Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je da se film "Roda", kosovskog reditelja Isa Ćosje ponovo javno prikaže, nakon što je njegova projekcija nasilno prekinuta 3. septembra zbog negodovanja grupe građana kojima je zasmetalo što je film na albanskom jeziku.
- Očekujemo od policije i tužilaštva da identifikuju počinioce i procesuiraju ih. Važno je omogućiti ponovnu javnu projekciju filma - navodi se u saopštenju.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričao Jasmin Murić, jedan od gledalaca, grupa nepoznatih osoba je uzvikivala uvrede i zahtijevala prekid projekcije u okviru Džada Film festivala u podgoričkom naselju Zabjelo.
Uprava policije se nije zvanično oglasila, ali je za RSE nezvanično rečeno da i dalje "prikupljaju obavještenja i postupaju po nalogu tužioca".
Organizatori festivala potvrdili su da je došlo do "neprijatne situacije" i da je projekcija prekinuta iz bezbjednosnih razloga.
Nisu željeli da dodatno komentarišu slučaj za RSE.
Dio političkih stranaka i civilnog društva pozvao je nadležne da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
<h2>Šta je ispričao jedan od očevidaca?</h2>
Jasmin Murić, koji je bio dio publike, za RSE opisuje tok događaja.
- Nakon uvodnih scena i prvih izgovorenih riječi na albanskom, desetak ljudi je napustilo projekciju uz ružne komentare. Nakon 20 minuta, grupa ljudi koja je stajala u blizini počela je glasno dobacivati tražeći da se projekcija prekine - kazao je Murić.
Kako dodaje, osoba iz organizacije ih je zamolila za tišinu i da dozvole nastavak projekcije, ali je naišao na ozbiljne prijetnje i uvrede, pa čak i naznake fizičkog nasrtaja.
Situacija se, dodaje Murić, malo smirila, ali oko 15 minuta kasnije pojavila se druga grupa od sedam-osam osoba, starosti između 20 i 40 godina.
- Oni su agresivno i glasno tražili da se projekcija odmah prekine. Uzvikivali su: 'Ugasite ovo odmah', 'ne može šiptarski film na Zabjelo', 'ovo vas je platila njihova ambasada'… Živim ovdje i ne možete mi puštati šiptarski film… - prepričava Jasmin.
Kaže da grupu nisu interesovala objašnjenja organizatora da je film koprodukcija Crne Gore, već su insistirali da se prekine sa projekcijom.
- Organizatori su odmah postupili po 'naređenju'. Policija koja je bila u blizini, dva automobila na početku i kraju ulice, nije reagovala dok sam ja bio tamo - navodi Murić.
Dodaje da ni nakon toga nije vidio policiju a ostao je još desetak minuta nakon kraja.
- Ni zaštitar nije reagovao. Jedna gospođa iz organizacije se na mikrofonu izvinila što je film pušten, objašnjavajući da nije bila namjera da nekog uvrijede - ističe on.
<h2>"Ovo nije počelo juče"</h2>
Jedan od producenata filma "Roda" Ivan Đurović za RSE kaže da ga niko iz nadležnih Vladinih institucija nije kontaktirao nakon prekida projekcije, niti bilo koga iz filmske ekipe.
Ističe da je iznenađen, ali da za incident ne krivi one koji su ga izazvali.
- Ne krivim te osobe. Društvo je zatrovano. Sa svim tim informacijama kojima su izloženi, s tom vrstom indoktrinacije, trovanjem ništa nije iznenađenje - istakao je Đurović.
Đurović naglašava da je "Roda" priča o položaju žena u ruralnim krajevima Crne Gore, ali i cijelog okruzenja.
- Na filmu su radili ljudi, osim većeg dijela autora i ekipe iz Crne Gore, još pet država iz okruženja, kao i iz Turske. Režiser Isa Ćosja je rođen upravo u selu Vusanje, u Gusinju, na granici sa Albanijom. Logično je da je film na albanskom jeziku - navodi Đurović.
Sve vidi kao dublji i sistemski problem "jer država i društvo su imali dovoljno vremena, ali se nisu suštinski posvetili emancipaciji društva".
