U Crnoj Gori se vodi predizborna ili bilbord ekonomija, a posljedice će se liječiti narednih decenija, jer je zarad sticanja političkih poena napravljen veliki rizik po javne finansije, a alternativna politika je jačanje preduzetničkog kapaciteta i konkurentnosti crnogorske privrede.
To je ocijenjeno na okruglom stolu organizacije KOD na temu - Ekonomska održivost programa Evropa sad 2“. &nbsp;
Izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting, Miloš Vuković, rekao je da ono što je predstavljeno u Fiskalnoj strategiji kvalitativno i kvantitativno odstupa od bilbord obećanja.
- Minimalna plata nije 700 eura, nema povećanja od 25 odsto za plate preko 565 eura što je obećano famoznim kalkulatorom iz septembra 2023. godine, nema pune zaposlenosti, nema smanjenja neproduktivne potrošnje za 150-200 miliona eura i nema punog radnog vremena - &nbsp;kazao je Vuković.
Tvrdi da je u septembru prošle godine znao da Program Evropa sad 2 i povećanje od 25 odsto nije moguće.
- Ovo su podaci o bruto zaradama i neto zaradama iz jula 2023. godine. Tada je bila bruto zarada 993 eura, neto zarada 797 eura, a razlika je 196. Uzmite digitrone, podijelite 196 sa 797 i dobijate tačno broj od 14 decimala. I ja sam u tom trenutku znao da Program Evropa sad 2 nije moguć. Tu nema nikakve analitike, ljudi se se poigrali sa dva broja. Taj kalkulator su makli prije objavljivanja Fiskalne startegije, jer se već u tom trenutku znalo da je to nemoguće ostvariti - &nbsp;objasnio je Vuković.
Istakao je da se ne zna ko su ljudi koji su pisali Fiskalnu strategiju.
- Prije Fiskalne strategije koja tretira penzioni sistem morala se desiti reforma i jasna strategija šta će da se radi sa penzionim sistemom. Takođe, sva priča o povećanju je zapravo da ćete ga dobiti iz vaših para. Recimo od 100 vaših eura 55 će da ode poslodavcu, a 45 će da daju vama. Dakle vi od 100 eura ostajete na 45 i to vam se prodaje kao super stvar za vas, a 55 eura ide poslodavcima od kojih su najveći dobitnici predstavnici krupnog kapitala iz određenih branši koji već uplaćuju plate na 600 eura i koji će razliku da stave u džep. Dakle, dešava se najnepravednija moguća redistribucija vašeg novca - &nbsp;smatra Vuković.
Primijetio je da, ukoliko se dogodi velika kriza, Crna Gora nema prevelike šanse osim da se finansira iz kredita, povećanja poreza, akciza.
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša, kazao je da ga posebno zabrinjava manipulativni narativ koji je vrlo opasan.
- Prvo ne povećavaju se plate, jer plata je bruto zarada. To što će neko da da veću neto, a istu bruto zaradu znači da nam je zarada ista, jer je nama zakonska kategorija bruto zarada. Ovo što nam povećavaju neto, a ostaje bruto ista ima reperkusije na penzije. Istina je da će obračun penzija iznad određenih plata biti manji u narednom periodu - &nbsp;objasnio je Mugoša.
Kazao je da niko nije protiv povećanja plata, ali je problem što će se za to povećanje moći manje kupiti nego ranije.
- Oni povećavaju poreze na potrošnju koji dovode do povećanja cijena. Ja sam protivnik povećanja poreza na potrošnju. Porez na potrošnju najviše tangira one koji imaju manje. Uvijek sam pristalica da idemo na direktne poreze koji su vezani za imovinu, za bogatstva - &nbsp;rekao je Mugoša.
Zaključio je da se u Crnoj Gori vodi predizborna ili bilbord ekonomija.
- Ekonomska politika koja se svodi na rashodnu stranu budžeta je suštinski najpogrešnija ekonomska politika. Mi pumpamo rashodnu stranu, a pošto nemamo rast suštine ekonomije, konkurentnosti onda povećavamo stope poreza na potrošnju, a ne širimo poresku bazu. Mislim da ćemo posljedice ovakve predizborne ekonomije morati da liječimo u narednih više decenija, jer kad ovako slomite sistem vrlo ga je teško poslije vraćati na normalnu mjeru, jer vi dobro znate da nijedan donosilac odluka više neće smanjivati zarade, penzije, nego će ići na njihovo povećanje - &nbsp;smatra Mugoša.
