Španska policija je u blizini Barselone uhapsila 38-godišnjeg kineskog državljanina, vlasnika frizerskog salona, zbog sumnje da je finansirao militantnu grupu Hamas putem oko 600.000 eura u transferima kriptovaluta.
Istražitelji su pratili najmanje 31 kripto-transakciju iz virtuelnih novčanika koje je kontrolisao osumnjičeni, prema adresama za koje se sumnja da su povezane sa entitetom koji koristi ova grupa.
Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Evropske unije, koju čini 27 država članica, kao i od strane drugih zapadnih zemalja.
Policija je odbila da komentariše moguće motive osumnjičenog i da li je svjesno sarađivao sa Hamasom ili je bio samo posrednik, pozivajući se na osjetljivost istrage.
Tokom pretresa frizerskog salona i kuće osumnjičenog, policijski službenici su zaplijenili kripto-imovinu, gotovinu, oko 9.000 cigara, nakit, računare i mobilne telefone, saopštila je policija.
Takođe su zamrznuti brojni bankovni računi, a ukupna vrijednost zaplijenjene i blokirane imovine premašuje 370.000 eura.
Istraga je započeta prošlog juna u okviru odvojenog postupka zbog prevare i pranja novca, navela je policija.
Vlasti su posljednjih godina upozoravale da militantne grupe koriste kriptovalute za prebacivanje sredstava preko granica, što dodatno otežava napore da se prati i spriječi finansiranje terorizma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Barseloni uhapšen vlasnik frizerskog salona zbog finansiranja Hamasa

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da primjena Zakona o medijima, u dijelu koji se odnosi transparentno finansiranje medija iz javnih izvora, još nije u cjelosti zaživjela, a Ministarstvo kulture i medija nema kapacitet ili autoritet da ove odredbe dosljedno sprovede. To se, kako kažu u CGO-u, oslikava i kroz veliki broj organa javnog sektora, ali i osnivača medija, koji ne ispunjavaju zakonske obaveze izvještavanja, što podriva javnu kontrolu trošenja novca građana i integritet medijskog tržišta. - Raskorak između iznosa koje prijavljuju mediji i javni sektor opominje na potrebu unapređenja ovog sistema kako bi imali usklađene, precizne i sveobuhvatne podatke - kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima u CGO-u. Analiza godišnjih izvještaja Ministarstva kulture i medija za period 2021–2024. godine pokazuje da je poštovanje zakonskih obaveza koje se odnose na transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda neujednačeno i kod organa javnog sektora i kod osnivača medija. U CGO-u kažu da ostaje otvoreno pitanje: zašto Ministarstvo ne preduzima odlučnije mjere da osigura punu primjenu zakona? - CGO je godinama prikupljao ove podatke čime je obezbijeđen dragocjen zagovarački materijal da se zakonski uredi praćenje tokova javnog novca prema medijima, što je i urađeno kroz Zakon o medijima, usvojen u avgustu 2020. godine. U ovom dijelu zakonskog okvira, Crna Gora može biti model mnogim zemljama u regionu, ali to, na žalost, ne prati primjena zakona - ističe Obradović. Za 2021. godinu, odnosno prvu godinu primjene ovih zakonskih odredbi, organi javnog sektora uglavnom su ignorisali obavezu o dostavljanju podataka o sredstvima uplaćenim medijima. - Od 663 subjekta koji su izlistani među organe javnog sektora svega 60 ili devet odsto dostavilo je izvještaje o tome u koje su medije usmjeravali javni novac. Osnivači medija dostavili su podatke za 75 medija, odnosno 37 odsto tada aktivnih medija, po evidenciji Ministarstva. Ova disproporcija odrazila se i na prijavljene iznose - mediji su prijavili 3.987.504,92 eura, a organi javnog sektora 3.475.473,41 eura - saopštio je Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Poređenja radi, za istu godinu je posljednji put izvještaj radio i CGO, i po Zakonu o slobodnom pristupu informacija prikupio podatke od 613 od 621 organa javnog sektora kojima je zahtjev upućen, što čini 98,71 odsto. - Znači, više je organa dostavilo za 2021. godinu podatke CGO-u nego nadležnom Ministarstvu. U izvještaju CGO-a evidentirano je da je 192 organa imalo transfere prema medijima u 2021. godini u iznosu od 3.426.183,33 eura - kazao je Obradović. Za 2022. godinu se, navodi on, bilježi određeni pomak. Podatke Ministarstvu kulture i medija dostavilo je 62 odsto (124 od 201) osnivača medija i 27,85 odsto organa javnog sektora (188 od 675 subjekata). - Ovo je, očekivano, vodilo i razlici u prijavljenim iznosima - javni sektor je prijavio 7.599.233,72 eura, a osnivači medija 3.616.943,92 eura - rekao je Obradović. Najveći obuhvat izvještavanja javnog sektora zabilježen je 2023. godine, kada je tu obavezu ispunilo 64 odsto organa (430 od 675). Istovremeno, kaže Obradović, kod osnivača medija dolazi do pada na 56 odsto(111 od 198). - Iznosi su ponovo neusklađeni - 7.942.101,92 eura prema podacima javnog sektora, naspram 6.149.109,33 eura prema podacima osnivača medija - istakao je on. Prema njegovim riječima, u 2024. godini dolazi do novog pada discipline - 62 odsto organa javnog sektora i 53 odsto osnivača medija dostavlja podatke. Raskorak u iznosima ostaje izražen: 8.387.570,57 eura (javni sektor) prema 6.915.667,19 eura (osnivači medija). CGO naglašava da ovakvo stanje zahtijeva aktivniji nadzor i efikasniji sistem sankcionisanja, ali se čini da taj segment primjene Zakona o medijima nije prioritet resornog Ministarstva. Dodatno, CGO cijeni da je potrebna veća digitalizaciji procesa, radi lakše pretrage i javne dostupnosti podataka, što bi učinilo sve ove tokove novca transparentnijim. CGO podsjeća da su Zakonom predviđene sankcije za odgovorno lice u organu državne uprave ili organu lokalne samouprave novčana kazna od 300 do 2.000 eura ukoliko, između ostalog, ne objavi evidenciju do 31. marta tekuće godine za prošlu godinu ili je ne dostavi Ministarstvu u propisanim rokovima. Istovremeno, pravno lice koje je osnivač medija može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 eura ukoliko ne prijavi dobijena sredstva u roku od 30 dana ili ne dostavi evidenciju Ministarstvu najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Međutim, Obradović kaže da nije poznato da li je i ko do sada sankcionisan. Ministarstvo bi, ističe on, uz godišnje izvještaje, moralo objavljivati i podatke o sprovođenju kaznenih odredbi, jer samo dosljedna primjena zakona može učiniti transparentnost pravilom, a ne izuzetkom, a što je i intencija ovih odredbi. - Kada je standardizacija čitavog procesa u pitanju, osim „liste nedostavljača“, koristan bi bio i određeni sistem automatskih podsjetnika, a poželjno bi bilo istražiti i na koji način se sistem kontrole i sankcija može ojačati, kako bi podstakao što veći broj subjekata na poštovanje propisa. Takođe, neophodno je redovnije ažuriranje registra aktivnih medija, kako bi procenti izvještavanja bili realni. Proaktivniji i odgovorniji pristup i osnivača medija i organa javnog sektora, ali i bolja kontrolna uloga Ministarstva kulture i medija preduslov su za transparentije finansiranje medija, odgovorno trošenje javnih resursa i medijsko tržište od integriteta - poručio je Obradović.

