<p>Filmski centar, u skladu sa novim Sporazumom o saradnji u oblasti kinematografije između Crne Gore i Francuske, nastavlja da širi svoje djelovanje u cilju realizacije prve bilateralne crnogorsko-francuske koprodukcije, a izuzetno veliki odziv autora na konkurse potvrđuje da su prepoznali novu institucionalnu podršku i &nbsp;mogućnosti za djelovanje i razvoj. To je istakla direktorica Filmskog centra Crne Gore, <b>Aleksandra Božović.</b></p>
<p>Ona je podsjetila ta institucija posljednjih godina intenzivno razvija međunarodne saradnje, među kojima se &nbsp;posebno izdvaja partnerstvo sa Francuskim fondom za kinematografiju – jednim od najznačajnijih i najuticajnijih filmskih fondova u Evropi.</p>
<p>Božović je je da je saradnja sa Francuskom rezultat višegodišnjeg rada i strateškog planiranja koje je kulminiralo potpisivanjem bilateralnog koprodukcionog sporazuma između Crne Gore i Francuske.</p>
<p>- Komunikacija sa Francuskim fondom za kinematografiju započela je prije nekoliko godina, ali se značajno intenzivirala u posljednje tri. Prošle godine, na Kanskom filmskom festivalu, potpisali smo Sporazum o saradnji između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda, što je kruna našeg zajedničkog rada. Ove godine, zahvaljujući zalaganju Ministarstva kulture i medija i ministarke dr Tamare Vujović, potpisan je i prvi bilateralni koprodukcioni Sporazum u oblasti kinematografije između Crne Gore i Francuske - kazala je Božović u intervjuu za PR Centar.</p>
<p>Prema njenim riječima, ovo je jedan od najvećih uspjeha Filmskog centra od njegovog osnivanja 2018. godine, jer otvara nova vrata crnogorskim i francuskim autorima za saradnju, razmjenu ideja i zajedničko stvaranje.</p>
<p>- Već tokom prethodne godine, u okviru Hercegnovskog filmskog festivala, pokrenuli smo Crnogorske industrijske dane – Montenegro Film Rendezvous. Tada su predstavnici Francuskog filmskog fonda predstavili načine na koje naši producenti mogu učestvovati u njihovim programima. Dva crnogorska projekta izabrana su da se u novembru 2024. predstave francuskim producentima u Parizu, što je važan korak ka novim koprodukcijama - navela je Božović.</p>
<p>Kazala je da Filmski centar nastavlja da širi oblasti djelovanja u skladu sa novim sporazumom, a cilj je stvaranje prve bilateralne crnogorsko-francuske koprodukcije.</p>
<p>- Važno je da crnogorski filmski sektor dobije jasnu poruku da postoji institucionalna podrška. Već smo podržali jedan projekat koji, iako crnogorski, ima potencijal za koprodukciju sa Francuskom. Trenutno smo u toku još jednog konkursa koji je izazvao veliki odziv, što pokazuje da su naši autori prepoznali prostor za djelovanje i razvoj - smatra Božović.</p>
<p>Istakla je da je postojanje Filmskog centra od ključnog značaja za savremenu crnogorsku kinematografiju, jer stvara stabilan okvir za razvoj i međunarodnu prezentaciju domaćih filmova.</p>
<p>- Od osnivanja smo najmlađi Filmski centar u regionu, ali rezultati koje smo postigli zajedno sa crnogorskim autorima i producentima su značajni. Na svim velikim festivalima ove godine: od Trsta, preko Bijarica i Roterdama, pa sve do Berlina, imali smo svoje predstavnike i projekte. Na Berlinskom festivalu potpisali smo i Memorandum o saradnji sa Moldavskim filmskim centrom, a u Kanu je krunisan višegodišnji trud - rekla je Božović.</p>
<p>Kao dodatni pokazatelj rasta i stabilnosti sektora, Božović je ukazala na &nbsp;statistiku koja pokazuje da je broj prijava na konkurse Filmskog centra porastao za čak 60 odsto od 2017. godine.</p>
<p>- Producenti i autori sada mogu da planiraju svoje projekte dugoročno: od pisanja scenarija, preko razvoja, do same produkcije. Nije lako snimiti film u uslovima inflacije i povećanih troškova, ali kontinuirana institucionalna podrška omogućava sigurnost i stabilnost - istakla je Božović.</p>
<p>Kazala je da je film složen i skup proces koji zahtijeva timski rad i međunarodnu saradnju.</p>
<p>- Naš najveći uspjeh kao javne ustanove jeste to što smo uspjeli da izgradimo sistem u kojem se autori osjećaju sigurno i podržano - istakla je Božović.</p>
<p>Producent <b>Miljan Vučelić</b> ocijenio je da je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Francuske predstavlja izuzetno važan korak za razvoj crnogorske kinematografije.</p>
<p>- Riječ je o dogovoru sa Francuskom, najvećom filmskom silom Evrope i jednom od najznačajnijih u svijetu, pravom "zemljom filma".Ovaj sporazum otvara novi prostor za saradnju i koprodukcije. Do sada je postojala samo jedna koprodukcija između dvije zemlje, a nadam se da će se taj broj u narednom periodu značajno povećati - istakao je Vučelić.</p>
<p>Istakao je da nove mogućnosti, koje se otvaraju autorima, donose veću vidljivost njihovih projekata, kao i finansijsku i logističku podršku.</p>
<p>- Bez saradnje sa Francuskom teško je očekivati vrhunske rezultate na evropskoj sceni. - smatra Vučelić.</p>
<p>Podsjetio je da je pošle godine učestvovao sa jednim projektom na programu koji je organizovao Francuski fond za kinematografiju u okviru inicijative saradnje između Francuske i Balkana.</p>
<p>- Tom prilikom sam imao priliku da upoznam brojne francuske producente i upoznam se sa potencijalima koje Francuska nudi u ovoj oblasti. Iako je ovaj Sporazum važan, naši projekti moraju biti znatno konkurentniji – kako po pitanju budžeta, tako i u svim ostalim segmentima. Prostor za saradnju jeste proširen, ali je neophodan posvećen rad na razvoju projekata, jačanje institucionalne podrške, obrazovanje kadrova, te kontinuirana međunarodna prezentacija i promocija - rekao je Vučelić.</p>
<p>Kazao je i da Filmski centar Crne Gore već upućuje autore na relevantne adrese, organizuje brojne vidove saradnje, uključujući i one na domaćem terenu.</p>
<p>- Potrebno je to pratiti i koristiti, jer je to, po mom mišljenju, ključ za napredak - naveo je Vučelić.</p>
<p>Kazao je da u narednom periodu očekujem porast broja saradnji i koprodukcija.</p>
<p>- Vjerujem da će u narednom periodu biti i više događaja koji će dodatno promovisati saradnju između dvije zemlje. Našim autorima otvoriće se prostor ne samo za koprodukcije, već i za edukaciju i druge oblike međunarodnog povezivanja. Ovo je dobar početak. Naši autori treba samo da nastave da rade na svojim projektima &nbsp;i do saradnje će doći - &nbsp;zaključio je Vučelić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Božović: Filmski stvaraoci prepoznaju novu institucionalnu podršku i mogućnosti za razvoj

