Nagrada Grand Prix festivala – Velika zlatna mimoza 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „DJ Ahmet“ reditelja Georgija Unkovskog zbog, kako je saopšteno, njegove sposobnosti da unese novu vitalnost i emociju u narativ o odrastanju.
Kako je saopšteno na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom, žiri u sastavu Predrag Perišić – predsjednik, i članovi Esra Demirkiran, Maja Bogojević, Nataša Ninković i Gorčin Stojanović, prepoznali su film „DJ Ahmet“ zbog iskrenog istraživanja prve ljubavi i tereta tradicije.
„Georgi M. Unkovski donosi priču koja je duboko usađena u kulturu, a istovremeno univerzalno odzvanja. Glavni junak (15-ogodišnji Ahmet) ulaže napore da pomiri tradiciju i moderno, da ispuni očeve, ali i sopstvene snove – donoseći nam duboko lični diskurs o pronalaženju vlastitog glasa u svijetu koji ga pokušava utišati. Ovaj film nagrađujemo zbog njegove sposobnosti da unese novu vitalnost i emociju u narativ o odrastanju“, kaže se u odluci žirija.
Grand Prix nagradu reditelju Georgiju M. Unkovskom uručio je Stevan Koprivica, profesor, dramski pisac, scenarista i umjetnički direktor FFHN.
Georgi M. Unkovski je rekao: „Ovo je moj prvi film, nadam se da nije i poslednji. Nastavićemo da pravimo filmove čak i kada se to čini nemoguće.“
Zlatna mimoza za najbolju režiju dodijeljena je reditelju Nikoli Ležaiću, zbog, kako je saopšteno, vrhunske režije filma „Kako je ovdje tako zeleno?“.
„Svaka scena filma vjerno odražava lična iskustva reditelja. Film je duboko ukorijenjen u njegovom životu i emocijama, prikazujući i izgovorene i neizgovorene trenutke sa izvanrednom suptilnošću. Njegova autentičnost i poetsko pripovijedanje čine ga duboko dirljivom refleksijom o sjećanju, porodici i domu“, kaže se u odluci žirija.
Reditelj Nikola Ležaić, koji se publici obratio preko video-poruke, rekao je: „Nagradu za režiju uvijek prije shvatam kao nagradu cijelom kolektivu, a ne jednoj osobi, tako da hvala mojoj ekipi i divnim glumcima, hvala mojoj familiji i svim mamama i tatama koji stoje uz svoju djecu i ohrabruju ih.“
Zlatna mimoza za najbolji scenario dodijeljena je Stefanu Boškoviću za film „Vidra“ zbog, kako je saopšteno, nježnog i inteligentnog prikaza Haninog puta odrastanja.
„Scenario pažljivo prepliće tugu, prvu ljubav, ljubomoru i skrivene tenzije u bogatu i zanimljivu priču. Kroz lijepo napisan i slojevit scenario, film sa izuzetnom dubinom dočarava emotivnu složenost adolescencije“, navodi se u odluci žirija koju je pročitala Nataša Ninković.
Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu otišla je u ruke Andrije Kuzmanovića za, kako je saopšteno, briljantnu ulogu u filmu „Yugo Florida“.
„On tumači složeno putovanje Zorana, prikazujući i ranjivost i otpornost. Njegova interpretacija sina koji se suočava sa porodičnim izazovima i ličnim rastom čini film duboko potresnim“, navela je Nataša Ninković čitajući obrazloženje žirija, a nakon toga uručila nagradu Kuzmanoviću.
Andrija Kuzmanović je rekao: „Ovo je jako bitna nagrada za mene. Cijeli život sam rastao u Boki, ovo je nagrada koju sam želio cijeli život“, a nagradu je posvetio Nikoli Pejakoviću i Vladi Tadiću.
Zlatna mimoza za najbolju žensku ulogu dodijeljena je ravnopravno – Ex Aequo – Anici Dobroj i Lei Cok, za uloge Dade i Bronje u filmu „Belo se pere na 90“.
„One prikazuju hrabrost, humor i optimizam suočavajući se sa bolešću i porodičnim izazovima. Njihove nijansirane izvedbe donose srce i autentičnost ovoj dirljivoj priči“, pojašnjava se u obrazloženju.
Anica Dobra je u video-poruci rekla: „Kao da nije bilo dovoljno što ste nas u Herceg Novom na otvaranju primili kao svoje i razumjeli našu priču kao svoju, kao da nije bilo dovoljno što ste najbolja publika na svijetu, na sve to ja dobijam nagradu. Mnogo vam hvala na tome što nas puštate da pričamo priče, da ostavljamo tragove, jer važno je da se ne izbrišu, važno je to da ne postoje tabu teme. Hvala što niste ćutali, hvala vam što postojite, hvala svim bakama na ovom svijetu što postoje.“
Lea Cok se zahvalila žiriju koji je prepoznao njenu glumu i istakla da joj je velika čast „što ovu nagradu dijelim sa Anicom, i zahvaljujem se našem domaćinu“.
Specijalno priznanje žirija 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljeno je filmu „15 i po“ zbog, kako je saopšteno, kreativnog i introspektivnog pristupa pripovijedanju. Film prati Nika dok okreće objektiv ka svom životu, nudeći promišljeno i zanimljivo istraživanje njegove potrage za slobodom i izbora koji je oblikuju.
Reditelj i scenarista filma Mišo Obradović rekao je: „Mi smo jedan mali film koji tek počinje svoj festivalski život, zahvaljujem svim mojim saradnicima koji su bili ispred i iza kamere.“
Nagrada „Živko Nikolić“ – za specijalni doprinos filmskom izrazu dodijeljena je reditelju Ivanu Salatiću za film „Otapanje vladara“.
„Filozofsko-vizuelnoj poemi koja prikazuje najviše estetske kvalitete, podsjećajući na filmski izraz Živka Nikolića. Film ističe najdublje brige i metafizičke borbe čovjeka, pjesnika i vladara, koje odjekuju univerzalno“, rekla je Nataša Ninković čitajući obrazloženje žirija.
Primajući nagradu, reditelj Ivan Salatić se zahvalio svojoj ekipi na „čitavom nizu godina koje su trebale da se napravi ovaj film“.
Plaketa „Zoran Živković“ – za najbolji film dodijeljena je filmu „Obraz“ reditelja Nikole Vukčevića.
„Žiri dodjeljuje plaketu ‘Zoran Živković’ filmu ‘Obraz’ Nikole Vukčevića zbog izuzetnog kvaliteta produkcije i izvanredne filmske kreacije. Istorijsko okruženje, sugestivna atmosfera i humanistička poruka čine ovaj film upečatljivim i nezaboravnim filmskim ostvarenjem“, kaže se u obrazloženju.
Milorad Radenović, producent i direktor filma, prilikom preuzimanja nagrade rekao je: „Dugih osam godina smo radili na ovom filmu. Ovu nagradu posvećujemo onima koji nijesu sa nama – scenografu Stanislavu Nikićeviću, rekviziteru Goranu Živkoviću, glumcu Batu Dedivanoviću, garderoberki Mili Čelebić i rasvjetljivaču Marku Kovačeviću.“
Nagrada FEDEORA žirija u sastavu: Stefan Dobriou, Natascha Drubek-Meyer i Stojan Stamenić dodijeljena je filmu „Dobre djevojke / Little Trouble Girls“.
„Nježna, duboko humana priča odrastanja ‘Dobre djevojke / Little Trouble Girls’ režiserke Urške Đukić nam takođe pruža i lekciju za sve generacije. A to je, da ništa i nikad nije konačno, da smo svi na neki način ‘radovi u toku’ i nedovršeni. Bez obzira na to koliko smo stari. Dopali su nam se i impresionirali nas glumački performansi, izuzetna ekonomičnost scenarija, ali i – suštinski – zaista svi ostali filmski elementi. Uključujući i najmoćniju poruku filma: niko i nikad nema pravo da vas ućutkuje, da vam glas utiša“, navodi se u odluci žirija.
<h2>Takmičarska selekcija dokumentarnog filma</h2>
Nagrada Zlatna mimoza za najbolji dokumentarni film 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „Vibracije iz Gaze“.
Film „Vibracije iz Gaze“ pruža potresan uvid u svakodnevni život gluvonijeme djece iz Palestine, rođene i odrasle pod opsadom Izraela, preispitujući da li je njihovo oštećenje sluha posljedica upotrebe zvučnog oružja. U trenutku kada dobar dio svijeta ćuti pred genocidom u Gazi, rediteljka Rehab Nazal izvlači mnogo iz posnog materijala, unoseći nemir u stomak i uzbuđujući savjest gledalaca. Rezultat je film koji potresa do temelja i dokazuje da se ono što se trenutno događa u Palestini tiče svih nas – i da je sramota cijelog čovječanstva“, kaže se u odluci žirija.
Rehab Nazal, rediteljka filma „Vibracije iz Gaze“, uputila je video-poruku u kojoj zahvaljuje žiriju na časti da dobije ovu nagradu.
„Ovo je nagrada za djecu iz Gaze, za svu djecu iz Palestine koja doživljavaju nezapamćen genocid u poslednjih 22 mjeseca. Vrijeme je za sve nas – umjetnike, filmmejkere – da djelujemo. Pozivam vas da ne budete tihi, ustanite prije nego što bude kasno“, poručila je Nazal.
Božidar Kalezić, predsjednik žirija, uručio je nagradu ambasadoru Palestine u Crnoj Gori Rabii Alhantouliju uz riječi: „Živjela zlatna sloboda.“
Žiri su činili: Božidar Kalezić – predsjednik, i članovi Barbara Orlič-Sčipula, Marija Ivanović-Nikičević, Ajzak Najt Vošborn, Raco Nikolić i Valentina Jusuphodžaeva.
U ovoj selekciji dodijeljene su i dvije specijalne nagrade – prva za film „Ljupki duet“, a druga za film „Autobiografija mog dijabetesa“.
<h2>Takmičarska selekcija studentskog filma</h2>
Zlatna mimoza za najbolji studentski film 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljena je filmu „Sretno, Saro“ Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.
„Film ‘Sretno, Saro!’, rediteljke i scenaristkinje Isidore Ratković, snažna je, a istovremeno suptilna priča o odlasku. Kroz intimnu dramu mlade Sare, koja se pred polazak u Australiju oprašta od ljudi koje voli, stvari koje joj znače i grada u kojem živi, film na zreo i autentičan način progovara o problemu odlaska mladih sa Balkana. Minuciozno režiran i potpomognut izuzetnim glumačkim ostvarenjima, ‘Sretno, Saro!’ govori o duboko traumatičnom iskustvu urušavanja intimnih svjetova, ali i društva u cjelini. U isto vrijeme, film je krik jedne generacije prinuđene da potragu za normalnim životom započne daleko od mjesta gdje je rođena i odrasla“, navodi se u obrazloženju.
Rediteljka Isidora Ratković, koja je primila nagradu, rekla je: „Jako sam srećna što sam ovdje treći put sa svojim filmom. Prvi put dobijam nagradu, koju zaista nijesam očekivala jer je konkurencija u selekciji studentskog filma bila odlična. Nadam se da ću nastaviti da dolazim u Herceg Novi.“
Žiri Takmičarskog programa studentskog filma u sastavu Maja Volk – predsjednica, i članovi Aleksandar Radunović i Hazim Begagić, odlučio je da dodijeli i dvije specijalne nagrade, kako bi istakao autorsku hrabrost, inovativne pristupe i svježinu filmskog izraza mladih stvaralaca u regionu. Specijalne nagrade pripale su filmovima „Carpe diem“ i „Sve zbog jednog bika“.
Producent filma „Sve zbog jednog bika“ Sead Smajović rekao je da je ova nagrada „ispunjenje dječačkih snova da naš film bude nagrađivan. Hvala ovom divnom festivalu i vama, draga publiko“, zaključio je on.
TV Niša program serija
Serije koje su bile prikazane u okviru TV Niša nadmetale su se za nagrade Radio-televizije Crne Gore i Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival. Žiri je radio u sastavu trojice reditelja: Pjer Žalica, Ivan Marinović i Senad Šahmanović. Nagrade je saopštio i obrazložio Senad Šahmanović, a uručio Ivan Marinović.
Senad Šahmanović je istakao da je ponosan što je dio nove inicijative za razvoj serija.
„Vjerujem da ćemo u narednim godinama biti u prilici da gledamo projekte ovih kvalitetnih ljudi i da će Crna Gora ponosno izaći na tržište, poput ostalih zemalja iz regiona“, rekao je on.
Žiri je dodijelio tri nagrade. Posebno priznanje žirija ide projektu „Četvrto popodne“ Sare Đurović. Druga nagrada ide projektu „Estavela“ reditelja Matije Jovanovića i Mila Vučetića.
Ravnopravno su podijeljene nagrade projektima „Momci“ Stefana Boškovića i Ivana Đurovića, i projektu „Savršeni“ Maje Todorović.
Završni program
Po završetku ceremonije, pred publikom na Kanli kuli prikazan je film van takmičarske konkurencije „Diva Futura“ rediteljke Giulie Louise Steigerwalt.
„Diva Futura“ je svjetsku premijeru imao u okviru glavnog takmičarskog programa festivala u Veneciji, a jednu od glavnih uloga tumači Lidija Kordić, prva crnogorska glumica koja je izabrana za učešće u prestižnom programu „Evropske zvijezde u usponu“ (European Shooting Stars) Filmskog festivala u Berlinu.
Ovo je fiktivni biografski film koji prikazuje početke italijanske industrije za odrasle u osamdesetim i devedesetim godinama. Priča prati zvijezde i producente koji su mijenjali kulturu, otkrivajući životne priče skrivene iza glamura.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
Tokom proteklih sedam dana publika u Herceg Novom uživala je u više od 60 filmova, novim serijama i pratećim programima, na pet lokacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Film „DJ Ahmet“ osvojio Grand Prix na 38. Filmskom festivalu Herceg Novi