Javne pare za medije bez pune kontrole, Ministarstvo zakazalo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore inicijativu za smanjenje budžeta Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), jer je, kako kažu u toj organizaciji, evidentna nesrazmjernost između značajnih budžetskih izdvajanja i ograničenih, slabo vidljivih i nedovoljno društveno relevantnih rezultata rada CANU, ali i sporan način izbora članova i članica kojim se zanemaruju reference. Analizom procesa izbora novih članova CANU, CGO je uočio elemente netransparentnosti i diskriminatornih praksi, naročito kada je riječ o rodnoj zastupljenosti, a postoje i indicije da pojedina postupanja u ovom izbornom procesu mogu predstavljati zloupotrebu ovlašćenja i nesavjestan rad. CGO je javno ukazao i na kontroverze u vezi sa izborom vanrednih članova u Odjeljenju umjetnosti, gdje je za vanredno članstvo predložen samo jedan kandidat - Branislav Mićunović, iako su u konkurenciji bila još dva - Rifat Alihodžić i Jelena Tomašević, čije su reference, naročito u pogledu međunarodne prepoznatljivosti, značajno snažnije. - CANU se finansira iz Budžeta Crne Gore i kao takva ima obavezu pune odgovornosti prema građanima i građankama koji njen rad finansiraju. Budžet ove institucije stalno raste: sa 1,33 miliona eura u 2021. godini, na 2,07 miliona u 2022, potom 2,55 miliona u 2023, da bi u 2024. godini dostigao 2,88 miliona eura, odnosno 2,87 miliona eura u 2025. godini, što predstavlja povećanje od preko 115 odsto za četiri godine - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909114_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909114_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Dodatno, kako je rekla, nova zgrada CANU, otvorena 2023. godine, koštala je oko devet miliona eura. Uprkos tome, dodaje ona, programi i događaji koji se u tom prostoru realizuju, izuzev pojedinih izložbi, rijetko su vidljivi i dostupni široj javnosti.&nbsp; - Stiče se utisak da CANU ostaje zatvorena za uzak krug akademika i profesionalaca iz oblasti nauke i umjetnosti, iako bi, kao javno finansirana institucija, morala biti otvorena i pristupačna svim zainteresovanim građanima i građankama Crne Gore - dodala je Čabarkapa. Prema Statutu CANU, misija ove institucije jeste da „organizuje, obavlja, razvija, podstiče i koordinira naučnoistraživački rad i sve vidove stvaralaštva, njeguje, unapređuje i podstiče umjetničku djelatnost“, kao i da „afirmiše duhovnu i nacionalnu tradiciju Crne Gore i svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države“.&nbsp; Međutim, Čabarkapa CANU nema jasna i pravovremena reagovanja na ključne društvene procese, a njena emancipatorska i društveno-korektivna uloga zanemaruje se upravo od strane onih koji je vode. - Crna Gora se suočava sa brojnim društvenim, političkim i vrijednosnim izazovima, u kojima bi glas CANU i njenih članova morao imati posebnu težinu, ali stav CANU izostaje. Istovremeno, dio programa i skupova koje CANU organizuje ne bavi se ključnim temama savremenog crnogorskog društva, niti su ti događaji adekvatno komunicirani javnosti. Umjesto toga, u CANU se organizuju događaji poput dvodnevnog naučnog skupa o „smislu“, čiji domet i društvena relevantnost ostaju nepoznati - ukazala je Čabarkapa. CGO smatra opravdanim da se, u cilju racionalizacije javne potrošnje, budžet za CANU za 2026. godinu ozbiljno preispita i umanji u skladu sa ostvarenim rezultatima i javnim učinkom ove institucije, a posebno uzimajući u obzir i iskazanu neodgovornost u procesu izbora novog članstva čime se dalje limitira razvoj te institucije.

