Upravni odbor Univerziteta Crne Gore usvojio je elaborate o opravdanosti osnivanja studijskog programa Specijalna edukacija i rehabilitacija na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, i to kao osnovnog akademskog studijskog programa, u trajanju od tri godine (180 ECTS kredita), i master akademskog studijskog programa, u trajanju od dvije godine (120 ECTS kredita).
- Elaboratima su definisani ciljevi studijskog programa na oba nivoa studija, koji su usmjereni na unapređivanje opštih i sticanje specijalističkih znanja iz oblasti defektologije, logopedije i socijalne pedagogije, kao i na razvoj sposobnosti i vještina za samostalan stručni i istraživački rad. Program omogućava razvoj profesionalnog identiteta i kompetencija za rad u oblastima dijagnostike i tretmana poremećaja u razvoju, govoru, jeziku, komunikaciji, učenju i ponašanju, kao i pružanje psihosocijalne podrške osobama sa smetnjama i poremećajima i članovima njihovih porodica, uz stvaranje uslova za nastavak školovanja na doktorskim studijama nakon završenih master studija - navodi se u saopštenju UCG.
Strateški ciljevi studijskog programa ostvaruju se, kako navode, kroz obrazovanje visokoosposobljenih stručnjaka, unapređenje kvaliteta stručnog i naučnog rada, afirmaciju mladih kadrova, primjenu stečenih znanja u praksi, kao i kroz istraživanje i primjenu rezultata istraživanja u cilju unapređenja sistema zaštite osoba sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
U elaboratima je, ističu, konstatovano da je studijski program koncipiran u skladu sa potrebama tržišta rada, sa ciljem jačanja sistema obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.
- Elaborati obuhvataju sve neophodne elemente, uključujući strukturu studijskog programa, sadržaj nastavnih planova i programa (ECTS kataloga), module i ishode učenja, metode realizacije nastave i uporedne prakse, te su sadržinski i formalno usklađeni sa standardima akreditacije. Usvojeni su uz prethodno pribavljena pozitivna mišljenja Senata Univerziteta Crne Gore i Centra za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore - dodali su u saopštenju.
U skladu sa donesenom odlukom, Centar za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore, kako zaključuju, sprovešće proceduru akreditacije studijskog programa, podnošenjem zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom, u formi i sadržini propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UCG uvodi osnovne i master studije Specijalne edukacije i rehabilitacije na Filozofskom fakultetu

Rok koji su studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu i policiji je istekao u 22 sata, a prije toga dekan je rekao da mu taj zahtjev zvuči kao ultimatum. Neko iz mase je preko megafona poručio policajcima ispred ulaza da imaju rok od 10 minuta da se sklone. Prije isteka roka došlo je do sukoba.
Došlo je do prskanja biber sprejom i guranja sa policijom na ulazu na fakultet.
Neko je viknuo "čuvajte leđa", policija prolazi dok građani drže ruke u vazduhu. Došli su i pripadnici Žandarmerije prema kojima lete predmeti.
Opkolili su građane sa svih strana, krenuo je stampedo.
Građanima se govori da se skolone sa Filozofskog, novinari se propuštaju, javlja reporter N1.
Jedan od veterana ima ranu na nosu, kazao je za N1 da je udaren policijskim štitom.
Kako je javio reporter N1, dekan je ponovio da se ne osjeća bezbjedno da je ugrožen, i to je zvaničan odgovor studentima.
Okupljeni uzvikuju "uprava napolje", a ispred ulaza je kordon policije sa šljemovina i štitovima.
Naspram su vojni veterani, a iza studenti i građani.
Kako javlja reporter N1, sve je napetije, ispred policije se nalaze pretežno mladi, sa kacigama na glavi. Policija je podigla štitove, a građani su uzvikivali "pustite studente i spustite štitove".

