Kratkometražni igrani film „Tepih“, reditelja Milorada Milatovića, po scenariju Sare Đurović snimljen je tokom ljeta u Podgorici. U filmu igraju Jelena V. Đukić, Danilo Milovanović, Lidija Kordić i Vule Marković. Film je trenutno u fazi postprodukcije, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.
Direktorka fotografije je Dora Čaldarović, scenografkinja Angela Božović, a kostimografkinja Mia Đurović.
- „Tepih“ je priča o emotivnoj i egzistencijalnoj krizi kroz koju prolazi mladi ljubavni par. To su Tomo i Iva, par koji je zapao u kolotečinu odnosa kojim su oboje nezadovoljni, a funkcionišu po inerciji i bez posebnih emocija. Njih dvoje, kao i njihovi prijatelji u priči, pripadaju nadolazećem sloju uspješnih milenijalaca koji su na prekretnici života, a uprkos svojim godinama i uspjehu prilično su nezreli i nesposobni za konstruktivan i racionalan pristup problemima - navodi se u saopštenju.
„Tepih“ nastaje u produkciji kompanije Kino iz Podgorice. Producent filma je Vuk Perović.&nbsp;
- Film „Tepih“ je dobio podršku Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje kratkometražnih igranih filmova za 2024. i podršku Glavnog grada Podgorica - Sekretarijata za kulturu na konkursu 2025 - precizirano je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Završeno snimanje filma „Tepih“

U Podgorici je prethodne nedjelje &nbsp;završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Sobe“, reditelja Pavla Simonovića, po scenariju Ilije Đurovića, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.
- Radnja filma se odvija tokom jednog vrelog ljetnjeg dana i noći. U centru priče su Kolje i Vorda, mladići čiji ponovni susret nakon godina razdvojenosti budi stare emocije, ali ih i vraća u opasni svijet uličnog kriminala. Kroz atmosferu vrelog grada, Sobe istražuju granice prijateljstva, ljubav, izdaju i potragu za identitetom, prateći likove na ivici društva koje ih gura u začarani krug pogrešnih odluka i iznuđenih poteza- navodi se u saopštenju.
Glavne uloge u filmu igraju Pavle Prelević i Aleksandar Gavranić, a osim njih glumačku podjelu čine Kristijan Blečić, Anja Vujković, Stevan Vuković, Slaviša Grubiša, Petar Novaković, Sanja Vujisić, Stefan Strugar, Zorica Lakić, Hermina Greguss Erdélyi, Predrag Kalezić i drugi.
Direktor fotografije je Dušan Grubin, scenograf Ognjen Smolović, kostimografkinja Lina Leković, snimatelj zvuka Ivan Mihoci, šminkerka i maskerka Matea Katunar. Producenti filma su Miljan Vučelić, Mirko Radonjić, Rea Rajčić i Tina Tišljar.
- Film nastaje u koprodukciji Protos Filma iz Podgorice i Eclectice iz Zagreba a podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore, Hrvatskog audiovizualnog centra, Sekretarijata za kulturu Podgorica i Filmske mreže Jugoistočne Europe- kazali su iz Filmskog centra.

Završeno snimanje filma ''Soba'': Priča o ljubavi, izdaji i izazovima mladosti

U nedjelju je počelo snimanje kratkometražnog igranog filma „Pragovi“ reditelja i scenariste Mladena Vujačića i producenta Nemanje Popovića, u produkciji kompanije FAR Produkcija, na lokacijama u Podgorici, Nikšiću i Cetinju, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore koji je i podržao snimanje ovog filma.
- Film prati priču o Jovanu, usamljeniku u ranim tridesetim, koji živi na rubu društva, trošeći na pijanke zaradu od povremenih poslova. Nakon što potroši posljednju paru u kafani, u istom kraju, uz prugu, „pokupi“ ga kamionom Zoki Sampras. Pridružuje im se, kasnije, i Miško, propali beskućnik i alkoholičar. Zajedno rade za Samprasa, sakupljajući stare željezničke pragove duž zapuštene pruge- navodi se u saopštenju kratak sinopsis filma.
Radnja filma, dodaju, prikazuje kako su u svijetu tranzicije i izgubljenosti, dva alkoholičara uhvaćena u vrtlogu svakodnevnog teškog posla i zavisnosti od alkohola. No, Jovan polako počinje da shvata da se njihova „poslovna“ odiseja bliži kraju, Miško je nepovratno zarobljen u svojoj zavisnosti, a on otkriva da ima izbor: može izabrati drugačiji životni put i preći nepoznate životne pragove koji su pred njim.
Uloge u filmu tumače: Momčilo Otašević, Srđan Grahovac, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Nada Vukčević i drugi.
Direktor fotografije je Aleksandar Jakonić, scenograf je Ognjen Smolović, kostimografkinja Nena Todorović, snimatelj zvuka Bojan Radojević, a šminker Petar Raičević.
Projekat je podržan na konkursima Filmskog centra Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorica, Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje, a finansijski i logistički je podržan i od brojnih partnera i prijatelja: Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Montekargo, Tehnopolis, Cerovo, Martex.

