Fond za aktivno građanstvo (fAKT) objavio je imena dobitnika godišnjih nagrada i priznanja za filantropiju „Iskra“. Žiri za dodjelu je odlučio da za 2025. godinu dodijeli dvije nagrade - za individualni doprinos Petru Ivanoviću i za doprinos na nacionalnom nivou Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Specijalno priznanje za životno djelo pripalo je Miloradu Midu Drekaloviću, za građanski doprinos opštem dobru porodici Milodarke i Mikana Zorića i Aleksandru Dragićeviću, za mlade filantrope Đuliji Kardović, a za 150 godina humanosti Crvenom krstu Crne Gore.
Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici dodijeljeno je Megaprometu Budva, a za medijski doprinos razvoju zajednice Glasu Zabjela
Dobitnik nagrade za individualni doprinos je Petar Ivanović, mladić koji je nedavno skočio sa Visećeg mosta u nabujalu Moraču i spasao život sugrađanki.
Hrabri podvig 23-godišnjeg Podgoričanina, podsjetnik je kojim vrijednostima treba da težimo i dokaz da superheroji nisu samo dio fantastike - oni su tu, među nama. Petar je rizikovao sopstveni život, ne razmišljajući nijednog trenutka da li će hladna Morača biti milostiva te noći.&nbsp;
- Uradio sam ono što bi svako trebalo da uradi - kazao je Petar, ne želeći da sebi daje na značaju, jer skromnost govori jezikom ispruženih ruku. Svojim herojskim činom pokazao je kako iskra može obasjati mrak i ispisati nove stranice čojstva i junašta - besmrtnog svjedoka jednog vremena.
Nagradu za doprinos na nacionalnom nivou, namijenjenu poslovnom sektoru, dobila je Crnogorska komercijalna banka.&nbsp;
- Strateški i sistemski pristup korporativnoj filantropiji predstavlja sastavni dio organizacione kulture i identiteta banke, koja svoje društveno odgovorne aktivnosti realizuje kroz finansijske i materijalne donacije, strateška partnerstva, i uz aktivno učešće zaposlenih u okviru Volonterskog kluba banke. Klub okuplja zaposlene spremne da dio svog vremena i znanja posvete društveno korisnim akcijama, kako bi pristup filantropiji postao dio svakodnevne kulture. Dajući podršku razvoju kulture, sporta, obrazovanja, zdravstva, društvene inkluzije i zaštiti životne sredine, CKB je tokom 2025. godine realizovala i podržala desetine projekata, institucija, ustanova i organizacija, uključujući i Paraolimpijski komitet, Crveni krst Crne Gore i Dom zdravlja Cetinje, i za svoje društveno odgovorno poslovanje u ovoj godini dobila nekoliko priznanja - navedeno je u saopštenju Fonda za aktivno građanstvo.
Specijalno priznanje za životno djelo dobio je Milorad Mido Drekalović, čovjek čija humanost nema granica i koji je sinonim za nikšićku organizaciju Crvenog krsta. Teško je pobrojati sve akcije koje je organizovao, ljude kojima je pomogao, ali dovoljno je reći da je devedesetih godina stan ustupio izbjeglicama, a on se sa porodicom preselio u porodičnu kuću; da je njegov sin djelio krevet sa dječakom koji je u ratnom vihoru ostao siroče, a kćerke sa djevojkom koja je pobjegla iz ratom zahvaćene Bosne. Pomogao je da nekoliko stotina sugrađana dobije invalidska kolica i druga pomagala, dok su hrana, odjeća, obuća i higijenski paketi stigli do hiljade onih kojima je pomoć bila potrebna. Njegovim stopama uspješno ide i kćerka Ana.
