Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).
Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.
- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru Marjana Šareca predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.
EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.
- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.
Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.
- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.
EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.
- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.
Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.
Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.
Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.
EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.
EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.
U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.
Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.
Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.
- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.
Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.
Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.
- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović donijela je odluku o sufinansiranju projekata i programa u oblastima kulturno-umjetničke manifestacije i festivala, likovne umjetnosti, književnog prevođenja i časopisa za kulturu i umjetnost, kao i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, a ukupan iznos je preko million eura.
To je saopšteno iz njenog resora.
Vujović je, kako su kazali, donijela odluku o sufinansiranju projekata za oblast „Kulturno-umjetničke manifestacije i festivali“ za ovu godinu, u iznosu od preko 744 hiljade eura, a na adresu Ministarstva ukupno su pristigle 123 prijave projekata/programa.
- Biće sufinansirano 86 projekata i to 83 projekta i programa koji se odnose na organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva vrijednosti 724.860 eura i tri projekta i programa koji se odnose na učešće na referentnim međunarodnim kulturno-umjetničkim manifestacijama i festivalima u ukupnoj vrijednosti od 19.500 eura - naveli su iz Ministartsva kulture i medija.
Kako je saopšteno, sa gotovo 129 hiljada eura, odobreno je i sufinansiranje projekata i programa u oblasti likovne umjetnosti.
- Donijeta je odluka o sufinansiranju na osnovu koje će se finanisrati 31 projekat u iznosu od 128.980 eura, i to deset projekata za institucije u iznosu od 71.500 eura i 21 projekat za fizička lica u iznosu od 57.480 eura - saopšteno je iz resornog ministarstva.
Odobrava se i sufinansiranje 28 projekata/programa u 2025. godini u iznosu od 58.700 eura u oblastima književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost.
- Iz oblasti književnog prevođenja 23 projekta u ukupnom iznosu od 45.500 eura i pet projekata iz oblasti časopisi za kulturu i umjetnost u ukupnom iznosu od 13.200 eura - navode u MKM.
Odobreno je da u ovoj godini sa preko 90 hiljada eura budu sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti.
- Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata i to 14 projekata za pravna lica u iznosu od 81.600 eura i pet projekata za fizička lica sa 8.500 eura - kazali su iz Ministarstva kulture i medija.
Pored ove četiri konkursne linije, preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru. Javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena.
- Zahvaljujemo svim članovima komisija na predanom i posvećenom radu na ove četiri konkursne linije. Nadamo se da će opredijeljena sredstva za sufinansiranje doprinijeti kvalitetu i raznolikosti kulturnih programa širom Crne Gore - poručila je ministarka.
Oni su pozvali sve aktere iz oblasti kulture u Crnoj Gori da prate objave Ministarstva kulture i medija jer uskoro slijedi Konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, Konkurs "Rastimo uz kulturu" za djecu i mlade, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025.

Portal ETV

1084x550

MKM: Više od milion eura za projekte i programe u različitim oblastima kulture

Bivša premijerka Škotske Nikola Stardžon oslobođena je optužbi u policijskoj istrazi o finansiranju njene Škotske nacionalne stranke (SNP). 
 
Gotovo četiri godine policija je istraživala Stardžon, poznatu škotsku političarku koja predvodila vladu u Edinburgu od 2014. do njene ostavke početkom 2023. 
 
Policija je od 2021. istraživala što se dogodilo s oko 717 hiljada eura, koje su prikupili aktivisti za škotsku nezavisnost 2017. godine. 
 
Stardžon je nakratko bila uhapšena u junu 2023. radi ispitivanja u sklopu istrage, a tada je porekla je da učinila išta pogrešno. 
 
Škotska policija je danas saopštila da protiv Stardžon nije podignuta optužnica i da više nije pod istragom, prenio je Rojters. 
 
Stardžon je bila čelnica SNP-a, stranke koja se zalaže za nezavisnost Škotske. 
 
Referendum o nezavisnosti 2014. nije uspio jer je 55 posto Škota glasalo za to da Škotska ostane dio Ujedinjenog Kraljevstva.