Počelo snimanje kratkometražnog igranog filma „Pragovi“ reditelja Mladena Vujačića

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su sporazum o saradnji koji otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji, ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni, prenosi PR Centar. Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog Sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje &nbsp;kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države. - Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Filmski festival u Herceg Novom - navela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala. - Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="An Mari Maske"> <figcaption>An Mari Maske(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ambasadorka se zahvalila Filmskom centru Crne Gore, kao i crnogorskim rediteljima. Božović je istakla je da Sporazum potpisan danas potvrđuje podršku Francuske u realizaciji Sporazuma zaključenog ove godine na kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije. - Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović. Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem Sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crnogorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Aleksandra Božović"> <figcaption>Aleksandra Božović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Istakla je i da se kroz ovaj Sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. - Želim da se zahvalim i najavim nastavak uspješne saradnje koju smo ostvarili kroz projekte realizovane do sada, ali i kroz one koje planiramo u narednom periodu - zaključila je Božović.

Sporazumom se otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji na evropskoj i svjetskoj sceni

Filmski centar Crne Gore predstavio je crnogorsku kinematografiju na 78. Filmskom festivalu u Kanu, učešćem na filmskom marketu „Marche du Film“, gdje je crnogorska kinematografija predstavljena u okviru Paviljona Jugoistočne Evrope, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Hrvatskom, Kiprom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom i Srbijom, saopšteno je iz Filmskog centra.
U okviru ovogodišnjeg festivala potpisan je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Republike Francuske. Sporazum su potpisale ministarka kulture i medija Crne Gore, Tamara Vujović, i ministarka kulture Republike Francuske, Rašida Dati, istaknuto je u saopštenju.
- Moram da kažem da je ovo kruna jednog izuzetno vrijednog rada Filmskog centra Crne Gore koji od 2017. godine od kad je osnovan radi veoma posvećeno na pozicioniranju crnogorske kinematografije u Evropi i u svijetu i ovo je kruna svega toga jer je ovo najviši akt koji će ratifikovati francuski parlament, a koji je naša vlada već usvojila, kojim se zaista pokazuje da su Crna Gora i Filmski centar najmlađi, ali najživlji i najuspješniji primjer kinematografije Zapadnog Balkana- izjavila je ministarka Vujović.
Direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović, istakla je značaj ovog sporazuma.
&nbsp;- Radi se o višegodišnjem procesu pregovora i uspostavljanja veza, prvo sa Nacionalnim centrom za kinematografiju i pokretne slike Francuske (CNC), a zatim i potpisivanjem memoranduma o saradnji prošle godine. Ovaj sporazum je izuzetno bitan ne samo nama kao zemlji Zapadnog Balkana, već i Francuzima koji su pokazali veliko interesovanje prema našoj kinematografiji. Sada postajemo još jedna zemlja koja ima potpisan koprodukcijski sporazum, što znači da ćemo moći mnogo intenzivnije da se povezujemo sa francuskim producentima i kinematografijom, kao i sa svim zemljama gdje je francuska kinematografija, kao vodeća evropska i svjetska filmska sila, izuzetno prisutna- kazala je.
Ministarka Vujović je prilikom boravka u Kanu posjetila i crnogorski paviljon, gdje je imala priliku da se upozna sa aktuelnim filmskim projektima.
Filmski centar Crne Gore je na marketu predstavio potencijale i kapacitete zemlje kao filmske destinacije, kao i katalog „Montenegrin Cinema 2025“ koji sadrži pregled aktuelnih filmskih projekata u različitim fazama realizacije.
Direktorica Aleksandra Božović učestvovala je na Generalnoj skupštini Asocijacije direktora evropskih filmskih agencija (EFAD), gdje su se okupili predstavnici nacionalnih filmskih i audiovizuelnih centara iz zemalja Evropske unije, Bosne i Hercegovine, Islanda, Norveške, Sjeverne Makedonije, Srbije, Švajcarske, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva.&nbsp;
Na 76. Generalnoj skupštini European Film Promotion (EFP), pan-evropske mreže posvećene promociji evropske kinematografije koja okuplja 38 predstavnika filmskih fondova iz cijele Evrope, kao nacionalni predstavnik Crne Gore učestvovao je savjetnik za međunarodnu saradnju i promociju u Filmskom centru Marko Eraković, predočeno je u saopštenju.
U okviru festivala održano je 26. izdanje programa „Producenti u pokretu“ („Producers on the Move“) na kome je učestvovala crnogorska producentkinja Bojana Radulović, selektovana od strane European Film Promotion (EFP), uz podršku Filmskog centra Crne Gore.&nbsp;
- Jako sam zadovoljna što sam dio ove priče. Selekcioni proces nije lagan – morate imati određene kriterijume, listu festivala, kao i jaku radionicu poput EAVE u mom slučaju. Sve kolege producenti iz Evrope sa kojima sam okružena već imaju mnogo filmova za sobom, čak i na ovogodišnjem izdanju u Kanu. Zaista sam ponosna što sam dio programa koji je inače izuzetno intenzivan i koristan- izjavila je Radulović.
U cilju dodatnog osnaživanja ženskog stvaralaštva, Centar je organizovao panel diskusiju „Osnaži njen film: Rodna raznolikost u filmu u Jugoistočnoj Evropi“.
Događaj je organizovan u partnerstvu sa Evropskom ženskom audiovizuelnom mrežom (EWA).
Na panelu su učestvovale: Bojana Radulović, producentkinja; Biljana Tutorov, rediteljka i producentkinja; Letijica Kulik, regionalni ataše za audiovizuelnu djelatnost pri Francuskoj ambasadi u Srbiji i Vera Lackova, rediteljka i producentkinja.
Panel se fokusirao na izazove i mogućnosti sa kojima se suočavaju žene u filmskoj industriji u Jugoistočnoj Evropi, kao i na strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti u sektoru kinematografije u regionu.
Žiri kojim je predsjedavala glumica Žilijet Binoš dodijelio je Zlatnu palmu za najbolji film reditelju Džafaru Panahiju za film „Bila je to samo nesreća“ („It Was Just an Accident“).
Gran-pri Kanskog festivala dodijeljen je filmu „Sentimentalna vrijednost“ Joakima Trira.&nbsp;
Iz Filmskog centra podsjećaju da je Crna Gora prisutna na filmskom marketu u Kanu od 2011.&nbsp;