<p>Na filmu je 95 posto tima činio domaći kadar, a to je ono na čemu treba insistirati i investirati u domaći kadar. Kvalitet regiona treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, reditelj Senad Šahmanović.</p>
<p>Svečana premijera filma Pontonovo srce, reditelja Seada Šahmanovića, zakazana je za utorak, 26. novembra u Podgorici.</p>
<p>Da bi se razbila sumorna stvarnost, i odmakli se od tema koje opterećuju, kaže Šahmanović, potrebno je posvetiti se malim momentima i uživati, kako kaže, u svakodnevnim rutinama.</p>
<p>,, Pontonovo srce je romantična komedija, ima elemente drame, kao i svakodnevni život, znači neki usponi i padovi, što mi proživljavamo kroz svakodnevnu komunikaciju i svakodnevne naše želje, šta želimo da promijenimo, da učinimo nešto lijepo za nekoga, da život krene pravim tokom. Što bi rekao jedan od najvećih reditelja u istoriji &nbsp;Hičkok, to je zapravo život iz koga su isječeni dosadni dijelovi” - rekao je Šahmanović.</p>
<p>Izazov je preći sa ozbiljnih tema na romantičnu komediju, prisjeća se Šahmanović, jer je to želja svih koji rade kao glumci, reditelji, i mnogi drugi kreativni pozivi, kako navodi,koji su vezani za stvaranje filma, da se, kako kaže, oprobaju u različitim žanrovima.&nbsp;</p>
<p>,, Svako želi da se potvrdi i da se iskaže u različitim žanrovima. Meni je bilo ovo jedno lijepo iskustvo! Svakako, bilo je izazova dosta i sve te stvari, mi vrlo često na setu kažemo, dobre stvari pamtimo a loše zaboravljamo i dobre stvari i ostaju iza nas. To je bio izazov, ali bilo je i uživanje, nekako ste rastećeni, samo ste posvećeni kreaciji, nemate taj grču grdima, kao što je bio prethodni moj film, kada kontrolišete te duboke emocije, esenciju i suštinu fima i sa manje riječi pričati o velikim temama nije jednostavno, onda to, i tokom montaže i svega, malo vas troši. Ovo nije bilo lišeno emocija, ali &nbsp;na neki drugi način” - istakao je Šahmanović.</p>
<p>Teško je zadovoljiti sve ukuse i kriterijume publike, cijeni Šahmanović, jer je publika sa ovih prostora, kako kaže, malo zahtjevnija, ali kad je nešto dobro onda se, ističe on, izmame i osmjesi i ljudi se opuste.</p>
<p>,, Politika je tu, u svim našim porama, jednostavno ne možemo pobjeći od nje. To je, kako se probudimo, uglavnom, na stanicama su vijesti šta se događa, hoće li biti ovoga, neće li biti onoga, hoće li se usvojiti ovo ili ono…To je kao da živimo paralelnu realnost. Jednostavno, ne možete se probuditi a da ne otvorite novine, društvene mreže, šta god, upalite televiziju, i nekako je vrlo tih malih stvari, takozvanih, koje čine život. Mi stalno govorimo o kulturi, o sportu, o svim stvarima koje čine život ljepšim, &nbsp;i ljudi koji se bave tim poslovima, koji &nbsp;dobar dio sebe posvećuju i za opšte dobro, i za svoje dobro, da prezentuju i grad, i zemlju u svijetu. Posvećuje se pažnja tome, ali to je sve instant “ naglasio je Šahmanović.</p>
<p>Inostrana koprodukcija je važna, poručuje Šahmanović, jer je to zajedničko tržište bivše zemlje, ali i pored tih gostujućih, ističe on, afirmisanih ljudi, na filmu Pontonovo srce je bilo mnogo, kako kaže naših ljudi, koji krče svoj put ka karijeri filmskoj.</p>
<p>,, Ono na šta sam posebno ponosan, imali smo jednog, ili eventualno dvojicu, gostujućih glumaca, a da je bilo preko trideset, što mladih i što iskusnih, i da je 95 posto kreativnog tima, i uopšte tima koji je realizovao ovaj projekat, domaći kadar. I to je nešto što je mnogo važno i nešto što treba svi da insistiramo, &nbsp;da investiramo u domaće kadrove. Da mi pravimo naše, jer tu postoji dosta kvaliteta. Treba stvarno biti uvijek objektivan, nije to taj kvalitet regiona, treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte. Ljudi stiču iskustvo, i znanje, i samopouzdanje, jer ako toga nema, ako nije dobio priliku, znate i u sportu, i u fudbalu, onaj igrač koji ne igra, koji se pojavi 5 minuta, je izgubio samopouzdanje…Treba dati ljudima priliku i da pogriješe, i da ne budu možda najbolji na tom svijetu, ali će tokom rada, tokom procesa, tokom stvaranja, razviti i samopouzdanje, &nbsp;i iskustvo, &nbsp;i čuti neke lijepe riječi od starijih kolega” - zaključio je Šahmanović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsNVh0fIQfV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Život iz koga su isječeni dosadni dijelovi

<p>Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.</p>
<p>Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.</p>
<p>- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.</p>
<p>Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.</p>
<p>- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.</p>
<p>Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.</p>
<p>- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.</p>
<p>Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.</p>
<p>- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.</p>
<p>Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.</p>
<p>- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

