<p>Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).</p>
<p>Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.</p>
<p>- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.</p>
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
<p>Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru <b>Marjana Šareca</b> predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.</p>
<p>U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.</p>
<p>EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.</p>
<p>- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.</p>
<p>- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.</p>
<p>- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.</p>
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
<p>Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.</p>
<p>Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.</p>
<p>Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.</p>
<p>Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.</p>
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
<p>U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.</p>
<p>EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.</p>
<p>EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.</p>
<p>U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.</p>
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
<p>Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.</p>
<p>Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.</p>
<p>Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.</p>
<p>- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.</p>
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
<p>EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.</p>
<p>Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.</p>
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
<p>U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.</p>
<p>Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.</p>
<p>- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

<p>Ministarka kulture i medija Tamara Vujović donijela je odluku o sufinansiranju projekata i programa u oblastima kulturno-umjetničke manifestacije i festivala, likovne umjetnosti, književnog prevođenja i časopisa za kulturu i umjetnost, kao i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, a ukupan iznos je preko million eura.</p>
<p>To je saopšteno iz njenog resora.</p>
<p>Vujović je, kako su kazali, donijela odluku o sufinansiranju projekata za oblast „Kulturno-umjetničke manifestacije i festivali“ za ovu godinu, u iznosu od preko 744 hiljade eura, a na adresu Ministarstva ukupno su pristigle 123 prijave projekata/programa.</p>
<p>- Biće sufinansirano 86 projekata i to 83 projekta i programa koji se odnose na organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva vrijednosti 724.860 eura i tri projekta i programa koji se odnose na učešće na referentnim međunarodnim kulturno-umjetničkim manifestacijama i festivalima u ukupnoj vrijednosti od 19.500 eura - naveli su iz Ministartsva kulture i medija.</p>
<p>Kako je saopšteno, sa gotovo 129 hiljada eura, odobreno je i sufinansiranje projekata i programa u oblasti likovne umjetnosti.</p>
<p>- Donijeta je odluka o sufinansiranju na osnovu koje će se finanisrati 31 projekat u iznosu od 128.980 eura, i to deset projekata za institucije u iznosu od 71.500 eura i 21 projekat za fizička lica u iznosu od 57.480 eura - saopšteno je iz resornog ministarstva.</p>
<p>Odobrava se i sufinansiranje 28 projekata/programa u 2025. godini u iznosu od 58.700 eura u oblastima književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost.</p>
<p>- Iz oblasti književnog prevođenja 23 projekta u ukupnom iznosu od 45.500 eura i pet projekata iz oblasti časopisi za kulturu i umjetnost u ukupnom iznosu od 13.200 eura - navode u MKM.</p>
<p>Odobreno je da u ovoj godini sa preko 90 hiljada eura budu sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti.</p>
<p>- Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata i to 14 projekata za pravna lica u iznosu od 81.600 eura i pet projekata za fizička lica sa 8.500 eura - kazali su iz Ministarstva kulture i medija.</p>
<p>Pored ove četiri konkursne linije, preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru. Javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena.</p>
<p>- Zahvaljujemo svim članovima komisija na predanom i posvećenom radu na ove četiri konkursne linije. Nadamo se da će opredijeljena sredstva za sufinansiranje doprinijeti kvalitetu i raznolikosti kulturnih programa širom Crne Gore - poručila je ministarka.</p>
<p>Oni su pozvali sve aktere iz oblasti kulture u Crnoj Gori da prate objave Ministarstva kulture i medija jer uskoro slijedi Konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, Konkurs "Rastimo uz kulturu" za djecu i mlade, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025.</p>

Portal ETV

1084x550

MKM: Više od milion eura za projekte i programe u različitim oblastima kulture

<p>Bivša premijerka Škotske Nikola Stardžon oslobođena je optužbi u policijskoj istrazi o finansiranju njene Škotske nacionalne stranke (SNP).<br/>
<br/>
Gotovo četiri godine policija je istraživala Stardžon, poznatu škotsku političarku koja predvodila vladu u Edinburgu od 2014. do njene ostavke početkom 2023.<br/>
<br/>
Policija je od 2021. istraživala što se dogodilo s oko 717 hiljada eura, koje su prikupili aktivisti za škotsku nezavisnost 2017. godine.<br/>
<br/>
Stardžon je nakratko bila uhapšena u junu 2023. radi ispitivanja u sklopu istrage, a tada je porekla je da učinila išta pogrešno.<br/>
<br/>
Škotska policija je danas saopštila da protiv Stardžon nije podignuta optužnica i da više nije pod istragom, prenio je Rojters.<br/>
<br/>
Stardžon je bila čelnica SNP-a, stranke koja se zalaže za nezavisnost Škotske.<br/>
<br/>
Referendum o nezavisnosti 2014. nije uspio jer je 55 posto Škota glasalo za to da Škotska ostane dio Ujedinjenog Kraljevstva.</p>

