Na filmu je 95 posto tima činio domaći kadar, a to je ono na čemu treba insistirati i investirati u domaći kadar. Kvalitet regiona treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, reditelj Senad Šahmanović.
Svečana premijera filma Pontonovo srce, reditelja Seada Šahmanovića, zakazana je za utorak, 26. novembra u Podgorici.
Da bi se razbila sumorna stvarnost, i odmakli se od tema koje opterećuju, kaže Šahmanović, potrebno je posvetiti se malim momentima i uživati, kako kaže, u svakodnevnim rutinama.
,, Pontonovo srce je romantična komedija, ima elemente drame, kao i svakodnevni život, znači neki usponi i padovi, što mi proživljavamo kroz svakodnevnu komunikaciju i svakodnevne naše želje, šta želimo da promijenimo, da učinimo nešto lijepo za nekoga, da život krene pravim tokom. Što bi rekao jedan od najvećih reditelja u istoriji &nbsp;Hičkok, to je zapravo život iz koga su isječeni dosadni dijelovi” - rekao je Šahmanović.
Izazov je preći sa ozbiljnih tema na romantičnu komediju, prisjeća se Šahmanović, jer je to želja svih koji rade kao glumci, reditelji, i mnogi drugi kreativni pozivi, kako navodi,koji su vezani za stvaranje filma, da se, kako kaže, oprobaju u različitim žanrovima.&nbsp;
,, Svako želi da se potvrdi i da se iskaže u različitim žanrovima. Meni je bilo ovo jedno lijepo iskustvo! Svakako, bilo je izazova dosta i sve te stvari, mi vrlo često na setu kažemo, dobre stvari pamtimo a loše zaboravljamo i dobre stvari i ostaju iza nas. To je bio izazov, ali bilo je i uživanje, nekako ste rastećeni, samo ste posvećeni kreaciji, nemate taj grču grdima, kao što je bio prethodni moj film, kada kontrolišete te duboke emocije, esenciju i suštinu fima i sa manje riječi pričati o velikim temama nije jednostavno, onda to, i tokom montaže i svega, malo vas troši. Ovo nije bilo lišeno emocija, ali &nbsp;na neki drugi način” - istakao je Šahmanović.
Teško je zadovoljiti sve ukuse i kriterijume publike, cijeni Šahmanović, jer je publika sa ovih prostora, kako kaže, malo zahtjevnija, ali kad je nešto dobro onda se, ističe on, izmame i osmjesi i ljudi se opuste.
,, Politika je tu, u svim našim porama, jednostavno ne možemo pobjeći od nje. To je, kako se probudimo, uglavnom, na stanicama su vijesti šta se događa, hoće li biti ovoga, neće li biti onoga, hoće li se usvojiti ovo ili ono…To je kao da živimo paralelnu realnost. Jednostavno, ne možete se probuditi a da ne otvorite novine, društvene mreže, šta god, upalite televiziju, i nekako je vrlo tih malih stvari, takozvanih, koje čine život. Mi stalno govorimo o kulturi, o sportu, o svim stvarima koje čine život ljepšim, &nbsp;i ljudi koji se bave tim poslovima, koji &nbsp;dobar dio sebe posvećuju i za opšte dobro, i za svoje dobro, da prezentuju i grad, i zemlju u svijetu. Posvećuje se pažnja tome, ali to je sve instant “ naglasio je Šahmanović.
Inostrana koprodukcija je važna, poručuje Šahmanović, jer je to zajedničko tržište bivše zemlje, ali i pored tih gostujućih, ističe on, afirmisanih ljudi, na filmu Pontonovo srce je bilo mnogo, kako kaže naših ljudi, koji krče svoj put ka karijeri filmskoj.
,, Ono na šta sam posebno ponosan, imali smo jednog, ili eventualno dvojicu, gostujućih glumaca, a da je bilo preko trideset, što mladih i što iskusnih, i da je 95 posto kreativnog tima, i uopšte tima koji je realizovao ovaj projekat, domaći kadar. I to je nešto što je mnogo važno i nešto što treba svi da insistiramo, &nbsp;da investiramo u domaće kadrove. Da mi pravimo naše, jer tu postoji dosta kvaliteta. Treba stvarno biti uvijek objektivan, nije to taj kvalitet regiona, treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte. Ljudi stiču iskustvo, i znanje, i samopouzdanje, jer ako toga nema, ako nije dobio priliku, znate i u sportu, i u fudbalu, onaj igrač koji ne igra, koji se pojavi 5 minuta, je izgubio samopouzdanje…Treba dati ljudima priliku i da pogriješe, i da ne budu možda najbolji na tom svijetu, ali će tokom rada, tokom procesa, tokom stvaranja, razviti i samopouzdanje, &nbsp;i iskustvo, &nbsp;i čuti neke lijepe riječi od starijih kolega” - zaključio je Šahmanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsNVh0fIQfV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Šahmanović: Život iz koga su isječeni dosadni dijelovi

