Arheolozi u Velikoj Britaniji objavili su da su došli do senzacionalnog otkrića- naučnim metodama utvrdili su da je nekropola Flegstons, kompleks kamenih nadgrobnih spomenika u Dorčesteru u Dorsetu zapravo stariji od čuvenog Stonhendža.
Naime, ovaj spomenik nastao je oko 3200 godina p.n.e. i stariji je dva vijeka više nego što se pretpostavljalo.
Arheološka istraživanja sprovedena na praistorijskom lokalitetu sahranjivanja pokazala su da je to najstarije dosad otkriveno veliko kružno ograđeno mjesto u Britaniji.
Arheolozi su koristili napredno radiougljenično datiranje kako bi ispitali neke od nalaza, uključujući ljudske ostatke, rogove crvenog jelena i drveni ugalj.
Analiza, koju su radili Univerzitet u Ekseteru i organizacija Istorijska Engleska, sugeriše da su kamene ploče možda poslužile kao prototip za kasnije spomenike poput Stonhendža.
- Flegstons je neobičan spomenik, savršeno kružno ograđeno mjesto i s njim su povezani ukopi i kremacije- kazala je dr Suzan Grini sa Iniverziteta Ekseter.
Kako je pojasnila, u nekim aspektima Flegstons izgleda kao spomenici koji su se pojavili ranije, a koje nazivamo nasipima, a u drugim pomalo nalikuje onome što dolazi kasnije i što nazivamo sprudovi.
- Ali nijesmo znali gdje se nalazi između ovih vrsta spomenika i revidirana hronologija smješta ga u raniju istoriju nego što smo očekivali- objasnila je ona.
 
 Kamene ploče otkrivene su 1980-ih tokom izgradnje obilaznice Dorčester, a iskopavanja su pokazala da je struktura formirana oko kružnog jarka razmjere 100 metara napravljenog od isprepletenih jama, sa vjerovatno zemljanim nasipom.
Danas je polovina nalazišta ispod zaobilaznice, a ostatak ispod Maks Gejta, nekadašnjeg doma Tomasa Hardija.
Utvrđeno je da su najmanje četiri ukopa bila u ograđenim jamama - kremirana je odrasla osoba, troje djece nije kremirano, a bila su i tri djelimična kremiranja odraslih na drugim mjestima.
Sličnost ovog mjesta s prvom fazom Stonhendža, datiranom oko 2900. p.n.e., dovela je do pretpostavke da kamene ploče moraju biti sličnog datuma.
Nova otkrića sugerišu da se aktivnost ranog neolitika, uključujući kopanje jama, odvijala oko 3650. p.n.e.
Nakon ‘praznine‘ od mnogo vijekova, kružno ograđeno mjesto stvoreno je oko 3200. p.n.e., a grobovi unutar njega odmah nakon toga.
Kasnija sahrana mladog odraslog muškarca ispod velikog kamena u središtu ograđenog prostora dogodila se oko 1000 godina nakon njegove početne upotrebe.
- Hronologija kamenih ploča ključna je za razumijevanje promjenjivog slijeda ceremonijalnih i pogrebnih spomenika u Britaniji- kaže dr Grini.
Ona dodaje da je 'sestrinski‘ spomenik Flegstonsu upravo Stonhendž, čija je prva faza gotovo identična, ali datira oko 2900. p.n.e.
- Je li Stonhendž mogao biti kopija Flegstonsa? Ili ova otkrića pokazuju da bi se naše trenutno datiranje Stonhendža moglo revidirati?- pita se dr Grini.
Studija je objavljena je u časopisu ''Antiquity''.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Arheološka senzacija: Istraživači pronašli groblja starija od Stonhendža