<p>Političko lešinarenje se nastavlja. Nisam niti u jednom trenutku tokom pretrage za Bajilagićem ni ušao u helikopter - poručio je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> reagujući na tekst Portala ETV u kojem se navodi da je u potrazi za dvostrukim ubicom <b>Alijom Balijagićem </b>policijski helikopter oštetio vojni dron.</p>
<p>Šaranović, u objavi na društvenoj mreži X nije demantovao ove navode, već se osvrnuo na dio teksta u kojem piše da je crnogorska javnost bila iritirana njegovim samoreklamestvom jer je - sve da bi pokazao svoju riješenost da ,,uhapsi odmetnika“ - teatralno letio policijskim helikopterom za Bijelo Polje i slikao se pred kamerama - da bi se nakon nekolika sata vratio za Podgoricu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6225%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-potrazi-za-balijagicem-stradao-vojni-dron-kojeg-je-ostetio-policijski-helikopter&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Razumijemo vašu opredijeljenost da pokušate iskompromitovati Vladu, ali mediji su dužni da objavljuju tačne informacije i iste provjeravaju - naveo je Šaranović u objavi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaranovicdanilo%2Fstatus%2F1859282402700677133%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Šaranović: Nisam tokom pretrage za Balijagićem ni ušao u helikopter

<p>Ovo je za mene ipak znak da to što ja radim je vidljivo i da je to zaista neki doprinos crnogorskoj kulturi uopšte - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, rediteljka Ana Vukotić.</p>
<p>Reditelja Ana Vukotić odlikovana je Ordenom crnogorske zastave prvog stepena koji se dodjeljuje za naročite zasluge za Crnu Goru.</p>
<p>- Mislim da je ovo veliko priznanje koje dodjeljuje država Crna Gora, i da prosto moram biti zadovoljna i moram biti sretna  da sam zajedno sa Ognjenom Spahićem, ipak, u ovoj sredini prepoznata kao neko ko je jako posvećen svome poslu, kada je pozorišna režija u pitanju, a i kad je u pitanju rad na festivalu FIAT, koji od 2013.godine vodim sa jednim jako malim timom saradnika, u statusu nevladine organizacije,  sa jednim veoma malim budžetom, a znamo da je FIAT jedini internacionalni festival u Crnoj Gori i zapravo jako važan segment u toj ukupnoj slici crnogorske kulture, naročito kad je u pitanju pozorište i kad su u pitanju festival. Tako da, što se tiče ovog priznanja velika mi je čast, zaista ovo nijesam očekivala, ni ja ni Ognjen. Koliko je javnost iznenađena, toliko sam iznenađena i ja, zato što nijesam dio tih političkih priča, klanova, znamo da živimo u jednom jako ispolitizovanom društvu i da zapravo kultura veoma pati od tog pritiska politike. Mislim da je ovo jedan dobar znak, jedno osvježenje za cjelokupni kulturni kontekst u Crnoj Gori, da ipak daje neku nadu da to što radimo prepoznato i valorizovano - rekla je Vukotić.</p>
<p>Nagrada je stigla kao kruna, cijeni Vukotić, jer već dvadeset godina radi u Crnogorskom pozorištu, dvanaest godina vodi FIAT, i, dodaje ona, svemu tome je veoma posvećena i nagrada je, kako kaže, priznanje koje je zaokružilo čitavo njeno pregnuće.</p>
<p>Pozorište ne postoji bez publike, poručuje Vukotić, te svojim najvećim priznanjima smatra što njene predstave imaju, kako kaže, ozbiljnu dugovječnost, i, podsjeća, nedavno je proslavljeno dvadeset godina igranja predstave The beauty queen, taj slučaj je bio i sa predstavama, ističe ona, Don Žuan, Ribarske svađe, kao i predstava Šćeri moja.</p>
<p>- Shvatila sam da sam ipak u fokusu. Ja sam, na neki način, u ovom haosu kompletnom pronašla neki svoj svijet i neka svoja interesovanja i zapravo se trudim da što manje na mene utiče ta ogromna količina nepravde, koju svjedočimo u ovom društvu. Ovo je za mene ipak znak da to što ja radim je vidljivo i da je to zaista neki doprinos crnogorskoj kulturi uopšte - zaključila je Vukotić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIe3Rr-0wwZM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Nagrada je dobar znak i osvježenje za kulturni kontekst u Crnoj Gori