Serija „Volja sinovljeva“, rezultat sedmogodišnjeg rada tima obilježenog snažnim autorskim pečatom i posvećenošću cijele ekipe, i kako su kazali autori, donijela je potpuno novo iskustvo na domaćoj i regionalnoj sceni, jer ovakav žanrovski spoj epske avanture, drame i futurističke mašte do sada nije bio prisutan u domaćoj kinematografiji.
Na festivalu u Herceg-Novom predstavljena je serija „Volja sinovljeva“, projekat koji je režirao Nemanja Ćeranić, po scenariju Strahinje Madžarevića, dok glavne uloge tumače Igor Benčina, Isidora Simijonović, Marta Bjelica i Sergej Trifunović.
Scenarista Strahinja Madžarević podsjetio je da su on i Ćeranić projekat započeli još tokom studija, najprije kao film.
- To je bilo iz inata i želje da uradimo nešto nama važno. Kada je 2017. godine snimanje stalo, odlučili smo da nastavimo kao seriju. Od prve verzije scenarija do danas prošlo je više od deset godina. U tom procesu sazreli smo i kao autori i kao ljudi. Projekat je trajao osam godina, kao jedna škola. To je trebalo da bude naš prvijenac, ali splet okolnosti je odredio drugačije. Ipak, žar je ostao do kraja, a osjećaj ponosa da smo uspjeli da vjerujemo u projekat i okupimo veliki broj saradnika je ono što nas nosi - rekao je Madžarević.
Producent Aljoša Ćeranić ocijenio je da su gledaoci na ovim prostorima navikli na laganije žanrove, socijalne drame ili komedije, ali da se trendovi mijenjaju.
- Danas publika prati Netflix, HBO, Amazon Prime. Ljudi su upoznati s modernim serijama i otvoreni za nova iskustva. Upravo novina privlači pažnju. Posljednjih godina kriminalističke serije dominiraju kod nas, ali mislim da će mlađa publika, koja voli da bindžuje, tek u budućnosti otkriti puni potencijal ovakvih priča - rekao je Ćeranić.
Prisjećajući se procesa snimanju, Ćeranić je naglasio snagu zajedništva ekipe.
- Ekipa je bila ujedinjena, nije bilo dileme da li možemo, kolektivna snaga je prevladala. Fizički su scene bile zahtjevne, od kaskada do borbi, ali uz pomoć stručnjaka uspjeli smo da ih izvedemo na visokom nivou - istakao je Ćeranić.
Za vizuelni identitet serije bio je zadužen supervizor vizuelnih efekata Ivan Čolović, koji je istakao da je taj elemenat ključan za autentičnost projekta.
- Ovakva tema zahtijeva snažan vizuelni izraz. U početku smo imali ograničen budžet, ali odlučili smo da uđemo u to putovanje. Naša ekipa je od početka bila uključena u dizajn svega, od scenografije do efekata. Radili smo kreativno, često improvizovali, ali rezultat je autentičan. To iskustvo nam je dalo ogromno znanje i sigurnost za buduće projekte - rekao je Čolović.
Kazao je i da „Volja sinovljeva“ u sistemu nedostatka mašte, &nbsp;otvara vrata novim pričama i autorima, a da je futurizam taj koji može otkriti buduće probleme i ponuditi nove ideje.
- Bilo bi sjajno kada bi se i drugi autori ohrabrili da idu ovim putem. Lako je baviti se istorijskim ili savremenim temama, ali kada krenete u budućnost – to je prostor čiste mašte. A mašta nam danas nedostaje. Djeca žele gotova rješenja, a mi smo zaboravili na fantaziju. Futurizam nam može otkriti buduće probleme i nove ideje. Zato smatram da je važno da se više bavimo maštom, kao i da vratimo dječije filmove, jer djeca su naša budućnost. Fali nam jedan Branko Kockica - naveo je Čolović.
Više informacija o programu FFHN tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ i https://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

