Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za šest mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, što je za 10,27 odsto više nego u istom periodu lani, ali je na kraju juna bio u deficitu 232,32 miliona eura, prenosi Dan.
- Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 161,85 miliona eura i manji su za oko 66 procenata od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 245,23 miliona eura. Opšti prihodi Budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 232,32 miliona eura, što je za 106,98 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 112,24 miliona eura- potvrđeno je za Dan iz Fonda PIO.
Kada je u pitanju 2023. godina, u istom periodu, odnosno za šest mjeseci, deficit Fonda PIO je iznosio 43,68 miliona eura.
Iz Fonda, čiji je direktor Vladimir Drobnjak, su naveli da se sredstva za isplatu kreću u okviru predviđenog plana potrošnje u 2025. godini.
U ovoj godini su od januara smanjeni doprinosi na zarade. Reforma poznatija kao "Evropa sad 2" je počela da se primjenjuje od 1. oktobra, kada su smanjeni doprinosi za PIO, a na račun čega su zaposlenima uvećane plate. Osim zaposlenih, doprinosi su smanjeni i na teret poslodavaca, koji su mogli taj dio poreskog olakšanja da prenesu na radnike, odnosno da za taj procenat uvećaju radnicima plate. Ta norma nije bila imperativna, već data na odlučivanje poslodavcima.
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29. pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama Zakona takođe je propisano da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
- Prema podacima iz isplatne baze za mjesec jun 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 47.908 dok je za isti mjesec isplaćeno 18.688 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije- kazali su iz Fonda.
To bi značilo da je minimalnu penziju u junu primilo 66.596 korisnika.
- Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na obračunatu penziju za jun 2025. godine, Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.491 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.724 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.767 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.335 je penzionera, a 3.389 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.697 korisnika penzije i 70 korisnika ostalih prava- precizirali su iz Fonda.
Broj penzionera u junu 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,91 odsto.
- Struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore- kazali su iz Fonda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

Isplata redovnog mjesečnog primanja za korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart će početi danas 17. aprila - saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za mart, kako je precizirano, iznosi 525,14 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 538,27 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart su oko 65,61 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Isplata penzija danas, prosječna za mart iznosi 524 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za februar početi danas.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za februar, kako je precizirano, iznosi 525,23 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za februar iznosi 537,72 eura.&nbsp;
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za februar su oko 65,51 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Isplata penzija za februar danas, prosječna iznosi 525,23 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja pozvao je građane koji su ostvarili pravo na srazmjernu penziju da podnesu zahtjev za isplatu razlike, koja će biti uplaćivana od prvog narednog mjeseca po podnošenju ovog zahtjeva.
Zahtjev i izjavu, koje su sastavni dio neophodne dokumentacije, možete preuzeti <a href="https://www.fondpio.me/">ovdje.</a>
Iz Fonda PIO su precizirali da korisnik srazmjerne penzije, uz zahtjev, treba da priloži (1) kopiju lične karte, (2) uvjerenje o prebivalištu, (3) potvrdu/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država - treba da dostaviti potvrdu/uvjerenje iz svih država, (4) kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod inostranog nosioca osiguranja (ukoliko korisnik prima penziju iz više država potrebno je da dostavi kopiju rješenja iz svih država), kao i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, koja će biti sastavni dio zahtjeva i koja će se nalaziti u prilogu dokumentacije.
Zahtjev za isplatu razlike korisnika srazmjerne penzije podnosi se nadležnoj područnoj jedinici i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja.
Podsjećaju građane da je 10. februara stupio na snagu Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
- Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju u skladu sa međunarodnim ugovorom, sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore, pripada iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije, ako mu je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i inostrane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu na dan podnošenja zahtjeva za isplatu razlike, manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 ovog zakona. Isplata razlike vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva - navodi se u saopštenju.
Dodaju da u situaciii kada korisnik srazmjerne penzije nije u mogućnosti da dostavi svu neophodnu dokumentaciiu koja je potrebna radi ostvarivanja visine razlike do najnižieg iznosa penzije - najčešće je to potvrda/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država onda je to potvrda/uvjerenje iz tih država - zahtjev će biti primljen u nadležnoj područnoj jedinici, odnosno Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, iako dokumentacija nije kompletna.&nbsp;
- Shodno odredbama Zakona o upravnom postupku, ovlašćeno službeno lice će tražiti od stranke da te nedostatke otkloni u najkraćem roku - ističu u saopštenju.
Ukoliko stranka dostavi traženu dokumentaciju u roku koji je u skladu sa zakonom odredio službenik koii vodi postupak, kako navode, smatraće se da je zahtjev bio uredan od njegovog podnošenja, a u suprotnom u roku od sedam dana od dana isteka postavljenog roka rješenjem će zahtjev biti odbijen.
- O zahtjevu za isplatu visine razlike do najnižeg iznosa penzije odlučiće se nakon dostavljanja tražene dokumentacije - kazali su iz Fonda PIO.&nbsp;
Radi sprečavanja zloupotrebe stranka će, kako ističu u zahtjevu morati da izjavi, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da će u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti promjene u iznosima inostrane/ih penzija, kao i svaku promjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava.&nbsp;
- Na zahtjevu za isplatu razlike stranka treba obavezno da zaokruži koju dokumentaciju prilaže uz zahtjev. Ukoliko zahtjev sadrži neki formalni nedostatak zbog kojeg se po njemu ne može postupiti ili ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, ovlašćeno službeno lice će odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva, odrediti roku u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak i pri tome će stranka biti upozorena na pravne posljedice neotklanjanja nedostataka - odbijanje zahtjeva rješenjem u roku od sedam dana od dana isteka roka - naglasili su iz Fonda PIO.
Isplata razlike, kako su precizirali, vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva.&nbsp;
- Na primjer, ukoliko je stranka zahtjev za isplatu razlike podnijela u februara, isplata će se vršiti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, odnosno od 1. marta sa isplatom martovske penzije koja se uplaćuje do 20. aprila - rekli su iz Fonda PIO.