Crna Gora mora nastaviti istinski da se mijenja i reformiše, poručio je predsjednik države Jakov Milatović navodeći da je potrebno depolitizovati javnu upravu i državna preduzeća gdje treba da dođu stručni ljudi umjesto partijskih kadrova.
Milatović je rekao da je 30. avgust 2020. godine datum koji je označio kraj jedne političke ere i nesporno otvorio vrata demokratskim promjenama u Crnoj Gori.
“Danas, pet godina kasnije, naša zemlja, čini se, još uvijek živi između nade i razočaranja. To je osjećaj koji, vjerujem, nosi većina građana, bez obzira na njihova politička uvjerenja”, naveo je Milatović.
On je rekao da je 30. avgust donio istorijsku promjenu i rušenje višedecenijskog političkog i interesnog režima Demokratske partije socijalista (DPS), ali je i pokazao da političke promjene ne moraju nužno donijeti i brz napredak i suštinske promjene u svim oblastima.
“Vrijeme je potvrdilo da stari obrasci djelovanja mogu opstati i dalje se usavršavati i sa novim akterima”, kazao je Milatović u autorskom tekstu za Vijesti.
Za njega, kako je rekao, bez dileme, najznačajniji iskorak koji je donio 30. avgust jeste osvajanje slobode “da otvoreno kažemo šta mislimo, kako se osjećamo i glasamo koga želimo, a ne koga “moramo””.
“Izbori su konačno prestali da budu pitanje “života i smrti” i postali prilika da se slobodno izrazi politička volja. Gotovo svi izborni ciklusi nakon tog datuma potvrdili su da je naša demokratija ušla u zreliju fazu”, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je iskoračila iz pretpolitičkog društva u kojem je režim djelovao nepobjedivo.
“Danas svako od nas ima veće demokratske slobode, a prostor za javnu riječ i medijske slobode znatno je proširen”, naveo je Milatović.
On je kazao da je u dijelu borbe protiv kriminala i korupcije, pokrenut obračun sa mafijaškim strukturama koje su, sudeći po brojnim krivičnim postupcima pokrenutim protiv bivših funkcionera, imale podršku u strukturama nekadašnje vlasti.
“Sprovođene su ekonomske reforme u interesu građana, a ne za povlašćene tajkune bliske režimu: povećane su minimalne penzije i plate i uvedeni socijalni dodaci za djecu, stare i najugroženije, što je suštinski vratilo optimizam građanima u bolju i sigurniju ekonomsku sjutrašnjicu”, rekao je Milatović.
On je dodao i da su završeni i važni infrastrukturni projekti poput prve dionice autoputa Bar-Boljare i žičare Kotor-Lovćen.
“Ali je danas svima jasno: moramo vratiti fokus na ekonomiju i sprovesti reforme koje će svakom čovjeku dati šansu da živi bolje i bezbrižno”, smatra Milatović.
Kako je dodao, još jedna od tekovina 30. avgusta jeste opšte društveno prihvatanje i učvršćivanje ideje o važnosti članstva države u Evropskoj uniji (EU) i kredibilnog savezništva u NATO alijansi.
“Uspjeli smo da prekinemo blokadu u evropskim integracijama, zatvorili smo nova poglavlja i kao glavni spoljnopolitički cilj postavili pristupanje EU do 2028. godine. Unija za nas više nije parola kojom se branio bivši režim, to je za nas radna akcija, svakog dana i na svakom poslu”, rekao je Milatović.
On je kazao da “ne pristaje da Crna Gora stoji, jer moramo da žurimo u EU”.
Prema riječima Milatovića, na unutrašnjem planu, period nakon 30. avgusta donio je naizgled više dijaloga i razumijevanja.
“Tako su pitanja identiteta, jezika i vjeroispovijesti postala predmet javne debate bez monopola nad istinom jedne strane. Otvorena su i važna pitanja koja se tiču suočavanja sa prošlošću”, dodao je Milatović.
On je rekao da međutim, nasljeđe 30. avgusta ima i svoju tamnu stranu.
Milatović je rekao da su politički akteri nastavili da dominiraju svim sferama društva.
“Jačanje političke desnice i fokus na podjelama dodatno opterećuju društvo. Izostaje osjećaj prijeko potrebne pravde, dok rezultati u sudstvu i dalje nijesu dovoljno brzi. Za građane kao da tapkaju u mjestu”, kazao je Milatović.
On je naveo da hapšenja ključnih ljudi crnogorskog pravosuđa i policije, optuženih za najteži kriminal i korupciju, ukazuju na decenijsku spregu države i kriminala koja još nije do kraja razbijena.
“Nažalost, uočljiva je ambicija pojednih političkih aktera da vrše uticaj na sudsku granu vlasti”, rekao je Milatović.
On je kazao da je političko kalkulantstvo, nauštrb državnog interesa, naročito vidljivo u slučaju izbora sudija Ustavnog suda, zbog čega je puna funkcionalnost te institucije upitna već godinama unazad.