„Volja sinovljeva“ priča iz budućnosti otvara prostor čiste mašte i privlači pažnju

Dokumentarni film „Čovjek lavina“, posvećen legendarnom bubnjaru Dragoljubu Đuričiću, biće premijerno prikazan na Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro Film Festival, u utorak, 26. avgusta u 21 čas, u okviru specijalne revijalne selekcije, na lokaciji festivala Forte Mare, saopštili su organizatori manifestacije.
 
- U režiji Slobodanke Radun, a u produkciji Jasmine Karajlović i Karla Kalezića, dokumentarni film „Čovjek lavina“ donosi snažan, emotivan i dinamičan portret muzičara koji je obilježio epohu ne samo kao umjetnik, već i kao simbol otpora, energije i autentičnog izraza- stoji u najavi premijere.
Kako su iz organizacije festivala poručili, publika će moći da kroz arhivske snimke, lične priče i muzičke segmente, prati Đuričićev životni i umjetnički put od djetinjstva u Cucama, preko mladalačkih dana u Herceg Novom, uspona kroz najpoznatije bendove bivše Jugoslavije (Leb i sol, Riblja čorba, YU grupa), pa sve do njegovog učešća u građanskim protestima 90-ih i stvaranja Balkanske lavine, prve regionalne perkusionističke grupe.&nbsp;
- Đuričić je bio više od muzičara – bio je pokret, ideja, lavina. Film otvara prostor za prisećanje, ali i ponovno prepoznavanje njegovog značaja za muzičku i društvenu scenu regiona.“Ovo nije samo film o muzici. Ovo je film o čoveku koji je svojim ritmom budio ljude- poručuje rediteljka Slobodanka Radun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fq2nZKH4SI-k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kako su kazali organizatori, „Čovjek lavina“ je sniman na lokacijama koje su obilježile Đuričićev život i karijeru, a kroz razgovore sa njegovim prijateljima, kolegama i članovima porodice, pruža gledaocima priliku da upoznaju čovjeka iza bubnjeva emotivnog, strastvenog, često neshvaćenog umjetnika čija je harizma i danas inspiracija mnogima.
Autorsku ekipu filma čine rediteljka Slobodanka Radun, direktor fotografije Đorđe Družetić, montažer Uroš Timotijević, dizajn zvuka Slobodan Mihajlović. Koordinator produkcije i PR filma je Sonja Todorović-Šegrt.
U filmu govore Anton Krstović i Zoro Martineti (Egzodus), Vlatko Stefanovski, Lav Bratuša, Zdravko Čolić, Kiki Lesandrić, Žika Jelić, Lav Bratuša i mnoge druge javne ličnosti i prijatelji, kao i sinovi Đuričića.
Film je produciran od strane Montenegro Max Film-a iz Podgorice, Eklips 92 Skoplje, podržan od strane Filmskog Centra Crne Gore, Radio-televizije Crna Gora, Sekretarijata za kulturu glavnog grada Podgorice, Opštine Herceg Novi i Opštine Cetinje.
Premijera filma „Čovjek lavina“, ističu organizatori, biće jedan od centralnih događaja revijalnog programa i važan trenutak za sve ljubitelje dokumentarnog filma, muzike i ličnih, duboko ljudskih priča.
Nakon premijere organizovan je koktel u restoranu Jadran od 23 časa.

Premijera filma o Dragoljubu Đuričiću sjutra na Filmskom festivalu u Herceg Novom