Zaključuje da se društvo nalazi na ivici ozbiljne krize.
- To nije počelo juče. Društvo je odavno zapušteno. Dozvoljeno je da svako rovari, a niko se ozbiljno ne bavi borbom protiv ovih poremećaja - navodi on.
Upozorava da su ovakvi incidenti simptom mnogo ozbiljnijeg problema.
- Ovo što se dešava je društveni rak koji nas sve zajedno nagriza - ističe on.
<h2>Pozivi nadležnima da otkriju počinioce</h2>
Nasilni prekid projekcije izazvao je osude dijela javnosti, nevladinog sektora, kao i predstavnika političkog i vjerskog života.
Osim što je traženo da se projekcija filma ponovi i identifikuju počinioci, iz kabineta predsjednika Crne Gore je poručeno da nasilni prekid projekcije filma predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film snimljen na albanskom jeziku.
- To je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - naveo je kabinet predsjednika Crne Gore.
Ministarstvo kulture i medija saopštilo je da su iznenađeni i zabrinuti, ocijenivši da je riječ o činu netolerancije koji nema mjesta u Crnoj Gori.&nbsp;
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je prekid filma "napad na kulturnu raznolikost" Crne Gore.
- Neke rode su donijele (ne)kulturu na crnogorskim i podgoričkim džadama. Albanski jezik je bogatstvo naše kulture - napisao je Fejzić na mreži X.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku nije samo pitanje albanske zajednice već pitanje Crne Gore.
- Najodgovorniji da reaguju i obezbijede prikazivanje filma jesu predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje - istakao je Đeljošaj.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj očekuje odlučnu reakciju institucija i najavio da će se "lično založiti da nadležni pronađu organizatore i počinioce gnusnog događaja".
Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija koju čine Pokret Evropa sad, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka.
<h2>Šta je poručeno iz EU?</h2>
Nevladine organizacije upozorile su da ovakav incident predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog izražavanja i otvoreni izliv netrpeljivosti zbog jezika i nacionalne pripadnosti.
- Grupa nasilnika je prekinula projekciju samo zato što je film na albanskom jeziku. Ovakav napad u državi koja se ustavno definiše kao građanska i multietnička je posebno zabrinjavajući - navodi se u zajedničkom saopštenju više NVO.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, koja je finansijski podržala festival, oglasila se kratkim saopštenjem na mreži X.
- Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti - poručili su iz Delegacije.
<h2>O filmu i festivalu</h2>
Film "Roda" je dugometražni igrani film crnogorskog reditelja Isa Ćosje, porijeklom iz Gusinja, a premijerno je prikazan 2024. godine na festivalu PriFest u Prištini.
Radnja filma smještena je u napušteno selo Vusanje, na crnogorsko-albanskoj granici, a kroz priču o tri generacije žena tematizuje pitanje emigracije.
U pitanju je prvi crnogorski filmski projekat koji je podržao evropski fond Eurimages, uz podršku od 80.000 eura.
Festival Džada Film, koji se održava već deset godina, međunarodni je festival debitantskog filma, sa projekcijama na otvorenom širom Podgorice.
Organizatori ističu da festival promoviše multikulturalnost i slobodu umjetničkog izraza.
Albanski u Crnoj Gori ima status jezika u službenoj upotrebi, a Albanci čine oko pet odsto stanovništva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Slučaj nasilno prekinutog filma na albanskom jeziku: Policija prikuplja obavještenja, producent kaže da je društvo na ivici ozbiljne krize