Bivša škotska premijerka oslobođena optužbi

<p>Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija ni nakon dva i po mjeseca nijesu odgovorili ni na jedno pitanje o finansiranju izgradnje stambenog kompleksa „Velje brdo“, iako je u međuvremenu u više navrata zvanično ponovljena informacija da će završetak prve faze i useljenje stanara početi već krajem iduće godine.</p> <p>U Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. navedeno je da je, od 10 miliona eura, koliko država u ovoj godini planira da izdvoji za finansiranje ovog projekta, za tekuće izdatke predviđen milion, a za kapitalne izdatke devet miliona eura. Tekuće izdatke u iznosu od milion eura čine rashodi za konsultantske usluge, projekte i studije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070232_eace1cc04fd07b46ccdd31fa03d9dcddd95786f4d24a6bfc8a1395d5ff8787e6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250204070232_eace1cc04fd07b46ccdd31fa03d9dcddd95786f4d24a6bfc8a1395d5ff8787e6" data-rendition-name="original" width="964" height="384" loading="lazy" alt="podaci velje brdo"> </figure>  <p><br/></p> <p>U kapitalne izdatke spadaju izdaci za lokalnu infrastrukturu, čija procijenjena vrijednost je pet miliona eura, za građevinske objekte planirano je 3,9 miliona, dok je za ostale kapitalne izdatke predviđeno 100.000 eura.</p> <p>Redakcija Antene M prvi put se obratila Kabinetu predsjednika Vlade i Ministarstvu finansija nakon što su premijer <b>Milojko Spajić</b> i ministar navedenog resora <b>Novica Vuković</b> predstavili nacrt budžeta u kojem je istaknuto da će rashodi po osnovu stavke naslovljene „Izgradnja stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje brdo, Podgorica“ u 2025. biti izdvojeno 10 miliona eura.</p> <p>Informaciju o finansijskoj konstrukciji navedenih rashoda tražili smo prvi put 20. novembra, a zatim još pet puta uputili pomenuta i dopunjena pitanja, ali do danas ni na jedno nijesu dobili odgovor.</p> <p>Kako je u međuvremenu promovisanje projekta „Velje brdo“ postalo intenzivnije nakon konstituisanja Skupštine Glavnog grada i izbora gradonačelnika Podgorice koji je u prvim javnim obraćanjima ponovio informaciju da će do kraja naredne godine ovaj stambeni kompleks imati prve stanovnike postavili smo dodatna pitanja o detaljima ovih planova, finansiranju i investitorima, na koja takođe nijesmo dobili odgovore.</p> <p>Pitanja koja je Antena M uputila Vladi odnosila su se na to koliki će biti ukupni troškovi izgradnje prve faze projekta, na koji način će biti obezbijeđena finansijska sredstva za njegovu realizaciju, kao i koje kompanije su investitori i kako su odabrane.</p>

Vlada i Ministarstvo finansija ćute o finansiranju „Veljeg brda“, konsultantima milion eura

<p>Stejt department je naredio potpuno zamrzavanje novih sredstava na 90 dana za skoro svu inostranu pomoć SAD, čineći izuzetke za hitne programe ishrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu.</p>
<p>Međutim, finansiranje američkih saveznika kao što su Ukrajina, Jordan i Tajvan je suspendovano, objavio je „Politiko“.</p>
<p>Navodi se takođe da će se programi nastaviti, modifikovati ili prekinuti nakon što se završe analize koje neće trajati duže od 85 dana.</p>
<p>USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj) takođe je zamrznula projekte podrške Ukrajini, piše Rojters.</p>
<p>Naredba državnog sekretara <b>Marka Rubija</b>, dostavljena u telegramu poslatom američkim ambasadama širom svijeta, posebno je izuzeta od hitnih programa ishrane.</p>
<p>Iako je Rubiov nalog izuzeo zamrzavanje vojne pomoći Izraelu i Egiptu,nnema naznake da je Ukrajina izuzetak, odnosno zabrana se odnosi i na nju.</p>
<p>Ipak, <b>Bajdenova</b> administracija je odobrila novu vojnu pomoć Ukrajini prije nego što je napustio funkciju zbog sumnje da li će je <b>Donald Tramp</b> nastaviti. Ali još uvijek ima oko 3,85 milijardi dolara odobrenih sredstava od strane Kongresa za bilo koju buduću isporuku oružja Ukrajini i sada je na Trampu da odluči da li će taj novac da potrošiti ili ne.</p>

