkih dana u Herceg Novom, uspona kroz najpoznatije bendove bivše Jugoslavije (Leb i sol, Riblja čorba, YU grupa), pa sve do njegovog učešća u građanskim protestima 90-ih i stvaranja Balkanske lavine, prve regionalne perkusionističke grupe.&nbsp;
- Đuričić je bio više od muzičara – bio je pokret, ideja, lavina. Film otvara prostor za prisećanje, ali i ponovno prepoznavanje njegovog značaja za muzičku i društvenu scenu regiona.“Ovo nije samo film o muzici. Ovo je film o čoveku koji je svojim ritmom budio ljude- poručuje rediteljka Slobodanka Radun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fq2nZKH4SI-k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kako su kazali organizatori, „Čovjek lavina“ je sniman na lokacijama koje su obilježile Đuričićev život i karijeru, a kroz razgovore sa njegovim prijateljima, kolegama i članovima porodice, pruža gledaocima priliku da upoznaju čovjeka iza bubnjeva emotivnog, strastvenog, često neshvaćenog umjetnika čija je harizma i danas inspiracija mnogima.
Autorsku ekipu filma čine rediteljka Slobodanka Radun, direktor fotografije Đorđe Družetić, montažer Uroš Timotijević, dizajn zvuka Slobodan Mihajlović. Koordinator produkcije i PR filma je Sonja Todorović-Šegrt.
U filmu govore Anton Krstović i Zoro Martineti (Egzodus), Vlatko Stefanovski, Lav Bratuša, Zdravko Čolić, Kiki Lesandrić, Žika Jelić, Lav Bratuša i mnoge druge javne ličnosti i prijatelji, kao i sinovi Đuričića.
Film je produciran od strane Montenegro Max Film-a iz Podgorice, Eklips 92 Skoplje, podržan od strane Filmskog Centra Crne Gore, Radio-televizije Crna Gora, Sekretarijata za kulturu glavnog grada Podgorice, Opštine Herceg Novi i Opštine Cetinje.
Premijera filma „Čovjek lavina“, ističu organizatori, biće jedan od centralnih događaja revijalnog programa i važan trenutak za sve ljubitelje dokumentarnog filma, muzike i ličnih, duboko ljudskih priča.
Nakon premijere organizovan je koktel u restoranu Jadran od 23 časa.

Premijera filma o Dragoljubu Đuričiću sjutra na Filmskom festivalu u Herceg Novom