<p>Ideja je bila da se snimi film univerzalnog karaktera koji će da razumiju svi ljudi, svi stanovnici ove zemlje - i u tom smislu ne postoji ništa univerzalnije od supermarketa, jer svi znaju kako to izgleda - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, reditelj Nemanja Bečanović.</p>
<p>Supermarket, crnogorski dugometražni igrani film, prema scenariju i u režiji Nemanje Bečanovića, kandidat je za 97. Oskara.</p>
<p>- Svako je u nekom trenutku pomislio kako bi bilo to da živi tu, da ima dostupne sve te resurse, da mogu da jedem što god hoću, da koristim kremu koju god hoću. U tom smislu fim jeste nekakvo ostvarenje sna, međutim, taj san koji vidimo u tom filmu, zapravo, otkriva da je to manje, &nbsp;više košmar - rekao je Bečanović.</p>
<p>Film je sniman noću, kad su supermarketi prazni, reditelj kaže da je bilo izuzetno naporno raditi isključivo noću, ali sa druge strane je bilo i zanimljivo, supermarket je bio filmski studio.</p>
<p>- Mi i dalje robujemo tom konzumerizmu. Imate i tu čuvenu priču da li svaki čovjek ostrvo, sam za sebe. U tom smislu sistem, kroz taj koncept otuđenja, toga da ljudi se najprije otuđe od posla koji rade, obično ne rade posao koji vole, onda se posle toga otuđe od prijatelja, pa onda, na kraju, i sami od sebe. Što je apsurdno, &nbsp;u trenutku kad imamo najveću komunikaciju, kad je tehnologija došla do tog nivoa da imate televiziju, da imate internet, instant možete nekome na potpuno drugom kontinentu pošaljete poruku. Zapravo, i tu je kapitalizam preuzeo sredstva komunikacije, kao vrstu zadataka, tako da i sama komunikacija jeste, na neki način, konzumiranje stvari, znači da više i ne komuniciramo, uvijek nam ispadaju reklame - naveo je on.&nbsp;</p>
<p>Ni naše slobodno vrijeme, cijeni on, nije više slobodno.</p>
<p>- Mi, u slobodnom vremenu moramo da budemo na socijalnoj mreži, postujemo stvari besplatno, pravimo sadržaj za sve te ogromne korporacije, a sa druge strane koncept slobodnog vremena nije više da možete da odmarate, nego morate da džogirate, da se bavite svojim tijelom - naglasio je Bečanović.</p>
<h2>Rad sa malo glumaca</h2>
<p>Teško je iskoristi potencijal ako imate samo dva glumca, objašnjava Bečanović, to je stvar dramske kontrole, i kad se radi minimalistički podrazumijeva se da ste u problemu, kaže on, iako je i sam navikao da radi sa malim brojem glumaca.</p>
<p>- Posebno je bilo teško glumcima, naročito Bojanu Žiroviću, koji je &nbsp;imao izvanrednu glavnu ulogu. Jer, imate opet tu situaciju gdje je njemu bilo prilično naporno, mi smo prvih sedam dana samo sa njim snimali. Imate tu situaciju da imate jednu malo veću filmsku ekipu i jednog čovjeka. Glumci uvijek grade lik u odnosu na nešto, a u ovom smislu ne postoji drugi lik, taj drugi lik je supermarket, te smo u odnosu na taj način razrađivali glavnog junaka, taj njegov odnos sa tim svim produktima, sve te nekakve anksioznosti koje dobija u tom prostoru, u potpunoj izolaciji. Posebno je bilo zahtjevno za njega, i sve nosi dozu ciničkog humora, a opet, izbjegnuta je opasnost da skrene u komediju - istakao je Bečanović.</p>
<p>Muzika je prva ljubav, kaže Bečanović, te često stvara, ne samo muziku za film, već i za sebe, i kako kaže, muzika ima tu manipulativnu moć kroz prostor &nbsp;koji prolazimo svaki dan.</p>
<h2>Crna Gora najmanje izdvaja za film</h2>
<p>- Crna Gora je ona koja najmanje izdvaja za film, u cijelom regionu, i u &nbsp;tom smislu imate ta ograničenja koja su tu prisutna. Naravno, svako bi volio da snimi epohu sa dvadeset hiljada konjanika. Ali, to može i da bude prednost, što se malo novca izdvaja, na taj način trebaju autori da razmišljaju. To što moj film ne košta &nbsp;sto miliona, omogućava da mnogo hrabrije nastupam i eksperimentišem sa tim stvarima , probam i rizikujem. U koliko u Holivudi snimite film od sto miliona, i on se ne isplati, vaša karijera je završena. Ovdje su tako me cifre, da zapravo, nećete imati nekog procenta koji će da vam da otkaz zbog toga što je izgubio pare na box office-u - rekao je Bečanović.</p>
<p>Ķad se spremate za stvaranje filma, pojašnjava Bečanović, to je kao da idete u rat, iz kog ćete izaći ranjeni, s gomilom masnica, kako kaže, i iz koga ćete najvjerovatnije izaći poraženi, ali je i činjenica da samo snimanje daju neku nevjerovatnu energiju.</p>
<p>- Posebno je što u jednom trenutku imate osjećaj, ne samo vi, nego cijela ekipa, nekog nevjerovatnog požrtvovanja. Da ste svi tu zbog nečega što je mnogo veće od vas samih, mnogo veće od filma, nešto što je kinematografija, kulturna dnk svakog stanovnika ove zemlje. U tom smislu, koliko god da su bile očajne situacije, a bilo ih je dosta, i ljudski faktor, i tehnički, jeste da vjerujete da ćete nekako.da izgurate stvari, samo je pitanje kad, na koji način i koliko - zaključio je Bečanović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8BwLQlecEcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bečanović: „Supermarket“ nosi dozu ciničnog humora, a izbjegnuta je opasnost da skrene u komediju

<p>Suština svega je odvojiti dovoljno sredstava za kulturu, ne samo za film, nego i za sve ostale grane umjetnosti, to je izuzetno važno, jer to obogaćuje čovjeka, a ne političke manifestacije - kazao je u emisiji Jutro sa Majom na Televiziji E jugoslovenski i srpski reditelj, scenarista, producent i profesor <b>Darko Bajić</b>.</p>
<p>Proslavljeni reditelj je u emisiji Jutro aa Majom govorio o problemima koji tište filmske radnike, a jedan od takvih je sigurno i to što nema komunikacije, prave se veliki umjetnički filmovi uz pomoć fondova, koji su im izvor finansija, zatim, kako &nbsp;kaže reditelj, i film i sponzor se prijave na festival, na kome budu nagrađeni, ali, dodaje on, u cijeloj toj priči su gledaoci &nbsp;iznevjereni.</p>
<p>- Suština cijele priče, kad god se sjetite nekog filma, ili na početku ste spomenuli festival, vidjećete punu Kulu koja gleda festival. Taj događaj, u bioskopu gledanja filma, kada je sala puna, ostaje povezan sa osjećanjem filma. Vi ste vidjeli taj film, i ta publika je, u stvari, četvrta dimenzija filma koji vi pamtite. To je doživljaj koji vi pamtite. To je ono žašto je bitan bioskop, to je ono zašto su bitni festivali - rekao je Bajić.</p>
<p>Dobar film, po svim kriterijumima i branše, i profesije i filmskih zakonitosti, i teorije filma, smatra Bajić, je dobar film, i ne mora da bude autorski film.</p>
<p>- Razlika mog poimanja danas, &nbsp;i mladih ljudi koji bi što prije da se utrpaju u zvanje autorskog filma, i onda je sve otvoreno, onda je koncept otvoren, onda ti filmovi ako su dosadni, ako su polupraznjikavi, i ako nema drame najčešće, i ako nijesu izgrađeni likovi, karakteri do kraja, i ako su tako jednostavno konceptualni, da sam gledalac posle tog filma mora da dorežira neke stvari, ja ne velim takve filmove i smatram da je to moda u posljednje vrijeme - naglasio je Bajić.</p>
<p>Sagovornik Televizije E vjeruje da je dolaskom digitalne tehnologije u filmsku industriju dovelo do toga da se film pravi bez strasti, već je zbog sveopšte histerije da se popuni televizijski prostor filmovima i serijama, kako on kaže, taj snimljeni materijal izgubio na kvalitetu.</p>
<p>- Morate da se budite sa idejom o filmu, to mora da traje, vi morate da pripremite film, ne da utračavate i da pravite film ad hoc. Sigurno vam neće pomoći društvene mreže koje vam serviraju filmove sa ovog i sa onog festivala, kritike, mišljenja ispod, manite se tog, uzmite svoju ideju, legnite i spavajte sa svojom idejom i mjesecima se budite sa tom idejom svakog jutra, svakog dana, razmišljate o svom filmu. I napravićete dobar film. To je jedini način. Pri tome morate da znate da je potpuno besmisleno da ulazite kao amater u neki posao koji je zanatski izuzetno, izuzetno precizan i koji zahtijeva od vas poznavanje i filmskog jezika, i razmišljanje u stvari, o tome. Nažalost, danas ima mnogo ljudi koji su povedeni lakoćom &nbsp;snimanja digitalnom tehnologijom - istakao je reditelj.</p>
<p>Mladi reditelji ne shvataju da je kadar osnovno sredstvo rediteljskog stila, kaže Bajić, jer kroz kadar se pravi specifičnost filma i, kako on kaže, priča se priča.</p>
<p>- Pričamo filmskim jezikom, pričamo filmom. Vi vidite da oni to ne poznaju, oni prekriju cijeli prostor i montiraju, i vi ništa ne vidite u toj priči…U svemu onome što je novo &nbsp;mora da postoji osnova iz koje je to novo krenulo. Pogotovo u umjetnosti. Osnovni podsticaj u filmskoj klasici, da bi se pretvarao, ne može on ni iz čega da nastane - poručio je Bajić.</p>
<p>Danas, &nbsp;na platformama za gledanje filmova, poput HBO i Netfliksa, &nbsp;pored filma koji se predstavlja nećete vidjeti ime reditelja, poručuje Bajić, moraćete se potruditi da dođete do &nbsp;tog imena.</p>
<p>- Došlo je vrijeme u kome se rediteljski posao omalovažava - zaključio je Bajić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfedSo2B12bo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajić: Došlo je vrijeme u kojem se rediteljski posao omalovažava

