<p>Korisnicima prava iz penzijskog i invaliskog osiguranja danas će biti isplaćena redovna mjesečna primanja za oktobar - kazali su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za oktobar, kako su precizirali, iznosi 502,91 eura.</p>
<p>Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za oktobar iznosi 521,11 eura.</p>
<p>- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za oktobar su 62,90 miliona eura - navedeno je u saopštenju Fonda PIO.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Fond PIO: Danas isplata penzija, prosječna sa obračunatim razlikama 521,11 eura

<p>Isplata septembarskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>Prosječna penzija za avgust iznosi 501,92 eura, a ona sa obračunatom razlikom 520,30 eura. </p>
<p>Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62,67 miliona eura.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Danas isplata penzija

<p>Isplata avgustovskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>Prosječna penzija za avgust iznosi 495,10 eura, a ona sa obračunatom razlikom 515,17 eura.&nbsp;</p>
<p>Za isplatu avgustovskih penzija izdvojeno je 62.122 miliona eura.</p>

Danas isplata avgustovskih penzija

<p>Ovogodišnji dobitnik Dunavske nagrade za mlade naučnike iz Crne Gore je saradnik u nastavi Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) <b>dr Mihailo Micev</b>. Priznanje mu je dodijeljeno za izvanredne naučne doprinose, istraživačka i akademska postignuća.</p>
<p>Pomenutu nagradu dodjeljuje austrijsko Ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanje i Institut za Dunavsku regiju i Centralnu Evropu najboljim mladim naučnicima iz svih zemalja dunavskog regiona pa je, pored uspjeha dr Mihaila Miceva, dostignuće ostvarilo još 12 mladih naučnika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Moldavije, Rumunije, Srbije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine.</p>
<p>Dunavska nagrada za mlade naučnike datira od 2011. godine u namjeri da se oda počast osobama sa izvanrednim postignućima u naučnoj djelatnosti i rezultatima, u cilju unapređenja vidljivosti naučne zajednice u regionu.</p>
<p>Mihailo Micev je rođen u Podgorici, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore završio je osnovne, specijalističke, magistarske i doktorske studije. Kao student, dobitnik je nagrada/stipendija od strane Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Inženjerske komore Crne Gore, Regionalnog vodovoda, glavnog grada Podgorice, kao i plakete Univerziteta Crne Gore. Od februara 2019. godine je angažovan kao saradnik u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) mu 2022. godine dodjeljuje nagradu za izvanredna dostignuća u nauci, koja se dodjeljuje mladim naučnicima do 35 godina starosti. Kao autor ili ko-autor objavio je ukupno 20 radova u renomiranim časopisima indeksiranim na SCI listi, a takođe je učestvovao i na brojnim međunarodnim konferencijama.</p>

Dr Mihailo Micev dobitnik Dunavske nagrade za mlade naučnike iz Crne Gore

<p>Od posebne važnosti je da Sjedinjene Američke Države zadrže fokus na Zapadni Balkan i nastave da snažno podržavaju evropsku budućnost Crne Gore, poručio je predsjednik <b>Jakov Milatović </b>na sastanku sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan <b>Aleksandrom Kasanofim</b>, saopšteno je iz Kabineta predsjednika. <b>&nbsp;</b></p>
<p>Milatović je, kako se navodi u saopštenju, kazao da Crna Gora pridaje posebnu važnost jačanju sveukupnih veza sa SAD.</p>
<p>- Naše zemlje su saveznici i partneri. Uvjeren sam da ćemo, u duhu dosadašnjih odličnih odnosa, nastaviti da dodatno jačamo političku i ekonomsku saradnju. Od posebne važnosti je da SAD zadrže fokus na Zapadni Balkan i nastave da snažno podržavaju evropsku budućnost Crne Gore. Naša zemlja želi da postane najvažniji partner SAD u regionu - poručio je predsjednik Milatović.</p>
<p>Dodao je da dvije države tijesno sarađuju kako na bilateralnom tako i multilateralnom planu, dok savezništvo u okviru NATO Alijanse ima posebnu vrijednost u uslovima izmijenjenog bezbjednosnog poretka.</p>
<p>On je istakao važnost mogućnosti uspostavljanja strateškog partnerstva i ocijenio da postoji snažan interes za intenziviranje ekonomskih odnosa i dodatno privlačenje američkih investicija na crnogorsko tržište u oblasti energetike, turizma, poljoprivrede, infrastrukture i digitalnom sektoru.</p>
<p>U tom kontekstu, iskazao je zadovoljstvo što je krajem oktobra održan sastanak II Ekonomskog dijaloga u Vašingtonu, sa ciljem jačanja saradnje Crne Gore i SAD-a, kroz proširenje bilateralne trgovine i investicija.</p>
<p>Kasanof je poručio da SAD podržavaju reforme u oblasti vladavine prava i druge važne reforme na putu integracije Crne Gore u EU. Istakao je i važnost savezništva dvije države u okviru NATO alijanse, kao i važnost intenziviranja ekonomskog dijaloga.</p>