Bivša škotska premijerka oslobođena optužbi

Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija ni nakon dva i po mjeseca nijesu odgovorili ni na jedno pitanje o finansiranju izgradnje stambenog kompleksa „Velje brdo“, iako je u međuvremenu u više navrata zvanično ponovljena informacija da će završetak prve faze i useljenje stanara početi već krajem iduće godine. U Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. navedeno je da je, od 10 miliona eura, koliko država u ovoj godini planira da izdvoji za finansiranje ovog projekta, za tekuće izdatke predviđen milion, a za kapitalne izdatke devet miliona eura. Tekuće izdatke u iznosu od milion eura čine rashodi za konsultantske usluge, projekte i studije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070232_eace1cc04fd07b46ccdd31fa03d9dcddd95786f4d24a6bfc8a1395d5ff8787e6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250204070232_eace1cc04fd07b46ccdd31fa03d9dcddd95786f4d24a6bfc8a1395d5ff8787e6" data-rendition-name="original" width="964" height="384" loading="lazy" alt="podaci velje brdo"> </figure>  U kapitalne izdatke spadaju izdaci za lokalnu infrastrukturu, čija procijenjena vrijednost je pet miliona eura, za građevinske objekte planirano je 3,9 miliona, dok je za ostale kapitalne izdatke predviđeno 100.000 eura. Redakcija Antene M prvi put se obratila Kabinetu predsjednika Vlade i Ministarstvu finansija nakon što su premijer Milojko Spajić i ministar navedenog resora Novica Vuković predstavili nacrt budžeta u kojem je istaknuto da će rashodi po osnovu stavke naslovljene „Izgradnja stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje brdo, Podgorica“ u 2025. biti izdvojeno 10 miliona eura. Informaciju o finansijskoj konstrukciji navedenih rashoda tražili smo prvi put 20. novembra, a zatim još pet puta uputili pomenuta i dopunjena pitanja, ali do danas ni na jedno nijesu dobili odgovor. Kako je u međuvremenu promovisanje projekta „Velje brdo“ postalo intenzivnije nakon konstituisanja Skupštine Glavnog grada i izbora gradonačelnika Podgorice koji je u prvim javnim obraćanjima ponovio informaciju da će do kraja naredne godine ovaj stambeni kompleks imati prve stanovnike postavili smo dodatna pitanja o detaljima ovih planova, finansiranju i investitorima, na koja takođe nijesmo dobili odgovore. Pitanja koja je Antena M uputila Vladi odnosila su se na to koliki će biti ukupni troškovi izgradnje prve faze projekta, na koji način će biti obezbijeđena finansijska sredstva za njegovu realizaciju, kao i koje kompanije su investitori i kako su odabrane.

Vlada i Ministarstvo finansija ćute o finansiranju „Veljeg brda“, konsultantima milion eura

Stejt department je naredio potpuno zamrzavanje novih sredstava na 90 dana za skoro svu inostranu pomoć SAD, čineći izuzetke za hitne programe ishrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu.
Međutim, finansiranje američkih saveznika kao što su Ukrajina, Jordan i Tajvan je suspendovano, objavio je „Politiko“.
Navodi se takođe da će se programi nastaviti, modifikovati ili prekinuti nakon što se završe analize koje neće trajati duže od 85 dana.
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj) takođe je zamrznula projekte podrške Ukrajini, piše Rojters.
Naredba državnog sekretara Marka Rubija, dostavljena u telegramu poslatom američkim ambasadama širom svijeta, posebno je izuzeta od hitnih programa ishrane.
Iako je Rubiov nalog izuzeo zamrzavanje vojne pomoći Izraelu i Egiptu,nnema naznake da je Ukrajina izuzetak, odnosno zabrana se odnosi i na nju.
Ipak, Bajdenova administracija je odobrila novu vojnu pomoć Ukrajini prije nego što je napustio funkciju zbog sumnje da li će je Donald Tramp nastaviti. Ali još uvijek ima oko 3,85 milijardi dolara odobrenih sredstava od strane Kongresa za bilo koju buduću isporuku oružja Ukrajini i sada je na Trampu da odluči da li će taj novac da potrošiti ili ne.