Milatović smatra da ekonomski populizam zaustavlja svaki pokušaj zdrave reforme, dok nedostatak jasne politike i pad investicija zbog nestabilnosti ali i turizma usljed neadekvatne pripreme postaju sve ozbiljniji problem.
“Crna Gora više nema luksuz da se politika bavi sama sobom, umjesto da se bavimo onim što ljudi osjećaju: cijenama, platama, uslovima rada... U uslovima rastuće inflacije i globalnih tržišnih izazova, naša ekonomija je kao list na vjetru, ostavljena stihiji”, kazao je Milatović.
Kako je rekao, glomazan i prekobrojan javni sektor naslijeđen od DPS-a postao je još glomazniji.
“A svjedočimo i nastavku praksi političkog zapošljavanja i lošeg upravljanja državnim resursima i preduzećima”, dodao je Milatović.
On je rekao da zato “moramo nastaviti našu borbu”.
“Stručni menadžeri umjesto vlasnika partijskih knjižica, 100 odsto transparentnost i nula odsto korupcije, to je jedini način da građani vjeruju u državu”, rekao je Milatović.
On je, govoreći o pitanju identiteta i društvenoj koheziji, rekao da su najveći poraz 30. avgusta dešavanja koja pokazuju da su građanske i antifašističke vrijednosti crnogorskog društva sve više predmet preispitivanja od strane pojedinih političkih aktera.
“Za mene je jasno: Crna Gora nije prosti zbir etničkih zajednica, već društvo slobodnih građana koji dijele zajedničke vrijednosti i njeguju nacionalne, kulturne i vjerske posebnosti”, rekao je Milatović.
On je kazao da ne prihvata da interesi Crne Gore budu zamijenjeni “švedskim stolom”, sa kojeg političke elite uzimaju ono što je u funkciji ostvarivanja njihovih partikularnih i pojedinačnih interesa.
“Antifašizam, građanski koncept države i evropske vrijednosti moraju ostati stubovi na kojima gradimo zajedničku budućnost”, rekao je Milatović.
On je kazao da se u ovakvoj situaciji postavlja pitanje “kako dalje?”.
“Kako sačuvati ono najpozitivnije što je 30. avgust iznjedrio i napraviti taj istinski kvalitativan korak naprijed? Odgovor na ovo pitanje zavisiće isključivo od toga da li smo kao društvo dovoljno sazreli da iskoristimo šansu i do 2028. postanemo 28. članica EU”, rekao je Milatović.
On je rekao da je “pred nama jasan cilj i nešto manje od tri godine da razjasnimo ovu dilemu”.
“Sa ove vremenske distance jasno je da 30. avgust nije bio kraj puta, već tek početak”, naveo je Milatović.
On je rekao da je 30. avgust pokazao da promjena jeste moguća, ali i da demokratija zahtijeva mnogo više od same smjene vlasti, da traži izgradnju institucija, odgovornost i precizne planove.
“Naša misija je jednostavna: da vratimo povjerenje u politiku i da vratimo moć građanima. Da politika služi svim građanima, a ne samo partijama. Da ljudi biraju ljude, a ne partijske simbole”, poručio je Milatović.
On je rekao da država mora da se mijenja i napreduje.
“Da 30. avgust nakon svega ne bi ostao samo kamen međaš godina koje su, kao u romanu Borislava Pekića, “pojeli skakavci”, Crna Gora mora nastaviti da se istinski mijenja i napreduje”, kazao je Milatović.
On je rekao da “moramo postati odgovorno društvo, zasnovano na odgovornosti svakog čovjeka”.
Prema riječima Milatovića, mora se reformisati sistem i stvarati institucije.
“Ali to možemo uspjeti samo uz odgovorne ljude koji će ponuditi jasna i održiva rješenja. Prvo, depolitizovati javnu upravu i državna preduzeća - stručni ljudi umjesto partijskih kadrova”, rekao je Milatović.
On je kao drugo naveo održivi ekonomski razvoj kao konstantu koja počiva na četiri stuba: poljoprivredi, energetici, IT i turizmu.
“Treće, iskrena borba za pravdu i zakoni koji važe jednako za sve. Četvrto, prevazilaženje podjela i izgradnja građanskog identiteta. Peto, jasna spoljnopolitička orijentacija: regionalna saradnja, EU i NATO, kao garant stabilnosti i razvoja”, rekao je Milatović.
On je ocijenio da 30. avgust 2020. godine ostaje jedan od najvećih demokratskih iskoraka savremene Crne Gore, “zbog svih nas i budućnosti generacija koje dolaze, želim da vjerujem da smo dovoljno mudri da prepoznamo važnost ovog trenutka, kao i to da je došlo vrijeme za nove istorijske prekretnice”.
“Zato pozivam sve: hajde da završimo posao. Da 30. avgust 2028. godine dočekamo kao građani države članice EU, naše i evropske Crne Gore”, kazao je Milatović.