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Političko lešinarenje se nastavlja. Nisam niti u jednom trenutku tokom pretrage za Bajilagićem ni ušao u helikopter - poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović reagujući na tekst Portala ETV u kojem se navodi da je u potrazi za dvostrukim ubicom Alijom Balijagićem policijski helikopter oštetio vojni dron.
Šaranović, u objavi na društvenoj mreži X nije demantovao ove navode, već se osvrnuo na dio teksta u kojem piše da je crnogorska javnost bila iritirana njegovim samoreklamestvom jer je - sve da bi pokazao svoju riješenost da ,,uhapsi odmetnika“ - teatralno letio policijskim helikopterom za Bijelo Polje i slikao se pred kamerama - da bi se nakon nekolika sata vratio za Podgoricu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6225%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-potrazi-za-balijagicem-stradao-vojni-dron-kojeg-je-ostetio-policijski-helikopter&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Razumijemo vašu opredijeljenost da pokušate iskompromitovati Vladu, ali mediji su dužni da objavljuju tačne informacije i iste provjeravaju - naveo je Šaranović u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaranovicdanilo%2Fstatus%2F1859282402700677133%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Šaranović: Nisam tokom pretrage za Balijagićem ni ušao u helikopter

Ovo je za mene ipak znak da to što ja radim je vidljivo i da je to zaista neki doprinos crnogorskoj kulturi uopšte - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, rediteljka Ana Vukotić.
Reditelja Ana Vukotić odlikovana je Ordenom crnogorske zastave prvog stepena koji se dodjeljuje za naročite zasluge za Crnu Goru.
- Mislim da je ovo veliko priznanje koje dodjeljuje država Crna Gora, i da prosto moram biti zadovoljna i moram biti sretna da sam zajedno sa Ognjenom Spahićem, ipak, u ovoj sredini prepoznata kao neko ko je jako posvećen svome poslu, kada je pozorišna režija u pitanju, a i kad je u pitanju rad na festivalu FIAT, koji od 2013.godine vodim sa jednim jako malim timom saradnika, u statusu nevladine organizacije, sa jednim veoma malim budžetom, a znamo da je FIAT jedini internacionalni festival u Crnoj Gori i zapravo jako važan segment u toj ukupnoj slici crnogorske kulture, naročito kad je u pitanju pozorište i kad su u pitanju festival. Tako da, što se tiče ovog priznanja velika mi je čast, zaista ovo nijesam očekivala, ni ja ni Ognjen. Koliko je javnost iznenađena, toliko sam iznenađena i ja, zato što nijesam dio tih političkih priča, klanova, znamo da živimo u jednom jako ispolitizovanom društvu i da zapravo kultura veoma pati od tog pritiska politike. Mislim da je ovo jedan dobar znak, jedno osvježenje za cjelokupni kulturni kontekst u Crnoj Gori, da ipak daje neku nadu da to što radimo prepoznato i valorizovano - rekla je Vukotić.
Nagrada je stigla kao kruna, cijeni Vukotić, jer već dvadeset godina radi u Crnogorskom pozorištu, dvanaest godina vodi FIAT, i, dodaje ona, svemu tome je veoma posvećena i nagrada je, kako kaže, priznanje koje je zaokružilo čitavo njeno pregnuće.
Pozorište ne postoji bez publike, poručuje Vukotić, te svojim najvećim priznanjima smatra što njene predstave imaju, kako kaže, ozbiljnu dugovječnost, i, podsjeća, nedavno je proslavljeno dvadeset godina igranja predstave The beauty queen, taj slučaj je bio i sa predstavama, ističe ona, Don Žuan, Ribarske svađe, kao i predstava Šćeri moja.
- Shvatila sam da sam ipak u fokusu. Ja sam, na neki način, u ovom haosu kompletnom pronašla neki svoj svijet i neka svoja interesovanja i zapravo se trudim da što manje na mene utiče ta ogromna količina nepravde, koju svjedočimo u ovom društvu. Ovo je za mene ipak znak da to što ja radim je vidljivo i da je to zaista neki doprinos crnogorskoj kulturi uopšte - zaključila je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIe3Rr-0wwZM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Nagrada je dobar znak i osvježenje za kulturni kontekst u Crnoj Gori