500x500

1250x600

1084x550

Novi Sad: Sukob studenata i policije, žandarmerija krenula da raščišćava

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu održali su danas plenum tokom protesta ispred zgrade fakulteta, nakon čega su saopštili da su dekanu Milivoju Alanoviću dali rok do 22 časa da povuče policiju iz zgrade i omogući ulazak studentima.
- Ukoliko ne bude ispoštovan zahtjev, bojimo se ozbiljnog narušavanja mogućnosti dijaloga- poručili su studenti nakon plenuma.
Protestno okupljanje organizovano je danas ispred Filozofskog falulteta, dan nakon što je dekan te obrazovne institucije Milivoj Alanović prekinuo studentsku blokadu koja traje mjesecima.
Ispred ulaza u zgradu, kako javlja reporterka Radija Slobodna Evropa, nalazi se i policija u opremi za razbijanje demonstacija, dok okupljeni uzvikuju "Uprava napolje".
- Mi smo ovdje dok nas ne puste u zgradu a moraće da nas puste- poručio je jedan od studenata sa megafona.
Protesti ispred Filozofskog dolaze nakon što su studenti 26. avgusta objavili da je dekan Alanović ujutru tog dana "uletio na fakultet sa par profesora i zamijenio bravu" a da je studentima u blokadi prijetio disciplinskim mjerama.
Zbog njegovih poteza ispred fakulteta su se u utorak tokom cijelog dana okupljali studenti, profesori i građani a tokom večeri je došlo do incidenta kada su, na poziv dekana, do fakulteta došli policija i Žandarmerija.

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu rok za povlačenje policije do 22 sata

Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu pozvali su hitno sve da im pomognu jer, kako su napisali na zvaničnom profilu na mreži Iks, dekan želi da ih izbaci iz zgrade.
Prema njihovim riječima, dekan Milivoje Alanović je zamijenio bravu na vratima i prijeti im disciplinskim postupcima, piše Nova.rs.
Studentkinja Maša sa Filozofskog fakulteta kaže da je dekan došao malo prije šest ujutro i otvorio sporedna vrata. Zajedno sa desetak profesora je promijenio brave i rekao studentima da moraju napolje jer fakultet nema para da održava ispitni rok na drugim mjestima. Sa sobom je kaže ponio i ranac te saopštio da ne izlazi napolje dok se ispitni rok ne održi.
– Mene je prvu zatekao ja sam bila na drugim vratima. Rekao je da ustanem i da sednemo za sto da razgovaramo. Okupilo se nas šestoro, ali to nisu bili svi koji su se u tom momentu nalazili na fakultetu. Dekan je po običaju držao monolog – rekla je ona.
Kako dodaje, rekao je da ima razumijevanja ali da ova borba mora da dobije drugi oblik.
Kazao je i da, pošto se prijemni održao u školama koje sada počinju sa radom, ispiti nemaju gdje drugo da se održe sem u zgradi fakulteta, koji nema para da iznajmljuje prostore.
– Kazao je i da postoji spisak od nas tridesetak najaktivnijih protiv kojih će pokrenuti disciplinski postupak, ali da to može zaustaviti ukoliko svako potpise da više neće uzurpirati rad fakulteta. Rekao je da je razmišljao da pozove policiju ali da ipak nije i da studenti mogi da pokupe svoje stvari. On se zaključao i planira da unutra ostane dok se ne održe ispiti nakon čega ćemo razgovarati o blokadi i funkcionisanju fakulteta, odnosno institucionalnosti našeg plenuma – dodala je studentkinja.
Studenti su kaže nakon sastanka sa dekanom koji je trajao više od sat odlučili da je najpametnije da izađu mirno i da ne daju povoda za dalju eskalaciju situacije.
Za sada je dogovor studenata da se okupljaju ispred fakuleteta.
Podsjećamo, dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu je profesor Milivoje Alanović koji nije podržao svoje studente kada su najavili blokadu fakulteta.
Zbog toga je troje prodekana ovog fakulteta dalo ostavke.

Studenti Filozofskog u Novom Sadu pozivaju u pomoć: Dekan je uletio na fakultet, zamijenio bravu i prijeti

Adaptacija objekata, kojom Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, počela je danas, a radovi su vrijedni 2,21 milion eura - saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore (UCG). 
 
Navodi se da je to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata. 
 
Kako se dodaje, ta investicija ima za cilj prilagođavanje prostora savremenim standardima nastave, rada i energetske efikasnosti, čime se stvaraju optimalni uslovi za studente i zaposlene. 
 