Milatović: Depolitizovati javnu upravu i državna preduzeća

Vlada Crne Gore i Komisija za nestala lica odlučni su da istraju u misiji pronalaska svake nestale osobe sa uvjerenjem da je pravo porodica da znaju istinu neotuđivo ljudsko pravo i uslov za trajnu pomirenost i mir, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije .
Komisija za nestala lica, kako su rekli i, pridružuje se obilježavanju Međunarodnog dana nestalih lica, posvećenog sjećanju na sve osobe koje su nestale uslijed oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava ili drugih tragičnih okolnosti.
“Ovaj dan je prilika da izrazimo duboko poštovanje i solidarnost sa svim porodicama koje žive u neizvjesnosti i bolu zbog gubitka svojih najbližih”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da Komisija za nestala lica potražuje još 50 nestalih na prostoru bivše Jugoslavije, što predstavlja trajni izazov ne samo za državne institucije, već i za cijelo društvo.
“Svako nestalo lice ima ime, lice i životnu priču. Svaka porodica koja čeka vijest o svom najbližem nosi teret tuge i nade, a naše opredjeljenje je da im vratimo pravo na istinu i sjećanje”, dodaje se u saopštenju.
Dodaje se da Komisija, u saradnji sa nadležnim organima, međunarodnim partnerima i udruženjima porodica, nastavlja istrajnu potragu za odgovorima, uvjerena da svaka majka, otac, supruga, dijete ili brat ima pravo da zna gdje su njihovi najmiliji.
“Poseban značaj imaju napori u jačanju regionalne saradnje, razmjeni informacija i unapređenju mehanizama identifikacije posmrtnih ostataka”, kaže se u saopštenju Komisije.
Oni su naveli da je obilježavanje ovog dana poziv na solidarnost, saosjećanje i zajedničku odgovornost.
“Vlada Crne Gore i Komisija za nestala lica potvrđuju odlučnost da istraju u misiji pronalaska svakog nestalog lica, sa uvjerenjem da je pravo porodica da znaju istinu – neotuđivo ljudsko pravo i uslov za trajnu pomirenost i mir”, zaključuje se u saopštenju.

MSSD: Odlučni da istraju u misiji pronalaska svake nestale osobe

Granična policija je na prelazima Sukobin–Murićani i Ranče spriječila ulazak u Crnu Goru dvoje stranih državljana kod kojih je pronađena marihuana, saopšteno je iz Uprave policije. Oboje su lišeni slobode i novčano kažnjeni sa ukupno 1.550 eura, dok je jedan od njih i protjeran iz države.
Kako je saopšteno, ulcinjska policija je 29. avgusta oko ponoći, na prelazu Sukobin–Murićani, kontrolisala kosovsku državljanku V.K. (31) koja je upravljala vozilom Volkswagen stranih tablica. U prostoru kod poklopca za gorivo pronađena je kesica sa 3,25 grama marihuane. Sud za prekršaje u Ulcinju kaznio ju je sa 550 eura.
Istog jutra, na prelazu Ranče, pljevaljska policija je kod srpskog državljanina I.J. (46), koji je vozio Citroen C4, pronašla 9,7 grama marihuane. Analizom je utvrđeno i prisustvo narkotika u njegovom organizmu. Sud za prekršaje izrekao mu je novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.000 eura, a policija je donijela rješenje o protjerivanju, pa je sinoć prinudno udaljen iz Crne Gore.

Dvoje stranaca lišeno slobode zbog marihuane – kažnjeni ukupno 1.550 eura, jedan protjeran

Predjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, u autorskom tekstu za portal Borba, koji je u međunarodnim izvještajima označen kao dio ekosistema ruske propagande u Crnoj Gori, poželio je građanima „srećan 30. avgust“ uz ocjenu da su litije „ozdravile dušu naše zemlje“ i poruku: „Živjela slobodna i pomirena Crna Gora“.
- Danas se ne sjećamo samo jednog dana. U našem pamćenju, zajedno sa njim, žive svi oni dani, godine i decenije iskrene vjere u pobjedu slobode, dok naše srce kuca za sve one ljude koji su svojom iskrenošću i žrtvom dali nezaboravan doprinos pobjedi otvorene demokratije - poručio je Mandić, dodajući da je 30. avgust dan novog oslobođenja i pomirenja Crne Gore, te pobjede morala i ljudskosti.&nbsp;
- Ta 2020. godina, ostaće zapisana zlatnim slovima u knjigama istorije Crne Gore i njenog naroda. Društveno-duhovni fenomen litija ozdravio je dušu naše zemlje i bio prvi korak ka zatrpavanju i prevazilaženju rovova koje je gotovo 30 godina stvarao bivši režim. Tih dana, svi smo disali i koračali kao jedno - naveo je Mandić u autorskom tekstu koji je njegova Nova srpska demokratija distribuirala medijima.&nbsp;

Mandić preko ruskog propagandnog punkta poželio građanima „srećan 30. avgust“

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Šta to krije ministar Krapović?