CGO: CANU troši, a javnost ne vidi rezultate

Savjeti direktora Evropske investicione banke (EIB) i Evropskog investicionog fonda (EIF) odobrili su ukupno 9,2 milijarde eura novog finansiranja s ciljem širenja inovacija u sektoru stanogradnje, jačanja energetske sigurnosti i podrške zdravstvenoj zaštiti i sistemima vodosnabdijevanja širom Evrope.
Odobreno je 400 miliona eura za inicijativu HousingTechEU, prvu te vrste, kao podršku preduzećima srednje kapitalizacije i velikim kompanijama na stambenom tržištu EU, kako bi se ubrzale industrijske, tehnološke i građevinske inovacije. Ovom novom inicijativom podržava se Akcioni plan Grupacije EIB za pristupačno i održivo stanovanje, čiji je cilj da se do 2025. godine izdvajanja za pristupačno i održivo stanovanje povećaju na više od četiri milijarde eura.
- Kvalitetna zdravstvena zaštita i pristup boljem stanovanju osnovni su stubovi socijalne infrastrukture koja podržava evropski način života - istakla je predsjednica Grupacije EIB Nađa Kalvinjo.
Ona je ocijenila da revolucionarna inicijativa za inovacije u stanogradnji pokazuje da Evropa radi u korist svojih građana.
Savjeti direktora Grupacije EIB pripremili su i teren za ukupno 13 projekata u okviru programa TechEU, namijenjenog podsticanju zelene i digitalne tranzicije Evrope. Istorijskim potezom u zdravstvenom sektoru, EIF je odobrio investiciju u prvi evropski fond preduzetničkog kapitala posvećen pedijatriji. Ta inicijativa će omogućiti da se najsavremenija istraživanja iz dječjih bolnica i akademskih institucija pretoče u revolucionarne terapije za rješavanje ključnih potreba u zdravstvenoj zaštiti djece. TechEU je do sada najveći finansijski program EU za podršku inovacijama i tehnološkom liderstvu.
EIB je takođe odobrila finansiranje za novi projekat pristupačnog stanovanja u Njemačkoj, novu bolnicu u Holandiji, vetroenergetske projekte u Njemačkoj i Portugalu, vodnu infrastrukturu u Italiji i Litvaniji, kao i održivi transport u Poljskoj.
Van granica EU, Savjet direktora EIF odobrio je novu transakciju namijenjenu privlačenju finansijskih sredstava od preko 200 miliona eura za mala i srednja preduzeća (MSP) u Ukrajini. Pored toga, odobreno je novo finansiranje za razvoj privatnog sektora u Africi i podršku vodoprivrednim projektima u Brazilu, bolnicama i energetskim mrežama u Srbiji, te geotermalnoj energiji na Islandu.
Pored odobrenja novih investicija, Savjet direktora EIB održao je i svoj godišnji seminar sa gotovo stotinu prijavljenih učesnika iz organizacija civilnog društva, kako bi, između ostalog, razmotrili kreditne aktivnosti u Ukrajini i saradnju s drugim multilateralnim razvojnim bankama.