Rektor UCG Vladimir Božović kazao je da je adaptacija objekta Filozofskog i Filološkog fakulteta konkretan nastavak šireg plana modernizacije univerzitetske infrastrukture. 
 
On je rekao da su nažalost, brojni univerzitetski objekti godinama bili zapušteni zbog nedostatka ulaganja. 
 
- Zato smo aktivnosti usmjerili ka tri pravca - analizi stvarnih potreba, saradnji sa Vladom, posebno kroz Ministarstvo javnih radova (MJR) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), te jačanju partnerstava sa donatorima i privredom - dodao je Božović. 
 
Prema njegovim riječima, zahvaljujući tom pristupu, danas realizuju projekte koji značajno poboljšavaju uslove studiranja i rada. 
 
- Time gradimo savremeni i konkurentan Univerzitet, uporediv sa institucijama iz regiona i Evropske unije - kazao je Božović. 
 
U saopštenju se navodi da će adaptacijom biti riješeni dugogodišnji problemi grijanja, hlađenja i izolacije, čime se obezbjeđuju stabilni uslovi za nesmetano odvijanje nastave tokom cijele godine. 
 
- Ugradnjom savremenog VRF sistema obezbijediće se efikasna kontrola temperature u svim prostorijama, dok nova termoizolaciona fasada i aluminijumska stolarija sa troslojnim staklom donose značajne uštede energije i unapređuju svakodnevni komfor - navodi se u saopštenju. 
 
Poseban značaj, kako se dodaje, ima i vizuelno i funkcionalno unapređenje učionica, amfiteatara i kabineta, koji će sada u potpunosti odgovarati savremenim obrazovnim standardima. 
 
- Pored poboljšanja ambijenta, projektom se produžava vijek trajanja objekta, smanjuju troškovi održavanja i podiže ukupni kvalitet boravka i rada studenata i zaposlenih - ističe se u saopštenju. 
 
Dekanka Filozofskog fakulteta Tatjana Novović kazala je da je ovo dugo očekivan trenutak za fakultet kojim rukovodi. 
 
- Godinama smo radili u uslovima koji nisu pratili potrebe savremenog obrazovnog procesa. Sada konačno možemo govoriti o prostoru i ambijentu koji će biti funkcionalni, energetski efikasni i dostojni institucije kakva je UCG - rekla je Novović. 
 
Projekat je podržalo i MPNI, čiji je predstavnik, državni sekretar Dragan Marković, prisustvovao uvodnom sastanku. 
 
- Zadovoljstvo nam je što možemo podržati realizaciju ovako važnog projekta koji unapređuje visoko obrazovanje u Crnoj Gori. Vjerujemo da će studenti i nastavnici u novom ambijentu imati daleko bolje uslove za rad i učenje - kazao je Marković. 
 
Državni sekretar u MJR Rusmir Džudžević kazao je da taj resor nastoji da kroz strateške infrastrukturne projekte doprinese unapređenju uslova rada i učenja u svim djelovima javnog sistema, a ulaganje u obrazovne ustanove ima posebno mjesto. 
 
- Saradnja sa UCG, kao najznačajnijom visokoškolskom institucijom u zemlji, primjer je odgovornog i planskog pristupa - projekti poput ovog u Nikšiću nijesu samo građevinski zahvati, već ulaganja u znanje, ljude i budućnost države - naveo je Džudžović. 
 
Navodi se da će se radovi biti izvođeni pod stručnim nadzorom, u skladu sa projektnom dokumentacijom i definisanom dinamikom, a završetak se očekuje u roku od šest mjeseci. 
 
Dodaje se da realizacijom ovog projekta, Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, usklađene sa evropskim standardima. 
 
- Ulaganje u infrastrukturu potvrđuje opredjeljenje UCG da sistemski unapređuje akademski ambijent i gradi održivu budućnost za studente i zaposlene - istakli su u saopštenju.