<p>Projekat DiscoverMNE objavio je trejler za film o Plavu crnogorskom gradu poznatom po prirodnim ljepotama i bogatoj istoriji. </p>
<p>Film prikazuje svakodnevni život, kulturu i prirodu ovog kraja, smještenog uz Plavsko jezero i Prokletije.</p>
<p>Film o Plavu je dio projekta DiscoverMNE, čiji je cilj promocija 25 gradova Crne Gore kroz seriju kratkih filmova. Svaki film donosi priču o gradu, sa fokusom na njegovu kulturu, istoriju i turističku ponudu.</p>
<p>Autorka filma i lider projekta, Mirjana Miladinović kazala je da je cilj projekta jasan.</p>
<p>- Naš cilj je da uradimo nešto značajno za svaki grad pojedinačno, a kroz to i za Crnu Goru. Svaki grad ima svoju priču, koja je jedinstvena, posebna i dugačija, a mi želimo da je ispričamo na način koji će pomoći ljudima da bolje razumiju kulturu i istoriju svakog mjesta. Filmovi su, možemo slobodno reći - višenamjenski. Svaki grad može ih koristiti kao reprezentativan materijal za promociju, kako na domaćem tržištu, tako i kao materijal za promociju na međunarodnim sajmovima i prezentacijama naše ponude. Podjednako tako, filmovi se mogu koristiti i u obrazovnom sistemu, kao zanimljiv materijal koji na moderan način našu djecu može upoznati sa svakim gradom i ujedno ga i edukovati. Prevod na pet stranih jezika obezbjeđuje adekvatnu promociju na tržištima sa tih govornih područja koja su, makar po statistici, veliki potencijal za Crnu Goru - navela je Miladinović.</p>
<p>Ona je istakla da je projekat “DiscoverMNE” prvi poduhvat tima, koji se sastoji od iskusnih profesionalaca s dugogodišnjim iskustvom. Projektom će biti obuhvaćeno 25 opština, a filmovi će biti dostupni na, osim na našem, još pet jezika (engleski, ruski, turski, španski, kineski), s posebnim akcentom na promociju turističkih i kulturnih potencijala.</p>
<p>- Sve što radimo biće predstavljeno na našoj platformi, www.discovermne.me , koja je trenutno u izradi. Ova stranica će prikazati svaki grad prvo kroz filmove a onda i interaktivne mape gradova sa pinovanim znamenitostima, prirodnim ljepotama, aktivnostima, smještajnim kapacitetima i drugim korisnim informacijama, sa fotografijama i tekstovima koje će biti autorsko djelo našeg tima, sve to takođe na šest jezika - dodala je Miladinović.</p>
<p>Plav je odabran kao “pilot grad” projekta, a Miladinović je pohvalila saradnju sa lokalnom zajednicom.</p>
<p>- Vrata Opštine Plav prva su na koja smo zakucali samo sa idejom i širom su nam ih otvorili. Rukovodstvo Opštine Plav, lokalne turističke organizacije, Centra za kulturu, kao i dijaspora i lokalno stanovništvo, pružili su nam zaista veliku i ključnu podršku u pokretanju projekta kada je sve bilo na nivou ideje. Zajedno ideju pretvaramo u proizvod i dobru priču - navela je ona.</p>
<p>Premijera filma o Plavu planirana je za novembar, dok je trejler za film već zabilježio veliki uspjeh, s gotovo 100.000 pregleda u jednom danu na samo jednoj društenoj mreži.</p>
<p>- To je bio test da bi vidjeli reakcije publike. Rezultati pokazuju da smo na dobrom putu, na samom početku zainteresovati javnost u tolikoj mjeri zaista nam daje vjetar u leđa. Trejler na ostalim jezicima biće objavljen sjutra, a dinamika realizacije kompletnog projekta zavisiće naravno od podrške koju dobijemo, kako od lokalnih samouprava, tako i od državnih institucija. Sa nekima smo već dogovorili saradnju, nadamo se da će i ključne institucije poput Ministarstva turizma, Nacionalne turističke organizacije, Ministarstva prosvjete, prepoznati kvalitet ideje i uključiti se u projekat i na taj način obezbijediti da kroz godinu imamo kvalitetnu platformu koja će podjednako tretirati i jug i sjever i centralni dio naše zemlje, a i 25 visokokvalitetnih filmova o svakom kutku Crne Gore sa kojim ćemo moći da predstavimo ono što čini Crnu Goru - zaključila je Miladinović.</p>
<p>DiscoverMNE na premijeri filma u novembru, objaviće i imena partnera, opština uključenih u projekat, sponzora kao i plan rada.</p>
<p>Link za trejler: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=oJi52fWnf-M">https://www.youtube.com/watch?v=oJi52fWnf-M</a></p>

Objavljen trejler za film o Plavu u okviru projekta „DiscoverMNE“, za dan imao gotovo 100.000 pregleda

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>položio je danas vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore.</p> <p>Crna Gora obilježava Dan državnosti u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090720_b398d47c07153c5d11a964ce238a6a3fa814c2f49028a37f6e17e0cf0f2ed5cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713090720_b398d47c07153c5d11a964ce238a6a3fa814c2f49028a37f6e17e0cf0f2ed5cc" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090720_23af7367563ea2529cd66c145cca26c58e08a61b9265664acff4b3fd63524d3e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713090720_23af7367563ea2529cd66c145cca26c58e08a61b9265664acff4b3fd63524d3e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>