1250x600

1084x550

Grupacija EIB odobrila 9,2 milijarde eura novog finansiranja za inovacije u stanogradnji, energetsku sigurnost i zdravlje djece

Razvojna banka Crne Gore u prvih devet mjeseci ove godine podržala je crnogorsku privredu i investicione projekte sa 155 miliona eura. Ukupna kreditna aktivnost veća je za 18 odsto u odnosu na realizaciju za isti period 2024. godine, navodi se u saopštenju.&nbsp;
- Ove godine na tržištu nastupamo kao banka sa snažnijom podrškomvrijednom 200 miliona eura kroz 16 kreditnih programa namijenjenih privredi, malim i srednjim preduzećima, kao i razvojnim projektima - saopšteno je iz Razvojne banke.
Kako su rekli, raste podrška investicijama, mladima i ženama u biznisu, projektima manje razvijenih opština.
- Najveće učešće u strukturi odobrenih kredita, po djelatnostima, imaju klijenti koji se bave turizmom i ugostiteljstvom, uslužnim djelatnostima, trgovinom, proizvodnjom, poljoprivredom i proizvodnjom hrane. &nbsp;Takođe, učešće kreditnih linija koje podržavaju investicije, u strukturi ukupne finansijske podrške, bilježirast - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Od ukupnog broja odobrenih kredita, 90 osto je odobreno mikro, malim preduzećima i poljoprivrednim proizvođačima.&nbsp;
Podrška ženama u biznisu, je zastupljena u iznosu od 14 miliona eura, što predstavlja rast od 32 odsto u odnosu na 2024. godinu. Mladi u biznisu suzastupljeni u ukupnom iznosu od 15 miliona eura, što predstavlja rast od 30 odsto u odnosu na 2024. godinu.
- Realizacija kredita i faktoringa za opštine sa indeksom razvijenosti ispod državnog prosjeka, ostvarena je u iznosu od 58 miliona eura ili 37 odsto od ukupne realizacije za devet mjeseci 2025. godine - dodaje se u saopštenju.
Razvojna banka, napominju, finansira projekate crnogorske privrede sa povoljnim fiksnim kamatnim stopama, dužim grejs periodima i fleksibilnim otplatama, što je omogućilo velikom broju kompanija da unaprijede likvidnost i implementiraju investicione projekte.
- Razvojna banka podržava ubrzani privredni razvoj Crne Gore, dinamiziranje rasta mikro, malih, srednjih i velikih privrednih društava,ravnomjerniji regionalni razvoj, konkurentnost i likvidnost privrednih društava, proizvodnju i usluge orijentisane prema izvozu, proizvodnju kojom se smanjuje uvozna zavisnost, infrastrukturne projekte, projekte vodosnabdijevanja, projekte tretmana otpadnih voda i zaštite životne sredine, kao i druge projekte od lokalnog, regionalnog i državnog značaja - pojašnjava Razvojna banka.
Poručuju da, u skladu sa poslovnom politikom, do kraja godine u fokusu ostaju konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća.&nbsp;
- Posebno ćemo biti usmjereni na investiciona ulaganja, podršku ženama, mladima u biznisu, individualnim proizvođačima i ostalim ranjivim grupama koje se suočavaju sa izovima u pristupu finansijskim resursima, te projektima integracije zelene i digitalne tranzicije -zaključuje se u saopštenju.

Razvojna banka podržala crnogorsku privredu i investicione projekte sa 155 miliona eura

U Crnoj Gori u prosjeku na oko 1.000 stanovnika postoji jedna partija. Dok se u nekim državama partije stvaraju tek povremeno, kod nas je to, izgleda, postao sezonski trend – pa tako imamo preko pedeset aktivnih političkih partija.&nbsp;
Dok se građani pitaju kako zakrpiti kućni budžet, država je odlučila da poveća partijski – i to sa 0,5 na 0,8 odsto – odnosno iz državnog i lokalnih budžeta za političke partije oko 15,7 miliona eura.&nbsp;
Iz NVO sektora poručuju da je sistem prezasićen i da nije jasno koliko je opravdano ovoliko izdvajanje.
Veliki broj političkih subjekata na relativno mali broj građana dovodi do prezasićenog izbornog sistema, znatno povećanje apstinenata među biračima. Čest je slučaj da se pri svakom izbornom ciklusu neke partije i njihovi stavovi mijenjaju, a nakon izbora teži se koalicijama.
Sve više je očigledan interes partija, a ne građana, smatra Nevenka Vuksanović, direktorica NVO CEDEM, što za jedno demokratsko društvo nije dobro.
- I prethodno je cifra bila velika, a sada je zbilja nezaslužen namet za građane. Mislim da je neopravdano da se toliki procenat slije u finansiranje partija i da postoje daleko urgentnije stvari u koje treba usmjeriti taj novac. Crna Gora se time kotira u red najskupljih izbornih sistema, a daleko od toga da naš standard to može da podrži i opravda takvo izdavanje - rekla je Vuksanović.

U Crnoj Gori više od 50 partija i 15,7 miliona razloga za brigu

Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).
Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.
- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru Marjana Šareca predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.
EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.
- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.
Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.
- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.
EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.
- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.
Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.
Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.
Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.
EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.
EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.
U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.
Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.
Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.
- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.
Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.
Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.
- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.