Publika Filmskog festivala u Herceg Novom imaće eksluzivnu priliku da, od 23. do 29. avgusta, „zaviri“ u ono što nas očekuje u novim sezonama najpopularnijih regionalnih TV serija i razgovara sa članovima autorskih ekipa, rediteljima i glumcima.
U okviru vantakmičarskog programa TV niša na 38. Filmskom festivalu Herceg Novi - Montenegro film festivalu biće predstavljeni projekti „Ljuljaj me nežno“, „Otmica“, „Senke nad Balkanom“, „12 reči“, „Sram“, „Volja sinovljeva“ i „Zvaćeš se Varvara“.
Predsjednica Savjeta FFHN-MFF, Aleksandra Božović, kazala je da će prvi put biti predstavljeni i projekti Telekoma, a da će publika imati priliku da pogleda po jednu epizodu serije „Otmica“, čiji je scenarista jedan od najistaknutijih crnogorskih dramskih pisaca i scenarista, Stefan Bošković, a emitovanje na RTCG-u planirano je od septembra.
„Pored „Otmice“, biće prikazana i po jedna epizoda serija „12 riječi“ i „Zvaćeš se Varvara“, takođe u produkciji Telekoma. Serija „Ljuljaj me nežno“, koja će od početka septembra biti snimana u Herceg-Novom biće ekskluzivno najavljena na festivalu“, rekla je Božović.&nbsp;
Kazala je da će uz prikazivanje po jedne epizode svake serije, publika imati priliku da se susretne sa članovima autorske ekipe, rediteljima i glumcima, koji će svojim prisustvom dodatno uveličati predstavljanje, kao i čitav festivalski program.
- Posebna atrakcija biće ekskluzivna projekcija jedne epizode nove sezone izuzetno uspješne serije „Senke nad Balkanom“. Gost festivala biće istaknuti reditelj, glumac i producent Dragan Bjelogrlić - rekla je Božović.&nbsp;
Istakla je zadovoljstvo što će &nbsp;prvi put u Crnoj Gori, tokom trajanja festivala, ugostiti autore serije „Sram“, koja privlači ogroman broj gledalaca i pratilaca na društvenim mrežama.&nbsp;
- Trenutno se emituje druga sezona ove serije na HRT-u u Hrvatskoj, a autori će uz projekciju jedne epizode predstaviti i način na koji su došli do toga da imaju toliki uspjeh - kazala je Božović, ističući da je soundtrack iz serije najslušaniji ovog ljeta u Hrvatskoj, kao i da je riječ o teenage seriji koja je postala regionalni fenomen.
- Ove godine prvi put uvodimo serijski program i nadamo se da će naši gledaoci i posjetioci hercegnovskog Filmskog festivala uživati u onome što smo im pripremilia - zaključila je Božović.
Serije će biti predstavljene u dvorani „Park“, a prve na programu su 24. avgusta - „Ljuljaj me nežno“ reditelja Miloša Avramovića u 16 časvova, te „Otmica“ reditelja Miroslava Lekića u 19 časova.&nbsp;
Dan kasnije, 25. avgusta biće predstavljena treća sezona serije „Senke nad Balkanom“ reditelja Dragana Bjelogrlića.
U utorak, 26. avgusta od 19 časova na programu je predstavljanje treće sezone serije „12 reči“ rediteljke Jelene Stolice, a u srijedu, 27. avgusta od 19 časova serija „Sram“ rediteljke Jelene Gavrilović.
Posljednjeg dana programa TV niša, 28. avgusta u fokusu će biti TV serije “Volja sinovljeva” Nemanje Ćeranića, čije predstavljanje je zakazano za 10 časova, i “Zvaćeš se Varvara” reditelja Dejana Zečevića, od 19 časova.&nbsp;
U okviru programa TV Niša, a u saradnji sa RTCG i Filmskim centrom, biće organizovan i „pitch day“ na kojem će crnogorski autori u svojevrsnoj kompeticiji eksplicirati svoje projekte u nastajanju, a sve u cilju podsticaja produkciji igranih serijskih programa u Crnoj Gori.

Nove sezone najpopularnijih regionalnih TV serija na FFHN

Izuzetna hrabrost i istupanje jedne mlade žene u javnost sa pričom koja otvara srca, osvješćuje i što je najvažnije - dotiče ljude.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDNYUVM4I0pj%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Veoma važna tema, ali i jedno ogoljeno ljudsko iskustvo. Mateja Raičković je podijelila svoju priču, ali i njen koncept i nastanak. 🎥📽️🎞️