Ideja je bila da se snimi film univerzalnog karaktera koji će da razumiju svi ljudi, svi stanovnici ove zemlje - i u tom smislu ne postoji ništa univerzalnije od supermarketa, jer svi znaju kako to izgleda - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, reditelj Nemanja Bečanović.
Supermarket, crnogorski dugometražni igrani film, prema scenariju i u režiji Nemanje Bečanovića, kandidat je za 97. Oskara.
- Svako je u nekom trenutku pomislio kako bi bilo to da živi tu, da ima dostupne sve te resurse, da mogu da jedem što god hoću, da koristim kremu koju god hoću. U tom smislu fim jeste nekakvo ostvarenje sna, međutim, taj san koji vidimo u tom filmu, zapravo, otkriva da je to manje, &nbsp;više košmar - rekao je Bečanović.
Film je sniman noću, kad su supermarketi prazni, reditelj kaže da je bilo izuzetno naporno raditi isključivo noću, ali sa druge strane je bilo i zanimljivo, supermarket je bio filmski studio.
- Mi i dalje robujemo tom konzumerizmu. Imate i tu čuvenu priču da li svaki čovjek ostrvo, sam za sebe. U tom smislu sistem, kroz taj koncept otuđenja, toga da ljudi se najprije otuđe od posla koji rade, obično ne rade posao koji vole, onda se posle toga otuđe od prijatelja, pa onda, na kraju, i sami od sebe. Što je apsurdno, &nbsp;u trenutku kad imamo najveću komunikaciju, kad je tehnologija došla do tog nivoa da imate televiziju, da imate internet, instant možete nekome na potpuno drugom kontinentu pošaljete poruku. Zapravo, i tu je kapitalizam preuzeo sredstva komunikacije, kao vrstu zadataka, tako da i sama komunikacija jeste, na neki način, konzumiranje stvari, znači da više i ne komuniciramo, uvijek nam ispadaju reklame - naveo je on.&nbsp;
Ni naše slobodno vrijeme, cijeni on, nije više slobodno.
- Mi, u slobodnom vremenu moramo da budemo na socijalnoj mreži, postujemo stvari besplatno, pravimo sadržaj za sve te ogromne korporacije, a sa druge strane koncept slobodnog vremena nije više da možete da odmarate, nego morate da džogirate, da se bavite svojim tijelom - naglasio je Bečanović.
<h2>Rad sa malo glumaca</h2>
Teško je iskoristi potencijal ako imate samo dva glumca, objašnjava Bečanović, to je stvar dramske kontrole, i kad se radi minimalistički podrazumijeva se da ste u problemu, kaže on, iako je i sam navikao da radi sa malim brojem glumaca.