Porodica Milodarke i Mikana Zorića iz Nikšića je dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru. U vremenu opšte zauzetosti, vjeru u bolje sjutra vraćaju Zorići, porodica koja njeguje prave vrijednosti, širi dobročinstvo, njeguje empatiju i dobrovoljno davalaštvo krvi. Oni ne čekaju da ih drugi pozovu da se priključe nekoj humanitarnoj akciji, već ih sami organizuju, a svi članovi porodice uključeni su u humanitarnu misiju koju Zorići šire decenijma. Osim Milodarke i Mikana, dobrovoljni davaoci krvi su i njihova djeca, i svi su članovi humanitarnih grupa. Porodičnu kuću su ustupili djeci porodice koja živi u udaljenom selu i nije u mogućnosti da im priušti stanovanje u gradu tokom školovanja, dok njihova djeca sa svojim porodicama žive kao podstanari; za vrijeme pandemije korona virusa, Milodarka je sa koleginicima iz krojačkog salona organizovala besplatno šivenje i podjelu maski. Sa prijateljima je prošle godine pokrenula akciju obilaska osnovnih škola u udaljenim seoskim područjima, a u akciju su uključeni svi članovi porodice Zorić.
Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Aleksandar Dragićević, &nbsp;građanski i ekološki aktivista, koji je postao simbol borbe za ekološku pravdu u Crnoj Gori. Njegov &nbsp;svakodnevni angažman, kako na terenu, tako i u medijima, značajno je doprinio podizanju svijesti o ekološkim problemima i motivaciji građana da se aktivnije uključe u zaštitu prirode. Dragićević je inicirao rješavanje više važnih društvenih pitanja i problema, poput nelegalne eksploatacije šljunka, bespravne gradnje i nelegalne sječe, i svojim djelovanjem pokazuje da aktivan i odgovoran građanin može učiniti mnogo. Vjeruje da „samo građani mogu odbraniti životnu sredinu i učiniti Crnu Goru ljepšim i boljim mjestom za život”.
Đulija Kardović je dobitnica specijalnog priznanja za mlade filantrope. Rođena Rožajka, „u duši i po srcu“ građanska aktivistkinja Đulija, iako mlada, već je poznata je po humanitarnom radu i angažovanju u lokalnoj zajednici. Pomoć migrantima, beskućnicima, izgradnja i renoviranje stambenih objekata, prikupljanje pomoći u vidu hrane, higijene, odjeće, školskog pribora, ekološke akcije, te javni apeli za solidarnost i humanost, prvenstveno putem FB stranice „Daruj Rožaje“, samo su neka od brojnih djelovanja ove mlade Rožajke. Teško je pobrojati sva Đulijina interesovanja i angažovanja, koja istovremeno uspješno radi kao frizerka u svom salonu: &nbsp;jedna je od dobitnica priznanja Eko ambasador, članica je neformalnog pokreta „Očistimo Rožaje“, a pobjednica je i konkursa „Vrijednosti Evrope - pogledi iz Crne Gore", gdje je kroz fotografiju prikazala svoj rodni grad. Đulija Kardović je dokaz kako pojedinac može pokrenuti zajednicu i unijeti promjene kroz humanost i empatiju, a njeno angažovanje da se ljubav prema ljudima i prirodi može pretočiti u konkretna djela, koja mijenjaju živote.
