Isplata novembarskih penzija počinje danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija, bez obračunate razlike, za novembar iznosi 542,96 eura, a sa obračunatim razlikama 554,15 eura. 
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za novernbar iznose 67,98 miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danas isplata penzija

Svi penzioneri, kojima su u posljednje dvije godine bile zamrznute minimalne penzije na 450 eura, u narednoj godini će dobiti redovno povećanje kao i ostali korisnici penzijsko-invalidskog osiguranja, saopšteno je Danu iz Fonda pendzijskog i invalidskog osiguranja.
 - Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tokom godine usklađuju se tri puta i to 1. januara, 1. maja 1. septembra u skladu sa parametrima o rastu zarada i potrošačkih cijena u četvoromjesečnom periodu. Posljednjim izmjenama Zakona o PIO ova odredba se nije odnosila na korisnike najnižeg iznosa penzije, to jest najniža penzija iz člana 29. Zakona koja iznosi 450 EUR nije se usklađivala u prošloj i ovoj godini - naveli su iz Fonda PIO, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.
 Međutim, kako je ta odredba vremenski ograničena, to znači da će se sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, počev od 1. januara naredne godine usklađivati, u skladu sa članom 58. Zakona o PIO.
 Prema statističkim podacima, za septembar ostvareno je pravo na isplatu ukupno 131,82 hiljade korisnika. Od tog broja 128,43 hiljade su korisnici prava na penziju (starosna, invalidska, porodična), a 3,4 hiljade su korisnici ostalih prava (tuđa njega i pomoć, tjelesno oštećenje, naknada invalidima rada i dodatak na spomenicu).
- Prema podacima iz isplatne baze za septembar, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 450 eura je 48,24 hiljade, dok je za isti mjesec isplaćeno 15,92 hiljade razlika do najnižeg iznosa penzije, to jest do iznosa 450 eura. Iz navedenog proizilazi da 54,54 odsto penzionera prima penziju u iznosu od 450 eura - precizirali su iz Fonda.
 Budžet Fonda PIO je u ovoj godini bio još zavisniji od Vlade u odnosu na prošlu godinu, iz razloga što je krajem prošle godine Vlada donijela odluku da umanji doprinose dodatnih 10,5 odsto.
 - Preliminarni finansijski podaci za period januar-oktobar pokazuju da je Fond za navedeni period ostvario ukupne primitke u ukupnom iznosu od 664,29 miliona eura i veći su 9,37 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili 607,38 miliona EUR. Prihodi od doprinosa za deset mjeseci ove godine iznose 281,7 miliona eura i manji su oko 37,3 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u prošloj godini, koji su iznosili 450,97 miliona eura - naveli su iz Fonda PIO. 
 Opšti prihodi budžeta, odnosno nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 382,6 miliona eura, što je skoro 2,5 puta više od deficita u prošloj godini, koji je iznosio 156,41 milion eura. Kumulativno posmatrano, za period januar-oktobar ove godine namjenski prihodi, to jest prihodi od doprinosa iznose 281,7 miliona eura, dok su opšti prihodi budžeta 382,6 miliona eura, što znači da nedostajuća sredstva, to jest deficit Fonda iznosi 382,6 miliona eura ili 57,6 odsto ukupnih izdataka. 
 - Naša procjena je da će se do kraja godine zadržati ovaj odnos - kazali su iz Fonda.
 Budžet Fonda PIO, koji je upućen Ministarstvu finansija, za narednu godinu iznosi 853,64 miliona eura i veći je 70 miliona eura.
 - Projekcija deficita za narednu godinu je na nivou deficita u ovoj godini - kazali su iz Fonda.