Savjetnik predsjednika za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju, Mladen Grgić, rekao je da kada se država prebaci da zavisi od potrošnje, ona po automatizmu, odnosno Vlada, budžet zavisi od inflaciije.
- Inflacija pogoduje Vladi, odnosno svaka Vlada voli inflaciju. To je indirektni porez, to je najpredatorskiji način poreza. Vlada vam daje platu, pa je uzima tako što se podižu cijene i sama naplata poreza, smanjuje se odnos duga i GDP-a. Mi smo sada sa lakih droga prešli na teške droge. Mi ćemo isključivo da zavisimo od inflacije - &nbsp;smatra Grgić.
Pogotovo je problematično što su, kako je rekao, same projekcije Fiskalne strategije u koliziji sa onim što slušamo iz Vlade.
- Nama kažu čelni ljudi da uzimamo 200 miliona iz budućnosti, odnosno Fonda PIO protočnog bojlera, da bi ostvarili ubrzan ekonomski rast koji će da nas približi prosjeku Evropske unije i da bi imali snažan investicioni ciklus. Ali otvorite aneks na kraju Strategije vidite kontradiktornost. Naš realni rast 2024. godine projektovan je na 3,8, 2025. godine 4,8 i onda pada. Da bismo stigli Sloveniju ili prosjek EU sa ovim što je data projekcija to se neće desiti za 50 godina - &nbsp;rekao je Grgić.
Prema njegovim riječima, što se tiče inflacije ne postoji popularna mjera koja može da utiče na smanjenje inflacije.
- Fiskalne mjere kao borba protiv inflacije su teške, bolne, politički nepopularne, obično ih rade tehničke Vlade, jer vi morate da zategnete sve, eventualno da ostavite investicije u infrastrukturu. To je jedini način da se borite protiv inflacije - &nbsp;objasnio je Grgić.
Ekonomski analitičar i bivši poslanik, Zarija Pejović, smatra da je Program Evropa sad 1 dao neke dobre rezultate, da je smanjena stopa rizika od siromaštva, došlo je do pada socijalnih razlika, uvećana je minimalna penzija.
- Međutim, za očekivati je da će ova mjera Evropa sad 2 generisati deficit. Vidjećemo koliki će deficit generisati, a već je značajan. Mjera Evropa sad 2 dolazi u trenutku kada imamo izbore, ali ako ste imali sreću jedan put da ne uđete u deficit, nisam siguran da ćemo imati sreću drugi put da ne uđemo u značajan fiskalni deficit. Da li ćemo doći u situaciju ad hoc, kako da deficite dalje spriječimo, a to je dalje uvećanje PDV-a, što je jako loš scenario kojeg se plašimo - &nbsp;rekao je Pejović.
Smatra da je alternativni scenario jačati preduzetničke potencijale Crne Gore.
- Tu su sredstva granta da podrži preduzetnike, da od čovjeka koji ima preduzetnički potencijal stvorimo preduzetnika. Alternativna politika je jačanje preduzetničkog kapaciteta i konkurentnosti crnogorske privrede - &nbsp;rekao je Pejović.
Inflacija je, kako je rekao, umanjila efekte Evrope sad 1, a još brže će umanjiti efekte Programa Evropa sad 2.
- Čini mi se da je sada zarad sticanja političkih poena napravljen veliki rizik po javne finansije Crne Gore i sa ovom inflacijom nećemo se tek tako lako izboriti ukoliko ne promijenimo tržišnu strukturu - &nbsp;kazao je Pejović.
Ekonomski analitičar, Mirza Mulešković, ukazao je da je prvi i osnovni postulat koji je trebalo da se uzme u obzir prilikom povećanja zarada, penzija produktivnost ekonomije, kako bi se vidjelo da li je naša realna ekonomija porasla toliko da bi mogli da se uvećaju svi ti troškovi koji će da opterete privredu i državu.