Izuzetna hrabrost i istupanje Mateje Raičković

Filmski centar, u skladu sa novim Sporazumom o saradnji u oblasti kinematografije između Crne Gore i Francuske, nastavlja da širi svoje djelovanje u cilju realizacije prve bilateralne crnogorsko-francuske koprodukcije, a izuzetno veliki odziv autora na konkurse potvrđuje da su prepoznali novu institucionalnu podršku i &nbsp;mogućnosti za djelovanje i razvoj. To je istakla direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović.
Ona je podsjetila ta institucija posljednjih godina intenzivno razvija međunarodne saradnje, među kojima se &nbsp;posebno izdvaja partnerstvo sa Francuskim fondom za kinematografiju – jednim od najznačajnijih i najuticajnijih filmskih fondova u Evropi.
Božović je je da je saradnja sa Francuskom rezultat višegodišnjeg rada i strateškog planiranja koje je kulminiralo potpisivanjem bilateralnog koprodukcionog sporazuma između Crne Gore i Francuske.
- Komunikacija sa Francuskim fondom za kinematografiju započela je prije nekoliko godina, ali se značajno intenzivirala u posljednje tri. Prošle godine, na Kanskom filmskom festivalu, potpisali smo Sporazum o saradnji između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda, što je kruna našeg zajedničkog rada. Ove godine, zahvaljujući zalaganju Ministarstva kulture i medija i ministarke dr Tamare Vujović, potpisan je i prvi bilateralni koprodukcioni Sporazum u oblasti kinematografije između Crne Gore i Francuske - kazala je Božović u intervjuu za PR Centar.
Prema njenim riječima, ovo je jedan od najvećih uspjeha Filmskog centra od njegovog osnivanja 2018. godine, jer otvara nova vrata crnogorskim i francuskim autorima za saradnju, razmjenu ideja i zajedničko stvaranje.
- Već tokom prethodne godine, u okviru Hercegnovskog filmskog festivala, pokrenuli smo Crnogorske industrijske dane – Montenegro Film Rendezvous. Tada su predstavnici Francuskog filmskog fonda predstavili načine na koje naši producenti mogu učestvovati u njihovim programima. Dva crnogorska projekta izabrana su da se u novembru 2024. predstave francuskim producentima u Parizu, što je važan korak ka novim koprodukcijama - navela je Božović.
Kazala je da Filmski centar nastavlja da širi oblasti djelovanja u skladu sa novim sporazumom, a cilj je stvaranje prve bilateralne crnogorsko-francuske koprodukcije.
- Važno je da crnogorski filmski sektor dobije jasnu poruku da postoji institucionalna podrška. Već smo podržali jedan projekat koji, iako crnogorski, ima potencijal za koprodukciju sa Francuskom. Trenutno smo u toku još jednog konkursa koji je izazvao veliki odziv, što pokazuje da su naši autori prepoznali prostor za djelovanje i razvoj - smatra Božović.
Istakla je da je postojanje Filmskog centra od ključnog značaja za savremenu crnogorsku kinematografiju, jer stvara stabilan okvir za razvoj i međunarodnu prezentaciju domaćih filmova.
- Od osnivanja smo najmlađi Filmski centar u regionu, ali rezultati koje smo postigli zajedno sa crnogorskim autorima i producentima su značajni. Na svim velikim festivalima ove godine: od Trsta, preko Bijarica i Roterdama, pa sve do Berlina, imali smo svoje predstavnike i projekte. Na Berlinskom festivalu potpisali smo i Memorandum o saradnji sa Moldavskim filmskim centrom, a u Kanu je krunisan višegodišnji trud - rekla je Božović.
Kao dodatni pokazatelj rasta i stabilnosti sektora, Božović je ukazala na &nbsp;statistiku koja pokazuje da je broj prijava na konkurse Filmskog centra porastao za čak 60 odsto od 2017. godine.
- Producenti i autori sada mogu da planiraju svoje projekte dugoročno: od pisanja scenarija, preko razvoja, do same produkcije. Nije lako snimiti film u uslovima inflacije i povećanih troškova, ali kontinuirana institucionalna podrška omogućava sigurnost i stabilnost - istakla je Božović.
Kazala je da je film složen i skup proces koji zahtijeva timski rad i međunarodnu saradnju.
- Naš najveći uspjeh kao javne ustanove jeste to što smo uspjeli da izgradimo sistem u kojem se autori osjećaju sigurno i podržano - istakla je Božović.
Producent Miljan Vučelić ocijenio je da je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Francuske predstavlja izuzetno važan korak za razvoj crnogorske kinematografije.
- Riječ je o dogovoru sa Francuskom, najvećom filmskom silom Evrope i jednom od najznačajnijih u svijetu, pravom "zemljom filma".Ovaj sporazum otvara novi prostor za saradnju i koprodukcije. Do sada je postojala samo jedna koprodukcija između dvije zemlje, a nadam se da će se taj broj u narednom periodu značajno povećati - istakao je Vučelić.
Istakao je da nove mogućnosti, koje se otvaraju autorima, donose veću vidljivost njihovih projekata, kao i finansijsku i logističku podršku.
- Bez saradnje sa Francuskom teško je očekivati vrhunske rezultate na evropskoj sceni. - smatra Vučelić.
Podsjetio je da je pošle godine učestvovao sa jednim projektom na programu koji je organizovao Francuski fond za kinematografiju u okviru inicijative saradnje između Francuske i Balkana.
- Tom prilikom sam imao priliku da upoznam brojne francuske producente i upoznam se sa potencijalima koje Francuska nudi u ovoj oblasti. Iako je ovaj Sporazum važan, naši projekti moraju biti znatno konkurentniji – kako po pitanju budžeta, tako i u svim ostalim segmentima. Prostor za saradnju jeste proširen, ali je neophodan posvećen rad na razvoju projekata, jačanje institucionalne podrške, obrazovanje kadrova, te kontinuirana međunarodna prezentacija i promocija - rekao je Vučelić.
Kazao je i da Filmski centar Crne Gore već upućuje autore na relevantne adrese, organizuje brojne vidove saradnje, uključujući i one na domaćem terenu.
- Potrebno je to pratiti i koristiti, jer je to, po mom mišljenju, ključ za napredak - naveo je Vučelić.
Kazao je da u narednom periodu očekujem porast broja saradnji i koprodukcija.
- Vjerujem da će u narednom periodu biti i više događaja koji će dodatno promovisati saradnju između dvije zemlje. Našim autorima otvoriće se prostor ne samo za koprodukcije, već i za edukaciju i druge oblike međunarodnog povezivanja. Ovo je dobar početak. Naši autori treba samo da nastave da rade na svojim projektima &nbsp;i do saradnje će doći - &nbsp;zaključio je Vučelić.