500x500

Sve penzije će biti uvećane od januara

Isplata penzija za oktobar počinje danas, kazali su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzijia bez obračunate ralike za oktobar iznosi 543,01 euro, dok je prosječna isplaćena penzija sa obračuatirn razlikama za oktobar 554,34 eura. 
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za oktobar su 67,91 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Danas isplata penzija, prosječna za oktobar oko 540 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za septembar početi danas,17. oktobra.
Prosječna penzija bez obračunate razlike, kako je precizirano u saopštenju, za septembar iznosi 543,12 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 554,85 eura.
- Sredstva potrebna za isplate svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za septembar iznosi 67,82 miliona eura - navodi se u saopštenju Fonda PIO.

Isplata penzija počinje danas, prosječna iznosi oko 540 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za šest mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, što je za 10,27 odsto više nego u istom periodu lani, ali je na kraju juna bio u deficitu 232,32 miliona eura, prenosi Dan.
- Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 161,85 miliona eura i manji su za oko 66 procenata od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 245,23 miliona eura. Opšti prihodi Budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 232,32 miliona eura, što je za 106,98 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 112,24 miliona eura- potvrđeno je za Dan iz Fonda PIO.
Kada je u pitanju 2023. godina, u istom periodu, odnosno za šest mjeseci, deficit Fonda PIO je iznosio 43,68 miliona eura.
Iz Fonda, čiji je direktor Vladimir Drobnjak, su naveli da se sredstva za isplatu kreću u okviru predviđenog plana potrošnje u 2025. godini.
U ovoj godini su od januara smanjeni doprinosi na zarade. Reforma poznatija kao "Evropa sad 2" je počela da se primjenjuje od 1. oktobra, kada su smanjeni doprinosi za PIO, a na račun čega su zaposlenima uvećane plate. Osim zaposlenih, doprinosi su smanjeni i na teret poslodavaca, koji su mogli taj dio poreskog olakšanja da prenesu na radnike, odnosno da za taj procenat uvećaju radnicima plate. Ta norma nije bila imperativna, već data na odlučivanje poslodavcima.
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29. pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama Zakona takođe je propisano da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
- Prema podacima iz isplatne baze za mjesec jun 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 47.908 dok je za isti mjesec isplaćeno 18.688 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije- kazali su iz Fonda.
To bi značilo da je minimalnu penziju u junu primilo 66.596 korisnika.
- Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na obračunatu penziju za jun 2025. godine, Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.491 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.724 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.767 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.335 je penzionera, a 3.389 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.697 korisnika penzije i 70 korisnika ostalih prava- precizirali su iz Fonda.
Broj penzionera u junu 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,91 odsto.
- Struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore- kazali su iz Fonda.