Tamara Klikovac

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović donijela je odluku o sufinansiranju projekata i programa u oblastima kulturno-umjetničke manifestacije i festivala, likovne umjetnosti, književnog prevođenja i časopisa za kulturu i umjetnost, kao i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, a ukupan iznos je preko million eura.
To je saopšteno iz njenog resora.
Vujović je, kako su kazali, donijela odluku o sufinansiranju projekata za oblast „Kulturno-umjetničke manifestacije i festivali“ za ovu godinu, u iznosu od preko 744 hiljade eura, a na adresu Ministarstva ukupno su pristigle 123 prijave projekata/programa.
- Biće sufinansirano 86 projekata i to 83 projekta i programa koji se odnose na organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva vrijednosti 724.860 eura i tri projekta i programa koji se odnose na učešće na referentnim međunarodnim kulturno-umjetničkim manifestacijama i festivalima u ukupnoj vrijednosti od 19.500 eura - naveli su iz Ministartsva kulture i medija.
Kako je saopšteno, sa gotovo 129 hiljada eura, odobreno je i sufinansiranje projekata i programa u oblasti likovne umjetnosti.
- Donijeta je odluka o sufinansiranju na osnovu koje će se finanisrati 31 projekat u iznosu od 128.980 eura, i to deset projekata za institucije u iznosu od 71.500 eura i 21 projekat za fizička lica u iznosu od 57.480 eura - saopšteno je iz resornog ministarstva.
Odobrava se i sufinansiranje 28 projekata/programa u 2025. godini u iznosu od 58.700 eura u oblastima književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost.
- Iz oblasti književnog prevođenja 23 projekta u ukupnom iznosu od 45.500 eura i pet projekata iz oblasti časopisi za kulturu i umjetnost u ukupnom iznosu od 13.200 eura - navode u MKM.
Odobreno je da u ovoj godini sa preko 90 hiljada eura budu sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti.
- Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata i to 14 projekata za pravna lica u iznosu od 81.600 eura i pet projekata za fizička lica sa 8.500 eura - kazali su iz Ministarstva kulture i medija.
Pored ove četiri konkursne linije, preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru. Javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena.
- Zahvaljujemo svim članovima komisija na predanom i posvećenom radu na ove četiri konkursne linije. Nadamo se da će opredijeljena sredstva za sufinansiranje doprinijeti kvalitetu i raznolikosti kulturnih programa širom Crne Gore - poručila je ministarka.
Oni su pozvali sve aktere iz oblasti kulture u Crnoj Gori da prate objave Ministarstva kulture i medija jer uskoro slijedi Konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, Konkurs "Rastimo uz kulturu" za djecu i mlade, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025.

MKM: Više od milion eura za projekte i programe u različitim oblastima kulture

Bivša premijerka Škotske Nikola Stardžon oslobođena je optužbi u policijskoj istrazi o finansiranju njene Škotske nacionalne stranke (SNP). 
 
Gotovo četiri godine policija je istraživala Stardžon, poznatu škotsku političarku koja predvodila vladu u Edinburgu od 2014. do njene ostavke početkom 2023. 
 
Policija je od 2021. istraživala što se dogodilo s oko 717 hiljada eura, koje su prikupili aktivisti za škotsku nezavisnost 2017. godine. 
 
Stardžon je nakratko bila uhapšena u junu 2023. radi ispitivanja u sklopu istrage, a tada je porekla je da učinila išta pogrešno. 
 
Škotska policija je danas saopštila da protiv Stardžon nije podignuta optužnica i da više nije pod istragom, prenio je Rojters. 
 
Stardžon je bila čelnica SNP-a, stranke koja se zalaže za nezavisnost Škotske. 
 
Referendum o nezavisnosti 2014. nije uspio jer je 55 posto Škota glasalo za to da Škotska ostane dio Ujedinjenog Kraljevstva.