Stejt department suspendovao finansiranje drugih država, uključujući Ukrajinu

<p>Direktor nikšićke Turističke organizacije <b>Mitar Barać</b> tvrdi za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ta organizacija nije novcem građana finansirala ekipu serije "Tvrđava" Radio Televizije Srbije (RTS), koja je ljetos snimana u Nikšiću.</p> <p>Baraćove tvrdnje demantuje ugovor o hotelskim uslugama vrijedan 200 hiljada eura, koji je on potpisao 29. jula ove godine, u koji je RSE imao uvid.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121228_4946a246f7079238716a979d180f3b2fc1c07495636caa4172198ca0c616384d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214121228_4946a246f7079238716a979d180f3b2fc1c07495636caa4172198ca0c616384d" data-rendition-name="original" width="871" height="485" loading="lazy" alt='Prva strana Ugovora o nabavci hotelskih usluga za ekipu serije "Tvrđava"'><figcaption>Prva strana Ugovora o nabavci hotelskih usluga za ekipu serije "Tvrđava"<span>(Photo: RSE)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Serija je snimana u Nikšiću, koji će biti predstavljen kao Knin, tokom 90 -tih godina, u vrijeme vojne operacije "Oluja" u Hrvatskoj.</p> <p>Na pitanje RSE, koji je interes da se novcem građana pomaže serija u kojoj se ne pominju Nikšić i Crna Gora, Barać kaže da je usluge smještaja za ekipu serije platila Opština Nikšić.</p> <p>- O kojoj je cifri riječ pitajte kolege iz Opštine, siguran sam da ćete dobiti informaciju. Ali sam siguran da se ne radi o cifri od 200 hiljada nego da je značajno manj - kazao je Barać 10. decembra.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121224_044363eaccad880abe853e3053549d4be1b18e67a52a03e282b474b7d7c29a38.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214121224_044363eaccad880abe853e3053549d4be1b18e67a52a03e282b474b7d7c29a38" data-rendition-name="original" width="698" height="156" loading="lazy" alt="Detalj iz Ugovora vrijednog 200.000 eura"><figcaption>Detalj iz Ugovora vrijednog 200.000 eura<span>(Photo: RSE)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Čelnici Nikšića <b>Marko Kovačević</b> i <b>Nemanja Vuković</b> nijesu odgovarali na pozive RSE niti poslali odgovore na upit od 10. decembra.</p> <p>Ni iz kompanije Comp-Comerc u čijem je vlasništvu Hotel Onogošt, nije odgovoreno na upit RSE.</p> <p>Ipak, Ugovor pokazuje da se Baraćevim potpisom Turistička organizacija obavezala da Comp-Comercu isplati 200.000 eura za smještaj i puni pansion filmskoj ekipi.</p> <p>Barać tvrdi da su ekipi pružala logističku, ali ne i finansijsku podršku.</p> <p>- Mi nijesmo imali troškova. Dakle, kolege koje rade u Turističkoj organizaciji su bili na terenu podrška, kada su određeni udaljeni lokaliteti u pitanju - izjavio je Barać u telefonskom razgovoru za RSE.</p> <h2>U seriji Nikšić predstavljen kao Knin</h2> <p>Vjerujem da će sve ovo biti predmet i nekih ozbiljnih tužilačkih istraga, kaže za RSE poslanik <b>Nikola Zirojević</b>, iz opozicionih Socijaldemokrata.</p> <p>Za njega kao Nikšićanina neprihvatljivo je da se novac sugrađana tako troši.</p> <p>- To je još jedan u nizu skandala retrogradne nacionalističke lokalne vlasti. Ne vidim na koji način će serija doprinijeti turističkom sadržaju našeg grada. Pritom se Nikšić (u seriji) predstavlja kao ratom razoren grad Knin. I vrlo je moguće da serija sadrži i određene istorijske falsifikate, evo vidjećemo. Dakle, ne bi bilo ništa novo za one koji su je radili da se bave i tim stvarima. Mislim da je to, u najmanju ruku, skandalozno - kaže Zirojević.</p> <p>On napominje da Nikšić ima istorijsku tradiciju slobodarskog grada u kojem su i u bivšoj Jugoslaviji živjeli emancipovani, građanski opredjeljeni ljudi.</p> <p>S druge strane, Barać negira ratnu tematiku serije "Tvrđava".</p> <p>- Prije svega da otklonim tu dilemu. Ne radi se o ratnoj tematici, to je klasična ljubavna priča - rekao je on.</p> <p>Na pitanje, koji je interes da se novcem građana sponzoriše serija u kojoj će Nikšić biti predstavljeni kao Knin, Barać kaže da je korist višestruka.</p> <p>- Kada se snimaju određene serije i filmovi znate da su im prijatelji i partneri uglavnom opštine u kojima se snimanje dešava. To će biti i sada slučaj. Turistička organizacija i Opština će biti isteknuti kao prijatelji ove serije - istakao je Barać.</p> <p>Prvi čovjek Nikšića, Marko Kovačević u avgustu je prisustvovao snimanju serije. Tom prilikom je za RTS rekao da snimanje ima značaj za Nikšić kao grad i njegove "nerazvijene ruralne krajeve".</p> <p>- Ti krajevi su u nekom prethodnom periodu bili zapostavljeni kada su Nikšić i Crna Gora u pitanju. Drago nam je što ovih dana ti krajevi, zahvaljujući ovoj seriji i čitavoj ekipi, žive neki novi život - rekao je 13. avgusta za RTS.</p> <p>Kovačević je funkcioner prosrpske i proruske Nove srpske demokratije, koja je pripadala nedavno rasformiranom Demokratskom frontu.</p> <p>Ta partija je u bliskim političkim vezama sa predsjednikom Srbije<b> Aleksandrom Vučićem</b>.</p> <p>Kada je Kovačević na proljeće 2021. stupio na dužnost predsjednika Opštine Nikšić, na preporuku Vučića stigla mu je donacija od dva miliona eura .</p> <h2>Serija primjer "Vučićeve meke moći"</h2> <p>Serija "Tvrđava" u produkciji RTS-a jedan je od primjera meke moći koju Srbija sprovodi u Crnoj Gori, ocjenjuju u Digitalnom forenzičkom centru (DFC).</p> <p>U studiji DFC koja analizira "sofisticirane hibridne aktivnosti koje režim Aleksandra Vučića sprovodi u Crnoj Gori" se navodi da se maligni uticaj iz Srbije širi i kroz kinematografiju i da ga političke elite ignorišu:</p> <p>- Srbija aktivno nastoji da u kulturi i obrazovanju ostvari uticaj u Crnoj Gori koristeći meku moć kako bi građanima predstavila neke vrijednosti kao poželjne i prirodne. Kinematografija je jedan od važnih kanala meke moći kojima se može oblikovati javno mnjenje, stavovi, ali i emocionalno manipulisati - navedeno je u studiji.</p> <p>Kako dodaju u analizi od 5. decembra "radnja serije smještena je u Kninu, u Hrvatskoj, tokom ratnih godina (1990-1995) i govori o pogromu Srba iz Hrvatske".</p> <p>Jedini i isključivi vlasnik prava na seriju "Tvrđava" je javni servis Srbije.</p> <p>Ministarstvo kulture je 29. jula odobrilo snimanje serije na teritoriji Crne Gore.</p> <p>Kadrovi su snimani u centru Nikšića, kod stare gradske tvrđave Onogošt, i u naseljima Velimlje, Vilusi, Grahovo...</p> <p>Barać kaže da je tokom snimanja u Nikšiću boravilo više od 100 umjetnika što je, kaže, iskorišćeno za promociju grada. Naglašava da je veliki broj regionalno poznatih umjetnika utiske iz Nikšića dijelio je na društvenim mrežama.</p> <p>Tvrdi da su i privreda i građani imali koristi od tog projekta.</p> <p>- Veliki broj građana imao priliku da zaradi kroz iznajmljivanje starih automobila, od statiranja i sl. - kaže Barać.</p> <p>Serija će biti emitovana 2025. a u ekipi ima i glumaca iz Crne Gore.</p>