Najoštrije osuđujem nasilni prekid projekcije crnogorskog filma “Roda” reditelja Ise Ćosje na Džada Film Festivalu u Podgorici. Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film, čija je radnja smještena u gusinjskom selu Vusanje, snimljen na albanskom jeziku - kazala je savjetnica predsjednika Crne Gore za kulturu i protokol Milena Pejović Eraković.
Posebno je paradoksalno, kako dodaje, da se u Crnoj Gori ne može javno prikazati film čiji je većinski producent iz Crne Gore.
- Isključivost u bilo kojem obliku zatvara vrata dijalogu, guši slobodu izraza i postavlja granice tamo gdje ih ne bi smjelo biti. Kada se netrpeljivost ispoljava na javnim mjestima i udara na umjetnički izraz, to nije tek pojedinačni incident - to je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - ističe Pejović Eraković.
Zato očekuje od Uprave policije i nadležnog tužilaštva da bez odlaganja identifikuju počinioce i obezbijede njihovo procesuiranje, kako se ovakvi događaji više nikada ne bi ponovili.&nbsp;
- Podjednako je važno omogućiti ponovnu javnu projekciju prekinutog filma, jer je to jedini jasan način da poručimo da nasilje ne može pobijediti umjetnost, kulturnu raznolikost i međuetnički sklad - zaključila je Pejović Eraković.