- Posebno je bilo teško glumcima, naročito Bojanu Žiroviću, koji je &nbsp;imao izvanrednu glavnu ulogu. Jer, imate opet tu situaciju gdje je njemu bilo prilično naporno, mi smo prvih sedam dana samo sa njim snimali. Imate tu situaciju da imate jednu malo veću filmsku ekipu i jednog čovjeka. Glumci uvijek grade lik u odnosu na nešto, a u ovom smislu ne postoji drugi lik, taj drugi lik je supermarket, te smo u odnosu na taj način razrađivali glavnog junaka, taj njegov odnos sa tim svim produktima, sve te nekakve anksioznosti koje dobija u tom prostoru, u potpunoj izolaciji. Posebno je bilo zahtjevno za njega, i sve nosi dozu ciničkog humora, a opet, izbjegnuta je opasnost da skrene u komediju - istakao je Bečanović.
Muzika je prva ljubav, kaže Bečanović, te često stvara, ne samo muziku za film, već i za sebe, i kako kaže, muzika ima tu manipulativnu moć kroz prostor &nbsp;koji prolazimo svaki dan.
<h2>Crna Gora najmanje izdvaja za film</h2>
- Crna Gora je ona koja najmanje izdvaja za film, u cijelom regionu, i u &nbsp;tom smislu imate ta ograničenja koja su tu prisutna. Naravno, svako bi volio da snimi epohu sa dvadeset hiljada konjanika. Ali, to može i da bude prednost, što se malo novca izdvaja, na taj način trebaju autori da razmišljaju. To što moj film ne košta &nbsp;sto miliona, omogućava da mnogo hrabrije nastupam i eksperimentišem sa tim stvarima , probam i rizikujem. U koliko u Holivudi snimite film od sto miliona, i on se ne isplati, vaša karijera je završena. Ovdje su tako me cifre, da zapravo, nećete imati nekog procenta koji će da vam da otkaz zbog toga što je izgubio pare na box office-u - rekao je Bečanović.
Ķad se spremate za stvaranje filma, pojašnjava Bečanović, to je kao da idete u rat, iz kog ćete izaći ranjeni, s gomilom masnica, kako kaže, i iz koga ćete najvjerovatnije izaći poraženi, ali je i činjenica da samo snimanje daju neku nevjerovatnu energiju.
- Posebno je što u jednom trenutku imate osjećaj, ne samo vi, nego cijela ekipa, nekog nevjerovatnog požrtvovanja. Da ste svi tu zbog nečega što je mnogo veće od vas samih, mnogo veće od filma, nešto što je kinematografija, kulturna dnk svakog stanovnika ove zemlje. U tom smislu, koliko god da su bile očajne situacije, a bilo ih je dosta, i ljudski faktor, i tehnički, jeste da vjerujete da ćete nekako.da izgurate stvari, samo je pitanje kad, na koji način i koliko - zaključio je Bečanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8BwLQlecEcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bečanović: „Supermarket“ nosi dozu ciničnog humora, a izbjegnuta je opasnost da skrene u komediju