Crveni krst Crne Gore dobitnik je specijalnog priznanja za 150 godina humanosti. Sve je počelo davne 1875. godine na Cetinju, gdje je organizacija osnovana kao prvo društvo Crvenog krsta na Balkanu, a 22. u svijetu. Tokom vijeka i po humanosti, Crveni krst Crne Gore pratio je najteže istorijske trenutke: od zbrinjavanja izbjeglica 1875. godine, djelovanja tokom balkanskih i svjetskih ratova, pomoći poslije zemljotresa 1979, do podrške tokom izbjegličke krize 90-ih godina, velikih poplava, snjegova i pandemije korona virusa. Crveni krst učestvuje u zbrinjavanju ugroženog stanovništva, prikupljanju i raspoređivanju humanitarne pomoći, osposobljava ekipe za djelovanje u vanrednim situacijama, podrška je porodicama i pojedincima u stanu socijalne potrebe, migrantima, tražiocima azila, a sve to zahvaljujući brojnim volonterima iz 23 lokalne jedinice, koji su ključni nosioci svih aktivnosti organizacije i njena najveća snaga, a među kojima je sve više mladih. Glavna uloga Crvenog krsta je stvaranje boljeg društva kroz promociju ljudskih vrijednosti i poštovanje principa humanosti.&nbsp;
Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici pripalo je kompaniji Megapromet iz Budve. Kroz podršku brojnim humanitarnim akcijama, kulturnim i sportskim događajima, ustanovama i udruženjima, Megapromet pokazuje brigu za dobrobit zajednice. Posebno se ističe njihova humanost i dugogodišnje djelovanje u okviru akcija namijenjenih starijim osobama, osobama sa invaliditetom i drugim ranjivim kategorijama, dok se u godini za nama izdvaja donacija Megaprometa u vrijednosti od 45,000 eura budvanskoj Službi zaštite i spašavanja, kada je svakom od 90 vatrogasaca dodijeljen novčani iznos od po 500 eura. Pored podrške zajednici u kojoj posluju, krajem prošle godine su uručuli donaciju i Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, zahvaljujući kojoj je urodinamski kabinet opremljen najmodernijom opremom. „Biti human nije teško, dovoljno je samo obratiti pažnju na ljude oko sebe i slušati pažljivo njihove potrebe. Biti human nije izbor, to je način života“, princip je kojim se vode u Megaprometu.
Dobitnik specijalnog priznanja za medijiski doprinos razvoju zajednice je „Glas Zabjela“. Ideja o glasilu je začeta u istoimenom podgoričkom naselju 2016. godine, kada je grupa volontera sa Zabjela odlučila da „iz svog džepa i pera“, svojoj zajednici podari časopis koji će na pravi način predstaviti, održati i podržati razvoj specifične subkulture ovog kraja, ali i pospješiti zbližavanje i upoznavanje građana, kako bi uticali na stvaranje boljih uslova za život. Sa ciljem osnaživanja građanske svijesti o društvenoj odgovornosti i podsticanja brige o sopstvenoj zajednici, Glas Zabjela, online izdanje istoimenog časopisa, je postao svojevrsna platforma za građanski aktivizam i kulturni identitet Zabjela. &nbsp;Njihov moto je: “Ideja, a ne geografska odrednica!”, a snaga je u tome što okupljaju ljude oko zajedničkih vrijednosti, dajući prostor „idejama i vizionarima koji zaslužuju da imaju svoj glas - za dobro našeg društva i za dobro svih nas“.
Nagrade i priznanja će biti dodijeljene 23. januara, na svečanosti u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju. Dodjelu nagrade „Iskra” organizuje Fond za aktivno građanstvo fAKT, u saradnji i uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Priznanje „Iskra“ spasiocu Petru Ivanoviću, CKB-u, Miloradu Drekaloviću, Aleksandru Dragićeviću...

Fond za aktivno građanstvo (fAKT) sinoć je po 16. put uručio godišnje nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“. U „Zetskom domu“ na Cetinju tradicionalno su zasijali svijetli primjeri koji su tokom protekle godine nesebično doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. Četiri nagrade i osam specijalnih priznanja uručeno je pojedincima, predstavnicima kompanija i udruženjima koji bude iskru dobrote i inspirišu druge da slijede njihov primjer. Govoreći o značaju priznanja, Anica - Maja Boljević, izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, istakla je da je Iskra simbol koji nadilazi pojedinačne uspjehe, služeći kao podsjetnik na našu kolektivnu odgovornost da budemo osjetljiviji na potrebe