Bivša škotska premijerka oslobođena optužbi

Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija ni nakon dva i po mjeseca nijesu odgovorili ni na jedno pitanje o finansiranju izgradnje stambenog kompleksa „Velje brdo“, iako je u međuvremenu u više navrata zvanično ponovljena informacija da će završetak prve faze i useljenje stanara početi već krajem iduće godine. U Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. navedeno je da je, od 10 miliona eura, koliko država u ovoj godini planira da izdvoji za finansiranje ovog projekta, za tekuće izdatke predviđen milion, a za kapitalne izdatke devet miliona eura. Tekuće izdatke u iznosu od milion eura čine rashodi za konsultantske usluge, projekte i studije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070232_eace1cc04fd07b46ccdd31fa03d9dcddd95786f4d24a6bfc8a1395d5ff8787e6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250204070232_eace1cc04fd07b46ccdd31fa03d9dcddd95786f4d24a6bfc8a1395d5ff8787e6" data-rendition-name="original" width="964" height="384" loading="lazy" alt="podaci velje brdo"> </figure>  U kapitalne izdatke spadaju izdaci za lokalnu infrastrukturu, čija procijenjena vrijednost je pet miliona eura, za građevinske objekte planirano je 3,9 miliona, dok je za ostale kapitalne izdatke predviđeno 100.000 eura. Redakcija Antene M prvi put se obratila Kabinetu predsjednika Vlade i Ministarstvu finansija nakon što su premijer Milojko Spajić i ministar navedenog resora Novica Vuković predstavili nacrt budžeta u kojem je istaknuto da će rashodi po osnovu stavke naslovljene „Izgradnja stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje brdo, Podgorica“ u 2025. biti izdvojeno 10 miliona eura. Informaciju o finansijskoj konstrukciji navedenih rashoda tražili smo prvi put 20. novembra, a zatim još pet puta uputili pomenuta i dopunjena pitanja, ali do danas ni na jedno nijesu dobili odgovor. Kako je u međuvremenu promovisanje projekta „Velje brdo“ postalo intenzivnije nakon konstituisanja Skupštine Glavnog grada i izbora gradonačelnika Podgorice koji je u prvim javnim obraćanjima ponovio informaciju da će do kraja naredne godine ovaj stambeni kompleks imati prve stanovnike postavili smo dodatna pitanja o detaljima ovih planova, finansiranju i investitorima, na koja takođe nijesmo dobili odgovore. Pitanja koja je Antena M uputila Vladi odnosila su se na to koliki će biti ukupni troškovi izgradnje prve faze projekta, na koji način će biti obezbijeđena finansijska sredstva za njegovu realizaciju, kao i koje kompanije su investitori i kako su odabrane.

Vlada i Ministarstvo finansija ćute o finansiranju „Veljeg brda“, konsultantima milion eura

Emisija „Srećan dan“ na Televiziji E donosi razgovor o festivalskom životu u Crnoj Gori i ulozi koju muzički festivali imaju za izvođače i publiku. Koliko scena znači umjetnicima, a koliko emocija uživo publici – govori muzičar Bojan Delić, koji će podijeliti iskustva sa nastupa i izazove savremene muzičke scene.
U drugom dijelu emisije biće riječi o važnosti znakovnog jezika u umjetnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa oštećenjem sluha. O značaju inkluzije, prevoda i prisutnosti znakovnog jezika na kulturnim događajima govori Tijana Mijušković, prevoditeljka na znakovni jezik i programska koordinatorka Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore.
U rubrici „SrećniAI“ analiziramo trend sve kraćih muzičkih numera – zašto pjesme danas traju kraće nego ikad i da li su za to odgovorni algoritmi, promjene u pažnji publike ili ubrzani tempo savremenog života.
Emisiju „Srećan dan“ gledajte od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan": Od festivalske bine do inkluzivne kulture

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je tokom posjete Herceg Novom da Crna Gora prolazi kroz „šestogodišnju agoniju“ izazvanu političkom i institucionalnom nestabilnošću, te poručio da je neophodno formiranje odgovorne i državotvorne vlasti koja će stabilizovati prilike i pokrenuti ekonomski razvoj. On je danas boravio u radnoj posjeti Herceg Novom, gdje je sa građanima, članovima partije i lokalnim funkcionerima razgovarao o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  Tom prilikom poručio je da je vrijeme da se okonča, kako je naveo, šestogodišnja agonija kroz koju Crna Gora prolazi, naglašavajući da produžena institucionalna nestabilnost usporava napredak društva i dodatno opterećuje svakodnevni život građana. – Crnoj Gori su danas, više nego ikada, potrebni odgovornost, ozbiljnost i odlučnost u vođenju državne politike. Povratak društvene i političke stabilnosti mora biti prioritet svih političkih aktera, jer bez stabilnih institucija nema ni sigurnog ambijenta za investicije, ni otvaranja novih radnih mjesta, ni unapređenja životnog standarda – istakao je Živković. On je ukazao na potrebu ubrzanog ekonomskog razvoja, jačanja domaće privrede i stvaranja preduslova za nova ulaganja, posebno u primorskim opštinama poput Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  – Za takve politike potrebno je formiranje državotvorne i odgovorne vlasti koja će znati da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima i urušenim državnim sistemom koji ostaje iza ove vlasti, koja je poput elementarne nepogode uništila Crnu Goru od 2020. godine do danas. Takva vlast mora biti posvećena konsolidaciji političkih prilika, evropskim integracijama, vladavini prava, jačanju institucija sistema, ali prije svega povratku ozbiljnosti u državnu politiku – poručio je Živković. Zaključujući posjetu, naveo je da je, kako je kazao, vrijeme aktuelne vlasti prošlo, te da slijedi talas političkih promjena predvođen Demokratskom partijom socijalista, uz nastavak razgovora sa građanima širom Crne Gore.