Božović: Filmski stvaraoci prepoznaju novu institucionalnu podršku i mogućnosti za razvoj

Na filmu je 95 posto tima činio domaći kadar, a to je ono na čemu treba insistirati i investirati u domaći kadar. Kvalitet regiona treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, reditelj Senad Šahmanović.
Svečana premijera filma Pontonovo srce, reditelja Seada Šahmanovića, zakazana je za utorak, 26. novembra u Podgorici.
Da bi se razbila sumorna stvarnost, i odmakli se od tema koje opterećuju, kaže Šahmanović, potrebno je posvetiti se malim momentima i uživati, kako kaže, u svakodnevnim rutinama.
,, Pontonovo srce je romantična komedija, ima elemente drame, kao i svakodnevni život, znači neki usponi i padovi, što mi proživljavamo kroz svakodnevnu komunikaciju i svakodnevne naše želje, šta želimo da promijenimo, da učinimo nešto lijepo za nekoga, da život krene pravim tokom. Što bi rekao jedan od najvećih reditelja u istoriji &nbsp;Hičkok, to je zapravo život iz koga su isječeni dosadni dijelovi” - rekao je Šahmanović.
Izazov je preći sa ozbiljnih tema na romantičnu komediju, prisjeća se Šahmanović, jer je to želja svih koji rade kao glumci, reditelji, i mnogi drugi kreativni pozivi, kako navodi,koji su vezani za stvaranje filma, da se, kako kaže, oprobaju u različitim žanrovima.&nbsp;
,, Svako želi da se potvrdi i da se iskaže u različitim žanrovima. Meni je bilo ovo jedno lijepo iskustvo! Svakako, bilo je izazova dosta i sve te stvari, mi vrlo često na setu kažemo, dobre stvari pamtimo a loše zaboravljamo i dobre stvari i ostaju iza nas. To je bio izazov, ali bilo je i uživanje, nekako ste rastećeni, samo ste posvećeni kreaciji, nemate taj grču grdima, kao što je bio prethodni moj film, kada kontrolišete te duboke emocije, esenciju i suštinu fima i sa manje riječi pričati o velikim temama nije jednostavno, onda to, i tokom montaže i svega, malo vas troši. Ovo nije bilo lišeno emocija, ali &nbsp;na neki drugi način” - istakao je Šahmanović.
Teško je zadovoljiti sve ukuse i kriterijume publike, cijeni Šahmanović, jer je publika sa ovih prostora, kako kaže, malo zahtjevnija, ali kad je nešto dobro onda se, ističe on, izmame i osmjesi i ljudi se opuste.
,, Politika je tu, u svim našim porama, jednostavno ne možemo pobjeći od nje. To je, kako se probudimo, uglavnom, na stanicama su vijesti šta se događa, hoće li biti ovoga, neće li biti onoga, hoće li se usvojiti ovo ili ono…To je kao da živimo paralelnu realnost. Jednostavno, ne možete se probuditi a da ne otvorite novine, društvene mreže, šta god, upalite televiziju, i nekako je vrlo tih malih stvari, takozvanih, koje čine život. Mi stalno govorimo o kulturi, o sportu, o svim stvarima koje čine život ljepšim, &nbsp;i ljudi koji se bave tim poslovima, koji &nbsp;dobar dio sebe posvećuju i za opšte dobro, i za svoje dobro, da prezentuju i grad, i zemlju u svijetu. Posvećuje se pažnja tome, ali to je sve instant “ naglasio je Šahmanović.
Inostrana koprodukcija je važna, poručuje Šahmanović, jer je to zajedničko tržište bivše zemlje, ali i pored tih gostujućih, ističe on, afirmisanih ljudi, na filmu Pontonovo srce je bilo mnogo, kako kaže naših ljudi, koji krče svoj put ka karijeri filmskoj.
,, Ono na šta sam posebno ponosan, imali smo jednog, ili eventualno dvojicu, gostujućih glumaca, a da je bilo preko trideset, što mladih i što iskusnih, i da je 95 posto kreativnog tima, i uopšte tima koji je realizovao ovaj projekat, domaći kadar. I to je nešto što je mnogo važno i nešto što treba svi da insistiramo, &nbsp;da investiramo u domaće kadrove. Da mi pravimo naše, jer tu postoji dosta kvaliteta. Treba stvarno biti uvijek objektivan, nije to taj kvalitet regiona, treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte. Ljudi stiču iskustvo, i znanje, i samopouzdanje, jer ako toga nema, ako nije dobio priliku, znate i u sportu, i u fudbalu, onaj igrač koji ne igra, koji se pojavi 5 minuta, je izgubio samopouzdanje…Treba dati ljudima priliku i da pogriješe, i da ne budu možda najbolji na tom svijetu, ali će tokom rada, tokom procesa, tokom stvaranja, razviti i samopouzdanje, &nbsp;i iskustvo, &nbsp;i čuti neke lijepe riječi od starijih kolega” - zaključio je Šahmanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsNVh0fIQfV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Život iz koga su isječeni dosadni dijelovi