Nikšić plaćao ekipi RTS boravak tokom snimanja serije o Kninu

<p>Gospodin Otašević nije učinio ništa da dokaže da moje tvrdnje nijesu tačne, već kršeći Poslovnik Skupštine Glavnog grada (osnivača Gradske RTV), pred cjelokupnom javnošću pokušava da me zastraši mogućim sudskim postupcima - poručio je podgorički odbornik Miloš Mašković nakon što je izvršni direktor Gradske televizije poručio da se on može suočiti sa zakonskim posljedicama jer je rekao da će protiv tog medija pokrenuti odgovarajuće postupke ukoliko ne odgovore kako troše novac građana.</p>
<p>Mašković je ocijenio da ponašanje Otaševića oslikava stanje u Gradskoj TV.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fotasevic-maskovicu-suocice-se-sa-zakonskim-posljedicama-ako-je-radi-sticanja-jeftinih-politickih-poena-iznosio-optuzbe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ovakvo neprimjereno ponašanje direktora jednog javnog servisa, institucije koja bi trebala služiti građanima, a ne štititi interese pojedinaca, najbolje oslikava stanje u tom Lokalnom javnom emiteru. Javna funkcija nosi sa sobom odgovornost za transparentnost i otvorenost prema javnosti, a sloboda govora, koju bi upravo gospodin Otašević trebao braniti, ne smije se narušavati prijetnjama i pritiscima. Današnji pokušaj zastrašivanja nijesam doživio kao iznenađenje, kao što me nije iznenadio ni njegov neprimjereni pritisak kada mi se, prije nekoliko mjeseci, oko ponoći, obratio na moj privatni broj telefona “da me zamoli” da budem korektniji u javnim istupima prema Gradskoj RTV - naveo je Mašković.</p>
<p>Ovakvi potezi, cijeni on, otvaraju ozbiljna pitanja o tome kako direktor Gradske RTV razumije pojam odgovornosti i profesionalizma.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmaskovic-gradska-rtv-odlucila-da-sakrije-nacin-na-koji-trosi-novac-gradana-podgorice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Neprihvatljivo je da se, umjesto jasnog odgovaranja na postavljena pitanja o trošenju novca građana i poslovanju medija, rukovodstvo Gradske RTV koristi metodama koje ugrožavaju osnovna demokratska prava i pokušavaju zastrašiti svakoga ko se usuđuje da postavi legitimna pitanja. Ovo nije samo problem za mene kao odbornika - to je problem za sve građane koji očekuju odgovornost i transparentnost od institucija koje finansiraju svojim novcem - istakao je podgorički odbornik.</p>
<p>On je pozvao Otaševića da prestane sa pritiscima i da se okrene onome što bi trebalo da bude prioritet svake javne funkcije - odgovornosti prema građanima.</p>
<p>- Javna funkcija nije privilegija, već obaveza - zaključio je Mašković.</p>

Mašković: Otašević ne dokazuje da moje tvrdnje nijesu tačne, pokušava da me zastraši

<p>Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.</p>
<p>To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.</p>
<p>Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.</p>
<p>- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.</p>
<p>U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;</p>
<p>- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.</p>
<p>Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.</p>
<p>- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.</p>