Stejt department suspendovao finansiranje drugih država, uključujući Ukrajinu

Direktor nikšićke Turističke organizacije Mitar Barać tvrdi za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ta organizacija nije novcem građana finansirala ekipu serije "Tvrđava" Radio Televizije Srbije (RTS), koja je ljetos snimana u Nikšiću. Baraćove tvrdnje demantuje ugovor o hotelskim uslugama vrijedan 200 hiljada eura, koji je on potpisao 29. jula ove godine, u koji je RSE imao uvid.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121228_4946a246f7079238716a979d180f3b2fc1c07495636caa4172198ca0c616384d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214121228_4946a246f7079238716a979d180f3b2fc1c07495636caa4172198ca0c616384d" data-rendition-name="original" width="871" height="485" loading="lazy" alt='Prva strana Ugovora o nabavci hotelskih usluga za ekipu serije "Tvrđava"'><figcaption>Prva strana Ugovora o nabavci hotelskih usluga za ekipu serije "Tvrđava"(Photo: RSE)</figcaption></figure>  Serija je snimana u Nikšiću, koji će biti predstavljen kao Knin, tokom 90 -tih godina, u vrijeme vojne operacije "Oluja" u Hrvatskoj. Na pitanje RSE, koji je interes da se novcem građana pomaže serija u kojoj se ne pominju Nikšić i Crna Gora, Barać kaže da je usluge smještaja za ekipu serije platila Opština Nikšić. - O kojoj je cifri riječ pitajte kolege iz Opštine, siguran sam da ćete dobiti informaciju. Ali sam siguran da se ne radi o cifri od 200 hiljada nego da je značajno manj - kazao je Barać 10. decembra.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121224_044363eaccad880abe853e3053549d4be1b18e67a52a03e282b474b7d7c29a38.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214121224_044363eaccad880abe853e3053549d4be1b18e67a52a03e282b474b7d7c29a38" data-rendition-name="original" width="698" height="156" loading="lazy" alt="Detalj iz Ugovora vrijednog 200.000 eura"><figcaption>Detalj iz Ugovora vrijednog 200.000 eura(Photo: RSE)</figcaption></figure>  Čelnici Nikšića Marko Kovačević i Nemanja Vuković nijesu odgovarali na pozive RSE niti poslali odgovore na upit od 10. decembra. Ni iz kompanije Comp-Comerc u čijem je vlasništvu Hotel Onogošt, nije odgovoreno na upit RSE. Ipak, Ugovor pokazuje da se Baraćevim potpisom Turistička organizacija obavezala da Comp-Comercu isplati 200.000 eura za smještaj i puni pansion filmskoj ekipi. Barać tvrdi da su ekipi pružala logističku, ali ne i finansijsku podršku. - Mi nijesmo imali troškova. Dakle, kolege koje rade u Turističkoj organizaciji su bili na terenu podrška, kada su određeni udaljeni lokaliteti u pitanju - izjavio je Barać u telefonskom razgovoru za RSE. <h2>U seriji Nikšić predstavljen kao Knin</h2> Vjerujem da će sve ovo biti predmet i nekih ozbiljnih tužilačkih istraga, kaže za RSE poslanik Nikola Zirojević, iz opozicionih Socijaldemokrata. Za njega kao Nikšićanina neprihvatljivo je da se novac sugrađana tako troši. - To je još jedan u nizu skandala retrogradne nacionalističke lokalne vlasti. Ne vidim na koji način će serija doprinijeti turističkom sadržaju našeg grada. Pritom se Nikšić (u seriji) predstavlja kao ratom razoren grad Knin. I vrlo je moguće da serija sadrži i određene istorijske falsifikate, evo vidjećemo. Dakle, ne bi bilo ništa novo za one koji su je radili da se bave i tim stvarima. Mislim da je to, u najmanju ruku, skandalozno - kaže Zirojević. On napominje da Nikšić ima istorijsku tradiciju slobodarskog grada u kojem su i u bivšoj Jugoslaviji živjeli emancipovani, građanski opredjeljeni ljudi. S druge strane, Barać negira ratnu tematiku serije "Tvrđava". - Prije svega da otklonim tu dilemu. Ne radi se o ratnoj tematici, to je klasična ljubavna priča - rekao je on. Na pitanje, koji je interes da se novcem građana sponzoriše serija u kojoj će Nikšić biti predstavljeni kao Knin, Barać kaže da je korist višestruka. - Kada se snimaju određene serije i filmovi znate da su im prijatelji i partneri uglavnom opštine u kojima se snimanje dešava. To će biti i sada slučaj. Turistička organizacija i Opština će biti isteknuti kao prijatelji ove serije - istakao je Barać. Prvi čovjek Nikšića, Marko Kovačević u avgustu je prisustvovao snimanju serije. Tom prilikom je za RTS rekao da snimanje ima značaj za Nikšić kao grad i njegove "nerazvijene ruralne krajeve". - Ti krajevi su u nekom prethodnom periodu bili zapostavljeni kada su Nikšić i Crna Gora u pitanju. Drago nam je što ovih dana ti krajevi, zahvaljujući ovoj seriji i čitavoj ekipi, žive neki novi život - rekao je 13. avgusta za RTS. Kovačević je funkcioner prosrpske i proruske Nove srpske demokratije, koja je pripadala nedavno rasformiranom Demokratskom frontu. Ta partija je u bliskim političkim vezama sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Kada je Kovačević na proljeće 2021. stupio na dužnost predsjednika Opštine Nikšić, na preporuku Vučića stigla mu je donacija od dva miliona eura . <h2>Serija primjer "Vučićeve meke moći"</h2> Serija "Tvrđava" u produkciji RTS-a jedan je od primjera meke moći koju Srbija sprovodi u Crnoj Gori, ocjenjuju u Digitalnom forenzičkom centru (DFC). U studiji DFC koja analizira "sofisticirane hibridne aktivnosti koje režim Aleksandra Vučića sprovodi u Crnoj Gori" se navodi da se maligni uticaj iz Srbije širi i kroz kinematografiju i da ga političke elite ignorišu: - Srbija aktivno nastoji da u kulturi i obrazovanju ostvari uticaj u Crnoj Gori koristeći meku moć kako bi građanima predstavila neke vrijednosti kao poželjne i prirodne. Kinematografija je jedan od važnih kanala meke moći kojima se može oblikovati javno mnjenje, stavovi, ali i emocionalno manipulisati - navedeno je u studiji. Kako dodaju u analizi od 5. decembra "radnja serije smještena je u Kninu, u Hrvatskoj, tokom ratnih godina (1990-1995) i govori o pogromu Srba iz Hrvatske". Jedini i isključivi vlasnik prava na seriju "Tvrđava" je javni servis Srbije. Ministarstvo kulture je 29. jula odobrilo snimanje serije na teritoriji Crne Gore. Kadrovi su snimani u centru Nikšića, kod stare gradske tvrđave Onogošt, i u naseljima Velimlje, Vilusi, Grahovo... Barać kaže da je tokom snimanja u Nikšiću boravilo više od 100 umjetnika što je, kaže, iskorišćeno za promociju grada. Naglašava da je veliki broj regionalno poznatih umjetnika utiske iz Nikšića dijelio je na društvenim mrežama. Tvrdi da su i privreda i građani imali koristi od tog projekta. - Veliki broj građana imao priliku da zaradi kroz iznajmljivanje starih automobila, od statiranja i sl. - kaže Barać. Serija će biti emitovana 2025. a u ekipi ima i glumaca iz Crne Gore.