Filmski centar Crne Gore predstavio crnogorsku kinematografiju na 78. Kanskom festivalu

Filmski centar Crne Gore objavio je javne konkurse za sufinansiranje kinematografskih djela za ovu godinu.
Oni su pozvali sva zainteresovana pravna lica, registrovana za proizvodnju kinematografskih djela, najmanje šest mjeseci prije objavljivanja konkursa, da se prijave za sufinansiranje u kategorijama razvoj scenarija dugometražnih igranih filmova, razvoj projekata dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova.
Zainteresovani su mogu prijaviti i u kategorijama proizvodnje dugometražnih igranih filmova, kratkometražnih igranih filmova, dugometražnih dokumentarnih filmova, kratkometražnih dokumentarnih filmova, kratkometražnih animiranih filmova i manjinske koprodukcije.
Filmski centar će, kako se dodaje, ove godine, u cilju afirmacije ženskog autorstva, posebnom konkursnom linijom sufinansirati projekte čiji vodeći autorski tim (producent, reditelj, scenarista) čine žene u kategorijama razvoj scenarija dugometražnih igranih filmova i razvoj projekta dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova.
Navodi se da pravo učešća na konkursima imaju pravna lica koja ispunjavaju uslove propisane konkursom i pravilima o sufinansiranju proizvodnje kinematografskih djela.
- Pravna lica mogu prijaviti po jedan projekat u svakoj od objavljenih kategorija, osim u kategorijama razvoja scenarija i razvoja projekata, gdje se mogu prijaviti najviše dva projekta - kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, prijavljivanje na konkurse Centra vrši se isključivo putem aplikacionih formulara dostupnih na internet portalu Centra.

Otvoreni javni konkursi za sufinansiranje kinematografskih djela

Direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, imenovana je za predsjednicu žirija 23. izdanja Međunarodnog filmskog festivala na Kipru - Cyprus Film Days 2025.
U okviru takmičarskog programa „Glocal Images“,žiri sastavljen od pet istaknutih filmskih profesionalaca ocjenjivati će sedam međunarodnih i tri kiparska filma.
Kako su naveli iz Filmskog centra, pored Aleksandre Božović, članovi žirija su i Delfin Lekas, nezavisna filmska kuratorka i menadžerka, nagrađivani mađarski reditelj i scenarista Đerđ Palfi, francuski suosnivač i direktor „Les Arcs Film Festivala“ Gijom Kalop, kao i Agni Skot, poznata kiparska glumica.
Međunarodni festival „Kiparski filmski dani“ održaće se od 4. do 12. aprila, u Limasolu i Nikoziji, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Kipra i Rialto teatra.