FOTO: Milatović položio vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici

<p>Grupa građana otganizovala je danas javno okupljanje i postavljanje izložbe pod nazivom „Sunovrat Crne Gore“ kod kapije na ulazu u Park-šumu Gorica.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5DdCurjkhuY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Danas branimo slobodu i dostojanstvo crne gore.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080756_a0d944da09725cb7dacc1dfd46f4c42dbe991b47af02ea7bc052d1d864ee897d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713080756_a0d944da09725cb7dacc1dfd46f4c42dbe991b47af02ea7bc052d1d864ee897d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;Građanska aktivnistkinja i novinarka <b>Tanja Pavićević</b> kazala je da danas branimo slobodu i dostojanstvo Crne Gore.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_3fc5d110d70cca9bd58ad967ea638560fe0bcc023895206928ed40efbf34ead5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250713080752_3fc5d110d70cca9bd58ad967ea638560fe0bcc023895206928ed40efbf34ead5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Na mjestu okupljanja nešto prije devet sati, osim građana, prisutna je Komunalna policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_399da385d8b6b196ce847db7bd5561987bf3a0c329b7357b54e8d2cd8868a3e8.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713080752_399da385d8b6b196ce847db7bd5561987bf3a0c329b7357b54e8d2cd8868a3e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Okupljenima će se obratiti akademik<b> Vukić Pulević</b>, arhitekta <b>Veselin Bato Radulović</b>, dekan FCJK<b> Aleksandar Radoman</b>, izv. direktor NVO 35 mm <b>Darko Ivanović </b>i aktivista <b>Saša Jovetić</b>.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmVMIeP4mGmc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_40248df9b24b867f44d28709be08ca7c9cdd5fd6b2570678553fac4f51680b28.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025071309070_40248df9b24b867f44d28709be08ca7c9cdd5fd6b2570678553fac4f51680b28" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>- Ovo nije samo izložba, ovo je čin otpora protiv istorijskog reviozionizma, fašizacije društva i pokušaja da se zločin pretvori u vrlinu. Vrijeme je da dignemo glas - piše u pozivu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080756_db6d559507147584835ba6920863962af63cd520e7bc5aeaea998beee681c8cb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250713080756_db6d559507147584835ba6920863962af63cd520e7bc5aeaea998beee681c8cb" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava"> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_c0848e2320fccd852b386c0582f7a856e13f248bf2dd19254a8d8ea2e9586238.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025071309070_c0848e2320fccd852b386c0582f7a856e13f248bf2dd19254a8d8ea2e9586238" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_6a77c0736197286b1823589e6c48825ec3d0664376e032319d89c2a5c04850c7.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250713080752_6a77c0736197286b1823589e6c48825ec3d0664376e032319d89c2a5c04850c7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Organizatori su poručili da ne pristaju na prekrajanje prošlosti i zaborav.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_1a79196c7928fe7dd25dba2cdeddf0c70269ab13dc571d5884e52f8687e4d96b.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250713090712_1a79196c7928fe7dd25dba2cdeddf0c70269ab13dc571d5884e52f8687e4d96b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_985237e836322d7ab2c0b69240cd477c245410405161f2663eef01567b1896ec.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250713080752_985237e836322d7ab2c0b69240cd477c245410405161f2663eef01567b1896ec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>- Borba protiv fašizma je stalna dužnost slobodnog čovjeka. Vidimo se na Gorici - poručeno je u pozivu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_5e3c633ce9f16df7c8838ef3da6262734601b3c0bf05b453c3fdbc11e52dd8a1.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250713090712_5e3c633ce9f16df7c8838ef3da6262734601b3c0bf05b453c3fdbc11e52dd8a1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080756_9106e100a6ae575df7bc0e382d077c0ded1ec3ee31bba838cc9a0288909e7f9e.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250713080756_9106e100a6ae575df7bc0e382d077c0ded1ec3ee31bba838cc9a0288909e7f9e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>Nakon toga, okupljeni će položiti vijenac na Spomenik borcima NOR-a, u znak poštovanja prema antifašističkoj tradiciji Crne Gore koja se danas brutalno gazi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_55150f118d7ec5aa0158fbcc2ddea604b12ffbc37611afdfc7c33505659f13a5.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="2025071309070_55150f118d7ec5aa0158fbcc2ddea604b12ffbc37611afdfc7c33505659f13a5" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309078_2c343b35eface7e575571a7b846710fa05053e98c2395c5f7662482afc7a4f73.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="2025071309078_2c343b35eface7e575571a7b846710fa05053e98c2395c5f7662482afc7a4f73" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309074_956ceb36b2492516fef622cf44dcfd203585917cbb7d61c50a2a16f646d22bc9.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="2025071309074_956ceb36b2492516fef622cf44dcfd203585917cbb7d61c50a2a16f646d22bc9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309074_a674966f5cb65378a628925edc6cdb32233e9badb50598363e3658f558a72011.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="2025071309074_a674966f5cb65378a628925edc6cdb32233e9badb50598363e3658f558a72011" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309074_947aea71fd9287806e20df3de6119b8477845ad6c1cdea4f36441d8fb36e056a.jpg" data-media-id="editor_17" data-image-id="2025071309074_947aea71fd9287806e20df3de6119b8477845ad6c1cdea4f36441d8fb36e056a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_ce405472b4ab7b438d29d10d5b4267d1fdc009be3bee2fe875d05a3da3ac3d60.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="20250713090712_ce405472b4ab7b438d29d10d5b4267d1fdc009be3bee2fe875d05a3da3ac3d60" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_f827e2cb35cb727e6ab3b50c9deb013427d99e32b062469c1e0a5af81dc22526.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="20250713090712_f827e2cb35cb727e6ab3b50c9deb013427d99e32b062469c1e0a5af81dc22526" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713090712_a8d1709c4953a73c0224d1a9e88a22ed58b9d8ac70b685fedcef69c8e9322776.jpg" data-media-id="editor_20" data-image-id="20250713090712_a8d1709c4953a73c0224d1a9e88a22ed58b9d8ac70b685fedcef69c8e9322776" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>

(FOTO/VIDEO) Okupljanje ulazu u park-šumu Gorica: Danas branimo slobodu i dostojanstvo Crne Gore

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 35 stepeni.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana i tokom noći promjenljivo oblačno, a na sjeveru u planinama lokalno je moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni jugozapadni.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha od 24 do 35 stepeni.</p>