1250x600

1084x550

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

Isplata redovnog mjesečnog primanja za korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart će početi danas 17. aprila - saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za mart, kako je precizirano, iznosi 525,14 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 538,27 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart su oko 65,61 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Isplata penzija danas, prosječna za mart iznosi 524 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za februar početi danas.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za februar, kako je precizirano, iznosi 525,23 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za februar iznosi 537,72 eura.&nbsp;
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za februar su oko 65,51 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Isplata penzija za februar danas, prosječna iznosi 525,23 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja pozvao je građane koji su ostvarili pravo na srazmjernu penziju da podnesu zahtjev za isplatu razlike, koja će biti uplaćivana od prvog narednog mjeseca po podnošenju ovog zahtjeva.
Zahtjev i izjavu, koje su sastavni dio neophodne dokumentacije, možete preuzeti <a href="https://www.fondpio.me/">ovdje.</a>
Iz Fonda PIO su precizirali da korisnik srazmjerne penzije, uz zahtjev, treba da priloži (1) kopiju lične karte, (2) uvjerenje o prebivalištu, (3) potvrdu/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država - treba da dostaviti potvrdu/uvjerenje iz svih država, (4) kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod inostranog nosioca osiguranja (ukoliko korisnik prima penziju iz više država potrebno je da dostavi kopiju rješenja iz svih država), kao i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, koja će biti sastavni dio zahtjeva i koja će se nalaziti u prilogu dokumentacije.
Zahtjev za isplatu razlike korisnika srazmjerne penzije podnosi se nadležnoj područnoj jedinici i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja.
Podsjećaju građane da je 10. februara stupio na snagu Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
- Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju u skladu sa međunarodnim ugovorom, sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore, pripada iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije, ako mu je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i inostrane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu na dan podnošenja zahtjeva za isplatu razlike, manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 ovog zakona. Isplata razlike vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva - navodi se u saopštenju.
Dodaju da u situaciii kada korisnik srazmjerne penzije nije u mogućnosti da dostavi svu neophodnu dokumentaciiu koja je potrebna radi ostvarivanja visine razlike do najnižieg iznosa penzije - najčešće je to potvrda/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država onda je to potvrda/uvjerenje iz tih država - zahtjev će biti primljen u nadležnoj područnoj jedinici, odnosno Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, iako dokumentacija nije kompletna.&nbsp;
- Shodno odredbama Zakona o upravnom postupku, ovlašćeno službeno lice će tražiti od stranke da te nedostatke otkloni u najkraćem roku - ističu u saopštenju.
Ukoliko stranka dostavi traženu dokumentaciju u roku koji je u skladu sa zakonom odredio službenik koii vodi postupak, kako navode, smatraće se da je zahtjev bio uredan od njegovog podnošenja, a u suprotnom u roku od sedam dana od dana isteka postavljenog roka rješenjem će zahtjev biti odbijen.
- O zahtjevu za isplatu visine razlike do najnižeg iznosa penzije odlučiće se nakon dostavljanja tražene dokumentacije - kazali su iz Fonda PIO.&nbsp;
Radi sprečavanja zloupotrebe stranka će, kako ističu u zahtjevu morati da izjavi, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da će u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti promjene u iznosima inostrane/ih penzija, kao i svaku promjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava.&nbsp;
- Na zahtjevu za isplatu razlike stranka treba obavezno da zaokruži koju dokumentaciju prilaže uz zahtjev. Ukoliko zahtjev sadrži neki formalni nedostatak zbog kojeg se po njemu ne može postupiti ili ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, ovlašćeno službeno lice će odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva, odrediti roku u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak i pri tome će stranka biti upozorena na pravne posljedice neotklanjanja nedostataka - odbijanje zahtjeva rješenjem u roku od sedam dana od dana isteka roka - naglasili su iz Fonda PIO.
Isplata razlike, kako su precizirali, vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva.&nbsp;
- Na primjer, ukoliko je stranka zahtjev za isplatu razlike podnijela u februara, isplata će se vršiti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, odnosno od 1. marta sa isplatom martovske penzije koja se uplaćuje do 20. aprila - rekli su iz Fonda PIO.

U toku predaja zahtjeva za isplatu razlike korisnicima srazmjerne penzije

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja uplatiće danas, uz penziju, po 400 eura za 29 penzionera koji su napunili 100 i više godina, kao posebnu čestitku povodom predstojećih novogodišnjih praznika, uz želju da naredna godina donese mnogo zdravlja i sreće najstarijim korisnicima prava na penziju, navodi se u saopštenju.
Najstarija penzionerka koja će primiti ovu posebnu čestitku je Nikšićanka koja ima 105 godina.
Vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak kazao je da u ovoj instituciji kontinuirano, u granicama sojih mogućnosti, podržavaju aktivnosti čiji je cilj unapređenje života pripadnika treće dobi.&nbsp;
- Jedna od ovih aktivnosti je i novčana čestitka koja se upućuje svim stogodišnjim penzionerima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, što je tradicija koja je počela prije tri godine i nadamo se da će biti nastavljena i u narednim godinama - rekao je Drobnjak.&nbsp;

Posebna čestitka za 29 stogodišnjaka: Primiće po 400 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za novembar početi danas.
- Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za novembar iznosi 502,81 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za novembar iznosi 521,75 eura - precizirano je u saopštenju.
Sredstva potrebna za isplatu sih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za novembar mjesec su 63,20 miliona eura.

Isplata penzija i invalidskog osiguranja danas

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: fond-penzijskog-i-invalidskog-osiguranja