Direktorica Filmskog centra Crne Gore predsjedavaće žirijem festivala Kiparski filmski dani

Manifestacija „Mjesec evropskog filma“, tokom kojeg će biti prikazana nagrađivana evropska filmska ostvarenja, biće održana od 4. novembra do 6. decembra u 12 crnogorskih opština. 
 
Manifestaciju organizuju Filmski centar Crne Gore, Crnogorska kinoteka i Mreža kinoprikazivača Crne Gore, u saradnji sa Evropskom filmskom akademijom (EFA). 
 
- Ovo jedinstveno filmsko putovanje obuhvata projekcije nagrađivanih evropskih ostvarenja u centrima za kulturu u 11 crnogorskih gradova i Crnogorskoj kinoteci, čime je Crna Gora postala prva u Evropi u kojoj će filmovi biti prikazani u svim bioskopima na nacionalnom nivou - kazali su iz Filmskog centra. 
 
Kako su istakli, neke od najboljih prošlogodišnjih naslova moći će da pogleda publika u Podgorici, Pljevljima, Beranama, Bijelom Polju, Mojkovcu, Nikšiću, Danilovgradu, Kotoru, Tivtu, Baru, Herceg Novom i Plužinama. 
 
- Program slavi bogatstvo i raznolikost evropske filmske produkcije, a u posebnom fokusu su glasovi autorki koje progovaraju o temama važnim za savremeno društvo, nudeći publici priliku da premijerno uživa u ovim istaknutim ostvarenjima - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Filmskog centra su najavili da će manifestaciju u Podgorici u ponedjeljak, 4. novembra, otvoriti projekcija filma „The Substance“ rediteljke Korali Farže, dobitnice Zlatne palme za najbolji scenario na ovogodišnjem Kanskom festivalu. 
 
Među ostalim ostvarenjima koja će se prikazivati u sklopu programa izdvajaju dobitnika Zlatne palme za kratkometražni film „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ reditelja Nebojše Slijepčevića, najbolji film na nedavno završenom festivalu Slovenačkog filma „Porodična terapija“ rediteljke Sonje Prosenc, te francuski film „All Your Faces“ u režiji Žene Heri. 
 
Publika će moći da pogleda i film hrvatske rediteljke Vanje Juranić „Samo kad se smijem“ kao i srpski film „78 dana“ debitantsko i nagrađivano ostvarenje Emilije Gašić. 
 
- Sve projekcije u Podgorici biće upriličene u Crnogorskoj kinoteci, u sali „Gojko Kastratović“, sa početkom u 20 sati, a ulaz je besplatan - navodi se u saopštenju. 
 
Ovogodišnji program će, dodaje se, biti obogaćen sa dva animirana filma za djecu: „Bambi, priča o životu u šumi“ francuskog reditelja Mihael Feslera i „Cvrčak i Mravica“ hrvatskih autora Luke Rukavine, Kristijana Milića i Dina Krpana. 
 
Iz Filmskog centra su kazali da će cjelokupni program manifestacije „Mjesec evropskog filma“, sa pojedinostima programa za svih 12 opština, biti uskoro dostupan na zvaničnim stranicama, društvenim mrežama, medijima, kao i u lokalnim centrima za kulturu u kojima će se održavati projekcije. 
 
Oni su pozvali sve ljubitelje filmske umjetnosti da im se pridruže i uživaju u bogatom repertoaru evropskih filmskih ostvarenja.