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

<p>Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.</p>
<p>Ta vjerska srednja škola se finansira iz budžeta i od 2019. godine je dobila 3,1 milion eura, prema nalazu Državne revizorske institucije.</p>
<p>Pobjeda očekuje od Ministarstva prosvjete odgovore zbog čega na spisku licenciranih privatnih škola nema Medrese.</p>
<p>Sredstva za finansiranje Medrese uplaćena su na račun Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. Medresa se iz budžeta finansira od 2018. godine, a prvi ugovor sa njom je potpisao<b> Damir Šehović</b>, tadašnji ministar prosvjete.</p>
<p>DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.</p>
<h2>Akreditovani za izvođenje vjerske nastave</h2>
<p>Bivši ministar prosvjete <b>Miomir Vojinović</b> je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine kazao da Medresa nema licencu. Licencu, kazao je tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa <b>Mijajlo Đurić</b>, ova vjerska škola ne može da dobije jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.</p>
<p>Medresa je, prema ugovoru sa Vladom, akreditovana za izvođenje vjerske nastave, a izvodi javno važeći program usvojen od Nacionalog savjeta – ali bez licence cjelokupnog nastavnog kadra.</p>
<p>Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.</p>
<p>Mešihat Islamske vjerske zajednice se 2017. godine obratio Ministarstvu prosvjete zahtjevom kojim je tražio da se Medresa finansira iz budžeta Crne Gore uz obrazloženje da škola izvodi javno važeći program od 2015. godine.</p>
<p>Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.</p>
<p>Vlada Crne Gore je 15. marta 2018. godine donijela zaključak kojim je prihvatila ugovor o finansiranju SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“, zaključen između Ministarstva prosvjete i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, i zadužila Ministarstvo prosvjete da za potrebe realizacije ovog ugovora isplati SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“ sredstva u iznosu od 500.000 eura.</p>
<p>Ugovor o finansiranju po Zakonu je Vlada mogla samo da potpiše sa školom-Medresom da je ova imala licencu i imala status pravnog lica (član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom.")</p>
<p>Iako se prema Zakonu o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se ustanova, nakon dobijanja rješenja o licenciranju, upisuje u Centralni registar privrednih subjekata i stiče svojstvo pravnog lica, u ovom slučaju to nije Medresa, već Mešihat.</p>
<h2>Program verifikovan retroaktivno</h2>
<p>Druga privatna srednja vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ se nalazi na listi licenciranih srednjih škola Ministarstva prosvjete. Ona je iz budžeta za dvije godine postojanja dobila 1.800.000. Ugovor sa Vladom je potpisala gimnazija, a ne njen osnivač Mitropolija SPC.</p>
<p>Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke <b>Vesne Bratić</b>. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.</p>
<p>Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.</p>
<p>Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.</p>
<p>Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još uvijek u toku, pa je ove godine upisana i druga generacija đaka, tako da ih je sada 44.</p>
<p>Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice.</p>
<h2>DRI dala izvještaj, čeka se SDT&nbsp;</h2>
<p>Finansiranje obje vjerske škole je nezakonito, potvrdila je Državna revizorska institucija. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri dana podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. N. lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.</p>
<p>To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.</p>
<p>DRI je utvrdila da finansiranje nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.</p>
<p>- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.</p>
<p>Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju o finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.</p>
<p>Koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo je predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Kada se budžet tih škola uporedi sa javnim srednjim školama i brojem učenika u njima, dobija se iznos koji potvrđuje da država mnogo više ulaže u srednjoškolce koji pohađaju vjerske obrazovne ustanove.</p>
<p>DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.</p>
<p>A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ <b>Jugoslava Blagojevića</b>, prve godine tu školu je pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“, koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika.</p>
<p>Akademik <b>Slobodan Backović</b> je tačno prije dvije godine napravio računicu. Tako je 2022. godine, ulaganje u obrazovanje u Crnoj Gori izgledalo ovako, prema njegovim proračunima:</p>
<p>- Medresa je od 2018, uključujući i ovogodišnja sredstva, dobila iz budžeta 2.800.000 €. Fakultet za crnogorsku jezik ove godine dobio je 540.000 eura, Ispitni centar 768.306, Centar za stručno obrazovanje 640.678, Zavod za školstvo 1.430.796 eura. Medresa i škola ,,Sveti Sava“ zajedno su ove godine dobile iz budžeta dobile tri puta više od Fakulteta za crnogorski jezik, više nego Ispitni centar i Centar za stručno obrazovanje zajedno i više od krovne obrazovne institucije Zavoda za školstvo. Može li neko imati logično objašnjenje kako ove dvije vjerske škole mogu imati veći budžet od Zavoda za školstvo?- pitao se prije dvije godine nekadašnji ministar prosvjete</p>
<p>Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.</p>
<p>Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.</p>
<p>Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović.</p>
<p>- Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva, odgovarajući na pitanja Pobjede.</p>