Ekipe igranih filmova koji su u konkurenciji za Grand Prix Filmskog festivala Herceg Novi – „Belo se pere na 90“ i „15 i po“, kao reditelj dokumentarnog filma „Stanić, stoljeće“ održali su danas pres konferenciju na kojoj su govorili su o kreativnom procesu, regionalnoj saradnji i snažnim emocijama koje njihova ostvarenja prenose.
Autorka romana i scenaristkinja „Belo se pere na 90” &nbsp;Bronja Žakelj pojasnila je proces nastanka filmske adaptacije njenog djela, kao i kako je došlo do saradnje sa rediteljem Markom Naberšnikom i timom okupljenim oko projekta.
- Kada je Marko došao kod mene sa idejom da bi započeo adaptaciju knjige, nisam odmah rekla da hoću film. Nije mi to bilo nešto o čemu bih se bez razmišljanja odlučila, jer se ipak radi o vraćanju u fikciju. Bilo mi je važno s kim ću da radim. Kada smo se upoznali, imali više susreta, vidjela sam da je Marko na pravoj strani. On je doveo i Aleša i tada sam znala da je to to. Ako ikada, onda sada, jer se ne radi samo o meni, već i o mojoj porodici, o ljudima koji su još tu i onima kojih više nema. To nosi veliku odgovornost- rekla je Žakelj.
Naglasila je da joj je od početka bilo bitno da na scenariju rade svi zajedno.
- Da govorimo šta ide, šta hoćemo da kažemo, kako ostati vjerni priči i kako sve to prevesti na filmski jezik. Pisanje romana jeste individualni sport, ali ovdje se radi o zajedničkom stvaranju. Nekada sam imala osjećaj kao da sjedim u vozu sa ekipom, a taj voz ne vozim ja. Tada moraš imati povjerenje u onoga ko vozi, u Marka. I to povjerenje se desilo- pojasnila je Žakelj.
Na pitanje kako je bilo ponovo proživljavati sopstvenu priču kroz film, priznaje da je imala snažne emocije.
- Kada sam prvi put gledala film, osjećala sam nemir i strepnju. Ali, nakon prvih scena, sve to se pretvorilo u osjećaj mira. Iznenadilo me je koliko sam bila smirena. Znala sam da smo napravili nešto lijepo. Na premijeri u Sarajevu nisam znala šta da očekujem od publike. Bilo je emotivno, snažno, ali i ljekovito- navela je Žakelj.
Vjeruje da film, baš kao i knjiga, nosi univerzalne teme.
- Radi se o prolaznosti, smrti, bolesti, ali i o sjećanjima, odrastanju i nadi. To su teme koje su svima bliske. Kroz knjigu se dotaklo mnogo ljudi, a nadam se da će se to isto desiti i sa filmom- poručila je Žakelj.
Glumica Anica Dobra istakla je da je film „Belo se pere na 90“ veliki projekat, koji će, kako smatra, u slovenačkoj kinematografiji sigurno postati nešto kultno i što će se gledati i za 30 godina. Kazala je da ulogu nije očekivala.
- Često se kaže da uloge dolaze do nas, da mi ne dolazimo k njima. Što se mene lično tiče, to nisam očekivala. Ja sam introvert, nisam u situaciji da se guram i borim za uloge, nego očekujem da neko dođe i da mi nešto ponudi. I za takve glumice, kao što sam ja, neko kao što je naš Aleš nije samo dragocjen, nego mi određuje zapravo životni i umjetnički put- rekla je Dobra.
Kazala je da je scenario dobila na čitanje bez dodatnih objašnjenja.
- Nisam znala da postoji knjiga, nisam znala da je najčitanija knjiga u Sloveniji. Dobila sam scenario, rekli su: ‘pa reci šta misliš’. Na prvo čitanje emotivno me je jako pogodio- navela je Dobra.
Dodala je i da je kasting za projekat bio jedan od najizazovnijih u njenom životu.
- Aleš je napravio scenografiju ‘kuhinje’ iz 80-ih godina, gdje smo radili kasting. Imala sam kostim, imala sam šminku. Dva mjeseca spremala sam te scene. Postojala je barijera jezika i, naravno, strah, ali poslije tog kastinga sve je bilo jasno. Naravno, čekalo me je mnogo izazova na nepoznatom terenu- rekla je Dobra.
Istakla je da je proces rada otvorio teme koje Dobra opisuje kao duboko lične i univerzalne.
- Kopali smo dalje po svemu tome i prepoznavali ono šta smo bili kao djeca — koliko smo bili pametni, koliko smo imali ljubav za sve i koliko smo život shvatali iskreno, za razliku od odraslih koji sjede ispred TV ekrana i ćute. Kada iskopaš to, shvatiš da ništa ne može da se opere na 90, da uvijek ostane neka mrljica u tkanju, i sa tom mrljom moramo da se borimo. Ali to je život sam- rekla je Dobra.
Producent Aleš Pavlin istakao je da je film je prošao kroz dug i zahtjevan proces, podsjećajući da je prvi put prikazan publici u Sarajevu.
- Film je produkcijski izuzetno bogat, sniman je u Trstu, na različitim lokacijama po Sloveniji, a imamo i sjajan glumački ansambl. Mislim da smo stvorili pravu slovenačku ‘all-star’ postavu. To je film koji će obilježiti naše živote i vjerujem da će ostati važan za Sloveniju i širi prostor decenijama- rekao je Pavlin.
Ukazao je da je film realizovan uz podršku brojnih partnera iz Crne Gore, Hrvatske, Italije, Srbije, Sjeverne Makedonije.
- Ovo je više od filma. To je umjetnost koju smo prenijeli u budućnost. Siguran sam da će ovaj film pronaći svoj put do svake zemlje, i na festivalima i u bioskopima. Zahvaljujem se svim partnerima, posebno Crnoj Gori i Miljanu na doprinosu- zaključio je Pavlin.
Glumica Lea Cok kazala je da roman nije mogla nigdje drugo da čita nego u banji.
- Tamo sam mogla da osjetim kao da sam u vodi. Bilo je toliko emotivno da sam morala staviti sol unutra da se prizemim- navela je Cok.
Kazala je da su je neke podudarnosti u scenariju posebno dirnule.
- Bronja je htjela da bude doktorica. I ja sam to željela kao mlada, jer djeca razumiju da doktori pomažu ljudima. Kasnije sam shvatila da postoje i drugi načini da se pomogne &nbsp;kroz umjetnost, kroz likove koje igraš. To je i moj put- navela je Cok.&nbsp;
Istakla je da je Bronjin lik spojio život, smrt i unutrašnji mir:
- Ona, pored svih rana, ostaje u ljubavi i ljepoti. To je kao što Kinezi kažu – lotus izrasta iz blata. Iz najgorih situacija izraste najljepši cvijet. To je život- kazala je Cok.
Koproducent Miljan Vučelić smatra da je izuzetno značajno učestvovati na ovakvom projektu, navodeći da je riječ je o prvom igranom filmu koji je koproduciran između Crne Gore i Slovenije.
- Bio sam siguran da će se upravo sa ovom pričom to desiti, prije svega zato što je iskrena, emotivna, dobra priča, sa univerzalnom porukom koja se tiče svakog čovjeka- rekao je Vučelić.
Na pitanje kada bi publika u Crnoj Gori mogla očekivati premijeru van festivala, Vučelić je kazao da se nada da će se početkom sledeće godine film naći u bioskopima u Crnoj Gori.
Reditelj filma „15 i po“ Milivoje Mišo Obradović kazao se prilikom ideje za film vodio mišlju iz književnosti Kiša da je knjiga namijenjena „za djecu i osjeljive“, a koja nas &nbsp;zapravo uči da budemo srećni i pozitivni, ali i da priznamo nasljeđe i sjenke.
Na pitanje koliko u filmu ima autobiografskog, Obradović je kazao da to nije fokus.
- Uopšte nije autobiografsko, ili je to najmanje. U svim tim likovima koje sam napisao, &nbsp;nisam taj glavni lik. Ja sam njegova vjerenica, ponekad jedan od roditelja, nekad dječak, nekad kolega koji iza leđa nešto šapuće. To se može desiti i vama i bilo kome od nas- naveo je Obradović.
Rekao je da mu je bilo važno da sve utiske o životu i svijetu i fenomene koji ga zanimaju polako „sipa u likove i situacije“.
- Kad sam pisao scenarij, imao sam „dvaput 15 i po“. To su životni ciklusi koji dolaze na četiri-pet godina, kao olimpijski. Gledajući iz perspektive odraslijeg, uvijek postoji trenutak oko 15–16. godine kada čovjek pristaje na „igru sistema“ u zamjenu za malo sigurnosti. Ali postoji i šansa da se izbori preispitaju, da se donese nova odluka, da se koriguje put- rekao je Obradović.
Na pitanje kako je balansirao ulogu reditelja i glumca, Obradović je istakao da se oslanjao na osjećaj mjere i iskustvo.
- Prošlo sam toliko toga kao glumac, gledao sam druge reditelje, njihove faze i procese na filmu, televiziji, pozorištu. To mi je bila velika škola. Ovaj film je zapravo svakodnevni dijalog, a ne ‘velike scenarističke intervencije’. Ponekad je trebalo samo srećno i vješto usmjeravanje, oblikovanje i kombinovanje- naveo je Obradović.
Glumica Kristina Obradović, kazala je da je prisustvola procesu nastanka scenarija od prvih bilješki do faze kada se on oblikovao.
- Vrlo rano sam shvatila da tu ima mnogo toga što je pozajmljeno iz stvarnog života, ne samo našeg. Pitala sam se koliko će ljudi razmišljati o tome šta je zaista lično, a šta je fikcija. Ali onda sam shvatila da to nije suština. Bavimo se idejom, a ne objašnjavanjem granica između stvarnog i zamišljenog- navela je Obradović.
Govoreći o liku Marije, Obradović je kazala da joj je bilo posebno stalo da u lik unese dodatnu dimenziju.
- Često sam se prepoznavala i u Niku i u Mariji. Bilo mi je važno da Marija ne bude samo lik koji stalno nešto traži i ponavlja, nego da ima kontrapunkt, nešto više. Mislim da smo to i postigli- rekla je Obradović.
Glumac Emir Ćatović, kazao je da kad je dobio tekst i kad su znali da će krenuti u priču zajedno sa Mišom da je,osjećao da će biti komplikovano i teško.
- Mišo je svaki zarez, tri tačke postavljao sa razlogom, i trebalo je do tih mjesta doći. To je zahtijevalo traganje, istraživanje, vraćanje kroz probe, ponekad po nekoliko puta, da se pronađe mjera i balans- rekao je Ćatović.
Govoreći o dokumentarnom filmu „Stanić, stoljeće”, reditelj Andro Martinović kazao je da mu je želja bila da film izgleda kao produžen razgovor sa Stanićem.
- Moja je namjera bila da kao autor što više iščeznem, da ostane takav film. Drago mi je ako je barem djelimično uspio da prenese osjećaj ličnog razgovora sa mojim junakom- naveo je Martinović.
Govoreći o samom procesu rada, Martinović je rekao da nije imao unaprijed jasnu ideju, već se ona formirala tokom istraživanja.
- Stanića sam poznavao, bio sam njegov prijatelj, ali raditi film o nekome je nešto sasvim drugo. Nažalost, tokom rada na filmu on je preminuo i tada sam shvatio da je kasno da snimim nove razgovore s njim. Morao sam da se oslonim na arhivu, rijetke intervjue i dokumentarne zapise. On nije volio javne nastupe, ali su u arhivi ostale briljantne misli i razmišljanja koja sam uvrstio u film- kazao je Martinović.
Rekao je da je montaža bila posebno zahtjevan, ali i inspirativan dio posla.
- Obično je montaža stresna, jer pokaže sve što nedostaje. Ali ovdje je bilo drugačije, &nbsp;osjećao sam da se film sam oblikuje. Kombinovao sam snimke, slike, govore, a onda shvatio da ih mogu povezati poput muzičke teme, kao da svi učesnici govore istu melodiju, svako na svoj način- rekao je Martinović.
Više informacija o programu FFHN tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ &nbsp;ihttps://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Pavlin: Ovo je više od filma. To je umjetnost koju smo prenijeli u budućnost