Nikšić plaćao ekipi RTS boravak tokom snimanja serije o Kninu

Gospodin Otašević nije učinio ništa da dokaže da moje tvrdnje nijesu tačne, već kršeći Poslovnik Skupštine Glavnog grada (osnivača Gradske RTV), pred cjelokupnom javnošću pokušava da me zastraši mogućim sudskim postupcima - poručio je podgorički odbornik Miloš Mašković nakon što je izvršni direktor Gradske televizije poručio da se on može suočiti sa zakonskim posljedicama jer je rekao da će protiv tog medija pokrenuti odgovarajuće postupke ukoliko ne odgovore kako troše novac građana.
Mašković je ocijenio da ponašanje Otaševića oslikava stanje u Gradskoj TV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fotasevic-maskovicu-suocice-se-sa-zakonskim-posljedicama-ako-je-radi-sticanja-jeftinih-politickih-poena-iznosio-optuzbe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakvo neprimjereno ponašanje direktora jednog javnog servisa, institucije koja bi trebala služiti građanima, a ne štititi interese pojedinaca, najbolje oslikava stanje u tom Lokalnom javnom emiteru. Javna funkcija nosi sa sobom odgovornost za transparentnost i otvorenost prema javnosti, a sloboda govora, koju bi upravo gospodin Otašević trebao braniti, ne smije se narušavati prijetnjama i pritiscima. Današnji pokušaj zastrašivanja nijesam doživio kao iznenađenje, kao što me nije iznenadio ni njegov neprimjereni pritisak kada mi se, prije nekoliko mjeseci, oko ponoći, obratio na moj privatni broj telefona “da me zamoli” da budem korektniji u javnim istupima prema Gradskoj RTV - naveo je Mašković.
Ovakvi potezi, cijeni on, otvaraju ozbiljna pitanja o tome kako direktor Gradske RTV razumije pojam odgovornosti i profesionalizma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmaskovic-gradska-rtv-odlucila-da-sakrije-nacin-na-koji-trosi-novac-gradana-podgorice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Neprihvatljivo je da se, umjesto jasnog odgovaranja na postavljena pitanja o trošenju novca građana i poslovanju medija, rukovodstvo Gradske RTV koristi metodama koje ugrožavaju osnovna demokratska prava i pokušavaju zastrašiti svakoga ko se usuđuje da postavi legitimna pitanja. Ovo nije samo problem za mene kao odbornika - to je problem za sve građane koji očekuju odgovornost i transparentnost od institucija koje finansiraju svojim novcem - istakao je podgorički odbornik.
On je pozvao Otaševića da prestane sa pritiscima i da se okrene onome što bi trebalo da bude prioritet svake javne funkcije - odgovornosti prema građanima.
- Javna funkcija nije privilegija, već obaveza - zaključio je Mašković.

Mašković: Otašević ne dokazuje da moje tvrdnje nijesu tačne, pokušava da me zastraši