U toku predaja zahtjeva za isplatu razlike korisnicima srazmjerne penzije

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja uplatiće danas, uz penziju, po 400 eura za 29 penzionera koji su napunili 100 i više godina, kao posebnu čestitku povodom predstojećih novogodišnjih praznika, uz želju da naredna godina donese mnogo zdravlja i sreće najstarijim korisnicima prava na penziju, navodi se u saopštenju.
Najstarija penzionerka koja će primiti ovu posebnu čestitku je Nikšićanka koja ima 105 godina.
Vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak kazao je da u ovoj instituciji kontinuirano, u granicama sojih mogućnosti, podržavaju aktivnosti čiji je cilj unapređenje života pripadnika treće dobi.&nbsp;
- Jedna od ovih aktivnosti je i novčana čestitka koja se upućuje svim stogodišnjim penzionerima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, što je tradicija koja je počela prije tri godine i nadamo se da će biti nastavljena i u narednim godinama - rekao je Drobnjak.&nbsp;

Posebna čestitka za 29 stogodišnjaka: Primiće po 400 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za novembar početi danas.
- Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za novembar iznosi 502,81 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za novembar iznosi 521,75 eura - precizirano je u saopštenju.
Sredstva potrebna za isplatu sih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za novembar mjesec su 63,20 miliona eura.

Isplata penzija i invalidskog osiguranja danas

Korisnicima prava iz penzijskog i invaliskog osiguranja danas će biti isplaćena redovna mjesečna primanja za oktobar - kazali su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za oktobar, kako su precizirali, iznosi 502,91 eura.
Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za oktobar iznosi 521,11 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za oktobar su 62,90 miliona eura - navedeno je u saopštenju Fonda PIO.

Fond PIO: Danas isplata penzija, prosječna sa obračunatim razlikama 521,11 eura

Isplata septembarskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija za avgust iznosi 501,92 eura, a ona sa obračunatom razlikom 520,30 eura. 
Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62,67 miliona eura.

Danas isplata penzija

Isplata avgustovskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija za avgust iznosi 495,10 eura, a ona sa obračunatom razlikom 515,17 eura.&nbsp;
Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62.122 miliona eura.