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Američki i ukrajinski pregovarači razgovarali su o ambicioznom cilju da Moskva i Kijev do marta postignu mirovni sporazum, iako je malo vjerovatno da će se taj rok ispoštovati zbog nesaglasnosti oko ključnog pitanja – teritorije, navode tri izvora upoznata sa tim razgovorima.
Prema okviru o kom razgovaraju američki i ukrajinski pregovarači, o svakom eventualnom sporazumu Ukrajinci bi glasali na referendumu, a istovremeno bi glasali i na parlamentsrnim izborima, reklo je Rojtersu pet anonimnih izvora.
Američki pregovarački tim, koji predvode specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet predsednika Donalda Trampa, Džared Kušner poručio je ukrajinskim sagovornicima na nedavnim sastancima u Abu Dabiju i Majamiju da bi bilo najbolje da se takvo glasanje održi što prije, rekla su tri od tih izvora.
Američki pregovarači su takođe naveli da će se Tramp, kako se budu približavali kongresni izbori (izbori na sredini predsedničkog mandata), u novembru, vjerovatno sve više fokusirati na unutrašnja pitanja, što znači da će najviši američki zvaničnici imati manje vremena i političkog kapitala za zaključivanje mirovnog sporazuma, prema navodima dva izvora.
Druga runda pregovora uz posredovanje SAD završena je u četvrtak u Abu Dabiju oslobađanjem 314 ratnih zarobljenika i obavezom da se razgovori uskoro nastave. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se sledeći trilateralni sastanak najvjerovatnije uskoro održati u SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas novinarima da se vode „veoma dobri razgovori“ u vezi sa ratom Rusije i Ukrajine i dodao, bez dodatnih objašnjenja, da bi „nešto moglo da se dogodi“ kao rezultat tih pregovora.
Republikanski lider obećao je da će okončati rat koji je započeo ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ali više od godinu dana od početka njegovog drugog mandata, to obećanje još nije ispunjeno.

