Ukupan javni dug Crne Gore je stabilizovan i na kraju drugog kvartala ove godine iznosio je 4,8 milijardi eura ili 60,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
- Neto javni dug je iznosio 4,2 milijarde eura ili 53,6 odsto BDP-a - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Borisa Pejovića, koliko se Crna Gora zadužila od 1. januara 2021. do danas.
Vuković je naveo da je od 1. januara 2021. godine vraćeno preko 2,3 milijarde eura starih dugova, te u da mandatu ove Vlade dospijeva skoro kompletan javni dug.
- Imamo suficit tekuće potrošnje i nijedno zduženje Ministarstva nije otišlo namandatorne troškove - rekao je Vuković i dodao da u Trezoru ima 450 miliona eura, te da treba pripremati fiskalnu rezervu za narednu godinu, a pogotovo 2027. kada na naplatu dospijeva 1,2 milijardi EUR.
On je na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Milovića, u vezi sa finansiranjem deficita Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO), odgovorio da penzije nijesu finansirane iz zaduženja.
- Država redovno objezbjeđuje dodatna sedstva iz budžeta kako bi garantovala uurednu isplatu penzija i zaštitila životni standard penzionera - naveo je Vuković.
On je podsjetio da su u prvih devet mjeseci ove godine ukupni doprinosi ostvareni u iznosu od 290,7 miliona eura, što je 32,4 odsto manje nego u istom periodu prošle godine i 7,1 odsto manje od plana.
- Sve usvojene mjere predviđene fiskalnom strategijom daju više nego očekivane rezultate, dok se kumulativnim rastom prohoda budžeta od 150 miliona eura po osnovu indirektnih poreza, kompenzuje pad prohoda po osnovu doprinosa - saopštio je Vuković.
On je dodao da se finansiranje Fonda PIO realizuje iz opštih prihoda budžeta i da se ne planira njegovo finansiranje iz zaduženja.&nbsp;
Kada je riječ o povećanju penzija, on je podsjetio da su godišnje predviđena tri usklađivanja po švajcarskoj formuli, te da se to ove godine desilo u januaru, maju i septembru, čime je kumulativno usklađivanje iznosilo 12,15 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Stabilizovan ukupni javni dug

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

500x500

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Na prvoj sesiji Međunarodne konferencije o ekonomiji i biznisu (MICEB 2025), koja se održava od 29. do 31. maja u Budvi, naglašeno je da su održive finansije temelj budućeg ekonomskog razvoja i ključna komponenta na evropskom putu Crne Gore.
U fokusu diskusije bila je važnost integracije održivih finansijskih praksi u nacionalne ekonomske politike, posebno za zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji. Učesnici su poručili da usklađivanje s evropskom agendom nije samo regulatorna obaveza, već i strateški korak ka povećanju konkurentnosti i jačanju ekonomskih potencijala.
U uvodnoj sesiji govorili su izvršni direktor NLB Grupe Blaž Brodnjak i guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Irena Radović.
Guvernerka Radović je istakla da su održive finansije neizostavan segment ekonomskih politika koje vode ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja i približavanju Crne Gore Evropskoj uniji.
– CBCG aktivno učestvuje u devet pregovaračkih poglavlja, pri čemu je naš najznačajniji doprinos u poglavljima 4 – Sloboda kretanja kapitala, 9 – Finansijske usluge, i 17 – Ekonomska i monetarna politika. U prethodnih 18 mjeseci ostvarili smo konkretne iskorake u svim tim oblastima – navela je Radović.
Posebno je ukazala na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime je naša zemlja postala prva u regionu Zapadnog Balkana koja je uključena u ovaj sistem. Ova integracija omogućava efikasnije, sigurnije i jeftinije bezgotovinske transakcije u eurima.
– Ulazak u SEPA sistem ne samo da osnažuje integritet crnogorskog finansijskog sistema, već dodatno učvršćuje institucionalnu odgovornost i kapacitete. Iako je proces zahtjevan, on je nužan – jer izgradnja povjerenja u naš finansijski sistem prevazilazi regulatorne zadatke. To je pitanje dugoročne finansijske stabilnosti, prosperiteta i održivog razvoja – poručila je Radović.
Govoreći o geopolitičkim izazovima i njihovom uticaju na održive finansije, izvršni direktor NLB Grupe Blaž Brodnjak upozorio je da je rat u Ukrajini snažno uzdrmao iluziju o trajnom miru u Evropi.
– Nakon Drugog svjetskog rata živjeli smo u uvjerenju o stabilnosti. Rat u Ukrajini nas je podsjetio da je Evropska unija možda skup mehanizam, ali i jedini koji imamo za očuvanje mira u Evropi – kazao je Brodnjak.
Dodao je da su mir i institucionalna nezavisnost ključni preduslovi za stabilnost, ekonomski napredak i kvalitet života građana.