Danas sunčano, do 35 stepeni

<p><i>U posljednje vrijeme ima ne malo takvih štetnih pojava kao što su lokalizam, kao što je pomalo i šovinizam, koji nastaju zbog materijalnih razloga i nebudnosti komunista. Neki komunisti su zaboravili na šire interese čitave zajednice. Neki komunisti gledaju samo svoj najuži krug. Dakle, došlo je i do političkog nezadovoljstva i nepravilnosti u pojedinim republikama. Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda i nećemo nikom dozvoliti da nam dira ili da nam iznutra ruši to bratstvo i jedinstvo... Ljudi se vraćaju u neku svoju istoriju natrag, počinju po njoj da čeprkaju, a zaboravljaju na budući razvoj naše socijalističke zajednice kao cjeline. Nijedna naša republika ne bi bila niko i ništa, da nismo svi zajedno! Mi moramo stvarati svoju istoriju, svoju jugoslovensku socijalističku istoriju, jedinstveni ubuduće, to je naš put.</i></p> <p>Upravo ovim riječima doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josipa Broza Tita, iz 1962. godine, juče je u punoj multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" otvorena promocija knjige "Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića" autora - diplomate <b>Jovana Vejnovića</b>.</p> <p>- Sve možete da uništite, ali ne možete sjećanje da izbrišete. Zato sjećanje na Jugoslaviju živi na jugoslovenskim prostorima, a iskustva se šire po svijetu – kazao je pozdravljajući prisutne <b>Dragan Mitov Đurović</b>, generalni sekretar<b> </b>Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, koji je i organizator događaja u okviru Programa obilježavanja 13. jula.</p> <h2>Prošlost kao temelj vizije budućnosti</h2> <p>Memoari, objavljeni u izdanju Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, donosi lična sjećanja Vejnovića, karijernog diplomate i izuzetnog intelektualca, koji je u godinama nestajanja SFRJ bio vanjskopolitički savjetnik posljednjeg saveznog premijera Anta Markovića, što mu je omogućilo uvid u unutrašnje mehanizme savezne vlade i međunarodne pregovore, (poput Mirovne konferencije u Hagu – 1991. godine) u ključnim trenucima raspada Jugoslavije.</p> <p>U najvećem dijelu svoje knjige, Vejnović potanko rekonstruiše period od maja 1989. godine, kada je postao savjetnik jugoslavenskog premijera, do 17. decembra 1991. kada je održana posljednja sjednica vlade SFRJ, opisujući događaje u kojima je učestvovao i iznoseći lična zapažanja o tom razdoblju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_185a5a9af410e8376bf7145e864cfe4d87f1bfd07be24c2078a47ecd597d94db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713010712_185a5a9af410e8376bf7145e864cfe4d87f1bfd07be24c2078a47ecd597d94db" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>Dragan Mitović Đurović istakao je da knjiga predstavlja sintezu bogatog iskustva autora, koji je, osim što je bio bliski savjetnik saveznog premijera, obavljao i dužnosti jugoslovenskog diplomate u Alžiru, Maroku i Egiptu. Kako navodi Đurović, autor u svojim memoarima progovara o ključnim političkim momentima s kraja jugoslovenske epohe – od posljednjeg Kongresa Saveza komunista Jugoslavije, preko slabosti tadašnje i kasnije savezne vlade, uloge Jugoslovenske narodne armije, uspona Slobodana Miloševića i djelovanja Franje Tuđmana, do brojnih unutrašnjih pobuna, početku rata u Sloveniji, pa u Hrvatskoj i tužnom raspletu u BiH.</p> <p>- A ovih dana sa tugom se sjećamo Srebrenice.... Da se ne zaboravi i ono što se dešavalo na Kosovu. Sve to dio je onog bolnog poglavlja koje zovemo raspadom Jugoslavije, zemlje naše mladosti. Bez pogleda unazad, nema ni pogleda unaprijed i novih pobjeda. Zato je važno podsjećanje na vrijeme posljednjih Jugoslovena, ili vrijeme premijera Antu Markovića koji je pokušavao sa saradnicima da spasi ono što se vjerovatno nije moglo spasiti. Ali i pokušati je za poštovanje. Zato Ante Marković ostaje u sjećanju kao čovjek, borac, stvaralac koji je predvidio ono što nam se minulih decenija dešavalo – kazao je Đurović.</p> <h2>Pogled iza zatvorenih vrata</h2> <p>Profesor <b>Branislav Radulović</b> ocijenio je da je knjiga "Posljednji Jugoslaveni – sjećanja savjetnika Ante Markovića" dragocjeno svjedočenje o posljednjim godinama postojanja države koje više nema. Prema njegovim riječima, riječ je o svojevrsnom “omažu vremenu koje je moglo završiti drugačije, priči o državi koju su razorili “nitkovi””.</p> <p>- Ova knjiga, kako je u njenoj recenziji zapisano, više je od memoara, istorijskog osvrta, više od još jednog pogleda na raspad Jugoslavije. "Posljednji Jugoslaveni" je knjiga koja govori iz prve ruke – tiho, iskreno i duboko lično – o kraju jedne epohe, o posljednjim danima ideje jugoslovenstva, o ljudima koji su do zadnjeg vjerovali da se država, transformisana na konceptu ekonomskih reformi Ante Markovića, može sačuvati – kazao je Radulović.</p> <p>Knjiga je struktuirana u tri hronološke cjeline – djetinjstvo i mladost autora, njegovu diplomatsku karijeru, te završni dio posvećen saradnji sa Antom Markovićem – a prožeta je snažnim emocijama, uz, kako ističe Radulović, neophodnu analitičku distancu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_4e0c37628f255437c99904643f06b2a9f39c6c2d6b2740e323a89e3b54894e8d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713010712_4e0c37628f255437c99904643f06b2a9f39c6c2d6b2740e323a89e3b54894e8d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kroz zapise Vejnovića upoznajemo jednog drugog, javnosti manje poznatog Antu Markovića, centralnu figuru knjige, ne samo kao ekonomistu, reformatora i posljednjeg političkog optimistu, već i čovjeka koji je “svjesno krenuo u borbu protiv rastućih nacionalizama, često sam i bez prave podrške”. Marković se prikazuje kao “posljednji državnik koji je vjerovao da Jugoslavija ima budućnost”, kao idealista u vremenu kada su pragmatizam i nacionalizam dominirali, čije ekonomske reforme i pokušaji demokratizacije su bili “posljednji tračak nade” – naveo je Radulović.