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja, poznatom na društvenim mrežama pod profilom „Radosav Vrbica“, ukinuto je radno mjesto koje je pokrivao. Kako navode izvori Portala ETV, njegove satirične objave i kritike društveno-političkih događaja u Crnoj Gori, koje su prvenstveno duhovite i ironične, prepoznate su kao razlog za gubitak posla.
Kako navode naši izvori, Vrbica će u narednim danima saznati da li će biti raspoređen na drugo radno mjesto, ili će mu uslijediti otkaz. Jasno je, kažu, da je razlog političke prirode – kazna zbog kritike vlasti, iako nijedna njegova objava ne sadrži govor mržnje.
- Nevjerovatno je da satira i kritički komentar vrijeđaju političare, dok se lažni profili visokih funkcionera, koji objavljuju fašistički, nacionalistički i agresivan sadržaj, ne sankcionišu - navode izvori Portala ETV.
Tako se, prema njihovim navodima, pojedini članovi Pokreta Evropa sad kriju iza lažnih plaćenih profila na društvenim mrežama.
-- Profil "Vojvoda Momčilo“ pripada jednom od direktora PES-a, dok bivša savjetnica Spajićeve administracije upravlja botovskom mrežom u Kolašinu. Jedan od čelnika podgoričkog Vodovoda &nbsp;krije se iza profila "Nikola Konzul" - tvrdi naš izvor.
Takođe, &nbsp;kako navodi, lažne plaćene profile imaju i neki odbornici NSD-a, zaposleni u nikšićkom Solaru, čiji je pseudonim "Ljiljana Stanković".
Uvidom u ove profile jasno se može utvrditi da objavljeni sadržaj ne samo da nije miroljubiv, već otvoreno širi nacionalizam i veliča ratne zločince, dok je "Radosav Vrbica" koristio duhovite i satirične strjelice protiv političkih odluka vlasti.&nbsp;
- Ako se štite spomenici ratnim koljačima i fašisti se uzdižu kao primjer partijskog napretka, onda je jasno i zašto su zaštićeni oni koji šire govor mržnje, dok kritički glasovi bivaju kažnjeni - ističu upućeni.
I drugi kreatori su saglasni da ovakvi primjeri nikako nijesu poželjan već zabrinjavajući model za najavljeni ulazak u EU. Tako je bloger Duško Kovačević &nbsp;na Fejsbuku komentarisao da "slučaj Vrbica" &nbsp;podsjeća na rigidne političke režime, poput SSSR-a i Sjeverne Koreje.&nbsp;
- Postoji li išta prirodnije i zdravije za demokratsko društvo od kritike i satire? Vrbica je koristio ciničan, duhovit i ironičan ton, a umjesto podrške, suočio se s pokušajem diskvalifikacije i lične stigmatizacije - napisao je Kovačević.
On dodaje da, bez obzira na političke neslaganja s "Vrbicom", niko ne smije izgubiti posao zbog javnog mišljenja.&nbsp;
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću i pozivaju na radnu i građansku diskvalifikaciju. Ako je ministar zdravlja postupio pod uticajem ovih pritisaka, to je ravno najgoroj vrsti represije - zaključio je Kovačević.
Ovaj slučaj je samo još jedan u nizu koji postavlja ozbiljna pitanja o slobodi izražavanja i dvostrukim standardima u Crnoj Gori. Dok kritički glasovi bivaju kažnjeni, oni koji veličaju ratne zločince i šire nacionalizam prolaze nekažnjeno, zaštićeni i nedodirljivi.
Takvo stanje definitivno nije dobra ulaznica, niti preporuka, za EU, posebno imajući u vidu jučerašnja saznanja Portala ETV da Premijeru Milojku Spajiću stiže alarmantno upozorenje iz Brisela da će, &nbsp;ukoliko Vlada ne pokaže ozbiljnost i dosljednost, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fako-se-vlada-ne-uozbilji-fokus-eu-integracija-bice-preusmjeren-na-albaniju-i-moldaviju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: flegstons

Arheološka senzacija: Istraživači pronašli groblja starija od Stonhendža

Milatović: Depolitizovati javnu upravu i državna preduzeća

MSSD: Odlučni da istraju u misiji pronalaska svake nestale osobe

Dvoje stranaca lišeno slobode zbog marihuane – kažnjeni ukupno 1.550 eura, jedan protjeran

Mandić preko ruskog propagandnog punkta poželio građanima „srećan 30. avgust“

PRATITE TVe UŽIVO