Suština svega je odvojiti dovoljno sredstava za kulturu, ne samo za film, nego i za sve ostale grane umjetnosti, to je izuzetno važno, jer to obogaćuje čovjeka, a ne političke manifestacije - kazao je u emisiji Jutro sa Majom na Televiziji E jugoslovenski i srpski reditelj, scenarista, producent i profesor Darko Bajić.
Proslavljeni reditelj je u emisiji Jutro aa Majom govorio o problemima koji tište filmske radnike, a jedan od takvih je sigurno i to što nema komunikacije, prave se veliki umjetnički filmovi uz pomoć fondova, koji su im izvor finansija, zatim, kako &nbsp;kaže reditelj, i film i sponzor se prijave na festival, na kome budu nagrađeni, ali, dodaje on, u cijeloj toj priči su gledaoci &nbsp;iznevjereni.
- Suština cijele priče, kad god se sjetite nekog filma, ili na početku ste spomenuli festival, vidjećete punu Kulu koja gleda festival. Taj događaj, u bioskopu gledanja filma, kada je sala puna, ostaje povezan sa osjećanjem filma. Vi ste vidjeli taj film, i ta publika je, u stvari, četvrta dimenzija filma koji vi pamtite. To je doživljaj koji vi pamtite. To je ono žašto je bitan bioskop, to je ono zašto su bitni festivali - rekao je Bajić.
Dobar film, po svim kriterijumima i branše, i profesije i filmskih zakonitosti, i teorije filma, smatra Bajić, je dobar film, i ne mora da bude autorski film.
- Razlika mog poimanja danas, &nbsp;i mladih ljudi koji bi što prije da se utrpaju u zvanje autorskog filma, i onda je sve otvoreno, onda je koncept otvoren, onda ti filmovi ako su dosadni, ako su polupraznjikavi, i ako nema drame najčešće, i ako nijesu izgrađeni likovi, karakteri do kraja, i ako su tako jednostavno konceptualni, da sam gledalac posle tog filma mora da dorežira neke stvari, ja ne velim takve filmove i smatram da je to moda u posljednje vrijeme - naglasio je Bajić.
Sagovornik Televizije E vjeruje da je dolaskom digitalne tehnologije u filmsku industriju dovelo do toga da se film pravi bez strasti, već je zbog sveopšte histerije da se popuni televizijski prostor filmovima i serijama, kako on kaže, taj snimljeni materijal izgubio na kvalitetu.
- Morate da se budite sa idejom o filmu, to mora da traje, vi morate da pripremite film, ne da utračavate i da pravite film ad hoc. Sigurno vam neće pomoći društvene mreže koje vam serviraju filmove sa ovog i sa onog festivala, kritike, mišljenja ispod, manite se tog, uzmite svoju ideju, legnite i spavajte sa svojom idejom i mjesecima se budite sa tom idejom svakog jutra, svakog dana, razmišljate o svom filmu. I napravićete dobar film. To je jedini način. Pri tome morate da znate da je potpuno besmisleno da ulazite kao amater u neki posao koji je zanatski izuzetno, izuzetno precizan i koji zahtijeva od vas poznavanje i filmskog jezika, i razmišljanje u stvari, o tome. Nažalost, danas ima mnogo ljudi koji su povedeni lakoćom &nbsp;snimanja digitalnom tehnologijom - istakao je reditelj.
Mladi reditelji ne shvataju da je kadar osnovno sredstvo rediteljskog stila, kaže Bajić, jer kroz kadar se pravi specifičnost filma i, kako on kaže, priča se priča.
- Pričamo filmskim jezikom, pričamo filmom. Vi vidite da oni to ne poznaju, oni prekriju cijeli prostor i montiraju, i vi ništa ne vidite u toj priči…U svemu onome što je novo &nbsp;mora da postoji osnova iz koje je to novo krenulo. Pogotovo u umjetnosti. Osnovni podsticaj u filmskoj klasici, da bi se pretvarao, ne može on ni iz čega da nastane - poručio je Bajić.
Danas, &nbsp;na platformama za gledanje filmova, poput HBO i Netfliksa, &nbsp;pored filma koji se predstavlja nećete vidjeti ime reditelja, poručuje Bajić, moraćete se potruditi da dođete do &nbsp;tog imena.
- Došlo je vrijeme u kome se rediteljski posao omalovažava - zaključio je Bajić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfedSo2B12bo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajić: Došlo je vrijeme u kojem se rediteljski posao omalovažava