- Mi smo novac koji je država prihodovala zbog infacije i preko 100 hiljada stranaca uložili u državnu upravu. Malo toga smo uložili u razvoj realne ekonomije. Morali smo mnogo više da vodimo računa o samoj produktivnosti, strukturi i svemu ostalom što se tiče ekonomije - &nbsp;rekao je Mulešković.
Njegova glavna kritika je što u Fiskalnoj strategiji ne postoji scenario šta će biti ako se nešto desi, ako npr. odu stranci.
- Ako stranci neće da odu koliko će da košta izgradnja infrastrukture da bi oni živjeli ovdje? Ako stranci odu imaćemo značajan plan prihoda u budžetu. Dalje, šta ako građani promijene finansijsku pismenost i počnu da štede? Kompletan sistem smo orjentisali na potrošnju i zavisimo od indirektnih poreza, ali šta ćemo ako građani počnu da šteda za budućnosti? Nismo uzeli u obzir da imamo veliki problem sa ljudima koji treba da budu zaposleni u potenijalnim investicijama, jer imamo manjak radne snage - &nbsp;pitao je i konstatovao Mulešković.
Ukazao je i da ne postoji dovoljno kapaciteta da bi se borili protiv neformalne ekonomije, koja je posebno zastupljena u sektoru turizma.
- Svaka Vlada garantuje penzije i niko to ne dovodi u pitanje. Dovodimo u pitanje odakle će da se finansira sve to. Mi ne generišemo toliko novih prihoda da bi mogli da finansiramo toliki deficit, pa samim tim jasno je da će se morati finansirati iz zaduživanja. Koliko će to zaduženje da bude, da li ćemo to moći da izdržimo, da li naša privreda to može da izdrži, jer privreda stvara novac. Po mom mišljenju ne može - &nbsp;rekao je Mulešković.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđa Keković, rekao je da se u jednom trenutku očekivalo potpuno ukidanje doprinosa i to bi bila, kako smatra, još suludija varijanta od trenutne.
- Ono što će se izvjesno desiti je da ćemo imati vruću zimu, jer kada se prva oktobarska plata isplati, a tada će biti minimalna zarada zaposlenog sa srednjom spremom i niže 600 eura i toga dana će početi talas sindikalnih akcija, jer će npr. medicinska sestra i tehničar imati 50 eura veću platu od zarade koju prima onaj sa najnižom NK spremom, uz dužno poštovanje svih. Ali ide taj talas i Vlada to nije uzela u obzir. Zarade će se morati nivelisati - &nbsp;rekao je Keković.
Jedan od učesnika diskusije, nekadašnji član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Srđan Perić kazao je da nevolja počije sa Evropom sad 1 i ona nije ekonomske već neekonomske prirode.
- U kritičnim momentiima u istoriji ključni ekonomski inputi nisu ekonomski nego neekonomski. Kod nas je otvorena logika da nije važno mnogo raditi, da ne moraš mnogo da napreduješ i da će stvari same od sebe da se rješavaju i biće sve dobro. Otvorena su vrata naše iracionalnosti. Mi smo u ovom procesu marginalizovali jednu čitavu socio-ekonomsku grupu. To su ljudi preko 50 godina, teže zapošljivi, koji ne vladaju IT vještinama, nemaju visok stepen obrazovanja. Oni su već u strašno velikom problemu - &nbsp;primijetio je Perić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Crnoj Gori se vodi predizborna ili bilbord ekonomija, a posljedice će se liječiti decenijama

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatović dostavio je medijima stručnu analizu fiskalne strategije koju je uradio kao doprinos javnoj raspravi o ovom dokumentu. Jedna od stavki je i program Evropa Sad 2 koji, kako se navodi, nije fiskalno neutralan i izlaže javne finansije eksternim uticajima i čini ih dodatno zavisnim od fluktuacija finalne potrošnje.