Guvernerka Radović: Održive finansije ključne za evropsku budućnost Crne Gore

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da za prvih devet mjeseci imamo dobre rezultate od dvije milijarde i 73,7 miliona eura prihoda ili 8,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Finansije su stabilne i naglašava da Evropa sad 2 neće dovesti do povećenja cijena i inflacije.
Vuković je u emisiji "Link" na RTCG naglasio da ako se isključe jednokratni prihodi koji su u 2023. bili dominantni, ove godine znatno su veći prihodi, 295 miliona eura, i u tom slučaju imamo povećanje od oko 16 procenata.
- Govorimo o suficitu od 85 miliona i govorimo o najvećoj realizaciji kapitalnog budžeta do sada. Pokazalo se u kapitalnom budžetu da se držimo samo zrelih projekata i da nestavljamo u planove nešto što nije relano da se realizuje. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast poreza na dobit na nivou 44 procenta, porez na dohodak fizičkih lica za 37,4, doprinosi 10,9, porez na dodatu vrijednost uvećan za 14, 1, akcize 14,3. Ove godine imamo znatno uvećanje, preko 81 procenat kada su u pitanju prihodi iz industrije igara na sreću. Pripremamo još jedan zakon koji će definisati nove segmenta poslovanja ove industrije. Što se tiče Poreske i Carina premašile su plan. Apelovao sam da svi pokazemo patriotizam plaćajući porez, zato nastojimo da taj segmet još bolje uredimo i da sivu ekonomiju svedemo na najmanju mjeru - istakao je Vuković.
Što se tiče javnog duga, ministar kaže, da ono što je fiskalnom strategijom planirano jeste da se isključivo zadužujemo za servisiranje obaveza koje dospijevaju i infasrukturne projekte.
- Zaduživati se kao 2022. kada smo imali 105 procenata nije dobro, a danas smo na nivou 61,3 procenta ako govorimo o bruto dugu. Neto javni dug je negdje na nivou 52 procenta. Uspješno servisiramo obaveze, do te mjere da smo 650 miliona obaveza ove godine 250 servisirali iz tekućih prihoda samim tim ostao je jedan nivo likvidnih sredstava, a vidjećemo do kraja godine akvo će izvršenje budžeta biti koji ćemo ostaviti ako fiskalnu rezervu - kazao je Vuković.
Vuković ističe da od januara 2025. zbog Evropa sad 2 neće biti ugrožen budžet i smatra da su te priče u javnosti od oponenata kojima možda treba malo više vremena da razumiju proces i uvide njegove koristi.
- Evropa sad 2 u biti je podizanje standarda građana, a i posticaj ekonomiji. To je program gdje je kroz fiskalnu startegiju svaka stavka objašnjena i ima kompezatorne mjere. Ono što je navedeno biće praćeno sa zakonima o budžetu svake godine, tu smo pojačali kontrolu i građani će to moći da prate. Govorimo o stabilnim javnim finansijama, o 600 miliona u budžetu, o servisiranju javnog duga iz tekućeg prihoda, što nije bila situacija unazad godinama, kao i o kreditnom rejtingu, gdje su agencije znale šta rade kada su dodijelile poslije 13 godina veći rejting i prvi put imamo jednu uzlaznu putanju - naglašava Vuković.