Živković iz Herceg Novog: Vrijeme je da se prekine šestogodišnja agonija

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je danas osudio Vrhovni sud Sjedinjenih Država nakon što je prošle sedmice <a href="https://www.antenam.net/clanak/sad-vrhovni-sud-ponistio-trampove-globalne-carine" target="_blank">presudio protiv njegovog sveobuhvatnog programa carina</a>, poručivši da će se okrenuti drugim carinskim ovlašćenjima i licencama, ali bez iznošenja detalja.
- Sud je takođe odobrio sve ostale carine, kojih ima mnogo, i sve se mogu koristiti na mnogo snažniji i neprijatniji način, uz pravnu sigurnost, nego carine kako su prvobitno uvedene - napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama.
On je u subotu rekao da će privremenu carinu od 10 odsto na uvoz u SAD iz svih zemalja povećati na 15 odsto, što je najviši nivo dozvoljen zakonom, dan nakon što je sud presudio da je prekoračio svoja predsjednička ovlašćenja kada je, pozivajući se na zakon o vanrednim ekonomskim mjerama, uveo niz viših carinskih stopa.
U današnjoj objavi Tramp je ukazao i na mogućnost korišćenja licenci za vršenje pritiska na druge države, navodeći da „nerazumljivo, prema presudi, (ja) ne mogu da im naplatim licencnu taksu – A SVE LICENCE SE NAPLAĆUJU, zašto Sjedinjene Države to ne bi mogle? Licenca se izdaje da bi se naplatila taksa! U mišljenju suda to nije objašnjeno, ali ja znam odgovor“.
Terminski ugovori na Wall Streetu i dolar pali su rano jutros usljed neizvjesnosti oko trgovinske politike SAD, dok su cijene nafte u početku oslabile zbog zabrinutosti za globalni rast i tražnju za gorivom nakon najnovijeg povećanja carina, prije nego što su se stabilizovale nakon najava planiranih razgovora između SAD i Irana.
Odluka suda i Trampovi potezi koji su uslijedili već utiču na trgovinske sporazume koje je sklopio tokom protekle godine, pri čemu je Kina pozvala Vašington da ukine carinske mjere, Evropska unija je spremna da zamrzne svoj sporazum, a Indija odgađa planirane razgovore.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama ponovo napao sudije koje su presudile protiv njega, među kojima su bila i dvojica koje je naimenovao tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući. U odluci koju je napisao konzervativni predsjednik suda Džon Roberts, sud je ponovo potvrdio svoje ovlašćenje da ograniči moć predsjednika.
Tramp je takođe izrazio zabrinutost da bi najviši sud mogao presuditi protiv nastojanja njegove administracije da ograniči pravo na državljanstvo po rođenju u predstojećoj odluci u tom predmetu.