Rojters: SAD žele mirovni sporazum Moskve i Kijeva do marta i da se ubrzo održe izbori u Ukrajini

Više od 50.000 ljudi prisustvovalo je sahrani Seifa el Islama Gadafija, sina ubijenog bivšeg libijskog lidera Moamera Gadafija.
Lokalni izvori procjenjuju da je sahrani prisustvovalo više od 50.000 ljudi, koji su mahali zelenim zastavama povezanim sa bivšim libijskim režimom, prenio je "Figaro".
Seif el Islam je sahranjen na istom groblju u gradu Beni Valid, južno od Tripolija kao i njegov brat Hamis Gadafi.
Prema navodima libijskih medija, 53-godišnji Gadafi je ubijen u utorak, 3. februara, kada su ga napala četvorica maskiranih muškaraca.
Kako se navodi, nadzorne kamere u njegovoj rezidenciji bile su onesposobljene prije napada, prenosi Tanjug.
Seif el Islam Gadafi je pre pada režima 2011. godine bio smatran potencijalnim nasljednikom svog oca i pokušavao je da izgradi imidž umjerenog reformatora, koji je narušen na početku pobune kada je zaprijetio krvoprolićem, navedeno je.

Više od 50.000 ljudi prisustvovalo sahrani Gadafijevog sina

Nije svaki zločin krvav. Ne sadrže svi oni fizičku bol, mučenje i smrt. Nisu svakom zločincu ruke krvave. Ne, ali su proklete. Baš oni koji svoje zločine čine u rukavicama, bijelim košuljama i frakovima su mnogo gori od ovih drugih, jer njihov zločin nije prema pojedincu ili grupi, već prema generaciji i generacijama koje dolaze – to je zločin protiv kulture.
Naiđoh prije neki dan na istinski nadahnuto recitovanje Novaka Adžića, pjesme koja u sebi osim neopisive boli sadrži i poduke koje bi svi trebali učiti i ponavljati. Uči nas o zločincima, o izdajnicima, ali i o onima kojima je dato da brane ovu slobodu koja nam je poklonjena. 
„... Zar ćeš moći slušati mirno 
Nepobjedni lave stari, 
Kad te budu robom zvali 
Jučer turski izmećari? 
Il te tvoja prošlost slavna 
Tako brzo ostavila? 
Il je hrabrost opjevana 
 Izmišljena priča bila...
... Neka oko sokolovo 
Smrt raznosi tankom puškom. 
Nek krv onu staru svjetlost 
Dade našoj novoj zori 
Da se ovaj poklič ori 
U slobodnoj Crnoj Gori” – Sekula Drljević
Ali ođe danas se ne radi o stvarnom roblju. Ovo su robovi mentaliteta, robovi kulture, znanja, duše. I uvijek robovi ličnosti i istine. Oni su u svojim perifernim životima zarobljeni u cjeloživotnim ulogama nekog drugog, stranog, ne svog i ne sebe. Robovi tuđina u svijetu globalnih interesa koji često nesvjesno, zaneseni i zatrčani za onom šargarepom na štapu, zakorače bespovratno u tuđe, u svijet koji nije njihov i koji ih ne voli, i u svijet đe ih oni nekada njihovi preziru – u svijet izdajnika.
Danas, na sreću, nema više živih lomača na kojima je, poput familije Petra Zvicera, zapaljena cijela jedna porodica jer im otac i đed nije htio spuštiti glavu, pokloniti se okupatoru i pljunuti na svoju davno datu zakletvu. Nema, ali se moramo pitati ima li onih kojima je ta žrtva ostavljena na nauk i nezaborav.
Ovih dana smo imali mogućnost da gledamo kako se neki kvazi istoričari na srpskom javnom servisu utrkuju ko će jače i lažljivije pljunuti na nas. Nije prvi put. Neće, bojim se, biti ni potonji, ali ovoga puta se desilo nešto posve novo... Nego, krenimo prvo od toga šta za nas, braću svoju, srpsku Spartu, kolijevku Nemanjinu, 23. izbornu jedinicu, južnu srpsku pokrajinu i tako dalje, i tako dalje, kažu...