Film „Vidra“ donosi snažnu poruku o važnosti prepoznavanja i prevazilaženja ličnih trauma, ali i ohrabruje mlade i društvo u cjelini da otvoreno razgovaraju o problemu nasilja među mladima.
To je poruka sa prve pres konferencije Filmskog festivala Herceg Novi povodom crnogorske premijere Filma „Vidra“, prikazanog sinoć na Kanli Kuli.
Reditelj Srđan Vuletić rekao je da su sretni i počašćeni što je film „Vidra“ otvorio FFHN.
- Iako je u pitanju crnogorski film, rađen je u većinskoj produkciji Crne Gore, uz koprodukcije iz Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Nama je bilo važno da film predstavimo publici koja razumije sve nijanse koje nosi priča, pa je FFHN &nbsp;festival bio logičan izbor nakon sarajevske premijere - kazao je Vuletić.
„Vidra“ je, prema riječima reditelja, prije svega film o borbi sa traumom i procesu njenog prevazilaženja.
- Naš film pokušava da ohrabri ljude da razumiju vlastite traume kao alatku – tek kad ih prepoznamo, možemo krenuti putem njihovog rješavanja. Glavna junakinja prolazi put od djevojke na koju svijet utiče, do djevojke koja sama utiče na svijet. Ona dolazi do spoznaje da trauma nije nešto od čega treba bježati, već iskustvo koje se može pretvoriti u nešto pozitivno za budućnost - pojasnio je Vuletić.
Istakao je da ovo nije priča ispričana na "Disney" način.
- Trauma o kojoj govorimo je drugačija, kompleksna i predstavljena na poetičan, metaforičan način - rekao je Vuletić.
Govoreći o saradnji sa mladih glumcima, Vuletić je kazao da nije bilo ustupaka u odnosu na profesionalne produkcije:
- Nismo mijenjali ritam snimanja, niti storyboard. Mladi glumci su iznijeli svoje uloge maksimalno ozbiljno, bez ustupaka. Zapravo, oni su od nas zahtijevali da damo maksimum. Bilo je jasno da možemo dobiti što god poželimo, ali onda odgovornost je bila na nama da viziju izguramo do kraja - kazao je Vuletić.
Komentarišući naziv filma „Vidra“, Vuletić je pojasnio da je inspirisan životnjom karakterističnom za podneblje Skadarskog jezera i da nosi posebnu simboliku.
- Vidra je svojevrsna vizualna metafora traume glavne junakinje. Iako je fizički nikad ne vidimo, ona postoji kao njena imaginacija, njena unutrašnja slika. Na kraju filma, bez otkrivanja detalja, upravo se u motivu vidre prepliću i trauma junakinje i trauma njenog oca - naveo je Vuletić.
Scenarista Stefan Bošković naglasio je da iako se radi o tinejdžerki, da nije riječ samo o priči o jednom adolescentnom iskustvu, već o pokušaju da se razumije cijela generacija i njihova percepcija odnosa, nasilja i sazrijevanja.
Kazao je da je proces pisanja bio zahtjevan i uključivao je i razgovore sa mladima.
- Angažovao sam mnogo djece. Dok su čitali dijelove scenarija, pitao sam ih kako bi reagovali u datim situacijama. Posebno me zanimalo kako bi djevojke odgovorile u trenucima nasilja ili konflikta. To mi je pomoglo da shvatim granicu između onoga što ja mislim i onoga što one doživljavaju - pojasnio je Bošković.
Ukazao je da je posebno odgovorno kada muškarac piše o iskustvima djevojčica i djevojaka.
- To je osjetljiva tema. Nije dovoljno samo napisati priču, već je važno razumjeti i odgovornost. Nasilje je prisutno svuda u našim životima i mislim da je jako važno o tome govoriti objektivno i precizno, posebno kada je riječ o odnosima muškaraca prema djevojčicama i djevojkama. To je suština ovog filma - naveo je Bošković.
Dodaje da bez perspektive tinejdžerke Vidra ne bi mogla da funkcioniše.
- To je priča o problemu koji se desi između prijatelja, prvi put, i svi to pokušavaju da riješe. Postoji osjećaj pokore, ali i solidarnosti. Mladi odnose proživljavaju na svoj način i to je ono što je mene zanimalo - naveo je Bošković.
Kazao je da su se on i Vuletić pitali kako film treba da se završi.
- Da li će neko prijaviti nasilje? Na kraju smo shvatili – moraju. Jer jedino na taj način priča može da otvori prostor za promjenu - naveo je Bošković.
Istakao je da film ne nudi gotove formule, već postavlja pitanja i otvara prostor za razgovor.
- Pišem samo stvari koje osjećam. Mislim da je važno da se o nasilju govori, posebno među mladima, jer to nije nešto što se smije prećutati. U tome vidim i smisao Vidre – da otvori diskusiju i da nas natjera da mislimo o odgovornosti - zaključio je Bošković.
Glumica Maša Drašler, koja u filmu filmu glumi Hanu, kazala je da se iz lične perspektive nije mogla poistovjetiti sa iskustvom koje ima Hana, navodeći da je kroz snimanje razumjela i povezala se sa njenim načinom razmišljanja.
- Priča je, zapravo, generacijska, jer se dotiče teme vršnjačkog nasilja koje je danas itekako prisutno. Mislim da to ljudi moraju shvatiti, jer samo tako se može mijenjati stanje. To je tema od velike važnosti za moju generaciju - navela je Drašler.
Istakla je da je ekipa na snimanju bila divna prema mladima, navodeći da je to je presudno da se glumac može prepustiti i dati svoj maksimum.
Glumac Savin Perišić, koji u filmu glumi Balšu, rekao je da je lik kojeg glumi veoma nesiguran, navodeći da shvata zašto se ponekad tako ponaša, ali da ne opravdava to što je uradio.
Istakao je da vjeruje da vjeruje da ovaj film nosi snažnu poruku i da može da promijeni ljudima mišljenje.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Vuletić: „Vidra“ je film o borbi sa traumama i putu ka oslobađanju