1250x600

Pejović Eraković osudila prekid filma "Roda": Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost

Tokom prikazivanja filma “Roda” našeg sjajnog reditelja Isa Ćosje prekinuto je ono što nikada ne bi smjelo biti prekinuto - pravo autora da ispriča priču. Pravo publike da je čuje. Pravo filma da bude prikazan. U tom trenutku, bez dileme, donijeli smo odluku. Taj film, koji je neko pokušao da utiša, biće film koji će zatvoriti ovogodišnju Džadu - poručila je izvršna direktorica Džada film festa Nina Lončar.
- Dragi prijatelji Džade i svi građani Podgorice, svi vi koji nas podržavate, ali i vi koji nas osuđujete. Kada smo počeli da pripremamo ovogodišnje jubilarno izdanje Džada film festivala, nismo ni slutili da ćemo morati govoriti o ovakvim temama i ovakvim stvarima - navela je Lončar.
Ušli su u desetu godinu sa entuzijazmom.
- Sa ponosom na sve što smo do sad izgradili zajedno sa publikom, autorima, komšijama, i filmskim stvaraocima iz cijelog svijeta. Pripremili smo izuzetno bogat takmičarski program i filmove koji su promišljeni, hrabri, nježni i važni. I sve je išlo onako kako smo zamislili…do jednog trenutka - rekla je Lončar.
Zato poziva sve da se pridružite na zatvaranju festivala u nedjelju, u 20 sati, u Crnogorskoj kinoteci.&nbsp;
- Prikazaćemo film koji nije samo film. On je poruka. On je tačka i on je naš odgovor. Zatvorićemo jubilarnu Džadu dostojanstveno, hrabro i onako kako jedino znamo - zajedno - istakla je Lončar.
Zahvalila se svima koji su reagovali, jer te reakcije potvrđuju da ravnodušnosti nema i ne smije je biti.&nbsp;
- A Džada nije ravnodušna već punih 10 godina i to jako dobro znaju ljudi koji nas prate i znaju da festival ne podržava nikakav oblik nasilja, a ponajmanje nacionalne netrpeljivosti. Rekla bih da je Džada kolateralna šteta, društvenih devijacija kojima bi trebalo da se bave pa i institucije koje nas i danas prozivaju. Festival ovih razmjera organizije mali tim ljudi koji se godinama trudi da bez dovoljnih finansijskih sredstava organizuje 10. izdanje u ovom obimu i sve prvenstveno za dobrobit zajednice, a ne ličnu - navela je Lončar.
Iskreno se nada da će svako na mikro i makro nivou zastati na trenutak i promisliti o važnosti uvažavanja i poštovanja različitosti.
- Da će crnogorsko društvo, ali posebno institucije pokazati želju i volju da se bore protiv primitivnih učenja i ideologija kojima nema mjesta nigdje, a ponajmanje u kulturi. Možda će baš Roda na Zabjelu doprinijeti tome - zaključila je Lončar.