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.
Ta vjerska srednja škola se finansira iz budžeta i od 2019. godine je dobila 3,1 milion eura, prema nalazu Državne revizorske institucije.
Pobjeda očekuje od Ministarstva prosvjete odgovore zbog čega na spisku licenciranih privatnih škola nema Medrese.
Sredstva za finansiranje Medrese uplaćena su na račun Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. Medresa se iz budžeta finansira od 2018. godine, a prvi ugovor sa njom je potpisao Damir Šehović, tadašnji ministar prosvjete.
DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.
<h2>Akreditovani za izvođenje vjerske nastave</h2>
Bivši ministar prosvjete Miomir Vojinović je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine kazao da Medresa nema licencu. Licencu, kazao je tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić, ova vjerska škola ne može da dobije jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.
Medresa je, prema ugovoru sa Vladom, akreditovana za izvođenje vjerske nastave, a izvodi javno važeći program usvojen od Nacionalog savjeta – ali bez licence cjelokupnog nastavnog kadra.
Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.
Mešihat Islamske vjerske zajednice se 2017. godine obratio Ministarstvu prosvjete zahtjevom kojim je tražio da se Medresa finansira iz budžeta Crne Gore uz obrazloženje da škola izvodi javno važeći program od 2015. godine.
Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.
Vlada Crne Gore je 15. marta 2018. godine donijela zaključak kojim je prihvatila ugovor o finansiranju SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“, zaključen između Ministarstva prosvjete i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, i zadužila Ministarstvo prosvjete da za potrebe realizacije ovog ugovora isplati SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“ sredstva u iznosu od 500.000 eura.
Ugovor o finansiranju po Zakonu je Vlada mogla samo da potpiše sa školom-Medresom da je ova imala licencu i imala status pravnog lica (član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom.")
Iako se prema Zakonu o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se ustanova, nakon dobijanja rješenja o licenciranju, upisuje u Centralni registar privrednih subjekata i stiče svojstvo pravnog lica, u ovom slučaju to nije Medresa, već Mešihat.
<h2>Program verifikovan retroaktivno</h2>
Druga privatna srednja vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ se nalazi na listi licenciranih srednjih škola Ministarstva prosvjete. Ona je iz budžeta za dvije godine postojanja dobila 1.800.000. Ugovor sa Vladom je potpisala gimnazija, a ne njen osnivač Mitropolija SPC.
Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.
Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.
Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.
Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još uvijek u toku, pa je ove godine upisana i druga generacija đaka, tako da ih je sada 44.
Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice.
<h2>DRI dala izvještaj, čeka se SDT&nbsp;</h2>
Finansiranje obje vjerske škole je nezakonito, potvrdila je Državna revizorska institucija. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri dana podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. N. lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.
To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.
DRI je utvrdila da finansiranje nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.
- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.
Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju o finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.
Koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo je predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Kada se budžet tih škola uporedi sa javnim srednjim školama i brojem učenika u njima, dobija se iznos koji potvrđuje da država mnogo više ulaže u srednjoškolce koji pohađaju vjerske obrazovne ustanove.
DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.
Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.
A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ Jugoslava Blagojevića, prve godine tu školu je pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“, koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika.
Akademik Slobodan Backović je tačno prije dvije godine napravio računicu. Tako je 2022. godine, ulaganje u obrazovanje u Crnoj Gori izgledalo ovako, prema njegovim proračunima:
- Medresa je od 2018, uključujući i ovogodišnja sredstva, dobila iz budžeta 2.800.000 €. Fakultet za crnogorsku jezik ove godine dobio je 540.000 eura, Ispitni centar 768.306, Centar za stručno obrazovanje 640.678, Zavod za školstvo 1.430.796 eura. Medresa i škola ,,Sveti Sava“ zajedno su ove godine dobile iz budžeta dobile tri puta više od Fakulteta za crnogorski jezik, više nego Ispitni centar i Centar za stručno obrazovanje zajedno i više od krovne obrazovne institucije Zavoda za školstvo. Može li neko imati logično objašnjenje kako ove dvije vjerske škole mogu imati veći budžet od Zavoda za školstvo?- pitao se prije dvije godine nekadašnji ministar prosvjete
Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.
Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.
Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović.
- Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva, odgovarajući na pitanja Pobjede.