Vuković: Prihodi veći 8,9 odsto, Evropa sad 2 neće ugroziti budžet za 2025.

Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je - između ostalog - neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.
Rekord je, u intervjuu za Glas Amerike, izrazio optimizam da će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene - posebno hrane, ipak i dalje visoke.
- Crna Gora je na putu fiskalne konsolidacije proteklih par godina. Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada - rekao je Rekord.
Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama. Ričard je rekao da Svjetska banka preporučuje niz mjera za fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode - rekao je on.
Na pitanje da li misli da će to dugoročno biti održivo, Rekord kaže da je riječ o ambicioznom planu koji ima šansu da bude uspješan. 
- I naravno tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji - naveo je on.
Na pitanje da li misli da se Crna Gora kreće ka fiskalnoj nestabilnosti, Rekord ocjenjuje da je država u snažnoj poziciji. Svjetska banka međutim prognozira rast duga naredne godine...
- Da. Ali prije samo tri, četiri godine smo govorili o oko 100 odsto BDP-a. Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore - naglasio je Rekord.
Svjetska banka pominje da je za održiv dug potrebna snažna fiskalna disciplina, a to, kako kaže Ričard, znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit - koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta - bio održiv u srednjem roku.
- Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa - zaključio je Rekord.

1250x600

1084x550

Rekord: Ne očekujem fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori, ali treba osigurati disciplinovanu potrošnju

Svi politički subjekti, koji učestvuju u skupštinskom Odboru za izbornu reformu, treba jasno da saopšte podržavaju li uvođenje otvorenih lista ili ne, saopštila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović.
Novaković Đurovič je podsjetila da je URA jasno saopštila da su otvorene liste naš uslov za dalju izbornu reformu.
- Isto tako, svi politički subjekti, koji učestvuju u skupštinskom odboru za izbornu reformu, treba jasno da saopšte podržavaju li uvođenje otvorenih lista ili ne - navela je Novaković Đurović u saopštenju.
Ona je poručila da odugovlačenje razgovora o ovom pitanju jasno ukazuje da u parlamentarnoj većini ne postoji saglasnost.
Kako je dodala Novaković Đurović, dalje odlaganje znači i prevaru građana, jer su svi subjekti koji čine većinu u prethodnim godinama obećavali otvorene liste.&nbsp;
- Uvođenje otvorenih lista i preferencijalnog glasanja u najboljem je interesu građanki i građana, koji će na taj način direktnije birati svoje političke predstavnice i predstavnike, što bi bio novi iskorak u demokratskom razvoju države - istakla je Novaković Đurović.
Ona je naglasila da poruke o tome kako uvođenje otvorenih lista otvara brojna pitanja su izgovori, jer, kako je kazala, svaka ozbiljna reforma otvara izazove, ali kad postoji politička volja, ti se izazovi prevazilaze.
- Nakon promjena 30. avgusta 2020 godine i smjene višedecenijske vlasti Crna Gora je otpočela razvoj demokratije. Šest godina kasnije, vrijeme je da se ode korak dalje, a otvorene liste su mehanizam koji umanjuje partitokratiju i povećava direktno učešće građana u izbor njihovih predstavnika u lokalnom i državnom parlamentu - naglasila je Novaković Đurović.
Ona je zaključila da je krajnje vrijeme da svi subjekti jasno saopšte stav o ovom pitanju i da građani znaju ko onemogućava njihovo pravo da direktnije učestvuju u izborima.