Crnogorskom premijerom dugometražnog igranog filma „Vidra“ (Otter), reditelja Srđana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića i dodjelom nagrade „Milan Žmukić“ legendarnom piscu, scenaristi i reditelju Dušanu Kovačeviću, jednom od najznačajnijih autora jugoslovenske i regionalne kinematografije, otvoren je 38. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival. Pred publikom na prepunoj pozornici Kanli Kule poklonila se brojna ekipa filma „Vidra“ na čelu sa Vuletićem, koji je izrazio zadovoljstvo što film crnogorsku premijeru ima u Herceg Novom. Ovogodišnja tema otvaranja festivala „Bilo jednom u Herceg Novom“ bila je posvećena gradu koji ima pregršt neispričanih priča, od kojih bi svaka mogla biti film. Program otvaranja su vodili glumački par Miloš Pejović i Marija Bergam, a Himnu Crne Gore i Odu radosti izveo je hor Vokalisti pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarevića. Svečanosti su prisustvovale brojne zvanice izu svijeta filma i javnog života, koje su prethodno prošetale crvenim tepihom podno Tore. Otvarajući festival, pisac, scenarista i reditelj Dušan Kovačević evocirao je uspomene na svoje stvaralačke početke i ljude sa kojima je gradio svoju bogatu karijeru u pozorištu i filmu dugu 50 godina. - Radio sam sa svim velikim glumcima i rediteljima bivše Jugoslavije. Danas se i dalje družim sa ljudima iz tog svijeta: iz filma, književnosti, pozorišta, i imao sam sreću da kroz život steknem mnogo prijatelja. U pozorišta sam ušao kao student treće godine akademije i zatekao sam ih u njihovim najboljim godinama. A kako je vrijeme prolazilo, većina njih je otišla. Danas, kada gledam svoje filmove, u njima prepoznajem ljude sa kojima sam nekada sjedio i radio. Ti moji prijatelji pretvorili su se u imena ulica, trgova i spomenike - rekao je Kovačević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824080840_a5715658284b34358407389e15c57495cae8e25b0a50103dc4c441a9aff2997b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824080840_a5715658284b34358407389e15c57495cae8e25b0a50103dc4c441a9aff2997b" data-rendition-name="original" width="1140" height="650" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"></figure>  Prisjetio se i saradnje sa Milanom Žmukićem, producentom prvog filma Beštije koji je radio 1976. godine. - Sa Milanom sam radio i on je bio u pravom smislu gospodin, čovjek od znanja i od riječi. Posle „Beštija“ nastavili smo sa radom, od „Ko to tamo peva“ preko Maratonaca i „Sabirnog centra“ do brojnih drugih filmova sve do njegovog odlaska - naveo je Kovačević koji je proglasio festival otvorenim. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla da je za 38 godina Filmski festival u Herceg Novom izrastao u jednu od najvažnijih kulturnih adresa Crne Gore. - Prikazati film na pjaceti starog grada , ili dokumentarni film u bašti kuće Iva Andrića, a da ne govormo o počasti da ti se igrani film prikaže na Kanli Kuli, vjerujem da i već samo za sebe predstavlja doživljaj. A još kada film bude jedan od onih, zbog kojih volimo film, koji dodirne dušu i nekako je izmijeni. Od onih, ne nužno pobjedničkih, nego onih što se pamte - navela je Vujović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824080840_c02ba3b3ba3187172523da0bb39db63bb0ce06a231449ec73f19e2b65c5c0e57.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824080840_c02ba3b3ba3187172523da0bb39db63bb0ce06a231449ec73f19e2b65c5c0e57" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"></figure>  Ocijenila je da je kinematografija ojačala. - Samo između 2021. i 2024. godine podržano je više od 120 filmskih projekata, u iznosu većem od četiri miliona eura, dok je u ovoj godini, podržano 39 projekata sa 1,36 miliona eura. Taj kontinuitet ulaganja stvorio je plodno tlo za razvoj crnogorskog filma i jasno je vidljiv u programu našeg festivala - istakla je Vujović. Podsjetila je da je crnogorska kinematografija ojačala na međunarodnoj sceni – od Berlinalea do Roterdama, Soluna i Talina, svi znaju za Filmski centar Crne Gore i naše sineaste. - Ovo je pokazatelj predanog dosadašnjeg rada i zaloga za budućnost - poručila je Vujović. Govoreći o ovogodišnjoj selekciji dugometražnog filma, ministarka je istakla da se ponose sa osam crnogorskih ostvarenja, od čega pet većinskih. - Takođe, primjećujemo da su većina filmova koprodukcije iz regiona. Time film potvrđuje da smo dio jednog prostora, i da zajedničkim znanjima stvaramo raskošne priče, da širenjem znanja i povezivanjem možemo kreirati filmove vrijedne svjetske pažnje. U takvoj atmosferi saradnje, privlačimo i pažnju evropskih i svjetskih producenata i oni se odlučuju da podrže naše filmsko stvaralaštvo - rekla je Vujović. Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da ga raduje što novske tvrđave, trgovi i ulice i ovog avgusta postaju mjesto povezivanja filmskih stvaralaca iz naše države, regiona i Evrope, prostor za profesionalno umrežavanje i saradnju između autora, producenata i distributera.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824080840_e8928d928a5f6b1701899dce05728fc57ec1af673e95a515716355bb9c32a5dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824080840_e8928d928a5f6b1701899dce05728fc57ec1af673e95a515716355bb9c32a5dd" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa otvaranja festivala"></figure>  - Naročito je važno da istaknem značaj koji ovaj festival ima za razvoj publike – on nudi priliku da posjetioci, posebno mlađe generacije, upoznaju različite filmske estetike i razviju osjećaj pripadnosti zajednici koja cijeni umjetnost, što je od suštinskog značaja za održivost kulturnog života grada - kazao je Katić. Prema njegovim riječima, potvrđuje se to i ove godine da je među gostima, autorima i u organizacionom timu veliki broj onih koji su film zavoljeli upravo na hercegnovskom festivalu. - Među njima su autori i naši Novljani – Ivan Salatić, Maja Todorović, Ivan Marinović - dodao je Katić. Istakao je da za njih u lokalnoj samoupravi, značaj ovog festivala prevazilazi ono što nam donosi sedam dana programa, „on je najjači argument da Herceg Novi zovemo gradom filma“. - Strateško usmjerenje lokalne uprave je da Herceg Novi pozicionira kao atraktivnu destinaciju za snimanja. Tokom posljednjih nekoliko godina u našem gradu je snimano nekoliko filmova i serija, uskoro počinje snimanje još jedne regionalne serije, a interesovanje da svoje projekte realizuju u Herceg Novom iskazalo je više produkcija iz okruženja, Evrope i svijeta - rekao je Katić. Više informacija o programu FFHN koji će trajati narednih sedam dana i tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ i https://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža. Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Premijerom filma „Vidra“ i dodjelom nagrade Dušanu Kovačeviću otvoren 38. Filmski festival Herceg Novi