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

Povod za ovaj tekst je rebalans Budžeta i dislociranje sredstava za vjerske škole u Budžet Ministarstva pravde. Pobjeda je objavila 10. novembra odličan, analitičan i opširan članak o tome.
&nbsp;Interesantno kako se iz Ministarstva pravde to dislociranje opravdava. &nbsp;Izjavili su za Pobjedu: ".. da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica." a da &nbsp;se u tom istom Zakonu saradnja pominje samo jedan put u članu 9, stav 2: "Odnosi između države i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti."
&nbsp;U članu 56 istog Zakona propisuje se: "Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom." Obratite pažnju na: "srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom".
&nbsp;Do sada je za finansiranje vjerskih škola bio nadležan Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju u kojem je propisano, član 139: "Srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa članom 138 ovog zakona." a u članu 138 Opšteg zakona se određuje kako se izračunava iznos sredstava koji se dodjeljuje školi: "na: osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje."
&nbsp;Ovaj član (138) Opšeg zakona propisuje i uslov za finansiranje privatnih (pa i vjerskih) škola: "Privatna ustanova koja izvodi javno važeće obrazovne programe može da se finansira iz budžeta Crne Gore u skladu sa ovim zakonom, ako: 1) izvodi obrazovni program od prvog do završnog razreda školovanja;" Medresa je počela da dobija sredstva iz budžeta tek kada je ispunila ovaj uslov, a škola "Sveti Sava" je počela da dobija sredstva, uz ignorisanje ovog uslova, i kada nije imala učenika 2021. godine (po Vojinoviću za osnivanje). Ovaj uslov neće ispuniti još za dvije godine. Imaju nastavu samo u prvom i drugom razredu.
&nbsp;Nažalost Medresa nije dobila licencu pa nije mogla zakonito ni dobijati sredstva iz Budžeta. Nema je u Vladinom spisku licenciranih privatnih srednjih škola (<a href="https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a">https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a</a>). Iako nema licencu, pa zbog toga ni status pravnog lica, Medresa se finansirala preko Ugovora sa Mešihatom islamske zajednice u Crnoj Gori od 2018. godine. Članom 139 Opšteg zakona propisano je da: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom", što znači da je ugovor sa Mešihatom bio mimo zakona.
&nbsp;Posebno zabrinjavajuće je to da su Medresa i škola "Sveti Sava" finansirane preko Ministarstva prosvjete koje je ignirisalo Medresino nemanje licence i neizvođenje programa od prvog do završnog razreda škole "Sveti Sava", ne određujući sredstva objema školama na osnovu broja učenika i cijene obrazovanja učenika. Sve mimo Zakona!
&nbsp;U izvještaju DRI o reviziji o finansiranju vjerskih škola se navodi: "Ministarstvo nije prezentiralo (dostavilo) državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja &nbsp;obrazovanja učenika za svaki obrazovni program, u skladu sa normativima i standardima, koju je dužno da donese u skladu sa članom 138 Zakona." Može se zaključiti da je nijesu dostavili (metodologiju) jer je nemaju.
&nbsp;Sada treba iz Ministarstva pravde da objasne kako oni mogu na osnovu svega navedenog finansirati rad vjerskih škola. To su ipak "škole" a rad škola se uvijek finansirao preko Ministarstva prosvjete. Kako se može desiti da to radi Ministarstvo pravde je veoma neobično i čudno, kada škole ne ispunjavaju zakonske uslove za finansiranje. Može li Ministarstvo pravde ove škole finansirati kako propisuje član 56 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica? Može li Ministarstvo pravde finansirati privatnu školu koja nema licencu za rad kao što je Medresa i školu koja ima lažnu licencu i ne realizuje program od prvoh do posljednjeg razreda kao što je škola "Sveti Sava"? Može li Ministarstvo pravde gaziti Zakon?
&nbsp;Ako se pogleda Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, vidjećete da Direktorat za saradnju sa vjerskim zajednicama ima dvije direkcije: Direkciju za registraciju i vođenje Jedinstvene evidencije vjerskih zajednica i Direkciju za podršku vjerskim zajednicama. U opisu rada ovog Direktorata ne pominju se vjerske škole, posebno njihovo finansiranje. Otkuda i na osnovu kog pravnog propisa se pojavilo mišljenje da je Ministarstvo pravde odgovorno za finansiranje vjerskih škola a Ministarstvo prosvjete za njihove obrazovne programe? Može li se sve to sakriti pod saradanjom Vlade sa vjerskim zajednicama i odlukom Vlade da se finansiranje vjerskih škola prebaci na Ministarstvo pravde? Ne treba zaboraviti da član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom."
&nbsp;Može li se iz budžeta finansirati privatna škola kao što je škola "Sveti Sava" u kojoj su svi nastavnici angažovani (iz izvještaja Odsjeka inspekcije rada) preko ugovora o djelu, da direktor Jugoslav Blagojević kao penzioner ne može da bude direktor, da nastavnici vjerskih predmeta nemaju licencu za rad? &nbsp;Školska zgrada se još gradi, škola ne ispunjava propisane uslove za dobijanje licence.
&nbsp;Sva dosadašnja dešavanja sa finansiranjem vjerskih škola su nasilje nad zakonom i zdravim razumom. Jedino objašnjenje da je sve rezultat nekog dogovora, koji se krije, između nekog iz aktuelne vlasti i Mešihata i vlasti i Mitrpolije SPC. I ova novost da će Ministarstvo pravde biti odgovorno za finansiranje vjerskih škola je opet stvar nekog dogovora, nije Zakona. Vjerovatno da bi se opet zaobišao Zakon.
&nbsp;Dogovor o finansiranju škole "Sveti Sava", Vlada-Mitropolija SPC, vjerovali ili ne, štiti i jedan od tužilaca SDT. On opravdava kao zakonitu dodjelu sredstava za osnivanje vjerskoj školi "Sveti Sava" sa tim da u Opšem zakonu o obrazovanju i vaspitanju: "....ne postoji u citiranom zakoniku imperativna zabrana dodjele sredstava za osnivanje škole, to su prijavljeni u konkretnom tumačili zakon po slobodnom uvjerenju, a suprotno &nbsp;navodima krivične prijave, sa kojih razloga smatram da ne postoji protivpravnost u ovakvom tumačenju zakona....".
&nbsp;Znači, u Zakonu je propisano kako se i kada može finansirati vjerska škola. Ti propisi se mogu ignorisati kao da ne postoje. &nbsp;U tom Zakonu ne postoji zabrana za dodjelu sredstava za osnivanje škole, pa tumačenjem zakona po slobodnom uvjerenju, možete dodijeliti školi sredstva da se osnuje? Nije nezakonito to da je sve urađeno protivno propisanim normama Zakona koje ste ignorisali kao da ne postoje?