Projekat DiscoverMNE objavio je trejler za film o Plavu crnogorskom gradu poznatom po prirodnim ljepotama i bogatoj istoriji. 
Film prikazuje svakodnevni život, kulturu i prirodu ovog kraja, smještenog uz Plavsko jezero i Prokletije.
Film o Plavu je dio projekta DiscoverMNE, čiji je cilj promocija 25 gradova Crne Gore kroz seriju kratkih filmova. Svaki film donosi priču o gradu, sa fokusom na njegovu kulturu, istoriju i turističku ponudu.
Autorka filma i lider projekta, Mirjana Miladinović kazala je da je cilj projekta jasan.
- Naš cilj je da uradimo nešto značajno za svaki grad pojedinačno, a kroz to i za Crnu Goru. Svaki grad ima svoju priču, koja je jedinstvena, posebna i dugačija, a mi želimo da je ispričamo na način koji će pomoći ljudima da bolje razumiju kulturu i istoriju svakog mjesta. Filmovi su, možemo slobodno reći - višenamjenski. Svaki grad može ih koristiti kao reprezentativan materijal za promociju, kako na domaćem tržištu, tako i kao materijal za promociju na međunarodnim sajmovima i prezentacijama naše ponude. Podjednako tako, filmovi se mogu koristiti i u obrazovnom sistemu, kao zanimljiv materijal koji na moderan način našu djecu može upoznati sa svakim gradom i ujedno ga i edukovati. Prevod na pet stranih jezika obezbjeđuje adekvatnu promociju na tržištima sa tih govornih područja koja su, makar po statistici, veliki potencijal za Crnu Goru - navela je Miladinović.
Ona je istakla da je projekat “DiscoverMNE” prvi poduhvat tima, koji se sastoji od iskusnih profesionalaca s dugogodišnjim iskustvom. Projektom će biti obuhvaćeno 25 opština, a filmovi će biti dostupni na, osim na našem, još pet jezika (engleski, ruski, turski, španski, kineski), s posebnim akcentom na promociju turističkih i kulturnih potencijala.
- Sve što radimo biće predstavljeno na našoj platformi, www.discovermne.me , koja je trenutno u izradi. Ova stranica će prikazati svaki grad prvo kroz filmove a onda i interaktivne mape gradova sa pinovanim znamenitostima, prirodnim ljepotama, aktivnostima, smještajnim kapacitetima i drugim korisnim informacijama, sa fotografijama i tekstovima koje će biti autorsko djelo našeg tima, sve to takođe na šest jezika - dodala je Miladinović.
Plav je odabran kao “pilot grad” projekta, a Miladinović je pohvalila saradnju sa lokalnom zajednicom.
- Vrata Opštine Plav prva su na koja smo zakucali samo sa idejom i širom su nam ih otvorili. Rukovodstvo Opštine Plav, lokalne turističke organizacije, Centra za kulturu, kao i dijaspora i lokalno stanovništvo, pružili su nam zaista veliku i ključnu podršku u pokretanju projekta kada je sve bilo na nivou ideje. Zajedno ideju pretvaramo u proizvod i dobru priču - navela je ona.
Premijera filma o Plavu planirana je za novembar, dok je trejler za film već zabilježio veliki uspjeh, s gotovo 100.000 pregleda u jednom danu na samo jednoj društenoj mreži.
- To je bio test da bi vidjeli reakcije publike. Rezultati pokazuju da smo na dobrom putu, na samom početku zainteresovati javnost u tolikoj mjeri zaista nam daje vjetar u leđa. Trejler na ostalim jezicima biće objavljen sjutra, a dinamika realizacije kompletnog projekta zavisiće naravno od podrške koju dobijemo, kako od lokalnih samouprava, tako i od državnih institucija. Sa nekima smo već dogovorili saradnju, nadamo se da će i ključne institucije poput Ministarstva turizma, Nacionalne turističke organizacije, Ministarstva prosvjete, prepoznati kvalitet ideje i uključiti se u projekat i na taj način obezbijediti da kroz godinu imamo kvalitetnu platformu koja će podjednako tretirati i jug i sjever i centralni dio naše zemlje, a i 25 visokokvalitetnih filmova o svakom kutku Crne Gore sa kojim ćemo moći da predstavimo ono što čini Crnu Goru - zaključila je Miladinović.
DiscoverMNE na premijeri filma u novembru, objaviće i imena partnera, opština uključenih u projekat, sponzora kao i plan rada.
Link za trejler: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=oJi52fWnf-M">https://www.youtube.com/watch?v=oJi52fWnf-M</a>