SAD da zadrže fokus na Zapadni Balkan

<p>Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio je Deklaraciju povodom 1.000 dana ruske agresije na Ukrajinu, poručujući da su inspirisani otpornošću i hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje.</p>
<p>Rusija, kako se navodi u tekstu Deklaracije, 1.000 dana vodi agresorski rat protiv Ukrajine uz flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija i Statut Savjeta Evrope.</p>
<p>- Tokom 1.000 dana ukrajinski narod je pretrpio ogromna stradanja. Hiljade ukrajinske djece je ilegalno deportovano, hiljade nevinih civila je ubijeno ili povrijeđeno, a više miliona Ukrajinaca su bili primorani da napuste svoje domove - privremeno su raseljeni u Ukrajini i traže sklonište širom Evrope - ističu iz Komiteta ministara SE.</p>
<p>Dodaju da su već 1.000 dana inspirisani otpornošću i hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje i za sve one koji vjeruju u vrijednosti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.</p>
<p>- Već 1.000 dana mi u Savjetu Evrope pružamo Ukrajini višestruku podršku da pomognemo Ukrajini da se izbori sa dramatičnim posljedicama ruskog agresorskog rata - kazali su u Deklaraciji.</p>
<p>Iz Komiteta ministara SE poručuju da ostaju posvećeni podršci Ukrajini u njenoj borbi za slobodu, demokratiju, suverenitet i teritorijalni integritet unutar njenih međunarodno priznatih granica.</p>
<p>Nastaviće da rade sa njihovim međunarodnim partnerima na obezbjeđivanju rekonstrukcije i oporavka zemlje, a ostaće posvećeni i u namjeri da se Rusija smatra odgovornom za svoje zločine, kao i da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini.</p>

Komitet ministara SE: Inspirisani smo hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje

<p>Stonoteniser Filip Radović najuspješniji je crnogorski paraolimpijac u 2024. godini, odlučio je Upravni odbor Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.<br/>
<br/>
On je sedmo priznanje za sportistu godine zaslužio osvajanjem bronzane medalje na Paraolimpijskim igrama u Parizu.<br/>
<br/>
Trenutno je drugi igrač na svjetskoj seniorskoj rang listi, u kategoriji S10.<br/>
<br/>
Uspješnu godinu upotpunio je trofejima sa turnira u Podgorici i Laškom, po mnogima jednom od najjačih na svijetu.<br/>
<br/>
Radović je u Parizu osvojio šesto pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja.<br/>
<br/>
Bronzani je bio i na Igrama u Tokiju, dok je igrao finale na Evropskim prvenstvima u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023. godine.<br/>
<br/>
Ima i bronzane medalje osvojene u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine.<br/>
<br/>
Sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem osvojio je ekipnu bronzu iz Helsingborga.<br/>
<br/>
Za najboljeg trenera proglašen je Vladimir Marić, koji je predvodio Radovića i Luku Bakića na Igrama u Parizu.<br/>
<br/>
Specijalno priznanje za vrhunsko sportsko dostignuće biće uručeno šahisti Predragu Nikaču, osvajaču bronzanu medalje na IBSA Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u Petrovcu.<br/>
<br/>
U karijeri ima i zlatnu i srebrnu medalju sa Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u Kaljariju 2019. i četiri godine kasnije na Rodosu, u organizaciji Međunarodne šahovske organizacije za osobe sa oštećenim vidom (IBCA).<br/>
<br/>
Osvajao je i zlatne medalje na prvoj tabli Olimpijadi slijepih i slabovidih 2017. i prvoj tabli prve Paraolimpijade prošle godine u Beogradu.<br/>
<br/>
Prvi je šampion nezavisne Crne Gore, a četiri puta bio je državni prvak u redovnom programu.<br/>
<br/>
Upravni odbor odlučio je i da priznanje za izuzetan sportski rezultat dodijeli učesnicima Igara u Parizu - Maji Rajković, Milanu Đinoviću i Luki Bakiću.<br/>
<br/>
Najuspješniji mladi sportista, treću godinu uzastopno, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je obarala lične rekorde na mitinzima Svjetske serije u Linjanu i Berlinu i osvajala medalje na regionalnim paraplivačkim takmičenjima.<br/>
<br/>
Najuspješnija ekipa je golbal reprezentacija Crne Gore, finalista Evropskog prvenstva - B divizije u Linjanu.<br/>
<br/>
Plasmanom u finale osigurala je povratak u A diviziju, među deset najboljih selekcija Evrope.<br/>
<br/>
Uspješnu godinu crnogorskih golbalista upotpunila je ekipa Nikšića osvajanjem bronzanog odličja na finalnom turniru Lige šampiona.<br/>
<br/>
Svečana ceremonija proglašenja najboljih biće održana u 22. novembra u 18 sati, u podgoričkom hotelu Ramada.<br/>
<br/>
Ceremonija je planirana u okviru svečane akademije obilježavanja 15 godina od međuanrodnog priznanja Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.</p>

Radović najbolji crnogorski paraolimpijac u 2024. godini

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: fond-penzijskog-i-invalidskog-osiguranja