</p> <p>Kroz ovu memoarsko-političku ispovijest, dodaje Radulović, autor čitaoce uvodi “iza zatvorenih vrata” tadašnje savezne vlade, opisujući susrete sa svjetskim liderima, diplomatske pregovore, ali i gorka saznanja o “nemoći razuma u vremenu koje je pripadalo strastima”, pružajući uvid u kompleksne političke i društvene procese koji su doveli do raspada (Titove) Jugoslavije.</p> <p>Prema njegivim riječima, knjiga "Posljednji Jugoslaveni" je hronika raspada Jugoslavije, ali i raspada međunarodnog poretka koji je do tada postojao.</p> <p>- Pisano pristupačno, sa mnogo ličnih anegdota, uz vidno prisutan ton razočaranja i nostalgije, autor se ne ustručava da kritikuje sve strane – nacionalne lidere koji su, kako kaže, “izdali ideju Jugoslavije zarad lične moći i interesa”. Nacionalizam se prikazuje kao glavni motor raspada, a mediji kao njegovi saučesnici – istakao je Radulović.</p> <p>Ova knjiga, kako kaže Radulović, nije napisana da bi se dokazala politička istina, već da bi se sačuvala ljudska.</p> <p>- "Posljednji Jugoslaveni" nas podsjeća na to da istorija nije crno-bijela, da heroji često ostaju nepoznati, a da porazi ne dolaze uvijek sa bojišta, već i iz kaancelarija, iz tišine međunarodne nezainteresovanosti, iz nedostatka volje da se nešto sačuva. Stoga, vrijedi pročitati ovu knjigu, imati je u svojoj biblioteci, ne samo kao istorijski podsjetnik, već kao lični dnevnik jedne izgubljene nade, kao omaž jednom vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili – zaključio je Radulović.</p> <h2>Nasljeđe jugoslovenstva</h2> <p>Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore<b> Milojica Dakić </b>rekao je da ovom knjigom Vejnović analitički precizno i objektivno zapaža i prikazuje genezu i uzroke raspada Jugoslavije, "zemlje do koje mu je bilo neobično stalo i kojoj je pripadao svim bićem".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_259ba38745e2c3829d4a1a58cc14e6555f25afe8a2b3d25ffddbba4f02713d13.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250713010712_259ba38745e2c3829d4a1a58cc14e6555f25afe8a2b3d25ffddbba4f02713d13" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>Kako je istakao, rasvijetlio je brojne nepoznanice, uvriježena vjerovanja i ključne događaje u samom vrhu jugoslovenske vlasti tokom posljednjih dana države koja, za mnoge, ostaje trajna uspomena.</p> <p>- Slom ideje u koju je vjerovao i bio joj nesebično posvećen teško je doživio i prihvatio. Glavni razlog raspada Jugoslavije, kako ga Vejnović saopštava u knjizi je “prevlast ideologije nad privredom i društvom zakonomjerno je proizvodila ekonomsku neefikasnost i političke sukobe”, a “najveći grijeh Saveza komunista Jugoslavije je opuštanje nacionalizma”. Ne ustručava se da saopšti postupke, ponašanja i greške, čak i najtežih pretpostavljenih – rekao je Dakić na promociji u KIC-u.</p> <p>Konstatovao je da raspad Jugoslavije i pobjeda nacionalizma nijesu ugasili građanske, antifašističke i civilizacijske ideje kojima je Jovo Vejnović odan cijelog života.</p> <p>- Ideja jugoslovenstva ostala je utkana u njegovu biografiju. Pitam se da li je bilo moguće očekivati nešto drugo od čovjeka koji je radio i izgrađivao se na temeljima jugoslovenstva, koji je obavljao odgovorne dužnosti, razvijao poslovne i diplomatske veze po cijelom svijetu, uspostavljajući čvrste i trajne odnose, koji se školovao u sedam gradova iz tri nekadašnje jugoslovenske republike (a danas samostalne države), koji je radio u četiri grada (od kojih su danas dva prijestona), i vršio odgovornu diplomatsku aktivnosti u četiri države sjeverne Afrike – zaključio je Dakić.</p> <h2>Ideje Markovića i danas na “dnevnom redu”</h2> <p>Autor Jovan Vejnović je kazao da je ovu knjigu nosio u glavi 30 godina, a onda su se sjećanja, događaji i lica počeli slagati kao mozaik koji je tražio da bude prenesen na papir.</p> <p>Međutim, više nego o samoj knjizi, Vejnović je juče u Podgorici radije birao da iznese današnja stajališta o ličnostima i događajima iz perioda nestajanja SFRJ, istovremeno nudeći i sažetu refleksiju o političkoj stvarnosti današnjeg regiona i svijeta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_9b22dca8b2e7463a27e60dd496b068e34b717d4b210889da472710057daeb981.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713010712_9b22dca8b2e7463a27e60dd496b068e34b717d4b210889da472710057daeb981" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>- Živimo zajedno osamdeset godina i prolazimo kroz velike teškoće. Naš najveći problem su fanatizam i fatalizam koji se prije izrodio na ideji stvaranja Velike Srbije i Velike Hrvatske. U ovoj knjizi sam pokušao reći da je Jugoslavija postala država u kojoj više nije najvažniji rad i čovjek, već nacija. Tu nema racionalne, građanske koncepcije, već jedna mitomanska, mitološka, fanatizovana politika koja nikud ne može povesti nego tamo gdje je, nažalost, sve nas skupa dovela. Svaka nacionalna homogenizacija zakonomjerno vodi prema ratu. Niko pametan neće osporavati da su nacionalna pripadnost i identitet važni, ali ne završava sve na tome. Osnova države nije Srbin ili Hrvat, nego građanin. Uspješna država se samo na takvom konceptu može napraviti – kazao je, pored ostalog, Vejnović.</p> <p>Kako je naglasio, knjigu nije pisao zarad prošlosti, već iz uvjerenja da su ključni elementi ideja koje je Ante Marković zastupao i danas aktuelne i "na dnevnom redu".</p> <p>- Bez prihvatanja takve koncepcije nećemo imati sreće na našem prostoru i nećemo izaći iz ovih teškoća u kojima se nalazimo. I danas zastupam stav – najbolji okvir za razvoj ovih prostora apsolutno je bila Jugoslavija. Ideja jugoslovenstva je postojala i prije Jugoslavije, siguran sam da postoji i poslije raspada Jugoslavije – poručio je Vejnović.</p> <p>Promociji u KIC-u "Budo Tomović" prisustvovali su i predstavnici antifašističkih organizacija iz republika/država bivše Jugoslavije i Albanije.</p>

Omaž vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: film