Lončar o prekidanju filma "Roda": Prekinuto ono što nikada ne bi smjelo - pravo autora da ispriča priču

- Najviši pravni akt Crne Gore, posebnim manjinskim pravima jemči zaštitu identiteta pripadnicima /ama manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Ovakvi postupci predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava i sloboda i u direktnoj su suprotnosti sa multinacionalnim i multikulturalnim karakterom Crne Gore - navode u saopštenju iz ovog resora na čijem je čelu Fatmir Đeka.
Prekid projekcije filma na albanskom jeziku, ističu oni, direktno ugrožava i slobodu umjetničkog izražavanja i pravo na kulturnu raznolikost.
- Ministarstvo poziva nadležne organe da hitno reaguju, utvrde identitet počinilaca i preduzmu sve zakonom propisane mjere kako bi se osiguralo da se ovakvi incidenti ne ponavljaju - navedeno je u saopštenju.
Takođe, apeluju na sve građane da se suzdrže od govora mržnje i podjele, da poštuju jednako prava svih.
- Umjetnost i kultura moraju biti slobodne od pritisaka i nasilja. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će nastaviti da pruža punu podršku svim kulturnim manifestacijama koje promovišu različitost, suživot i ljudska prava - zaključuju u saopštenju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo prekidanje projekcije filma na Džada festivalu: Nadležni da reaguju i utvrde identitet počinilaca

Zbog ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkog koljača (Pavla Đurišića) i mnogih drugih primjera, ništa drugo se nije moglo ni očekivati - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković nakon što je grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu na Zabjelu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očuvanje građanske Crne Gore mora, podvlači on, biti tačka oko koje će se saglasiti sve napredne snage u državi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1963847221880770830%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon profašističkog istupa režimskog profesora na Javnom servisu, juče se nastavilo sa isto takvom reakcijom na Zabjelu i prekidom filma na albanskom jeziku od strane organizovanih nasilnika. Ovom zlu se mora stati na kraj - zaključio je Eraković.

Eraković o incidentu na Džada film festu: Ništa drugo se nije moglo ni očekivati nakon ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkom koljaču

Prekid projekcije filma Roda na Zabjelu, samo zato što je snimljen na albanskom jeziku, čin je koji ne priliči Podgorici - gradu kulture i otvorenosti, niti Crnoj Gori zemlji koja je stoljećima opstajala na međusobnom poštovanju i različitosti - poručili su iz Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP).
Takav postupak predstavlja, kažu oni, direktan napad na umjetnost i slobodu izražavanja, ali i opasan pokazatelj porasta mržnje i podjela u našem društvu. 
 
- Albanski narod u Crnoj Gori je svoj na svome, a po Ustavu albanski jezik je službeni, isto kao srpski, hrvatski i bosanski, te je duboko utemeljen u društvenom, kulturnom i istorijskom identitetu naše države. Svako osporavanje, opstrukcija ili omalovažavanje albanskog jezika i kulture predstavlja napad na građansku Crnu Goru i klizanje u najrigidnije oblike fašizma - istakli su u Forumu žena SDP-a. 
 
Forum žena SDP-a poziva nadležne institucije da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
- Crna Gora može i mora ostati multietnička, multikonfesionalna i antifašistička država - jer sve drugo značilo bi ozbiljno podrivanje građanskog karaktera Crne Gore i potiranje vrijednosti na kojima ona počiva - zaključili su u saopštenju.