Bezakonje se nastavlja

Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva održaće se od 30. avgusta do 3. septembra, tim povodom gost jutarnjeg dijela Ljetnjeg programa, na Televiziji E, bio je glumac i direktor Festivala Davor Dragojević.
Pripreme za festival počinju odmah po završetku prethodnog, kaže Dragojević, pa su pripreme i za ovaj festival odavno završene, ali se onda prilagođavaju nepredviđenim okolnostima.&nbsp;
- Velika sala KIC-a se renovira i neće stići do otvaranja, ne greškom KIC-a, nego spletom okolnosti, pa onda traženje alternativnih rješenja, pa onda otkazivanja smještaja i tome slično, tada kreće novi rad, sve ispočetka maltene. Ali, sve je spremno i 30.avgusta će biti otvaranje, još uvijek nijesmo sigurni gdje će biti, nadamo se da će uspjeti renoviranje dijela Velike sale KIC-a, da makar imamo otvaranje Festivala u KIC-u, to bi nam značilo, jer ipak je KIC neko ko je sa nama &nbsp;od početka i u toj kući se osjećamo slobodno i Festival je zapravo festival samo kad je tamo - rekao je Dragojević.
Organizator festivala je, podsjeća on, Muzički centar Crne Gore i tamo će biti izvedene neke od &nbsp;predstava.
U okviru festivala biće izvedeno devet predstava, jer se ove godine prilikom selekcije odlučio da napravi jedan zanimljiv eksperiment.&nbsp;
- Govorimo o rediteljima koji daju tu finu notu predstavi, pa ćemo imati reditelje iz Srbije, Crne Gore, Rusije, Poljske, Španije, Italije, Slovenije, Bugarske, a svako od njih donosi nešto svoje i svako od njih ima mali pečat iz zemlje odakle dolazi - istakao je Dragojević.
Sve informacije o predstavama se mogu naći na Instagram i Facebook nalogu, kao i na sajtu lutkarstvo.me.
- Prvog dana ćemo imati Pozorište lutaka ,,Pinokio” iz Beograda i predstava Snježana i sedam patuljaka, zatim Korifej teatar iz Kolašina na otvaranju festivala sa predstavom Vilinska gora, drugog dana Pozorište za djecu Republike Srpske iz Banja Luke sa predstavom ‘’Crvenkapica’’, nakon toga u večernjem terminu Pozorište lutaka iz Mostara sa predstavom ‘’Mačak u čizmama’’. Trećeg dana festivala gost iz Španije David Zuazola sa predstavom The Walker, u večernjem terminu gostuje Pozorište za djecu iz Subotice sa predstavom ,,Želim da budem normalan’’. Četvrtog dana festivala Pozorište za djecu i mlade iz Kragujevca sa predstavom ‘’Životinjske priče’’, večernji termin pozorište Del drago iz Ravene sa predstavom ‘’Pinokio’’ i petog dana u prije podnevnim satima biće predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice ‘’Pomelo mali ružičasti slon’’, tako da smo na taj način zaokružili tih devet produkcija - precizirao je Dragojević.
Kaže da će stručni žiri čine glumac i kompozitor iz Beograda Alek Rodić, dramaturg iz Bugojna iz BiH Vahid Duraković, publicista, novinar, magistar dramaturgije Vanja Kovačević, kao i jako dobar dječji žiri sačinjen od desetak podgoričkih osnovaca.&nbsp;
Zatvaranje Festivala, najavljuje Dragojević, bića na Sastavcima Morače i Ribnice u čast nagrađenih pjevaće dječiji hor Zvjezdice koji ove godine slavi veliki jubilej 40 godina postojanja.
- Mi smo htjeli da budemo dio tog velikog slavlja, jer zaista zaslužuju da im se divimo i da ih podržimo, a pogotovu mi koji se bavimo djecom i radom za djecu - zaključio je Dragojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPQZAGwfZKuM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragojević: Festival lutkarstva od 30. avgusta do 3.septembra, biće prikazano devet produkcija

Načelnik Glavnog štaba izraelske vojske, general-pukovnik Ejal Zamir, odredio je opseg kopnenih snaga koje će sudjelovati u novoj operaciji u Gazi, doznaje Walla u ponedjeljak.
Prije predstavljanja plana ministru odbrane u utorak, odlučeno je da će brojne borbene grupe veličine brigade, koje se sastoje od najmanje 80.000 vojnika, opkoliti i osvojiti Gazu.
- Ovo je širok plan koji će od Hamasa zahtijevati visoku cijenu, ali takođe nosi velike rizike za snage IDF-a - rekao je vojni izvor upoznat s pripremama za veliku operaciju.
IDF neće čekati sedmicama, rekli su vojni izvori Walli. U narednim danima, kopnene snage, uz pratnju avijacija, počeće se kretati prema novim područjima.
U međuvremenu, visoki dužnosnici IDF-a izrazili su zabrinutost da bi osvajanje područja u srcu Gaze i drugim lokacijama moglo dovesti do toga da IDF bude izravno odgovoran za distribuciju humanitarne pomoći palestinskom stanovništvu dok se većina njih ne preseli u južni Pojas Gaze.
Zamir je u nedjelju posjetio Pojas Gaze, u pratnji komandanta Južne komande Yaniva Asora i voditelja Operativnog odjela Itzika Cohena, kako bi analizirao plan i dobio daljnji uvid u borbenu strategiju i operativnu logiku prije donošenja odluka. Zamirov posjet Pojasu Gaze
- Načelnik štaba želio je osjetiti teren, vidjeti stvari iz prve ruke, razumjeti rute kretanja i metode borbe te čuti od komandanta koji vode borbe kako to izgleda njihovim očima prije donošenja ključnih odluka - rekli su vojni izvori.
Na zatvorenim sastancima, Zamir je naglasio da će operativne snage doći do područja gdje IDF još nije djelovao.
Brojne evropske države su upozorile na dodatnu humanitarnu katastrofu do koje će dovesti nova izraelska ofanziva, dok je opozicija u Izraelu optužila Netanyahua da ugrožava živote zarobljenika.