&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2019334369731834062%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019334369731834062%7Ctwgr%5E93356f5fed182f3bb75bb619ecab274bb854839d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Gospoda su ustvrdila, pozivajući se na neke nepostojeće tekstove i ličnosti i izvrnute fragmente poslanica crnogorskih vladika, sljedeće: Crnogorci nisu imali osjećaj pravde i pravičnosti. Njihove tri osnovne odlike koje ih karakterišu, odnosno tri idola kojima se klanjaju su: preljubništvo, srebroljublje i otimačina. Dalje, simpatični gospodini kažu, dok se ekranom vrte AI generisani rukopisi, kako među Crnogorcima nema mjesta za poštenog i dobrog čovjeka.
Dakle, ukratko da ne citiram sve jer nije baš da papir može sve da istrpi, gospoda tvrde da su Crnogorci, i to baš oni stari koji im priskočiše na Mojkovac i Bregalnicu, preljubnička ološ, plaćenici, silovatelji i propalice. 
Ne pomenuše nijednom da li su im dedovima kojima je obezbijeđena odstupnica za Albaniju i kasnije Grčku na Mojkovcu, čime se sačuvala srpska, a uništila crnogorska vojska, tražene kakve pare? Da li su im ti nevaspitani srebroljupci tog studenog januara 1916. zaiskali kakvu paru za prolazak, ti nepošteni otimači i silovatelji? Jesu li im šta pričali dedovi o tome?
Ovako lijepo ni Gebels nije zborio o Jevrejima. Nije, jer iako je bio iskonski zločinac, imao je makar zrno njemačke kulture u sebi.
Vi biste sada očekivali da na ovo reaguje naša diplomatija. Pa realno, kada će ako ne sada jer ovo nije bilo na nekom Informeru, Happy-ju ili Trećem oku, već na državnom javnom servisu u prime time-u. I reagovali su. Ne Ervin Ibrahimović, otkako je DNP izašao iz Vlade, ne može da se odbrani od rođaka koji zovu za posao. Ne ni Maida Gorčević jer ni ona nije imala vremena ili je, kao i premijer, u inozemstvu. Reagovao je treći nam ministar zadužen za diplomatske odnose Crne Gore, Filip Ivanović. I to tako što je bio integralni dio te emisije.&nbsp;
Tako je, ministar Ivanović je dao nemjerljiv doprinos toj divnoj emisiji iz kulture tako što je između ovih izliva mržnje, fašizma i bljuvotina prema njegovoj državi, on pomalo „pljuckao” dajući političkim idiotima legitimitet za ono šta rade. Pa umjesto da diplomatskim sredstvima reaguje na ovaj gnusni sadržaj, on je odlučio da mu da puni doprinos tako što će i on ponešto „lijepo” reći o sebi i svojima.&nbsp;
Iskreno se nadam da su ga platili za ovaj uradak i time dokazali, makar u tom jednom/jadnom primjeru, da smo srebroljupci. Za supruge i đevojke ne brinite, tu zaista ne bi trebalo da bude problema.
Dok nam Crnu Goru, njenu kulturu i istoriju, brane ovakvi poput ministra Ivanovića, u zemlji nam kulturno blago, arhivsku građu, artefakte i ostavštinu predaka kradu i prekrajaju agenti u crkvenim mantijama. I sve ovo pod pokroviteljstvom prijestonog nam grada, čiji čelnici bi da budu velji Crnogorci na državnom (na kojem se nizašta ne pitaju) i korisne posrbice na lokalnom nivou đe im mandat čuvaju URA i Demokrate.
I sve ovo u mjesecu u kojem bi, da ima đe Crnogoraca, obilježili 534 godine od kako smo, dok smo, kako kažu, odmarali od fukarluka, krađe tuđih žena i otimačine, štampali prvu knjigu kod Južnih Slovena.
Opkoljeni sa tri carstva, egzistencijalno ugroženi i u nemaštini, Crnogorci su štampali knjige. Četiristo godina kasnije, 1893, opet uprkos ratovima i neposrednoj opasnosti, Crna Gora i njen suveren slave taj datum jer znaju da je on bitniji od ma čega drugoga. Znaju da je kultura iznad svega i da samo ona može sačuvati i uzdići jedan narod. Slaveći tih 400 godina, knjaz Nikola je na Cetinje pozvao tadašnju diplomatsku, novinarsku i kulturnu elitu Evrope. Čitajte i dobro zapamtite šta su tada pisali o nama. Zapamtite i dobro uporedite sa ovim ponorom u kojem se danas nalazimo.&nbsp;