Za adaptaciju Filozofskog i Filološkog fakulteta preko 2,2 miliona eura

Komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića, istaknutog profesora i matematičara, biće održana sjutra, u 12 sati, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Na komemoraciji će govoriti istaknuti univerzitetski profesori i poznavaoci njegovog rada i ličnosti. Pozvani su studenti, profesori, porodica i prijatelji da prisustvuju ovom događaju.
Prof. dr Đoko G. Marković rođen je 25. decembra 1950. godine u Beogradu, opština Savski venac.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu. Višu pedagošku školu, grupa matematika, završio je u Subotici, dok je Prirodno-matematički fakultet, grupa matematika, završio u Novom Sadu.
Specijalističke postdiplomske studije upisao je i završio na PMF-u u Podgorici. Magistarske studije je završio na PMF-u u Novom Sadu, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju pod nazivom: "Novi pogledi na metodičku nastavu matematike u svijetu didaktičkog principa poliformnosti".
Dugi niz decenija radio je kao srednjoškolski i gimnazijski profesor matematike u Vrbasu, Novom Sadu i Nikšiću.
Kao docent, držao je predavanja na: Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.
Na kasnijim pozicijama pokrivao je širok spektar matematičkih predmeta na Univerzitetu u Novom Pazaru.
Kao vanredni profesor, iz penzije, predavao je i na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.
U svojoj profesionalnoj karijeri objavio je veliki broj stručnih radova, monografija i univerzitetskih udžbenika i priručnika.
Pored akademskog rada, bio je i istaknuti umjetnik, sa 16 samostalnih i više kolektivnih izložbi slika. Njegove slike bile su izložene u: Galeriji muzeja "Nikola I", Nikšić, Galeriji JU Muzeji i galerije Podgorice "Kuslevova kuća", Podgorica, Galeriji kulturnog centra IUNP, Novi Pazar i Galeriji "Most", Podgorica
Objavio je zbirku pjesama "Sjenima prosočenih mučenika" 2001. godine u Nikšiću, dok je njegova nova zbirka "Prečicom preko blata" trenutno u pripremi za štampu.
Komemoracija predstavlja priliku da se oda počast njegovom bogatom akademskom, umjetničkom i pedagoškom nasljeđu.

Na Filozofskom fakultetu komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića

Derbi 20. kola Meridianbet Prve crnogorske lige pripao je fudbalerima Budućnosti, pobjede su upisali Dečić i Petrovac, dok je Mornar porazom počeo proljećni dio šampionata.
Budućnost je pred svojim navijačima, u najstarijem crnogorskom derbiju, pobijedila Sutjesku 2:1.
Vođstvo domaćinu donio je Ivan Bojović u prvom minutu sudijske nadoknade prvog poluvremena.
Na 2:0 povisio je Ivan Bulatović u 69, a konačan rezultat postavio Marko Šimun u 80. minutu.
Domaći teren odbranio je i Petrovac, koji je nakon prekreta savladao plavsko Jezero 2:1.
Plavski tim poveo je golom Đorđa Maksimovića u 44. minutu iz jedanaesterca.
Poravnao je Savo Arambašić u 61, a isti igrač u 86. minutu donio je potpuni preokret.
Poraz lidera šampionata iskoristio je Dečić i pobjedom u Bijelom Polju protiv Jedinstva 2:1 i smanjio zaostatak na dva boda.
Gosti su u Bijelom Polju poveli golom Trimrora Selimija u 14. minutu.
Izjednalio je Miloš Nikolić u 64, a pobjedu ekipi iz Tuzi donio je Dejan Perović u 86. minutu.
Bez pobjednika i golova završen je duel Bokelja i Mladosti u Kotoru, dok je Mornar u Baru izgubio od Arsenala 2:1 i drugo mjesto na tabeli prepustio Dečiću.
Tivatski tim poveo je na Topolici autogolom Nikole Stijepovića u 20. minutu.
Darko Zorić izjednačio je 29, a tri boda gostima donio je Igor Vukčević u 80. minutu.
Sutjeska je vodeća na tabeli sa 36 bodova i ima dva više od drugoplasiranog Dečića.
Mornar je treći sa 32, po 29 osvojili su Petrovac i Jezero, dok bod manje ima Budućnost.