- U slučaju da ne dođe do značajnog privrednog rasta ne postoje mjere kojima bi se nadoknadili izgubljeni prihodi, pa se dovodi u pitanje njegova održivost. Dok su kratkoročni pozitivni efekti ovog programa rast neto dohotka i smanjenje nejednakosti, djelujući stimulativno na finalnu potrošnju nastaviće da podstiče inflaciju u zemlji, i na taj način neutralisati povećanje raspoloživog dohotka za najveći broj građana. Stoga je potrebna detaljna analiza efekata i uticaja programa na standard građana i konkurentnost ekonomije – navodi se u analizi.
U preporukama se navodi da ne ne postoji jasno prezentovana i dokumentovana veza između mjera i politika predloženih u nacrtu Fiskalne strategije i prethodno definisanih ciljeva - ubrzanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i ubrzana konvergencija ka zemljama Evropske unije. Preporuka donosiocima odluke je da kreiraju i sprovode one mjere i politike koje će rezultirati povećanjem stope privrednog rasta u dugom roku. Takođe navodi se da je, &nbsp;planirana ulaganja u kapitalne projekte su značajno niža od od onog koji je potreban kako bi zemlja, sa nivoom dohotka i stepenom razvoja infrastrukture kao što je Crna Gora, ostvarila održiv privredni rast.
-Kapitalna ulaganja su ključna za unapređenje infrastrukture pa ekonomska teorija preporučuje da budu na nivou od 7% BDP-a, što je uglavnom bio slučaj sa zemljama Centralne i Istočne Evrope u periodu njihovog ubrzanog ekonomskog rasta – navodi se u analizi.
Ističe se da je neophodno unaprijediti transparentnost i konzistentnost u planiranju ekonomskih politika, što bi doprinijelo većoj predvidljivosti i povjerenju u kredibilitet kreatora ekonomske politike. Ukazuju i da je neophodno uvažiti i značajne regionalne nejednakosti koje postoje, a što nije uzeto u obzir prilikom planiranja mjera, pa može dovesti do produbljivanja već postojećih regionalnih razlika.&nbsp;
-Visok nivo deficita budžeta, rast troškova kamata i rast javnog duga u narednom periodu neće doprinositi stabilnosti javnih finansija, pa je neophodno preduzeti konkretne mjere kako bi se minimizovali fiskalni rizici, budžetski deficit održavao u nivou manjem od 3% BDP-a, što je i obaveza u procesu pristupanja EU, a javni dug smanjivao. Suficit tekuće potrošnje jeste pozitivna, ali ne i dovoljna karakteristika prognoziranog fiskalnog okvira, pa se preporučuje donosiocima odluka da se aktivno posvete unapređenju fiskalne discipline, borbi protiv sive ekonomije i unapređenju efikasnosti javne potrošnje – navodi se u analizi.
Dodatna preporuka jeste da se definiše metodologija za određivanje minimalne zarade koja bi obuhvatala rast troškova života i kretanje prosječne zarade, a sve u cilju povećanja predvidljivosti privređivanja i minimiziranja političkog uticaja u određivanju iste.
Potrebno je, kako zaključuju, detaljno sagledati promjene do kojih može doći u obračunu budućih penzija kao i promjene godišnjeg ličnog koeficijenta zaposlenog, pa se preporučuje detaljna analiza koja bi otklonila potencijalne nedoslijednosti i osigurala dugoročnu održivost isplate penzija. Planirane reforme nose rizik da suštinski promijene strukturu penzionog sistema u Crnoj Gori gdje bi penzija, umjesto ekonomske, postala dominantno socijalna kategorija.
&nbsp;

Marija Žižić

Program Evropa sad 2 nije fiskalno neutralan

Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića raspisala je tender za nabavku vozila na lizing.&nbsp;
Za novo putničko SUV vozilo Milatovićeva služba je spremna da izdvoji 66,5 hiljada eura u šta je uračunat i PDV.
Prema specifikacijama objavljenim na sajtu javnih nabavki, traži se crno metalik vozilo, sa četvorocilindričnim benzin/hibrid motorom, snage najmanje 180 kw.&nbsp;
Među tehničkim karakteristikama istaknuta su i bež kožna sjedišta sa grijanjem, grijanje volana, zatamnjena stakla pozadi...
Ponude se podnose preko ESJN-a zaključno do &nbsp;5. maja u 12 sati, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.
T.K.