Filmski festival Herceg Novi ove godine prestižnu Nagradu „Milan Žmukić“ dodjeljuje legendarnom piscu, scenaristi i reditelju Dušanu Kovačeviću, jednom od najznačajnijih autora jugoslovenske i regionalne kinematografije.
Ovo visoko priznanje iz oblasti filmskog stvaralaštva dodjeljuje se u znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, regionalnoj i evropskoj kinematografiji.
Svečana dodjela nagrade zakazana je za subotu, 23. avgust, na ceremoniji otvaranja 38. izdanja Filmskog festivala Herceg Novi na Kanli Kuli, gdje će Kovačević i proglasiti festival otvorenim. Nekoliko dana kasnije biće upriličeno i njegovo književno veče, u čast izuzetnog stvaralaštva.
Dušan Kovačević je autor kultnih filmskih ostvarenja koja su postala antologijska djela jugoslovenske i domaće kinematografije. Među njima su „Beštije“ (u režiji Živka Nikolića), „Ko to tamo peva“ i „Maratonci trče počasni krug“ (režija Slobodan Šijan), „Poseban tretman“ (Goran Paskaljević), kao i „Andergraund“ (Emir Kusturica), za koje je dobio prestižne nagrade, uključujući Zlatnu palmu u Kanu. 
 
Takođe, Kovačević kao scenarista i reditelj, potpisuje filmove „Balkanski špijun“ (Zlatna arena u Puli), „Profesionalac“ i „Nije loše biti čovek“. Scenario za film „Sveti Georgije ubiva aždahu“, po njegovoj drami, režirao je Srđan Dragojević 2009. godine.
Ovo priznanje imenovano je u čast čuvenog jugoslovenskog filmskog producenta i dugogodišnjeg direktora festivalskih i filmskih institucija Milana Žmukića, koji je 1987. osnovao Jugoslovenski festival filmske režije, današnji Filmski festival Herceg Novi. 
 
Svečano otvaranje ovogodišnjeg izdanja Filmskog festivala Herceg Novi "Sve boje filma" obilježiće crnogorska premijera dugometražnog igranog filma „Vidra“ reditelja Srđana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića, koji će, nakon svjetske premijere na Sarajevo Film Festivalu, prvi put biti prikazan publici u Herceg Novom.
Projekcija će biti održana na Kanli kuli, 23. avgusta sa početkom u 21:30 časova, u prisustvu filmske ekipe i brojnih gostiju iz zemlje i regiona. 
 
Od 23. do 29. avgusta, Herceg Novi će 38. put postati regionalni centar filmske umjetnosti, domaćin jednog od najznačajnijih festivala u jugoistočnoj Evropi. 
 
Ove godine Festival publici donosi više od 60 ostvarenja u tri takmičarske selekcije, kao i u bogatim revijalnim programima, pod sloganom „Sve boje filma“.

Nagrada FFHN „Milan Žmukić“ legendarnom piscu, scenaristi i reditelju Dušanu Kovačeviću

Trideset i osmi Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće održan od 23. do 29. avgusta, a najznačajniji filmski događaj ljeta publici donosi više od 60 ostvarenja u tri takmičarske selekcije i revijalnim programima, pod sloganom „Sve boje filma“. Onlajn prodaja karata za projekcije u okviru Filmskog festivala Herceg Novi &nbsp;Montenegro Film Festival je počela.
Posjetioci FFHN-a imaće priliku da pogledaju značajna filmska ostvarenja koja su obilježila prvih osam mjeseci ove godine i da steknu uvid, u aktuelna kretanja evropske i svjetske kinematografije, istakao je selektor selekcije igranog filma u okviru FFHN, Vuk Perović.&nbsp;
Svečano otvaranje festivala zakazano je za 23. avgust od 21 čas na Kanli kuli, nakon čega Festival otvara domaći film, koji u Herceg Novi stiže sa svjetske premijere -Vidra, reditelja Srđana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića &nbsp;,koji je međunarodnu pažnju privukao još u fazi razvoja, osvojiviši Eurimages nagradu na Cinelinku, priznanje The Best Pitch na WEMW i izborom za Cinnefondation program Cannes L’Atelier festivala u Kanu.&nbsp;
Bašta Kuće nobelovca Iva Andrića biće mjesto susreta sa dokumentarnim filmovima iz cijelog svijeta, koje je selektovao reditelj Vladimir Perović. &nbsp;
Nova generacija autora predstaviće svoje radove u selekciji studentskog filma, koja se ove godine održava na novoj lokaciji – u Starom gradu, na Trgu Mića Pavlovića, uz selektorski potpis rediteljke Sare Stijović.&nbsp;
Posebnu pažnju izaziva nova selekcija nazvana TV niša, ove godine revijalna, u okviru koje će biti prezentovana najnovija ostvarenja u produkciji televizijskih serija i održana takmičarska sesija mladih crnogorskih autora.&nbsp;
Program Kino Evropa, kao i filmovi Mreže festivala Jadranske regije, biće prikazivani u dvorani „Park“.&nbsp;
Na tvrđavi Forte mare publika će moći da uživa u specijalnim projekcijama posvećenim legendama: „Buka“ – filmski portret virtuoza bubnja Dragoljuba Đuričića, „Vude, ti si pobijedio“ – o životnom i umjetničkom putu oskarovca, reditelja, scenariste, animatora i profesora Dušana Vukotića i „Haustor“ o istoimenom, kultnom muzičkom sastavu.&nbsp;
Jedna od specijalnih projekcija rezervisana je i za dokumentarni film “Stanić, Stoljeće”, o velikom slikaru Voju Staniću, u režiji Andra Martinovića.&nbsp;
Projekcije u Kući nobelovca Ive Andrića i na Trgu Mića Pavlovića su besplatne.&nbsp;
Onlajn kupovina karata moguća je putem sajta: www.hercegfest.me&nbsp;
Fizička prodaja karata: Dvorana Park, Suvenirnica Forte Mare. Tvrđava Kanli Kula – od devet do 21 sat i Tvrđava Forte Mare od devet do 22 sata.
Za informacije o prodaji i rezervacijama: +382 68 851 031.