Tramp ponovo napao Vrhovni sud SAD, najavljuje druge carine i licence

Ako ovog ljeta, neđe na Crnogorskom primorju ili možda u crnogorskim planinama, vidite dvojicu Rusa, čije ste slike gledali tokom sudskog procesa za pokušaj terorizma oktobra 2016. godine, nemojte da streknete, nemojte da se plašite: oni su, utvrdilo je crnogorsko sudstvo, samo - mirni ruski turisti. &nbsp; OPASNI TURISTI &nbsp; Istini za volju, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov imaju pasoše iz istog serije kao što su imali agenti GRU-a koji stu trovali odmetnutog ruspog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu kćerku u Solsberiju. Imaju i istoriju podmetanja ekplozija u Bugarskoj, Gruziji i pokušaj prevrata Moldaviji...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778" data-rendition-name="original" width="750" height="563" loading="lazy" alt="I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov"> <figcaption>I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, Šišmakov i Popov nijesu, kazao je Viši sud a potvrdio Apelacioni – opasni &nbsp;agenti GRU-a! &nbsp; Djeluje li vam ovo karikaturalno? Možda, ali to je crnogorska realnost: presudom Višeg suda i odlukom Apelacionog suda - svi optuženi i prvostepeno osuđeni sada su - slobodni ljudi. &nbsp; I to uprkos dokazima koje je Crna Gora svojevremeno dobila - od Vučićeve Srbije, od Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, ali i od službi Bugarske i Moldavije, gdje je delovao agent GRU-a Popov, kao i od Poljske đe je, kao vojni ataše potkupljivao poljske oficire drugi agent GRU-a, Šišmakov. &nbsp;&nbsp; Nije to, izgleda, bilo bitno. &nbsp; FINGIRANA DRAMA Dakle: Krivično Vijeće Višeg suda u Podgorici, na čijem je čelu sudija Zoran Radović – u julu prošle godine oslobodilo je sve optužene: i agente GRU-a koji su prvobitno bili osuđeni na 15 i 12 godina zatvora; i Bratislava Dikića, osuđenog na osam godina... kao i lidere nekadašnjeg Demokratskog frona Andriju Mandića i Milana Kneževića, prvostepeno osuđene na po pet godina zatvora...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg "> <figcaption>OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A potom je tu oslobađajuću presudu pravosnažnom učinilo tročlano Vijeće Apelacionog suda na čijem je čelu bila sudija Vesna Moštrokol, Zorica Milanović kao izvjestilac i sudija Predrag Tabaš, kao član. &nbsp;&nbsp; I sada se pokazuje da je sva ona priča, prvo oko podnošenja ostavke sudije Moštrokol, potom sedmicama dugo iščekivanje odluke Apelacionog suda, bila obična - fingirana i prizemna drama. Jer, znalo se od početka da politički obojene sudije koje je birala postavgustovska vlast, kao i sudije isprepadane najavama vetinga u pravosuđu neće imati skoposti da presuđuju na osnovu dokaza i u skladu sa zakonom. &nbsp; MUČAN MOZAIK &nbsp; To je dio mozaika koji pravi sliku današnjeg zarobljenog pravosuđa. I mučna je to slika. Jer, svi ti likovi iz vrha crnogorskog pravosuđa više liče na pokorne sluge politike, nego na ljude koji grade pravnu države. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud"> <figcaption>PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A oslobađajuća presuda otkriva još jednu poražavajuće karikaturalnu pravnu posljedicu: oslobođeno je krivice i devet srpskih državljana koji su 2019. godine već priznali krivicu. &nbsp;Proglašeni su nevinim svi koji, nakon sporazuma o priznanju krivice, odležali po pet mjeseci u Spužu! Što znači da su Viši i Apelacioni sud oslobađajućom presudom u stvari presudili da je devet srpskih državljana – lagalo da su krivi?! &nbsp; I to je dio mozaika crnogorskog pravosuđa. Nekog izvrnutog mozaika. &nbsp;&nbsp; Kao što je svojevrsne uvrnuti cinizam izjava Andrije Mandića na konferenciji za medije istog dana kada je objavljena oslobađajuća presuda za njega i sve ostale. &nbsp; -Kao hrišćanin, kao pravoslavac, opraštam sve. Ne želim da se bilo ko njima sveti, Crna Gora je mala i moramo da čuvamo jedni druge – kazao je Mandić dok mu je titrao osmjeh. &nbsp; Možda je nekome djelovalo da se Andrija Mandić baš uživio u ulogu nekog miroljubivog budiste, nekog Dalaj Mande. &nbsp; Ali, i to je predstava za javnost. Jer Mandić sada seiri nad sudbinama njegovih, kako reče, progonitelja, koji su kažnjeni i bez sudske presude: bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je dvije godine, a suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović godinu i po u pritvoru u Spužu. &nbsp; OPTUŽUJ - DA NE PROĐE OPTUŽNICA Pritvor kao kazna – kada politika naredi! I to je svjedočanstvo o današnjem crnogorskom pravosuđu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić"> <figcaption>PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Baš kao i odluka Specijalnog državnog tužilaštva da goni bivšu četvorominstarkiu Vesnu Bratić, ne zbog duplog negativnog mišljenja DRI i pronevjere 8 miliona eura zbog čega je SDT bio obavezan na reakciju, već zbog toga što nije nastavila nezakonito da smjenjuje direktore škola?! Što je, suštinski, mehanizam da Bratić - kroz postupak odbijanja optužnice - bude oslobođena budućeg tužilačkog progona. &nbsp; Kao što je svojevrsna pravo-politička šarada saopštenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića. Koji je utvrdio da je bilo potpuno zakonito obavezujuće uputstvo Vladimira Novovića da tužiteljka Mitrović ne smije da goni Oliveru Injac; i da je bio sasvim opravdan upad u njenu kancelariju i fizičko oduzimanje optužnice i svih spisa. &nbsp; Koliko je Marković postupao sa dužnom pažnjom pokazuje podatak: vrhovni državni tužilac je februara 2026. godine, tek nakon priloga Televizije E, ,,vanredno provjeravao“ postupanje Novovića iz novembra 2022. godine. &nbsp; IGRARIJE POD KONTROLOM &nbsp; Je li to Marković ,,prespavao” četiri godine ili je do kraja štitio svog druga Novovića? Ili, možda zakoni ne važe jednako za tužioce kao za obične građane? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović"> <figcaption>DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ili će, ipak, biti i to dio političkih igrarija koje sprovode čelnici tužilaštva i sudstva, koji su pod potpunom kontrolom političara i to baš onih koji zastupaju ruske i srpske interese u Crnoj Gori. &nbsp; Zato i ne treba da čudi farsa sa oslobađajućom presudom za pokušaj terorizma uprkos dokazima; odustajanje od gonjenja bivše ministrake Bratić za ono zbog čega treba da bude gonjenja, ili tragikomično objašnjenje vrhovnog državnog tužioca. Prosto: to što gledamo je: hronika najavljenog raspada sistema u pravosuđu. Najavljenog onda kada su bivši litijaši postali sadašnji glavaši u Crnoj Gori. Ali, zato se i glasalo avgusta 2020. godine, zar ne? I sada neka ide kao u onom starom televizijskom serijalu: gledajte, jer ste vi to tražili? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: finansiranje