Mjesec evropskog filma u 12 crnogorskih gradova

Forum žena Socijaldemokratske partije (SDP) Podgorica i Evropski savez najoštrije osuđuju skandalozan slučaj zatvaranja trudne žene u sedmom mjesecu rizične trudnoće - zato što je odbila da dozvoli ocu djeteta, nasilniku, da viđa dijete koje je fizički zlostavljao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.6736%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzena-u-sedmom-mjesecu-rizicne-trudnoce-po-nalogu-suda-odvedena-u-zatvor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je poručila predsjednica Foruma žena SDP Podgorica i predstavnica Evropskog saveza Danijela Brajović.
- Ovakav postupak je poraz institucija i brutalna potvrda nepravde prema žrtvama. Umjesto da se zaštiti majka i dijete, sistem je odlučio da kazni žrtvu i nagradi nasilnika. Umjesto empatije i razumijevanja - represija. Umjesto zaštite - ćutanje - navela je Brajović.&nbsp;
To, dodaje Brajović, nije samo pravni, nego duboko moralni pad društva koje kažnjava hrabrost žene da zaštiti svoje dijete.&nbsp;
- Poruka koja se šalje je zastrašujuća: da žene u ovoj zemlji ne mogu računati na državu ni kada nose novi život, ni kada brane postojeći - istakla je Brajović.
Zahtijevaju, kaže, hitno oslobađanje trudnice i pružanje medicinske i psihološke podrške, istragu i odgovornost svih službenika koji su donijeli odluku o pritvaranju, hitnu zaštitu djeteta i zabranu kontakta sa nasilnikom, te reakciju institucija koje se finansiraju da štite žrtve, a ne da ih ponovo povrjeđuju.
Prema njenim riječima, nasilje nad ženama i djecom nije privatna stvar - nego je pitanje pravde, morala i dostojanstva cijelog društva.
- Ćutanje je saučesništvo. Za majke. Za djecu. Za žene. Za pravdu koja ima ljudsko lice - zaključila je Brajović.&nbsp;

Brajović: Sramota sistema - trudnica u pritvoru, nasilnik na slobodi

Od 2022.godini veliki broj ljudi i veliki novac je ušao u Crnu Goru, nije samo rat u Ukrajini bio efekat, već i veliki zemljotres u Turskoj, a za dobijanje privremene dozvole boravka je potrebna obimna i kompleksna dokumentacija, pa je nejasno o kakvim pooštravanjima i strogosti se govori, osim dio koji se tiče bezbjednosnog sektora, rekla je u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Turska je u posljednjih nekoliko godina postala jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Crne Gore, prema podacima Centralne banke i Monstata turski kapital čini 21 posto ukupnih stranih direktnih investicija, a turski državljani su vlasnici oko 20 posto registrovanih firmi u zemlji. Samo u prvih 8 mjeseci ove godine Turska je uložila 92,2 miliona eura čime je postala najveći pojedinačni investitor.
Diplomatska definicija, kaže Kasalica, Spajićeve Vlade nije da su uvedene vize turskim državljanima, već da je ukinut bezvizni režim, pa kako god da se definiše to je vrsta ishitrenosti koja karakteriše postupke vlasti u posljednjih 5 godina.
- U toj vrsti ishitrenosti mi se nalazimo u ovim odlukama u kojima je grupa mladića u nekakvoj kavgi, ko zna oko čega i da li su se uopšte svađali , izazvala razularenu rulju da krene na naše goste, a oni koji su tu već tri godine onda više nijesu gosti već naši sugrađani i sugrađanke- rekla je Kasalica.
Smatra da je dobro što su neki ljudi iz pozadine detaljno analizirali video snimak iz zabjelskog lokala i tako utvrdili činjenično stanje i dodaje da je to bio posao policije koja je prva trebala to da uradi.
- Ministar unutrašnjih poslova ono što je izbjegao na Cetinju je pokušao da uradi ispred zgrada na Zabjelu, jer je to njegov komšiluk pa onda valjda i misli da mu to pravo pripada, jer ako mu ta odgovornost pripada kako za Cetinje ili sjever Crne Gore, tako i za Podgoricu- istakla je Kasalica.
Ukidanje bezviznog režima je veliki rizik, smatra Kasalica, u ekonomskoj sferi, što je i sam premijer Milojko Spajić definisao kao ekonomsko samoubistvo.
- Crna Gora je od 2006.godine imala značajan priliv stranih direktnih investicija po svim osnovama, ali primarno i pretežno što znači preko 50 procenata u onome šta su nekretnine i priliv u vezi sa nekretninama… Kad se podvuče crta od 2019. godine sredstava neto ostalo je, prošlo kroz crnogorski sistem i u tom sistemu kupili nekretnine ili napravili biznis ili nesto drugo radili, je 75 miona iz Ukrajine, 530 iz Rusije, 181 iz Srbije i preko 292 miliona iz Turske- zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPPOc2PX2AY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Ukidanje bezviznog režima turskim državljanima veliki ekonomski rizik