Crni metalik, kožna sjedišta, grijani volan: Milatović kupuje SUV od 66,5 hiljada eura

&nbsp;Vaterpolo reprezentacija Crne Gore kao trećeplasirana završila je nastup na turniru u Trebinju za igrače do 16 godina.
Turnir je obilježio crnogorski vaterpolista Andrej Durutović, koji je proglašen za igrača turnira.
Crna Gora je u meču za treće mjesto pobijedila Hrvatsku 14:9 (3:1, 5:2, 3:3 i 3:3).
Do pobjede i bronzanog odličja vodili su je Luka Dragović i Stefan Vraneš postigli sa po tri gola, po dva su upisali Matija Franeta, Dimitrije Milić, Danilo Roganović i Andrej Durutović.
Crnogorska selekcija prethodno je u polufinalu, u neizvjesnom meču, poražena od Srbije nakon penala 13:12 (0:2, 4:1, 2:4, 2:1, 5:4).
U regularnom dijelu utakmice, Stefan Vraneš je bio najefikasniji sa četiri pogotka, dva je postigao Andrej Durutović, po jedan Matija Franeta i Dimitrije Milić.
Crnogorska selekcija je Srbiju pobijedila u ligaškom dijelu turnira 11:8 (4:3, 3:0, 3:3, 1:2), slavila je protiv Njemačke 13:7 (4:1, 4:4, 3:1, 2:1), a poražena od Mađarske 7:6 i Hrvatske 10:8.
Turnir u Trebinju u sklopu je priprema za Evropsko prvenstvp, koje će od 7. do 13. jula biti odigrno u Manisi (Turska).
U grupnoj fazi takmičenja rivali Crne Gore biće Grčka, Italija i Hrvatska.

Crnogorski vaterpolisti trećeplasirani u Trebinju

Vladajući Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića ponovo se suočava sa unutarpartijskim sukobima nakon poraza na proteklim lokalnim izborima u Nikšiću, tvrde izvori M portala iz te partije. Prema njihovim riječima, analizirani su rezultati svih izbora od osnivanja partije koji pokazuju ogroman trend pada povjerenja građana u Spajićevu politiku i to za veoma kratko vrijeme, ali se govorilo i o izbjegavanju premijera da se pojavi u Nikšiću i pruži podršku svojoj listi koja je nastupala samostalno. Izvori M portala tvrde da se Spajić pojavio u Nikšiću tokom popodneva na izborni dan, zajedno sa ministarkama Naidom Nišić i Majdom Gorčević, te da je prvobitni plan bio da tu i dočekaju izborne rezultate. Međutim, kada je dobio informaciju da lista PES „Zdrav Nikšić“ neće osvariti planirani rezultat i da će znatno podbaciti u odnosu na ranije rađene procjene, Spajić je naprasno odlučio da sa Nišić i Gorčević produži za Herceg Novi i tamo proslavi „pobjedu“. Naime, PES je na lokalnim izborima u Herceg Novom nastupao u koaliciji sa građanskom „Novskom listom“, koja već godinama učestvuje na lokalnim izborima u tom gradu, ostvaruje značajne rezultate i već je dugo dio lokalne vlasti, tako da zapravo u Herceg Novom nije bilo nikakvog doprinosa PES-a osvojenom broju glasova. Za razliku od Herceg Novog, PES je u Nikšiću nastupao prvi put na lokalnim izborima i to samostalno sa doktorom Zoranom Mrkićem kao nosiocem liste, pa je bilo očekivano da zbog značaja i veličine Nikšića, ali i ugleda koji PES-ov nosilac liste uživa u gradu bez obzira na politički angažman, podrška rukovodstva partije bude usmjerena upravo na taj grad. O tome se dogovorilo i u centrali partije u Podgorici, kažu izvori M portala iz PES-a, tokom analize rezultata izbora i konstatovanja da je u Nikšiću ostvaren neočekivano loš rezultat, posebno nakon pada rezultata u Podgorici i debakla u Budvi, pa je postavljeno i pitanje odgovornosti najužeg rukovodstva za takav trend. Osim što je u stranačkim organima još od osnivanja primijetna podjela po „nacionalnom ključu“ na procrnogorsku i prosrpsku struju, tvrde naši izvori, nakon lokalnih izbora u Nikšiću Predsjedništvo i Izvršni odbor PES su oštro