Objavljen trejler za film o Plavu u okviru projekta „DiscoverMNE“, za dan imao gotovo 100.000 pregleda

Premijer Mađarske Viktor Orban uputio je poruku podrške predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, navodeći da "srpske patriote" mogu da računaju na "mađarske patriote".
- Dragi Aleksandre! Drage srpske patriote! Pozdravljam vas iz Budimpešte. Već mjesecima pratimo šta se dešava u Srbiji. Strane sile pokušavaju da se umiješaju u živote Srba. Ovo se dešava i kod nas. Strane sile hoće da kažu Srbima kako da žive. I kod nas to rade - rekao je Orban u video poruci.
Orban je naveo i da „strane sile stalno napadaju one koji se zalažu za suverenitet Srbije“, prenijeli su beogradski mediji.
- I nas zbog toga napadaju. Vidimo da se ne predajete, vidimo da se hrabro borite, jer hoćete suverenu Srbiju. Niste sami, vaša borba je i naša borba. Srpske patriote mogu da računaju na mađarske patriote. Živio predsjednik Vučić, živjela Srbija - dodao je Orban.

Orban poslao poruku podrške Vučiću: Srpske patriote mogu da računaju na mađarske patriote

Zavog za udžbenike i nastavna sredstva predstaviće se na 36. Sarajevskom sajmu knjiga, koji će biti održan od 9. do 14. aprila u dvorani “Mirza Delibašić” i izložbenim prostorima Doma mladih Skenderija.
Ovo je, kako se navodi u saopštenju, drugi put da Zavod učestvuje na renomiranom Sajmu knjiga u Sarajevu na kom će promovisati bogatu vanudžbeničku literaturu iz sopstvene produkcije.
- Zavod će predstaviti svoje biblioteke: Savremenik, Mostovi, Zublja, Puls, Velikani, Genius, Lektira, U svijetu bajki i druge. Cilj nam je da se čitalačka publika iz Bosne i Hercegovine, ali i iz regiona, upozna sa izdavačkim poduhvatima Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva - ističu u saopštenju.

Djela Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva na Sarajevskom sajmu knjiga

Inspekcija za hranu izdala je prošlog mjeseca tri rješenja o stavljanju van prometa i uništenju nebezbjedne hrane, kao i 22 prekršajna naloga u uznosu od 8.201 eura, podaci su mjesečnog izvještaja Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
U izvještajnom periodu akcenat je, kako je saopšteno, dat na kontrolu objekata za proizvodnju i preradu hrane životinjskog porijekla i objekata za skladištenje i prodaju na veliko hrane jer se upravo iz ovih objekata snabdijeva vise od 8000 registrovanih objekata u sektoru maloprodaje, ugostiteljstva i objekata javne ishrane.
Izvršene su 173 kontrole u unutrašnjem prometu.
- Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori su preduzeli 37 upravnih mjera i to: jedno rješenje o zabrani rada lica zbog neposjedovanja dokaza o izvršenom zdravstvenom pregledu, sedam rješenja o otklanjanju nepravilnosti, tri rješenja o stavljanju van prometa i uništenju nebezbjedne hrane i 26 ukaza o otklanjanju nedostataka manjeg rizika za čije otklanjanje je potrebno kratko vrijeme - navodi se u izvještaju.
U izvještajnom periodu izvršeno je pet kontrola izvršenja mjera naloženih u prethodnom periodu.
Inspekcija je u martu tekuće godine pregledala 1.841 uvezenih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla i 383 pošiljke predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
- Od ukupnog broja pregledanih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla iz uvoza, za laboratorijska ispitivanja propisanih zahtjeva bezbjednosti (mikrobiologija, kontaminenti, rezidue pesticida), uzeto je 383 uzoraka (proizvoda) a od pošiljki predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom uzeto je 49 uzoraka - navodi se u saopštenju.
Nakon izvršenih pregleda i utvrđenog stepena usaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti inspektori za hranu su donijeli 1,837 rješenja o uvozu i stavljanju u slobodni promet bezbjednih pošiljki hrane i 383 rješenja o stavljanju na tržište u promet predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
- Zabaranjen je uvoz četiri posiljke hrane zbog neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima u ukupnoj količini 5.290 kg/l. U izvještajnom periodu za izvršene preglede pošiljki iz uvoza naplaćene su naknade u skladu sa zakonom o administrativnim taksama u iznosu od 75.503 eura - navodi se u saopštenju.

Zbog nebezbjedne hrane 22 prekršajna naloga

U subotu 12. aprila biće privremeno izmijenjen režim saobraćaja u više ulica u Herceg Novom od 17.30 do 18.30 sati, a na zahtjev Crkvene opštine topaljsko-hercegnovske povodom obilježavanja praznika Lazareva subota, piše Novski portal.
Kako preciziraju, u ulicama Stijepa Šarenca (na potezu od košarkaškog terena na Karači do vile „Margot“), Braće Grakalića (od vile „Margot“ do skretanja za manastir Savina) i Branka Ćopića (od raskrsnice sa ulicom Braća Grakalića do porte manastira Savina) biće zabranjen saobraćaj za sva vozila od 17.30 do 18.30 sati.
- Rješenje o izmjeni režima saobraćaja donijeto je na zahtjev Crkvene opštine topaljsko-hercegnovske, a sa ciljem nesmetanog i bezbjednog obilježavanja praznika Lazareva subota - obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, prenosi Novski portal.

Zbog obilježavanja praznika Lazareva subota više ulica u Herceg Novom na sat zatvorene

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: film