Počela onlajn prodaja karata za Filmski festival Herceg Novi

Studentski filmovi odišu posebnošću, hrabrošću i energijom mladosti, a selekcija za 38. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival (FFHN-MFF) pokazala je raznolikost i originalnost autora sa filmskih akademija Balkana, sa posebno zapaženim prisustvom talentovanih mladih autorki, istakla je selektorka studentske selekcije, rediteljka Sara Stijović.
Takmičarska slekcija studentskih filmova ove godine biće održana na novoj lokaciji – u Starom gradu, na Trgu Mića Pavlovića, ispred crkve Svetog Jeronima i zdanja Muzičke škole, od 24. do 28. avgusta, svake večeri sa početkom u 21 čas.
U selekciji su 23 kratkometražna igrana i dokumentarna filma studentkinja i studenata sa akademija širom regiona – iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
- Osnovni kriterijumi, imajući u vidu da je riječ o studentskoj selekciji, bili su usmjereni na radove nastale tokom osnovnih ili master studija na umjetničkim i filmskim akademijama Balkana. Najvažnije su bile originalnost, vrijednost scenarija, rediteljski postupak, uspostavljanje stila, kao i ukupna hrabrost mladih autora da sprovedu temu ili ideju koja ih je u datom trenutku zanimala, u određenoj fazi života i obrazovanja - pojasnila je Stijović.
Naglasila je da studentski filmovi često odišu posebnom energijom.
- Ono što je uvijek posebno lijepo kod studentskih filmova jeste njihova mladost, hrabrost, i činjenica da se tehničke greške opraštaju jer je u pitanju proces učenja. To su bile osnovne vrijednosti koje su se pratile tokom selekcije - rekla je Stijović.
Na pitanje koje stilske tendencije dominiraju među studentskim radovima ove godine, Stijović je kazala da je teško odrediti jednu ili dvije stilske tendencije jer svaka akademija ima svoj metod obrazovanja, vrijednosti unutar filmskog polja, kao i specifičan stil i mentalitet.
- To je jedna od najvećih vrijednosti studentske selekcije, koliko se razlikuju filmovi studenata iz Slovenije, sa Cetinja, iz Beograda, Zagreba, Skoplja... Svaka škola njeguje sopstveni temelj i stil, što se jasno osjeti u radovima - navela je Stijović.
Ocijenila je da je studentska selekcija u okviru FFHN-MFF izuzetno značajna jer je fokusirana na određene škole i države na Balkanu.
- Nakon više od četiri decenije trajanja, postala je svojevrsna kolijevka za autore koji tek počinju ili joj se rado vraćaju. Predivno je kad na festivalima širom Evrope i svijeta sretnem ljude koji su nekada sa mnom bili dio iste studentske selekcije – to je najveća ljepota ovog procesa - navela je Stijović.
Ukazala je i na činjenicu da, dok je radila selekciju i pravila raspored po večerima, shvatila je koliko ima ženskih imena među autorima.
- To mi nije bilo odmah očigledno, ali mi je bilo jako lijepo kad sam to osvijestila. Mnogo je talentovanih djevojaka i momaka koji mnogo rade. Herceg Novi će ove godine sigurno biti lijepo mjesto - zaključila je Stijović.
38. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće održan od od 23. do 29. avgusta, a najznačajniji filmski događaj ljeta publici donosi više od 60 ostvarenja u tri takmičarske selekcije i revijalnim programima, pod sloganom „Sve boje filma“.
<h2>Na programu 23 ostvarenja studenata sa osam akademija</h2>
U okviru takmičarske selekcije studentskog filma biće prikazana ostvarenja mladih autorki i autora sa osam akademija Balkana: Akademija dramskih umjetnosti iz Zagreba, Fakultet dramskih umetnosti Beograd, Akademija umetnosti Novi Sad, Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo, Akademija umjetnosti Banja Luka, Akademija za gledališče, radio, film in televizijo Ljubljana, Fakultet za dramski umetnosti iz Skoplja i Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja.
Pred publikom će biti četiri ostvarenja studenata crnogorskog Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje - “Žute stranice” Anje Kečalović i “Typing...” Kaće Žarić, kao i dva filma rađena u koprodukciji sa Filmskim centrom crne Gore, “Njegov svijet” Uliane Rashkine i „Kad se prijatelji rastaju“ Krsta Giljena.
Sa Akademije dramskih umjetnosti iz Zagreba stižu ostvarenja: “Grčke marelice” – Jan Krevatin, “Robert Flies” – Tadija Čaluković, “Carpe diem!” – Nina Damjanović, “Komorebi” - Lea Tošić, “Kradljivac” - Jakov Benčić i „Fleka“ - Sara Alavanić.
U selekciji filmova studenata Fakulteta dramskih umetnosti Beograd našli su se: “Bazen-rupa” – Ana Vučićević, “Ispit” - Ljudmila Korobova, „Eho “- Dan Grabnar, „Miris sveže farbe“ - Nađa Petrović, „Budućnost je svetla i nepodnošljiva“ - Milena Grujić i „Bele rade“ - Gvozden Ilić.
Sa Akademije scenskih umjetnosti iz Sarajeva stiže “Sve zbog jednog bika” Emira Solakovića, film rađen u koprodukciji sa Aljazeera Balkans i OKUP Bugojno, te „Sretno, Saro!“ Isidore Ratković, koprodukcija sa „Realstage“.&nbsp;
Pred novskom publikom biće i „Reka“ Uglješe Ranisavljevića sa Akademije umetnosti Novi Sad (koprodukcija sa Aljasaka filmom), „Poster“ Ane Korićanac sa Akademije umjetnosti Banja Luka, „Sjenke Mjeseca“ Tine Velichkovikj sa Fakulteta za dramski umetnosti Skoplje, kao i dva ostvarenja studentkinja Akademije za gledališče, radio, film in televizijo iz Ljubljane – “Cvjetanje” Lare Šifrer i “Međumorje” Eme Paš.
O nagradama u okviru takmičarske selekcije studentskog filma odlučivaće stručni žiri u sastavu: scenaristkinja i spisateljica Maja Volk, glumac i producent Hazim Begagić i dramaturg Aleksandar Radunović Popaj.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Stijović: Studentska selekcija Filmskog festivala Herceg Novi kao ogledalo hrabrosti i autentičnosti mladih autora

Iranske vlasti osudile su danas napad na vojnog komandanta Hezbolaha, šiitske grupe saveznice Teherana, koji je ubijen u nedjelju u izraelskom vazdušnom napadu u južnim predgrađima Bejruta.
- Iransko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje kukavički atentat na velikog komandanta Libanskog islamskog otpora, mučenika Hajtama Alija Tabatabaija - navedeno je u saopštenju.
Tabatabai, kojeg je Izrael opisao kao “šefa štaba Hezbolaha”, najviši je vođa libanskog pokreta koji je ubijen od prekida vatre koji je stupio na snagu prije skoro godinu dana, ali uprkos tome Izrael nastavlja svoje vazdušne napade u Libanu.
Hezbolah, koji je osnovao i finansirao Iran, ozbiljno je oslabljen posljednjim ratom sa Izraelom i padom svog saveznika Bašara el Asada u Siriji u decembru.
Iransko ministarstvo dodalo je da atentat na Tabatabaija “predstavlja flagrantno kršenje primirja sklopljenog u novembru 2024. i brutalan napad na nacionalni suverenitet Libana”.
Tabatai je unaprijeđen u vojnog komandanta Hezbolaha poslije smrti najviših vojnih lidera pokreta tokom rata sa Izraelom.
Iran je takođe pogođen izraelskim i američkim vazdušnim napadima na njegova nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom koji je počeo izraelskim napadom u junu.

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Idbornici u Skupštini Glavnog grada prihvatili su prijedlog da se postavi spomen-ploča bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Ova odluka je izglasana sa 30 glasova za, dva protiv i dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-odluka-o-podizanju-spomen-obiljezja-amfilohiju-i-decevicu-ce-unijeti-nove-podjele-u-drustvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa 35 glasova "za" prihvaćeno je i da gradski prevoz za onkološke pacijente u Podgorici bude besplatan.
Odbornici su usvojili i prijedlog odluke o finansiranju sporta u Podgorici i usaglasili se da vrate teritorije na Zabjelu i Tuškom putu državi za potrebe izgradnje škole.
Prihvatili su i statut Javne ustanove za brigu o djeci "Dječiji savez".&nbsp;
Na sjednici je usvojena Informacija o potrebi pokretanja postupka proglašenja brda Ljubović za park prirode, kao i o učešću u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (RELOAD3).

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Ekološki aktivista i odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Opštine Danilovgrad Vuk Iković objavio je danas na društvenim mrežama video snimak na kojem auto Glavnog grada, registarskih oznaka PG CG L07, prolazi podgoriičkim Trgom nezavisnosti.
Iković je podsjetio da su trgovi „najslobodnija zona za pješake“.
- Ako tu zonu ne štite funkcioneri, ko će(?) - naveo je Iković u objavi na društvenim mrežama.
Naglasio je da je ovo jedan od „razloga zašto građani sve manje vjeruju institucijama i zašto pada poštovanje prema službenim licima“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRb718aCPrc%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Tag: filmski-festival-herceg-novi