Pobjede Dečića i Petrovca, poraz Mornara

Predsjednik Češke Petr Pavel je danas, pred hiljadama ljudi u Pragu, zahvalio Česima što su i dalje solidarni s Ukrajinom šaljući joj već četiri godine neumorno, masovno pomoć jer se u Ukrajini brani princip da moćni ne mogu da malim zemljama rade šta god požele.
- Taj rat se tiče i nas, a ko nam neko priča da smo već umorni od rata, da nas gnjavi to da neprestano slušamo o Ukrajini, taj je ravnodušan prema našoj budućnosti. Prije ili kasnije će u Ukrajini biti mir. Od toga kakav on bude, zavisiće za dugo bezbjednost Evrope. To je i naš rat - kazao je češki predsjednik na mitingu na punom Staromnjestskom trgu u Pragu uoči četvrte godišnjice napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Češki predsjednik je naglasio da se u Ukrajini vodi rat za princip međunarodnog poretka i prava da veliki i moćni ne mogu da rade šta im se prohtje malim i srednjim zemljama, kao što je Češka, i određuju im budućnost, i da upravo Česi ne bi trebalo da budu ravnodušni jer imaju gorko istorijsko iskustvo šta znači odlučivanje „o nama, a bez nas“.
Odlučivanje „o nama, a bez nas“ je u Češkoj uobičajena aluzija na Minhensku konferenciju 1938. godine kada su velike sile dale blagoslov Adolfu Hitleru da nacistička Njemačka anektira Sudete i kasnije rasparča i okupira Čehoslovačku, a aluzija su i na sovjetsku okupaciju Čehoslovačke 1968. godine.
- Ukrajinci nisu tražili ništa drugo, nego što smo tražili mi. I mi smo htjeli da sami odlučujemo o svojoj budućnosti - upozorio je Pavel istakavši da su Česi tek poslije pada Berlinskog zida dobili mogućnost da uđu u Evropsku uniju i NATO, dok je Rusija napala Ukrajinu kada su i Ukrajinci htjeli da izaberu takav put.
Onima koji traže kraj rata, češki predsjednik je poručio da rat može i mogao je da se završi u bilo kojem trenutku tokom četiri duge ratne godine jer je dovoljno da jedan čovjek, ruski predsjednik Vladimir Putin, digne telefon i prekine ga, pošto ga je samo jedan čovjek i počeo.
Govor Pavela praćen uglavnom aplauzima, prekinut je, međutim, zvižducima kada je upozorio da su Ukrajinci, ratne izbjeglice u Češkoj „doprinos, a ne breme“ i naglasio da duplo više daju u češki budžet preko poreza i doprinosa nego što koriste socijalne pomoći, a većina izbjeglica našla je posao i radi.
Pavel je apelovao na Čehe da pomažu Ukrajini sve dok ne prestane rat i zahvalio ne samo stotinama hiljada Čeha koji su svojim sitnim darovima učestvovali u prikupljanju pomoći: Zahvalio je onima koji su krunu po krunu za samo sedam dana prikupili u januaru preko pet miliona eura za generatore za ukrajinske gradove bez struje i grijanja, kao i češkim preduzetnicima koji su dali veće svote.
Pomenuo je udovicu godinama najbogatijeg Čeha, vlasnika finansijske grupe PPF, Renatu Kelenerovu koja je sama, impresionirana solidarnošću sugrađana, odlučila da Ukrajini, da preživi zimu, pošalje - sedam miliona eura.
Na obilježavanju godišnjice napada Rusije na Ukrajinu danas je održan minut ćutanja za češke dobrovoljce koji su poginuli u Ukrajini pomažući civilima.
Godišnjica napada Rusije na Ukrajinu obilježava se u gradovima širom Češke, a na trgovima 17 gradova osvanule su makete ruskog vojnog drona „šahid“ uz slike koje pokazuju kakve štete bi pogodak tok drona nanio nekoj od glavnim znamenitosti u svakom od tih čeških gradova.