Čitaj i ti, ministre Ivanoviću, možda ti bude što valjalo kada sljedeći put budeš pozvan da gostuješ u nekoj emisiji radnog naslova: „Pljuni na Crnogorce”!
"Delegati iz Londona, Pariza, Beča, Rima i Petrograda doputovali su brodovima u Kotor. Odatle su, baš onim cik-cak putem, na konjima i u kočijama kretali uz planinu. Za mnoge profesore sa Oxforda ili Sorbone, to je bio prvi put da vide takav krš, a s vrha Lovćena su gledali Jadran kao na dlanu. U dvorani Zetskog doma bila su izložena prva izdanja Oktoiha iz 1494. godine. Naučnici su satima sa lupama pregledali kvalitet štampe, ne vjerujući da je to nastalo u planinskom manastiru dok je ostatak Balkana padao pod Osmanlije. 
Predstavnici najstarijih evropskih univerziteta držali su govore na latinskom, nazivajući Crnu Goru „bastionom hrišćanske kulture“.
Kralj (tada knjaz) Nikola je priredio banket za stotine zvanica. Kažu da je tadašnji izaslanik sa Oxforda rekao da je došao da vidi „divlja plemena", a da je našao „najstariju gospodu Evrope“.&nbsp;
Londonski The Times (Britanija) 
„Postoji nešto gotovo nadrealno u činjenici da jedna mala planinska kneževina, koja je provela vjekove u neprekidnom ratu za opstanak, slavi četiri vijeka pismenosti. Dok su veće i bogatije nacije u 15. vijeku još uvijek oklijevale pred Gutenbergovim izumom, Crnogorci su u svojim nepristupačnim gudurama već štampali knjige. To je narod koji je topovsku đulad topio da bi izlio slova“.&nbsp;
Le Figaro (Francuska) 
„Cetinje je ovih dana prijestonica svjetske inteligencije. Nevjerovatan je prizor vidjeti profesore sa Sorbone kako koračaju pored CRNOGORSKIH GORŠTAKA koji nose jatagane o pojasu, a u džepu primjerak 'Gorskog vijenca'. Ova proslava je dokazala da Crna Gora nije samo 'Sparta Balkana', već i njegova Atina“.&nbsp;
Neue Freie Presse (Austrougarska) 
„Možemo osporavati njihove političke težnje, ali ne možemo osporiti njihovu kulturnu baštinu. Izložba inkunabula na Cetinju pokazuje da su CRNOGORCI POSJEDOVALI NIVO CIVILIZACIJE KOJI JE BIO DALEKO ISPRED NJIHOVIH SUSJEDA, pa čak i nekih zapadnih naroda u to mračno doba 1494. godine".&nbsp;
Golos (Rusija) 
„Crna Gora je upalila svjetlo prosvjete na istoku Evrope u trenutku kada se činilo da će sve prekriti otomanska tmina. Njihova štamparija nije bila samo tehnički pogon, već duhovna tvrđava koja je ostala neosvojena“.
Mnogi američki listovi su prenijeli vijest sa naglaskom na paradoks: 
„Najmanja država u Evropi drži lekciju iz istorije cijelom svijetu. Proslava na Cetinju podsjeća nas da sloboda i kultura idu ruku pod ruku. Narod koji je znao da štampa knjige dok se borio za goli život, zaslužuje vječno divljenje civilizovanog svijeta.“ (Preuzeto sa stanice Vuci gorski)

Pljuvanje uvis

Rukometašice OTP Group Budućnosti igraće danas u Audi areni protiv Đera utakmicu 12. kola.&nbsp;
Zvanični prvak Evrope lider je grupe A sa 20 bodova i želi da zadrži tu poziciju do kraja grupne faze.
U dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda i poraz.
Budućnost tri kola prije kraja grupne faze ima tri boda i samo teoretske šanse da osvoji šesto mjesto u grupi i izbori plasman u nokaut fazu elitnog takmičenja.
Prvi međusobni duel u Podgorici pripao je Đeru 36:20 (18:6).
Utakmica u Đeru počeće u 18 sati.

Tag: film