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

<p>Povod za ovaj tekst je rebalans Budžeta i dislociranje sredstava za vjerske škole u Budžet Ministarstva pravde. Pobjeda je objavila 10. novembra odličan, analitičan i opširan članak o tome.</p>
<p>&nbsp;Interesantno kako se iz Ministarstva pravde to dislociranje opravdava. &nbsp;Izjavili su za Pobjedu: ".. da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica." a da &nbsp;se u tom istom Zakonu saradnja pominje samo jedan put u članu 9, stav 2: "Odnosi između države i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti."</p>
<p>&nbsp;U članu 56 istog Zakona propisuje se: "Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom." Obratite pažnju na: "srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom".</p>
<p>&nbsp;Do sada je za finansiranje vjerskih škola bio nadležan Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju u kojem je propisano, član 139: "Srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa članom 138 ovog zakona." a u članu 138 Opšteg zakona se određuje kako se izračunava iznos sredstava koji se dodjeljuje školi: "na: osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje."</p>
<p>&nbsp;Ovaj član (138) Opšeg zakona propisuje i uslov za finansiranje privatnih (pa i vjerskih) škola: "Privatna ustanova koja izvodi javno važeće obrazovne programe može da se finansira iz budžeta Crne Gore u skladu sa ovim zakonom, ako: 1) izvodi obrazovni program od prvog do završnog razreda školovanja;" Medresa je počela da dobija sredstva iz budžeta tek kada je ispunila ovaj uslov, a škola "Sveti Sava" je počela da dobija sredstva, uz ignorisanje ovog uslova, i kada nije imala učenika 2021. godine (po Vojinoviću za osnivanje). Ovaj uslov neće ispuniti još za dvije godine. Imaju nastavu samo u prvom i drugom razredu.</p>
<p>&nbsp;Nažalost Medresa nije dobila licencu pa nije mogla zakonito ni dobijati sredstva iz Budžeta. Nema je u Vladinom spisku licenciranih privatnih srednjih škola (<a href="https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a">https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a</a>). Iako nema licencu, pa zbog toga ni status pravnog lica, Medresa se finansirala preko Ugovora sa Mešihatom islamske zajednice u Crnoj Gori od 2018. godine. Članom 139 Opšteg zakona propisano je da: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom", što znači da je ugovor sa Mešihatom bio mimo zakona.</p>
<p>&nbsp;Posebno zabrinjavajuće je to da su Medresa i škola "Sveti Sava" finansirane preko Ministarstva prosvjete koje je ignirisalo Medresino nemanje licence i neizvođenje programa od prvog do završnog razreda škole "Sveti Sava", ne određujući sredstva objema školama na osnovu broja učenika i cijene obrazovanja učenika. Sve mimo Zakona!</p>
<p>&nbsp;U izvještaju DRI o reviziji o finansiranju vjerskih škola se navodi: "Ministarstvo nije prezentiralo (dostavilo) državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja &nbsp;obrazovanja učenika za svaki obrazovni program, u skladu sa normativima i standardima, koju je dužno da donese u skladu sa članom 138 Zakona." Može se zaključiti da je nijesu dostavili (metodologiju) jer je nemaju.</p>
<p>&nbsp;Sada treba iz Ministarstva pravde da objasne kako oni mogu na osnovu svega navedenog finansirati rad vjerskih škola. To su ipak "škole" a rad škola se uvijek finansirao preko Ministarstva prosvjete. Kako se može desiti da to radi Ministarstvo pravde je veoma neobično i čudno, kada škole ne ispunjavaju zakonske uslove za finansiranje. Može li Ministarstvo pravde ove škole finansirati kako propisuje član 56 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica? Može li Ministarstvo pravde finansirati privatnu školu koja nema licencu za rad kao što je Medresa i školu koja ima lažnu licencu i ne realizuje program od prvoh do posljednjeg razreda kao što je škola "Sveti Sava"? Može li Ministarstvo pravde gaziti Zakon?</p>
<p>&nbsp;Ako se pogleda Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, vidjećete da Direktorat za saradnju sa vjerskim zajednicama ima dvije direkcije: Direkciju za registraciju i vođenje Jedinstvene evidencije vjerskih zajednica i Direkciju za podršku vjerskim zajednicama. U opisu rada ovog Direktorata ne pominju se vjerske škole, posebno njihovo finansiranje. Otkuda i na osnovu kog pravnog propisa se pojavilo mišljenje da je Ministarstvo pravde odgovorno za finansiranje vjerskih škola a Ministarstvo prosvjete za njihove obrazovne programe? Može li se sve to sakriti pod saradanjom Vlade sa vjerskim zajednicama i odlukom Vlade da se finansiranje vjerskih škola prebaci na Ministarstvo pravde? Ne treba zaboraviti da član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom."</p>
<p>&nbsp;Može li se iz budžeta finansirati privatna škola kao što je škola "Sveti Sava" u kojoj su svi nastavnici angažovani (iz izvještaja Odsjeka inspekcije rada) preko ugovora o djelu, da direktor Jugoslav Blagojević kao penzioner ne može da bude direktor, da nastavnici vjerskih predmeta nemaju licencu za rad? &nbsp;Školska zgrada se još gradi, škola ne ispunjava propisane uslove za dobijanje licence.</p>
<p>&nbsp;Sva dosadašnja dešavanja sa finansiranjem vjerskih škola su nasilje nad zakonom i zdravim razumom. Jedino objašnjenje da je sve rezultat nekog dogovora, koji se krije, između nekog iz aktuelne vlasti i Mešihata i vlasti i Mitrpolije SPC. I ova novost da će Ministarstvo pravde biti odgovorno za finansiranje vjerskih škola je opet stvar nekog dogovora, nije Zakona. Vjerovatno da bi se opet zaobišao Zakon.</p>
<p>&nbsp;Dogovor o finansiranju škole "Sveti Sava", Vlada-Mitropolija SPC, vjerovali ili ne, štiti i jedan od tužilaca SDT. On opravdava kao zakonitu dodjelu sredstava za osnivanje vjerskoj školi "Sveti Sava" sa tim da u Opšem zakonu o obrazovanju i vaspitanju: "....ne postoji u citiranom zakoniku imperativna zabrana dodjele sredstava za osnivanje škole, to su prijavljeni u konkretnom tumačili zakon po slobodnom uvjerenju, a suprotno &nbsp;navodima krivične prijave, sa kojih razloga smatram da ne postoji protivpravnost u ovakvom tumačenju zakona....".</p>
<p>&nbsp;Znači, u Zakonu je propisano kako se i kada može finansirati vjerska škola. Ti propisi se mogu ignorisati kao da ne postoje. &nbsp;U tom Zakonu ne postoji zabrana za dodjelu sredstava za osnivanje škole, pa tumačenjem zakona po slobodnom uvjerenju, možete dodijeliti školi sredstva da se osnuje? Nije nezakonito to da je sve urađeno protivno propisanim normama Zakona koje ste ignorisali kao da ne postoje?</p>