Izrael za novu ofanzivu na grad Gazu spremio čak 80 hiljada vojnika, napad će ubrzo početi

Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska zvanično je prestao mandat, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Dodikovog advokata na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu se oduzima mandat na ovu funkciju.
Odluka Suda je konačna, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, 18. avgusta.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana. Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Prethodno je CIK BiH donio odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Žalbom, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, pravni tim Milorada Dodika osporava retroaktivnu primjenu prestanka mandata, jer je datum prestanka određen 12. jun, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. avgusta.
Osporeno je i učešće članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina u glasanju o prestanku mandata, jer je u parničnom postupku s Dodikom.
Po njenoj tužbi za klevetu protiv Dodika, pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Ovaj sud je donio prvostepenu presudu u oktobru 2024. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a Vanja Bjelica Prutina je podnijela žalbu protiv prvostepene presude.
Dodik je odbacio i pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku CIK-a, te najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj za kraj septembra.
Dodikov advokatski tim tražio je i od Ustavnog suda BiH privremenu mjeru zabrane izvršavanja presude do konačne odluke Ustavnog suda, iako Dodik javno ne priznaje ovaj sud.
Iz Dodikovog pravnog tima su ranije saopštili kako je obraćanje Ustavnom sudu pretpostavka da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit, o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Ranije je advokatski tim Milorada Dodika zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu dana preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Na ovaj način Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 maraka (nešto više od 18.000 eura), odnosno 100 maraka (50 eura) po danu u zatvoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-konsulotacijama-sa-dodikom-predsjednik-bh-entiteta-rs-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Broj žrtava ruskog napada na stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Harkovu porastao je na 10, saopštili su ukrajinski zvaničnici, nakon što je ranije danas gradonačelnik Igor Terehov izvijestio o napadu, prvobitno navodeći da su poginule tri osobe, a zatim da je broj stradalih sedam.
U napadu, koji je izazvao požar i urušavanje objekta, prema riječima šefa regionalne vojne uprave, povrije]eno je još najmanje 23 ljudi.
Među poginulima u napadu su bila i djevojčica od 18 mjeseci i dječak od 16 godina, saopštila je ranije vojna uprava.
U međuvremenu, broj povrijeđenih u napadu balističkom raketom na grad Zaporižja porastao je na 17, prema lokalnom zvaničniku.
Drugdje u regionu Zaporižja, dječak od 15 godina je poginuo kada je bomba pala na kuću u selu Novojakovlivka, rekao je šef regionalne vojne uprave Ivan Fedorov. Brat, sestra i roditelji dječaka su takođe povrijeđeni.
Ranije je saopšteno da je ruski vazdušni napad tokom noći na stambeno područje u Harkovu usmrtio je tri osobe, među kojima i malo dijete, i ranio 17, saopštile su jutros ukrajinske vlasti, dok Sjedinjene Države vrše pritisak na Kijev da brzo postigne dogovor za okončanje rata koji je Moskva započela.
Napad dronom ubio je dvogodišnjeg dječaka u drugom po veličini ukrajinskom gradu rano jutros, nakon udara balističkom raketom prethodne noći, saopštio je Oleg Sinegubov, guverner šire oblasti Harkov, na aplikaciji Telegram.
Broj ranjenih u napadu na Harkov "stalno raste", dodao je Sinegubov.
Na Telegramu je gradonačelnik Igor Teregov rekao da su u oba napada poginule još dvije osobe i ranjeno 17, među njima šestoro djece starosti od šest do 17 godina.
"Žena je upravo izvučena iz ruševina: živa je", napisao je Teregov u objavi rano jutros, upozoravajući da bi još ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine, blizu granice sa Rusijom, bio je cilj redovnih ruskih napada dronovima i raketama od kako je Moskva pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022.
Prethodni udar balističkom raketom na grad razbio je oko 1.000 prozora, rekao je Sinegubov. Neki stanovnici su morali biti evakuisani, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije na Telegramu.
Reutersovi svjedoci vidjeli su medicinsko osoblje kako pomaže stanovnicima na ulici i spasioca koji pregledaju oštećenja u stambenim zgradama.
Dvije osobe su ranjene u ruskim napadima na susjednu oblast Sumi, koji su takođe oštetili najmanje desetak kuća i obrazovnu ustanovu, saopštile su vlasti.
"Neprijatelj nastavlja namjerno da pogađa civilnu infrastrukturu u oblasti Sumi – podlo, noću", naveo je Oleg Grihorov, šef regionalne administracije, na Telegramu.
Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi oružje koje je koristila Rusija. Moskva nije odmah komentarisala. Obje strane poriču da ciljaju civile u svojim udarima, ali hiljade ljudi je poginulo, većina njih Ukrajinaca.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u petak ugostio predsjednika Vladimira Putina na Aljasci radi razgovora o okončanju rata, pozvao je Kijev da postigne dogovor sa Moskvom, navodeći: "Rusija je vrlo velika sila, a oni nijesu".

Broj žrtava ruskog napada na Harkov porastao na 10, među njima i djeca

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: finansiranje