podijeljeni i oko pitanja odgovornosti za sve lošije izborne rezultate partije, pa je tokom protekle sedmice na sastancima stranačkih organa prvi put pomenuta odgovornost samog Spajića, ali i pojedinih ministara iz redova njegove partije koji su nakon dobijanja državnih funkcija gotovo potpuno zanemarili i pasivizirali svoj rad u stranci. A partijska analiza rezultata PES na svim izborima na kojima su učestvovali u koaliciji ili samostalno pokazuje ogroman pad podrške građana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041815040_00f1fca91cd72df49b3f01d4164e07a86cbce39c5e3179f61f1f12b61d1eb8b7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041815040_00f1fca91cd72df49b3f01d4164e07a86cbce39c5e3179f61f1f12b61d1eb8b7" data-rendition-name="original" width="1508" height="730" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h3>PODGORICA</h3> Na parlamentarnim izborima 2023. godine, prvim na kojima je PES učestvovao, u Podgorici je osvojeno 27.595 glasova. Međutim, već na lokalnim podgoričkim izborima 2024. godine, čak i u koaliciji sa Demokratama, PES osvaja 17.672 glasa. Tako su zabilježili gubitak čak 9.923 glasa, odnosno pad podrške od priblično 36%. <h3>NIKŠIĆ</h3> Na parlamentarnim izborima 2023. godine PES je u Nikšiću osvojio 9.617 glasova, a na upravo završenim lokalnim izborima samostalno su osvojili svega 5.253 glasa. Time je PES u drugoj po veličini crnogorskoj opštini zabilježio gubitak od 4.364 glasa, odnosno pad podrške od približno 45,38% <h3>BUDVA</h3> Samostalnim nastupom na parlamentarnim izborima 2023. godine PES je u Budvi uspio da pridobije povjerenje 2.301 građanina, a da u koaliciji sa Demokratama na burnim lokalnim izborima 2024. godine doživi debakl i osvoji svega 1.117 glasova. To predstavlja gubitak 1.184 glasa, odnosno pad povjerenja od priblično 51,45%. <h3>ANDRIJEVICA</h3> I u Andrijevici se topi povjerenje u vladajuću partiju. PES je na parlamentarnim izborima 2023. godine u toj opštini osvojio 558 glasova, a već na lokalnim 2024. godine svega 381 glas. To predstavlja gubitak 177 glasova, odnosno pad podrške PES-u od oko 31,72%. <h3>BERANE</h3> U Beranama je situacija nešto drugačija: PES na parlamentarnim izborima 2023. godine samostalno osvojio 3.729 glasvova, a na lokalnim 2024. kada su nastupali sa vladajućom SNP u tom gradu, zajedno su osvojili 4.529 godina. Zbog nedostatka partijske infrastrukture u tom gradu, za PES je gotovo nemoguće utvrditi koliki je tačno njihov doprinos ovakvom rezultatu u Beranama. <h3>KOTOR</h3> U Kotoru je slična situacija kao u Beranama. PES je na parlamentarnim izborima 2023. godine samostalno osvojio 2.143 glasa, a na lokalnim izboriima, u koaliciji sa kotorskim vladajućim Demokratama osvojili su 2.583 glasa. Izvori M portala iz PES-a tvrde da je za ovakav rezultat zaslužan isključivo predsjednik Opštine Vladimir Jokić koji je pristajanjem na koaliciju Demokrate-PES najvjerovatnije i izgubio određeni broj glasova svojih tradicionalnih birača, koji nijesu bili zadovoljni odlukom da u konačnom rezutatu učestvuje u PES bez ikakvog doprinosa terenskom radu u kampanji. <h3>ZBIR</h3> Nastupajući samostalno kao sasvim nova politička partija na parlamentarnim izborima 2023. godine, Pokret Evropa sad je u ovih šest opština – Podgorici, Nikšiću, Budvi, Beranama, Kotoru i Andrijevici - osvojio 45.943 glasa. Već na lokalnim izborima u ovih šest opština, koji su održani tokom 2024. i 2025. godine, PES osvaja 31.535 glasova, ali se odlučuje za samostane nastupe samo u Nikšiću i Andrijevici, dok se u četiri preostala grada oslanja isključivo na koalicije sa već vladajućim partijama. Čak i sa takvim nastupima, PES bilježi gubitak od 14.408 glasova, odnosno ukupni pad podrške od 31,35%. Spajićeva partija je na vanrednim parlamentarnim izborima 2023. godine, na čitavoj teritoriji Crne Gore, osvojila ukupno 25.53% glasova, odnosno 77.203 glasa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041815040_27fc976d4f46e9fc4ae67a6d3cf1744a355cae0ff57f6048e40bf9c1718aec38.