Pavel: Umor od pomoći Ukrajini je ravnodušnost prema vlastitoj budućnosti

Vrhovni komandant Vojske Ukrajine, general Oleksandar Sirski, izjavio je u intervjuu za pariški list Mond (Le Monde) da su gubici ruske vojske premašili broj regrutovanih i istakao da se ukrajinska vojska odupire uprkos složenoj situaciji na frontu.
Sirski je izrazio uvjerenje da „uprkos veoma teškoj situaciji na bojnom polju, ukrajinska vojska nastavlja da se odupire najmoćnijoj vojsci u Evropi“ i nastavlja da „ugrožava“ ruske vojne planove.
Ukrajinski general je priznao da je sada izuzetno težak period za njegovu državu i narod, a istakao da je to „period velike borbe ukrajinskih oružanih snaga“.
Sirski je rekao da vjeruje u otpornost svojih oružanih snaga iako se one suočavaju, kako je ponovio, s „najvećom i najmoćnijom vojskom u Evropi i ratom koji prevazilazi sve zamislive i nezamislive razmjere“.
Govoreći o 2025. godini, Sirski je rekao da je vojna situacija mogla biti znatno gora.
Ukrajinski general ne poriče teškoće na frontu, ali tvrdi da su ciljevi Rusije bili daleko ambiciozniji. General je zauzeo isti stav kada je procjenjivao 2024. godinu, koja je, po njegovim riječima, mogla biti još razornija za Ukrajinu da nije predvodio smjele operacije.
List Mond dodaje da u politički delikatnom trenutku sukoba, dok su u toku teški pregovori, Sirski ostaje vjeran svojim principima - ni riječi o politici ili diplomatiji.
Njegov fokus je bojno polje, koje dobro poznaje. Šezdesetogodišnji vrhovni komandant ukrajinske vojske, „najiskusniji general u Ukrajini“, kako ga je predsjednik Volodimir Zelenski opisao kada mu je poverio komandu nad Vojskom, može satima da priča o vojnom planiranju i borbi, selo po selo, kilometar po kilometar, dodao je Mond.

Komandant Vojske Ukrajine: Gubici ruske vojske su premašili broj regrutovanih, borimo se i dalje

Stotine ljudi su danas u Lionu učestvovale u maršu koji su organizovale krajnje desničarske grupe pošto je jedan desničarski, nacionalistički aktivista umro od prebijanja u tom gradu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na mir pred odavanje počasti Kventinu Deranku, 23-godišnjaku koji je prošle nedjelje umro u bolnici od povreda mozga.
Demonstracije su se odvijale pod strogom policijskom kontrolom.
- Ovo je trenutak sjećanja i poštovanja prema ovom mladom sunarodniku koji je ubijen, njegovoj porodici i bližnjima. To mora biti na prvom mjestu. A zatim je trenutak čvrstine i odgovornosti - rekao je Makron.
Sedam osoba je privedeno i protiv njih su podignute preliminarne optužnice. Javno tužilaštvo u Lionu zatražilo je da svaka od njih bude optužena za namjerno ubistvo, teško nasilje i kriminalnu zavjereničku aktivnost.
Šestoro optuženih suočava se sa sve tri optužbe, dok je sedmi optužen za saučesništvo.
Derank je napadnut tokom sukoba pristalica krajnje ljevice i krajnje desnice na marginama studentskog skupa na kojem je govorila poslanica ljevice Rima Hasan.
Makron je najavio da će sljedeće nedjelje održati sastanak sa ministrima kako bi sproveli sveobuhvatan pregled svih nasilničkih aktivističkih grupa koje imaju veze sa političkim partijama, nagovještavajući da bi neke od njih mogle biti rasformirane.
- U Republici nijedno nasilje nije legitimno. Nema mjesta za milicije, odakle god dolazile. Moramo biti apsolutno beskompromisni - rekao je Makron.
Glavno odavanje počasti ubijenom desničaru održano je u Lionu, gdje su česti sukobi krajnje desničarskih i krajnje ljevičarskih grupa i često poprimaju oblik organizovanih uličnih borbi, ponekad uključujući grupe od po nekoliko desetina ljudi.
Krajnje ljevičarske militantne grupe u Lionu nastale su relativno nedavno, kao reakcija na mnoge krajnje desničarske grupe koje postoje decenijama. Obavještajne službe karakterišu grad kao kolijevku krajnje desničarskog aktivizma u Francuskoj.
Derankovi roditelji takođe su pozvali na mir i nisu učestvovali u odavanju počasti, koje francuske vlasti nisu zabranile.
Prije početka marša održan je minut ćutanja.
Mnogi muškarci obučeni u crno, neki sa djelimično prekrivenim licima, pridružili su se maršu.

Tag: filozofski-fakultet