Novaković Đurović: Sve partije da se izjasne o otvorenim listama

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić zakazao je za sjutra dvije vanredne sjednice Skupštine, na čijem je dnevnom redu skoro 50 predloga zakona.
Na dnevnom redu prve vanredne sjedice su, između ostalih, predlozi izmjena zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i o Državnom tužilaštvu.
Poslanici će na toj sjednici raspravljati i o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i o Prijestonici.
Prva vanredna sjednica zakazana je za 11 sati.
Na drugoj vanrednoj sjednici, koja je zakazana za 12 sati, poslanici će se, između ostalog, izjašnjavati o dopuni zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kao i o izmjenama zakona o opštem obrazovanju i o socijalnom stanovanju.

Sjutra dvije vanredne sjednice Skupštine

Nezakonito puštanje u probni rad postrojenja Termoelektrane „Pljevlja“ nakon tzv. ekološke rekonstrukcije, bez završenog sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih gasova, nije incident, to je nastavak dugogodišnje prakse sistemskog trovanja jednog grada i svjesnog uništavanja zdravlja njegovih stanovnika, uz punu zaštitu institucija države Crne Gore - poručili su iz Ekološkog društva „Breznica“.
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, prema njihovim riječima, po ustaljenom scenariju saopštava da je „formiralo predmet“, da „preduzima izviđajne radnje“ i „prikuplja dokumentaciju“.
- Građani Pljevalja su te fraze već bezbroj puta čuli, uvijek kao uvod u isti epilog, niko nije kriv, niko ne odgovara, a zločin se brzo zaboravlja. Javnost i dalje ne zna, jer joj se namjerno ne govori, ko je i zašto pustio Termoelektranu u rad bez završenog sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih gasova, ko je dao saglasnost da se zakon grubo pogazi i ko će odgovarati za novo, svjesno, biblijsko, ugrožavanje zdravlja građana - navode u Ekološkom društvu „Breznica“.
Termoelektrana je, ističu oni, puštena u rad bez saglasnosti ekološkog inspektora.
- To nije „proceduralni propust“, već teško kršenje zakona. Sve ostalo je pokušaj da se kriminal prikaže kao administrativna greška. Podsjećamo da ovo nije prvi put da ODT u Pljevljima „istražuje“ ekološki zločin. Nakon trovanja rijeka Ćehotine i Vezišnice 2019. godine, javnosti je servirana ista predstava: izviđaji, vještačenja, provjere. Rezultat, nula odgovornih. Elektroprivreda Crne Gore je tada, prije i pokretanja postupka, isplatila SRK „Lipljen”skoro 350.000,00 eura za navodnu sanaciju štete i poribljavanje - istakli su u saopštenju.
Taj novac je, kažu oni, nestao.
- Poribljavanja od tih para, nije bilo. Javnost nikada nije dobila objašnjenje ni za šta. Ako ovaj primjer nije institucionalizovana korupcija, onda je to otvorena pljačka pod zaštitom države, koja je i ovoga puta, kao i mnogo puta ranije, prošla nekažnjeno, zahvaljujući ODT-u i Sudu. Sudski postupak pred Osnovnim sudom u Pljevljima je dodatno ogolio svu bijedu pravosudnog sistema. Umjesto da se govori o ekološkoj katastrofi, pomoru živog svijeta i ugrožavanju zdravlja ljudi širih razmjera, sud je raspravljao o tome da li je uzorak otrovane vode uzet u flaši „Coca-Cole“ ili „Fante“ - kažu u Ekološkom društvu „Breznica“.
Dodaju da je državni tužilac Veljko Đurović na kraju povukao krivičnu prijavu.
- I to na zadnjem ročištu, bez ijedne riječi objašnjenja. Državni tužilac je povukao prijavu kao da se radilo o beznačajnoj svađi komšija, a ne o trovanju rijeka i ljudi. Time je poslata jasna poruka, da je u Pljevljima je trovanje dozvoljeno. I da će svako ko truje, proći nekažnjeno - naveli su oni.
Danas se, kažu, isti scenario ponavlja.
- Dok se odgovornost prebacuje, dok se donosioci odluka međusobno optužuju, građani Pljevalja se i dalje guše, truju, obolijevaju i umiru. Za samo 11 mjeseci 2025. godine umrlo je 339 ljudi. Negativni prirodni priraštaj iznosi -202. To nisu „demografski trendovi“, već posljedica decenijskog institucionalnog nasilja nad jednim gradom, koji je odavno postao kolonija Podgorice, a njegovi građani zatočeni siromasi. Pljevlja se sistematski žrtvuju zarad profita, dok tužilaštvo, inspekcije i sudovi igraju ulogu saučesnika ćutanjem, odugovlačenjem i povlačenjem predmeta - poručili su u Ekološkom društvu „Breznica“.
Ako i ovaj slučaj nezakonitog puštanja Termoelektrane u rad završi bez imena i prezimena odgovornih onda, cijene oni, više nema dileme da u Crnoj Gori ekološki zločini nijesu izuzetak, već pravilo, a institucije nijesu mehanizam zaštite građana, već štit za zagađivače i mehanizam za bogaćenje.
- Pljevalja su za svaki dosadašnji režim, pa i ovaj aktuelni, uvijek bila samo statistika, a njegovi građani, kolateralna šteta. Svako novo ćutanje institucija znači saučesništvo u zločinu trovanja i smrti građana - zaključili su u saopštenju.