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041815040_27fc976d4f46e9fc4ae67a6d3cf1744a355cae0ff57f6048e40bf9c1718aec38" data-rendition-name="original" width="1493" height="885" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>

U PES-u se traži odgovornost zbog rezultata u Nikšiću, ali i zbog ukupnog pada podrške partiji

U izraelskim vazdušnim napadima širom Gaze ubijeno je najmanje 17 ljudi, uključujući i djecu, rekli su radnici bolnice, dok je novi američki ambasador u Izraelu prvi put javno nastupio u Jerusalimu.
Među poginulima je 10 ljudi u izbjegličkom kampu Džabalija, saopštila je indonežanska bolnica, koja je preuzela tijela. U južnom gradu Kan Iounis ubijeno je sedam osoba, od kojih je jedna trudnica, saopštila je bolnica Naser, u koju su tijela dovezena.
Udari su uslijedili dan nakon što je više od dvije desetine ljudi poginulo u Gazi dok Izrael pojačava napade, pritiskajući Hamas, kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju, da vrati taoce i razoruža se.
Izrael zahtijeva da Hamas oslobodi još talaca na početku bilo kakvog novog prekida vatre i da na kraju pristane na razoružavanje i napuštanje teritorija. Izrael je rekao da planira zauzeti velike "sigurnosne zone" unutar Gaze.
Halil al-Haja, šef pregovaračke delegacije Hamasa, rekao je u četvrtak, 17. aprila da je grupa odbacila najnoviji izraelski prijedlog u tom smislu. Ponovio je stav Hamasa da će vratiti taoce samo u zamjenu za oslobađanje više palestinskih zatvorenika, potpuno povlačenje Izraela iz Gaze i trajno primirje, kao što je traženo u sada već nepostojećem sporazumu o prekidu vatre postignutom u januaru.
Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 24 živi.
Rat je počeo kada su militanti pod vodstvom Hamasa napali južni Izrael 7. oktobra 2023., ubivši oko 1.200 ljudi, većinom civila, i otevši 251. Većina talaca otad je oslobođena u okviru sporazuma o prekidu vatre ili drugih dogovora.
Izraelska ofanziva je od tada ubila više od 51.000 Palestinaca, većinom žena i djece, prema Ministarstvu zdravstva Gaze, koje ne pravi razliku između civila i boraca. Rat je uništio ogromne dijelove Gaze i većinu kapaciteta za proizvodnju hrane. Rat je raselio oko 90 odsto stanovništva, a stotine hiljada ljudi žive u šatorskim kampovima i razrušenim zgradama.
U četvrtak su humanitarne grupe podigle uzbunu zbog izraelske blokade Gaze, gdje je više od šest sedmica zabranjen ulazak sve hrane i druge robe. Hiljade djece postalo je pothranjeno, a većina ljudi jedva jede jedan obrok dnevno dok zalihe nestaju, rekli su iz Ujedinjenih nacija (UN).
Izraelski ministar odbrane kaže da je blokada jedna od "taktika ceportntralnog pritiska" protiv Hamasa, kojeg Izrael optužuje za izvlačenje pomoći kako bi se održao na vlasti. Humanitarni radnici poriču da postoji značajno preusmjeravanje pomoći, rekavši da UN pomno prati distribuciju. Grupe za ljudska prava to su nazvale "taktikom izgladnjivanja".

U izraelskim udarima na Gazu poginulo najmanje 17 ljudi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.