Čvrsto sam uvjeren da su izazovi sa kojima se danas suočavamo i događaji koji su se zbili prethodnih dana samo prolazna dešavanja koja neće destabilizovati našu zemlju, i da ćemo svi izvući pouke koje su nam potrebne - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na posebnoj sjednici povodom obilježavanja 119 od uvođenja parlamentarizma u Crnoj Gori.
Mandić je naglasio važnost očuvanja mira i stabilnosti u vremenu globalnih turbulencija.
On je podsjetio da su slične scene u prethodnim mjesecima bile prisutne i u najvećim gradovima Evropske unije, ali da su tamošnje demokratije pronašle rješenja i adekvatne odgovore.
- Vjerujem da smo i kao narod i kao država dovoljno zreli da i naša, još mlada demokratija, učini slično i u Crnoj Gori. Upravo po tim odgovorima će se cijeniti nivo dostignutih demokratskih standarda u našoj zemlji - rekao je Mandić.
Istakao da je narod Crne Gore dobro zna cijenu mira, jer je kroz istoriju prolazio kroz brojna iskušenja.
- Zato u vremenu kada svijet oko nas prolazi kroz turbulencije, naša je obaveza da Crna Gora ostane zemlja sigurnosti, pouzdanosti i unutrašnjeg sklada - naglasio je on.
Kako je dodao, stabilnost nije samo preduslov napretka, već i temelj zajedničke budućnosti.
- Ponosan sam što danas možemo da kažemo da je Skupština Crne Gore u prethodne dvije godine dala ključni doprinos evropskom putu naše zemlje. Zahvaljujući posvećenosti i odgovornosti svih političkih činilaca, otkočen je proces pristupanja Evropskoj uniji - naveo je Mandić.&nbsp;
Zatvorena su, kako je rekao, četiri pregovaračka poglavlja.
- A snažno sam uvjeren da ćemo do kraja ove godine ispuniti sve neophodne preduslove da zatvorimo još pet - zaključio je Mandić.

Mandić: Uvjeren sam da su izazovi sa kojima se suočavamo samo prolazna dešavanja i da neće destabilizovati našu zemlju