Forum žena SDP: Prekid projekcije filma Roda na Zabjelu čin koji ne priliči Podgorici - niti Crnoj Gori

Projekat toplifikacije predviđa izgradnju modernog toplovoda od Termoelektrane Pljevlja do grada u dužini od četiri kilometra. Ključni cilj projekta je prelazak na ekološki prihvatljiviji sistem grijanja, što će značajno doprinijeti smanjenju zagađenja vazduha tokom zimskih mjeseci, poručeno je iz Ministarstva javnih radova, nakon što je ministarka Majda Adžović posjetila Opštinu Pljevlja.
Adžović je bila u Pljevljima kako bi se upoznala sa dinamikom realizacije dva infrastrukturna projekta od izuzetnog značaja za ovu opštinu – projekta toplifikacije grada i projekta unapređenja sistema vodosnabdijevanja, saopšteno je iz njenog resora.
Tom prilikom je održala sastanak sa predstavnicima lokalne samouprave, Elektroprivrede Crne Gore i Termoelektrane Pljevlja. Ukazali su da ukupna vrijednost investicije iznosi 15 miliona eura.
- Paralelno sa ovim, ministarka se upoznala s dinamikom realizacije projekta vodosnabdijevanja Pljevalja, ukupne vrijednosti 11 miliona eura, obilazeći radove na izgradnju postrojenja za prečišćavanje pitke vode na Pliješu. Realizovano je preko 5,3 miliona eura, a radovi se sprovode u kontinuitetu u skladu sa planiranom dinamikom - navedeno je u saopštenju Ministarstva javnih radova.
Ovi projekti su, navode, rezultat saradnje Ministarstva javnih radova, Opštine Pljevlja i EPCG, uključenih u njihovu realizaciji.
Adžović je istakla da se ovi projekti, ne sagledavaju isključivo kao građevinski poduhvati, već oni predstavljaju izraz odgovornog odnosa države prema lokalnim zajednicama, prema zdravlju građana i životnoj sredini.&nbsp;
- Konkretno, ovo predstavlja rješavanje višedecenijskog problema građana i lokalne uprave naše najsjevernije opštine - kazali su u Ministarstvu.
Kako su dodali, i u periodu pred nama Ministarstvo javnih radova, nastaviće sa sprovođenjem sličnih projekata, s posebnim akcentom na sjever naše zemlje, u cilju obezbjeđenja principa ravnomjernog regionalnog razvoja.
Uz ministarku Adžović ispred Ministarstva javnih radova posjeti su prisustvovali državni sekretar Marko Jokić, v.d. generalne direktorice Direktorata za kapitalne projekte u oblasti visokogradnje i turističke infrastrukture, zdravstva i školstva Maja Delić i načelnica Službe za javne nabavke Milica Bakić.

Adžović: Projekti toplifikacija Pljevalja i unapređenje sistema vodosnabdijevanja rješenje višedecenijskog problema građana

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) saopštilo je 5. septembra da je u avgustu zabilježilo ukupno 46 incidenata protiv novinara i drugih medijskih radnika što je rekordan broj za mjesec dana ove godine.
U saopštenju piše da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom Srbije.
NUNS ukazuje da posebno zabrinjava "nastavak napada i neprimjerenog postupanja policije".
- Samo u ovom mjesecu zabilježeno je 25 fizičkih napada, među kojima je čak 14 napada od strane policijskih službenika - navodi Udruženje.
NUNS je naveo da je dokumentovao 13 pretnji po život i fizičku bezbjednost novinara, šest prijetnji medijskim kućama i dva napada na medije i organizacije.
- Incidenti svjedoče o sve većem nasilju i zastrašivanju novinara koje dolazi od strane anonimnih nasilnika, ali i policije, što stvara ozbiljan sigurnosni problem i ugrožava slobodu medija u Srbiji - konstatuju u NUNS-u.
Krajem avgusta na porast napada na medijske radnike u Srbiji, koji su izvještavali sa antivladinih protesta, upozorila je i međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Oni su tada pozvali države članice Evropske unije (EU), čijem članstvu Srbija teži, da reaguju.
- Reporteri bez granica pozivaju države članice EU i Evropski parlament da pošalju jasnu poruku srpskim vlastima da je njihov pasivni stav i potencijalno saučesništvo u ovim zloupotrebama nespojivo sa njihovim ciljem pridruživanja EU - naveli su saopštenju 28. avgusta.
Nakon posljednjih protesta koje su obilježili sukobi antivladinih demonstranata i policije u gradovima širom Srbije od sredine avgusta, učesnici protesta optužili su policiju za prekomjernu upotrebu sile i brutalnost, što policija i vlast negiraju.
Domaća novinarska udruženja takođe su ukazivala na napade na novinare i medijske radnike tokom protesta. Uprkos prijavama nadležnima, tužilaštvu i policiji, za sada nije poznato da je procesuiran ijedan od slučajeva upotrebe policijske sile nad novinarima.