Bezakonje se nastavlja

<p>Prvu nagradu za najljepšu fotografiju na temu masline osvojio je rad pod šifrom „Milenijumski park“, autora <b>Senada Petovića</b> iz Bara, za fotografiju starog maslinjaka na području lokaliteta Ravanj, sa stadom ovaca na ispaši u maslinjaku.<br/>
<br/>
Kako se navodi u saopštenju Kuće maslina Bar, komisija za odabir nagrađenih fotografija po Javnom konkursu Kuće maslina za najljepšu fotografiju na temu masline zasijedala je u dva navrata, i to 17. juna i 1. jula 2025.</p>
<p>Nakon prvog sastanka Komisije, donesen je zaključak o produženju trajanja konkursa, s obzirom da prijavljene fotografije nijesu ispunjavale konkursom predočene ciljeve, a takođe je i zaključeno da je određen broj kandidata prethodno objavljivao prijavljene fotografije u medijima, te da su određene prijavljene fotografije nastale korištenjem alata vještačke inteligencije.</p>
<p>- Nakon drugog zasijedanja Komisije, 1. jula 2025, donešeno je jednoglasno mišljenje da je jedina fotografija koja je zavrijedila nagradu po predmetnom konkursu fotografija Kandidata pod šifrom „Milenijumski park“ – stari maslinjak na području lokaliteta Ravanj u Baru, sa stadom ovaca na ispaši u maslinjaku, koja oslikava važnost povratka stočarstvu, tj. ovčarstvu kao višestruko važnoj i povezanoj djelatnosti za maslinarsku proizvodnju- navodi se u saopštenju.</p>

Vrijedna nagrada: Baranin Senad Petović uslikao najljepšu fotografiju- stado ovaca na ispaši u maslinjaku

<p>Poslanik Nove srpske demokratije i predsjednik Opštine Nikšić, <b>Marko Kovačević,</b> podnio je juče ostavku na funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore.</p>
<p>Ostavku je, kako je naveo u dokumentu dostavljenom predsjedniku Skupštine Crne Gore <b>Andriji Mandiću</b>, podnio zbog nespojivosti poslaničke funkcije sa funkcijom predsjednika opštine koju obnaša.</p>
<p>Juče je istekao rok za Kovačevića da shodno Zakonu o sprečavanju korupcije podnese ostavku budući da je 3. juna imenovan za predsjednika Opštine Nikšić.</p>