Novo američko-kinesko popuštanje napetosti daje evropskim čelnicima predah za osmišljavanje strategije o trgovini, sirovinama i ratu u Ukrajini, ali otopljavanje odnosa između dvije sile prijeti potiskivanjem evropskih interesa u drugi plan.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i njegov kineski kolega Si Đinping dogovorili su se u četvrtak u Južnoj Koreji o značajnoj deeskalaciji trgovinskog spora, privremeno obustavivši na 12 mjeseci kontrolu izvoza magneta na bazi rijetkih zemalja i drugih ključnih sirovina.
Iako je ovaj potez dobra vijest za evropske kompanije koje su se našle usred trgovinskih tenzija, druga sporna pitanja u odnosima Evrope i Kine biće znatno teže riješiti, piše Politico.
Brisel, pod pritiskom Trampa i u potrazi za sopstvenim strateškim interesima, bezuspješno pokušava odvratiti Peking od podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Istovremeno, EU nastoji da smanji napetosti u dugogodišnjem trgovinskom sukobu s Kinom, koji se nedavno zaoštrio uvođenjem ograničenja na izvoz ključnih sirovina i mikročipova. Obje mjere imale su trenutni negativni uticaj na evropsku industriju, posebno na proizvođače automobila koji su se i ranije suočavali s teškoćama.
Strah od trajne štete naveo je EU na pomirljiviji pristup, ističući dijalog umjesto kaznenih mjera. Međutim, kineski zvaničnici nijesu zadovoljni sporim tempom pregovora s EU, zbog čega je Peking Evropu stavio niže na listu prioriteta.&nbsp;
- EU je u najboljem slučaju sekundarna, možda tercijarna, ili uopšte nijesu uzeti u obzir ni u Vašingtonu ni u Pekingu tokom ovih pregovora- rekao je Džeremi Čen, viši analitičar u Eurasia Group.
<h3>Rat u Ukrajini i kineska uloga</h3>
Glavni politički prioritet za EU ostaje okončanje rata u Ukrajini – što je Tramp tokom kampanje obećao da će postići u prvih 24 sata svog mandata. Gotovo godinu dana nakon početka njegovog predsjedništva, borbe se nastavljaju, dok Kina i dalje podržava rusku ekonomiju kroz ulaganja i kupovinu nafte.
Na inicijativu Bijele kuće, EU je u posljednja dva kruga sankcija protiv Rusije uključila i kineske banke i rafinerije, tvrdeći da su pomagale Moskvi u izbjegavanju restriktivnih mjera. To je izazvalo oštru reakciju kineskih zvaničnika, uključujući premijera Li Ćijanga, koji je sankcije nazvao „neprihvatljivim“ tokom sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Kostom u Aziji ove sedmice, navodi jedan zvaničnik EU.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i visoka predstavnica za spoljne poslove Kaja Kalas otvoreno su kritikovali Peking zbog podrške Moskvi. Fon der Lajen je još u julu izjavila da takvo ponašanje ima „direktan i opasan uticaj na evropsku bezbjednost“.
Ukrajina se nadala da će Tramp izvršiti pritisak na Peking da obustavi kupovinu ruske nafte, ali američki predsjednik je novinarima u avionu Air Force One rekao da to pitanje nije bilo na stolu. Ipak, istakao je da je rat u Ukrajini „vrlo snažno spomenut“ i da se obje strane nadaju pronalasku rješenja.&nbsp;
- On će nam pomoći i radićemo zajedno na Ukrajini- rekao je Tramp, misleći na kineskog predsjednika.
<h3>Evropska industrija kao talac</h3>
Iako kineske izvozne kontrole nijesu bile direktno usmjerene na EU, kompanije unutar bloka suočile su se s dugim kašnjenjima i naglim rastom cijena zbog nestašice sirovina i magneta. Kina obezbjeđuje čak 98 odsto trajnih magneta rijetkih zemalja potrebnih Evropskoj uniji.
Ova geopolitička previranja natjerala su Evropsku komisiju da ubrza napore na obezbjeđivanju sopstvenih zaliha magneta i pokrene plan za diverzifikaciju evropskog lanca snabdijevanja do kraja godine.
Međutim, EU se već nalazila u sličnoj situaciji. Prije samo dvije godine donijela je Zakon o kritičnim sirovinama kako bi riješila upravo taj problem, ali potpisani sporazumi nijesu donijeli konkretne rezultate. Najnoviji plan obiluje idejama, ali oskudijeva detaljima.
Jednogodišnja pauza u kontroli izvoza, dogovorena između Trampa i Sija, daje EU vrijeme da sprovede taj plan i iskoristi druge saveze – uključujući napore na samitu G7 s Kanadom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Italijom, Francuskom i Njemačkom. Ipak, za kompanije koje traže jasnoću, ključni problem ostaje što nijedan od sporazuma između Trampa i Sija nije obavezujući.
- Dok ne vidimo konkretne detalje na papiru, ostavlja se puno prostora objema stranama za povlačenje i dodatne uslove. Zato ne mislim da je ovo pitanje zaista riješeno- rekao je Aleksandar Gabujev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra.
<h3>Podjele i bezbjednosna pitanja</h3>
U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se porast pritiska na vladu da iskoristi privremeno američko primirje kako bi smanjila rizike koji dolaze iz Kine. Britanski premijer Kir Starmer još nije uspio da riješi podjele između onih u parlamentu koji zagovaraju oštriji stav prema Pekingu i onih koji se zalažu za bliže odnose radi podsticanja ulaganja.
Unutar EU, razlike među državama članicama o tome kako se suprotstaviti kineskom uticaju čine jedinstven stav o trgovini malo vjerovatnim. To je postalo očigledno kada je Brisel uveo carine na električna vozila proizvedena u Kini.
Proizvođači automobila strahuju da bi kineski brendovi mogli preplaviti evropsko tržište, što bi dovelo do oštrog cjenovnog rata. Ipak, glasanje o carinama pokazalo je koliko je svaka članica ekonomski izložena Kini – a Njemačka je u posljednjem trenutku tražila da se uvođenje carina obustavi.
Holandija je najnovija članica EU u sporu s Kinom nakon što su vlasti preuzele kontrolu nad proizvođačem čipova Nexperia. Peking je uzvratio ograničavanjem izvoza Nexperijinih čipova proizvedenih u Kini, a nestašica bi mogla zaustaviti proizvodne linije širom Evrope za manje od sedmicu dana – što pokazuje koliko je kontinent postao zavisan od Kine.
<h3>Evropa traži svoje mjesto</h3>
Tramp je svoj boravak u Aziji od početka prikazivao kao samit „G2“, što je izazvalo strahovanja da bi bilo kakav dogovor mogao marginalizovati druge zemlje.
&nbsp;- Britanski i evropski trgovinski prioriteti mogli bi biti zanemareni ili zamijenjeni bez konsultacija- rekao je Dejvid Tejlor, direktor organizacije Asia House.
Osjećajući slabljenje uticaja u novoj Tramp-Si dinamici, EU pokušava da ojača svoje trgovinske veze s drugim partnerima. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič putuje u Australiju krajem novembra kako bi predsjedavao inauguralnim dijalogom između EU i 12 članica Transpacifičkog partnerstva, potvrdila su dva diplomate za Politico. Cilj je produbiti ekonomske i političke veze sa zemljama koje žele očuvati postojeća globalna trgovinska pravila.
Brisel će imati priliku za to i u petak, kada bude domaćin visokoj delegaciji kineskih zvaničnika. Stručnjaci upozoravaju da će Evropa morati da zadrži pritisak na Peking kako bi ostvarila napredak po svojim prioritetima.
- Evropa ne može jednostavno čekati da vidi šta će se dogoditi u razgovorima između Sjedinjenih Država i Kine- rekao je Ignasio Garsija Bersero, bivši direktor u odjeljenju za trgovinu Evropske komisije. „Mora razviti sopstveni kanal dijaloga s Kinom.“