Srbija: U avgustu rekordan broj napada na novinare

Ako se uzme u obzir sve što se dešava u postavgustovskoj Crnoj Gori, Crnogorci i Crnogorke, građani Crne Gore, moraju znati da definitivno slijedi neki novi Belveder. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, građanski aktivista i jedan od organizatora protesta na Belvederu 2021. godine Predrag Vušurović.
Belveder je lekcija koju je, kaže, najbolje naučila aktuelna postavgustovska crnogorska vlast.&nbsp;
- Nijesam siguran da smo tu lekciju u potpunosti naučili mi. Mislim da, gledajući neki duži vremenski period pred nama definitivno slijedi, ili makar moramo biti spremni na neki novi Belveder. Taj Belveder treba pripremati još mudrije, još studioznije, još temeljitije - rekao je Vušurović.
Smatra da je protest na Belvederu 2021. godine, koji se pripremao sa ogromnom energijom, postigao svoj maksimum, naročito ako se uzme u obzir sa koliko oskudnim sredstvima i snagama se raspolagalo.
- Kad je nešto što se kaže “iz glave cijela naroda” ne možete ga spriječiti na taj način što ćete pohapsiti, ili udaljiti pet ili šest organizatora. Nijesam bio organizator, bio sam jedan ni manje, ni više bitan učesnik belvederskih događaja, nego što je to slučaj sa bilo kojim Crnogorcem, odnosno građaninom i građankom Crne Gore koji su se toga dana našli na barikadama - istakao je Vušurović.
Ako bi se desilo, dodaje, da se mora ponoviti događaj poput Belvedera, trebalo bi još intenzivnije apelovati na međunarodnu javnost.&nbsp;
- Mi smo Belveder pripremali riješeni da se taj otpor pokaže tako da ne padne nijedna svjesna i nijedna zaluđena crnogorska glava. Jednostavno smo i glave, ili eleventualne ozljede crnogorske policije, kakvi god da su, čast onima koji su časno nosili, a još časnije skinuli toga dana uniformu, nijesu nam njihove ozljede, ili eventualne rane bile manje bitne, nego ozljede onih sa kojima smo bili u istom stroju, građanski gledano, jer ih je bilo, kao što znate, od djece do staraca. Bili su to srcem Cetinjani iz svih gradova Crne Gore - naglasio je Vušurović.
Smatra da energija koja je kulminirala na Belvederu i Adžića krivini nije iskorištena na pravi način, jer nije pretočena u političku energiju.&nbsp;
- Sa žaljenjem mogu da konstatujem da jedno političko nedonošče u liku Dritana Abazovića preveslalo dva politička vuka, kakvi su gospodin Milo Đukanović i gospodin Ranko Krivokapić. Jer, koliko se god uprljao Abazović onim sramnim potpisom, na još sramnijem takozvanom Temeljnim ugovorom, sa crkvom Srbije, bojim se da ni mi nijesmo bez određenih ožiljaka i fleka izašli iz svega toga. Mislim da je bojkot, da je traženje vanrednih izbora, da su neke druge stvari radikalizacija, ne mislim ni na šta rušilačko, ali djelovanje van institucija sistema na promjenu ne crnogorske vlasti, nego srži i suštine onoga što je tad radila i što je mogla raditi kasnije, da je to bio put za kraće ozdravljenje Crne Gore &nbsp;i ne bismo došli do ovoga, do čega smo nažalost došli - poručio je Vušurović.
Podsjeća da je još &nbsp;od poraza kvinsliških snaga 1945. godine Crkva Srbije bila ambalaža u kojoj je, kako kaže, četnička ideologija čuvana i odlično držala svoju toksičnu sadržinu do devedesetih.
Smatra da je pokojni mitropolit Amfilohije za Crkvu Srbije odlično odradio posao, utabao put,m tako da loši crkveni kadrovi poput Metodija Ostojića i Joanikija Mićovića mogu da nastave svoj užasni pogubni četnički rad.
- Zašto bismo rekli da je taj kip vojvode Đurišića opasniji nego što je freska na kojoj i Bajo Stanišić, Blažo Đukanović i mnogi drugi sa njima likvidirani četnički zlikovci u gornjem manastiru Ostrog, u crkvi koja je, vjerujte, sagrađena prije pada Crne Gore 30.avgusta, sve njih imate na fresci. Puno ljudi voljnih da tajnu krštenja obave u objektima koje trenutno koristi ili posjeduje Crkva Srbije, taj čin krštenja, tu svetu tajnu krštenja obave ispod njihovih likova, a radi se o ratnim zločincima, o fašistima, o kvislinzima koja je V crnogorska likvidirala u oktobru ‘44.godine. Treba li da se krstim, ili da nekoga krstim pod freskom pukovnika Baja Stanišića, koji je samo u danilovgradskom srezu kriv za preko 400 likvidiranih momaka i djevojaka antifašističke orijentacije iz sreza danilovgradskog - istakao je Vušurović.
Poručuje da ne treba upadati u zamku i pripadnike manje brojnih naroda poistovjećivati sa partijama koje navodno zastupaju interese tih naroda.
- To je zamka u koju građanska Crna Gora i nacionalni Crnogorci i Crnogorke ne smiju uhvatiti. Siguran sam da će na narednim izborima, nažalost evo i naši suverenisti i svi čekaju, čekamo, dosta smo inertni, čekamo moguću redovnu smjenu vlasti u koju ja nijesam previše uvjeren, nadamo se da će i birači iz reda manje brojnih naroda znati da prepoznaju svako koaliranje koje je evidentno i po meni još više jedno ćutanje i gledanje širom zatvorenih očiju na sve ovo što se u Crnoj Gori radi kada je u pitanju razvijanje animoziteta kako prema manje brojnim narodima u Crnoj Gori, tako ništa manje ni prema okolnim državama u kojima smo imali najveći kapital vladavine prethodne vlasti, najbolje što je prethodna, do avgustovska Crna Gora, na čelu sa DPS-om napravila jeste spoljna politika Crne Gore - zaključio je Vušurović.

Vušurović: Moramo biti spremni na neki novi Belveder

Državljanin Bosne i Hercegovine E.Č. (46) uhapšen je na graničnom prelazu Božaj zbog krijumčarenja 130 kilograma marihuane.
Službenici Uprave carina su, prilikom kontrole E.Č. i njegovog vozila, u specijalnom izgrađenom bunkeru na kojem je bilo podešeno elektronsko otvaranje, pronašli 114 pakovanja sa 131 kilogramom marihuane.
- Zaplijenjeni narkotici su upućeni u Forenzički centar Uprave policije u Danilovgradu na odgovarajuća vještačenja, dok će E.Č. uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u zakonom propisanom roku na dalju nadležnost zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Poručuju da službenici Uprave policije u saradnji sa službenicima Uprave carina, kroz međusektorsku saradnju nastavljaju aktivnosti na sprečavanju prekograničnog kriminala.
- Ističemo da je preduzetom aktivnošu u konkretnom slučaju spriječeno krijumčarenje i tranzitno djelovanje krijumčara narkoticima prema Bosni i Hercegovini - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Na Božaju uhapšen bosanski državljanin: Pokušao da prokrijumčari 130 kg marihuane

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tag: film-roda