Kovačević podnio ostavku na poslaničku funkciju

<p>Književnik <b>Milutin Mićović</b>, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, nagrađen „Miroslavljevim jevanđeljem“ za djelo u kojem negira sve što Crnu Goru čini državom, a koji je zajedno s bratom <b>mitropolitom Joanikijem</b> predviđao i „ukrajinski scenario“, sada je na korak od državne penzije – koju isplaćuje upravo ta ista država.</p>
<p>Komisija za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, koji dobitnicima garantuje doživotnu penziju od jedne do dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, utvrdila je da Mićović ispunjava sve uslove za ovaj prestižni status, prije svega jer, kao ključni uslov, posjeduje jednu državnu nagradu – „Miroslavljevo jevanđelje“, ali i četiri druge relevantne domaće ili međunarodne nagrade.</p>
<h3>KOMISIJA</h3>
<p>Na prvoj sjednici, kako saznaje Pobjeda, bilo je dosta nedoumica oko njegove prijave jer je u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i „nekih ugovora“ koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače. Već na drugoj sjednici Mićović je, kako saznaje Pobjeda, poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove.</p>
<p>O kandidaturi su odlučivali<b> Aleksandar Čilikov</b>, <b>Branko Baletić</b>,<b> Isidora Damjanović</b>, <b>Novica Đurić</b>, <b>Radmila Vojvodić</b>, <b>Marko Eraković</b>, <b>Tatjana Krkeljić</b> i <b>Dalibor Elezović</b>. Izvor Pobjede objasnio je da su, što se tiče Mićovićeve kandidature, uzdržani bili Vojvodić, Baletić i Eraković.</p>
<p>Mićoviću se na listi pridružio i Dragan Koprivica, koji status „istaknuti kulturni stvaralac“ dobija po automatizmu jer je dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo. Takođe, potvrđeni kandidati za nacionalnu penziju, u oblasti književnosti, su i Novica Đurić i <b>Andrija Radulović</b>. Đurić, koji je istovremeno i član komisije za dodjelu ovog statusa, kako bi izbjegao konflikt interesa izašao je iz sale kada se diskutovalo o njegovoj kandidaturi, tvrde izvori Pobjede.</p>
<p>Iz oblasti muzike, kandidati su: <b>Roman Simović, Darko Nikčević, Srđan Bulatović i Senad Gačević. Iz likovne umjetnosti potvrđena je kandidatura: Dimitrija Popovića, Branislava Bana Sekulića, Jelene Tomašević, Naoda Zorića i Toma Pavićevića</b>, dok su za oblast kulturne baštine kandidati za status istaknuti kulturni stvaralac<b> Šerbo Rastoder </b>i<b> Radovan Radonjić</b>.</p>
<p>Nakon liste koju je sačinila komisija, na potezu je Ministarstvo kulture koje u roku od 15 dana, shodno raspoloživim sredstvima u budžetu, treba Vladi da dostavi prijedlog o dodjeljivanju statusa „istaknuti kulturni stvaralac“. Komisija, kako saznaje Pobjeda, nije zasijedala pet godina, a u međuvremenu je preminulo skoro 15 ranijih nosilaca nacionalne penzije po osnovu ovog statusa, pa je vrlo vjerovatno da svi potvrđeni kandidati mogu dobiti nacionalnu penziju.</p>
<h3>NEDOSTOJAN ODNOS</h3>
<p>Član 52 Zakona o kulturi ističe da se umjetniku ili stručnjaku u kulturi, čija su djela ili stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore, može dodijeliti status istaknuti kulturni stvaralac. U uredbi o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u članu 3 se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“.</p>
<p>U zemlji gdje je Bećir Vuković mogao dobiti Trinaestojulsku nagradu, a Milutin Mićović sada doživotnu penziju, član 3 uredbe – koji zabranjuje takva priznanja onima što se „nedostojno odnose prema državi“ – funkcioniše kao ukrasna rečenica, taman kao grb na zidu institucije koja više ne zna što predstavlja. I dok se preminuli kulturni poslenici lagano brišu sa spiskova, na njihova mjesta ulaze ne samo oni koji su gradili kulturu Crne Gore, već i oni koji su je, godinama unazad, prepravljali, relativizovali i pokušavali preimenovati.</p>
<p>Na kraju, možda je najpoštenije da Ministarstvo kulture ne šalje formalni prijedlog Vladi – već telegram zahvalnosti: što je status „istaknutog kulturnog stvaraoca“ od duhovne i profesionalne titule pretvoren u politički dekor za one koji Crnu Goru vide kao privremenu istorijsku grešku, jer kad se kultura nagrađuje na osnovu negacije, jasno je – država ne dijeli penzije, nego kapitulira.</p>

I Mićović na domaku nacionalne penzije

<p><b>Miroslav Vuković</b> oglašen je krivim pred Osnovnim sudom na Cetinju i osuđen na kaznu od četiri mjeseca zatvora, saopštila je sutkinja<b> Tanja Vidić</b>, gdje se postupak protiv njega vodio tri godine – javlja Radio Cetinje.</p>
<p>Vuković je bio optužen da je 5. septembra 2021. godine, upravljajući bagerom kompanije „Car invest“, tokom razbijanja barikade koju su građani postavili na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila.</p>
<p>U obrazloženju presude, sutkinja Vidić je navela da je ”u konkretnom utvrđeno da se radilo o samovoljnom uklanjanju tuđih vozila bagerom”.</p>
<p>lako je navodno postupao po naređenju pretpostavljenog odnosno vlasnika privrednog društva „Carinvest”, utvrđena je krivica okrivljenog. Naime, naređenje ne oslobađa krivice ako je očigledno nezakonito što je u konkretnom i utvrđeno jer zakonito naređenje može izdati samo državni organ svojim službama a ne nikako privrednom društvu i to usmenim putem. Nadalje, u radnjama okrivljenog se manifestuje direktni umišljaj koji u sebi apsorbuje i elemente predumišljaja budući da je okrivljeni noć prije znao da postoji mogućnost da će biti angažovan na “razbijanju demonstracija” i da mora pripremiti mašinu, odnosno bager, tako da se u konkretnom ne može govoriti o zabludi. Ovu kaznu sud je izrekao jer smatra da visina kazne odgovara svrsi kažnjavanja, te da će se u dovoljnoj mjeri uticati kako na učinioca krivičnnog djela tako i na buduće potencijalne učinioce krivičnog djela – da u buduće ne čine ista ili slična djela – saopštila je sutkinja Vidić.</p>
<p>Podsjetimo, okrivljeni bagerista Miroslav Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Marka Bata Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva – Cetinje. Ukupna šteta prema navodima iz optužnog predloga je 7.925,23 eura.</p>
<p>Oštećene u ovom predmetu sud je uputio da imovinsko-pravni zahtjv mogu ostvariti u parničnom postupku.</p>

Zbog razbijanja barikade na Adžića krivini: Bagerista Vuković oglašen krivim

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: finansiranje