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Djevojčica i danas odbila da ide kod oca, izvršitelj, tvrdi porodica, prijetio babi đeteta da će im se „ovo obiti o glavu“

Advokat Darko Maraš, branilac azerbejdžanskog državljanina J.G, kazao je da je utvrđeno da njegov klijent nije bio na Zabjelu 26. oktobra kada se desio incident u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. Tvrdi da je Tužilaštvo svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog.
Viši sud u Podgorici ukinio je večeras pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske J.G. i N.D. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen M.J.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.7126%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-promijenio-odluku-ukinut-pritvor-dvojici-stranaca-ne-postoji-sumnja-za-pokusaj-ubistva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Odbrana je tokom cijelog postupka ukazivala da Jakub Gurbanov nije bio na licu mjesta u kritičnom trenutku, već je bio kod kuće i spavao. Na prijedlog odbrane, sinoć je donijeta naredba o izuzimanju snimaka sa kamera sa zgrade u kojoj moj klijent živi - kazao je advokat Maraš za TV E.
Kamere su izuzete sinoć i na osnovu pregledanih snimaka ustanovljeno je, navodi on, da njegov klijent nije napuštao stan kao što je i tvrdio u svojoj odbrani.&nbsp;
- Danas, oko 20 časova, donijeta je odluka da se mom branjeniku ukine pritvor, kao i drugom osumnjičenom. Tužilaštvo je sve svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog, koji je mog branjenika prepoznao kao osobu koja je učestvovala u ovom incidentu - rekao je za Maraš.

Advokat azerbejdžanskog državljanina: Utvrđeno da moj klijent nije bio na Zabjelu, Tužilaštvo navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

„Turci napolje“, „Odlazi Turčine“, zapaljeni lokal, demolirani objekti u vlasništvu turskih državljana, podmetnuti požar na automobilu… Ovo je samo djelić jezivih prizora kojima svjedočimo posljednjih dana, u haosu koji se poput virusa širi Crnom Gorom.
Pitanje koje odzvanja na svim stranama je isto: odakle je stiglo sjeme zla koje je proklijalo na crnogorskom tlu? Ko ga je posijao — i s kojom namjerom?
U zemlji koja se decenijama ponosila svojom građanskom tradicijom, multietničkim skladom i tolerancijom, danas svjedočimo scenama koje bi prije nekoliko godina djelovale nezamislivo. Talas netrpeljivosti, podstaknut anonimnim prijetnjama i huškačkim porukama na društvenim mrežama, prelio se na ulice.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA), Mehmed Zenka, za portal ETV kazao je da je ovakav ishod, nažalost, bio očekivan.
— Doživjeli smo u posljednjih pet godina razne provokacije i uvrede na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Kako je sve to prolazilo bez adekvatnog odgovora institucija, moglo se naslutiti da će se te pojave još više radikalizovati. Ali ovaj horor koji se ovih dana dešava prema turskim državljanima i njihovoj imovini definitivno ruši mukom stečeni imidž i koncept građanske Crne Gore — upozorava Zenka.
Podvlači da ovi zastrašujući prizori ne predstavljaju samo napad na pojedince, već i direktan udar na same temelje države.
— Ovo ruši sve vrijednosti po kojima je Crna Gora bila prepoznata u regionu i Evropskoj uniji — zaključuje on u izjavi za portal ETV.
Nad Crnom Gorom visi teško pitanje — da li je ovo samo prolazni talas mržnje ili početak dublje društvene krize?
Važno je upozoriti da Crna Gora apsolutno nema migracionu politiku. Bezbjednosni sektor je odavno nesposoban da obezbijedi mir i stabilnost u državi. Problem s nekontrolisanim ulaskom velikog broja stranih državljana, među kojima sigurno ima i onih koji zbog svojih „dosijea“ ne bi smjeli dobiti dozvolu za privremeni boravak u državi, isključiva je odgovornost nadležnih crnogorskih organa koji su morali da vode računa o situaciji u državi, rizicima…
Međutim, poziv na linč, ksenofobija koja je isplivala na površinu, slika je Crne Gore koju više niko ne prepoznaje.

Tag: filmski-centar-crne-gore