Ekološko društvo „Breznica“: Termoelektrana puštena u rad bez saglasnosti ekološkog inspektora, u Pljevljima je trovanje dozvoljeno

Većina najvažnijih svjetskih indeksa ove sedmice je zabilježila gubitke.
Trgovalo se oprezno jer poslovni rezultati kompanija nijesu impresionirali, a za novog predsjednika američke centralne banke predložen je Kevin Warsh, bivši guverner Fed-a.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ove sedmice oslabio 0,4 odsto na 48.892 boda, a Nasdaq 0,2 odsto na 23.461 bod. S&amp;P 500 je ojačao 0,3 odsto na 6.939 bodova, prenosi SEEbiz.
Kako su geopolitičke napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i EU-a oko Grenlanda splasnule, ove sedmice su u fokusu ulagača bili kvartalni poslovni rezultati kompanija, i to nekih od najvećih tehnoloških.
Početkom sedmice indeksi su znatno porasli, jer su se ulagači nadali boljim rezultatima nego što su analitičari procjenjivali. Rezultati nekih kompanija su bili bolji od očekivanja, pa je cijena dionice Meta Platformsa samo u jednom danu skočila sedam odsto.
Međutim, bilo je i razočarenja, pa je cijena akcije Microsofta pala deset odsto, jer su rezultati tog softverskog diva u određenim segmentima bili slabiji nego što se očekivalo.
Osim toga, ulagači se plaše da prihodi od investicija u razvoj vještačke inteligencije neće porasti tako brzo kao što su se nadali.
Ulagače nijesu impresionirali ni rezultati Applea, Tesle i nekih drugih tehnoloških divova, pa je Nasdaq indeks, koji je pun tehnoloških dionica, ove sedmice blago pao.
U petak je predsjednik SAD-a Donald Trump za novog predsjednika Fed-a, nakon što Jeromeu Powellu u maju istekne mandat, predložio Kevina Warsha, bivšeg guvernera Federalnih rezervi.
Mediji pišu da je Warsh sklon smanjenju kamata, ali i da je manje radikalan izbor od ostalih kandidata koji su se spominjali posljednjih mjeseci, te oprezniji po pitanju monetarnih podsticaja.
I na evropskim berzama se trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 odsto na 10.223 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,5 odsto, na 24.538 bodova, a pariski CAC 0,2 odsto na 8.126 bodova.

Tag: finansije