Danas isplata avgustovskih penzija

Ako se štrajk u sudstvu nastavi i sljedeće nedjelje ili duže, doći će do kolapsa sudskog sistema, kasniće prvostepene sudske odluke. Zato Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde mora obaviti razgovore sa predstavnicima Sindikata sudstva i ponuditi im određene uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe zaposlenih - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja je počela juče i trajaće svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji, kako su naveli, ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju. Imaju dva zahtjeva i napominju da su svi zaposleni jedinstveni u tome.
Zaposleni u sudskoj administraciji, namještenici i savjetnici u sudu, kako ističe Begović, imaju potpuno opravdane razloge za štrajk upozorenja, jer se radi o vrlo zahtjevnom i odgovornom i nadasve teškom poslu.
- Njihova lična primanja su na granici minimuma, pa tako ti sudski namještenici koji su desna ruka svakom sudiji imaju platu u zavisnosti od dužine staža negdje otprilike oko 600 eura, možda manje, ili malo nešto više. Savjetnici u sudu koji imaju završen pravni fakultet &nbsp;i položen pravosudni ispit imaju zaradu otprilike oko 800 eura. Suviše su male zarade i smatram da bi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom finansija mora učiniti nešto da se tim zaposlenima u sudskoj administraciji povećaju plate upravo u iznosu koji su oni tražili, a to je oko 30 posto i da im se nekim granskim kolektivnim ugovorom u sudstvu poboljša njihov položaj i status - rekao je Begović.&nbsp;
U saznanju je, kaže advokat, da ukoliko se ne krene u rješavanje problema zaposleni u sudstvu će pooštriti svoje obustave rada, pa će to biti, vjeruje on, na dva sata u toku radnog vremena, a moguće i da dođe i do totalne obustave.
- Totalna obustava bi bila pogubna za sudski sistem, jer kao što znate obaveza Crne Gore prema poglavljima 23 i 24 jeste donošenje prvostepenih i pravosnažnih sudskih odluka. Bojkotom zaposlenih u sudu, koji je po mom mišljenju apsolutno opravdan, došli bi u jednu vrlo tešku i neprijatnu situaciju, zato ponavljam - nadam se da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija učiniti te početne korake, da će razgovarati sa predstavnicima Sindikata i da će se naći neko zajedničko rješenje. Ne mogu ni pomisliti da to ostane ovako, jer zaista bilo bi pogubno za sudski sistem - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Ako se štrajk u sudstvu nastavi doći će do kolapsa sudskog sistema, institucije da ponude uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe

Reditelj i scenarista Zdravko Šotra koji je potpisao preko 120 televizijskih i filmskih ostvarenja velike gledanosti kako na televiziji, tako i u bioskopima preminuo je noćas u 93. godini.
Predratni građanski i poratni revolucionarni svijet, malovarošani i širokogrudi vizionari, istorijsko i individualno, zabavno i kulturno – elementi su koji čine zavodljivi svijet telvizijskih serija Zdravka Šotre, piše RTS.
Njegove predratne drame, bahati narodni tribuni, majstori za kvarove, ali i za dušu decenijama žive po ljudskoj mjeri uprkos istorijskim rebusima podsjećajući da je život igra, ali i više od igre. Zato i danas televizijskog gledaoca plijene priče i junaci iz Šotrine majstorske radionice koja vrijedno radi od prvih dana televizije.
Zdravko Šotra je rođen 14. februara 1933. u Stocu. Diplomirao je režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. u klasi profesora Vjekoslava Afrića. Na Televiziji Beograd bio je zaposlen od njenog osnivanja, 1958. do 2001. godine.
Tokom sedamdesetih režirao je izuzetno popularnu emisiju Obraz uz obraz sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić. Režirao je filmove koji su obarali bioskopske rekorde kao što su Braća po materi, Lajanje na zvijezde, Zona Zamfirova, Ivkova slava, kao i brojne televizijske filmove i drame: Boj na Kosovu, Šešir profesora Vujića i Santa Marija dela Salute, Ranjeni orao...
Dobitnik je nagrade Zlatna antena za doprinos TV produkciji 2019. godine.
Vrijeme i mjesto sahrane biće naknadno objavljeni.

Preminuo Zdravko Šotra

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je Boris Raonić u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.
Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija Mladen Paunović, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.
Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
<h2>Nedostatak jasnih kriterijuma</h2>
U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.
- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.
Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.
- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.
Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.
- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude
Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.
Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;
- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.
<h2>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</h2>
Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane Borisa Pistoriusa. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.
Generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;
- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;
Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.
<h2>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</h2>
Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.
Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.
Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.
Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane Karl-Teodor cu Gutenberg. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.
<h2>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</h2>
Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.
S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.
Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.
<h2>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</h2>
Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;
"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.
Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;
- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: fond-penzijskog-i-invalidskog-osiguranja