drugih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a" data-rendition-name="original" width="1297" height="862" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  - Iskra je i upaljena da primjerima dobročinstva zaustavlja neosjetljivost za tuđu patnju, etiku grabeži i duhovnu pustoš - najstrašnije čovjekovo ropstvo. Jer na takvo ropstvo niko nikoga ne može osuditi ako na njega sam ne pristane. A Iskra primjerima poučava kako da iz sebe, kap po kap, istiskujemo roba i gradimo slobodnog čovjeka - poručila je Boljević. Dodala je da smo, kao društvo, na pravom putu tek onda kada shvatimo da smo svi odgovorni, te da jedino zajedničkim snagama možemo da doprinesemo opštem dobru. - Ali ne zaboravljamo da su, na prvom mjestu, odgovorni oni koji predvode, koji imaju najveću moć i uticaj. Odgovorna je i država da promišljenijom politikom ojača čovjekoljublje i humanizuje zajednicu. Da razumije da se pravedno i prosperitetno društvo, ne temelji na bogatstvu malobrojnih, već na dostojanstvenom životu svih njenih članova. Mi odavno već ne živimo u društvenom sistemu u kojem se filantropija ideološki podrazumijevala, a suštinski je u izvornom smislu nestajala, stoga je krajnje vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti dobročinstva, koje svako društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve - istakla je Boljević. Podsjetila je i na nedavnu tragediju koja se dogodila na Cetinju, zaključujući da nas sada, više nego ikad, praznina koja je ostala u srcima poziva i obavezuje da dijelimo sa drugima što više brižnosti, dobrote i plemenitosti, kako bi se srca iscijelila i nada vratila među ljude. Ove godine nagradu za doprinos na nacionalnom nivou dobila je kompanija One Crna Gora. Društvena odgovornost ugrađena je u temelje korporativne kulture i identitet ove kompanije, koja je u toku 2024. realizovala niz sopstvenih društveno-odgovornih projekata i kampanja, kao što su „Jedan mijenja svijet" i „Djevojčice u ICT-ju", istovremeno podržavajući pažljivo odabrane projekta u oblastima kulture, sporta, edukacije i zaštite životne sredine, u vrijednosti od preko 200.000 eura. Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici pripala je NLB Banci, čija se korporativna filantropija ogledala u brojnim pokroviteljstvima i donacijama, prvenstveno ustanovama od društvenog značaja - obrazovnim, zdravstvenim, domovima za stare, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, ali i organizacijama koje pružaju pomoć zajednici ili se neposredno bave humanitarnim radom. Vrijednost podrške lokalnim zajednicama u Crnoj Gori iznosila je više od 200.000 eura, a pomoć je upućena i Crvenom krstu BiH u iznosu od 50.000 eura za saniranje posljedica izazvanih poplavama. Porodica Hajdari, porijeklom iz Ulcinja, dobitnik je nagrade za doprinos dijaspore. Dugi niz godina, ova porodica doprinosi razvoju ruralnih područja Opštine Ulcinj. Jedan od najvećih projekata je javni park koji se nalazi u blizini Vladimira, čija je izgradnja završena 2019, a za koji je porodica Hajdari donirala oko 300,000 dolara. Na prostoru od preko 6500 m2, pored zelene površine, džoging i biciklističke staze, nalaze se i sportski tereni za tenis, košarku i fudbal. U kontinuitetu pomažu ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, kao i organizaciju raznih aktivnosti za djecu i mlade. Preko humanitarnog fonda „Trojet tona“, ova porodica je od 2020. godine među glavnim donatorima odbojkaškog kluba za djevojčice, karate kluba u Anamalskom području, kao i redovna podrška edukativnom centru za djecu „Bright Minds“. Samo u godini za nama, porodica Hajdari donirala je 50,000 eura.&nbsp; Iskra za doprinos opštem dobru posthumno je dodijeljena Petru Sinanoviću Nagibu. Prvoborac koji je odbio da primi „Patrizansku spomenicu“ smatrajući da je njegovo učešće u Trinaestojulskom ustanku bilo obična patriotska dužnost, takav je bio i kao privredni genije ondašnje Crne Gore i Jugoslavije. Razvoj privrede zemlje i Cetinja bili su za njega novi „ustanak“ i obična patriotska dužnost. O tome svjedoče fabrika na Rijeci Crnojevića, „Obod“, „Radoje Dakić“ i brojne druge fabrike i postrojenja širom zemlje pa i svijeta. Iako je socijalizam bio sinonim za čovjekoljublje, malo je bilo ljudi koji su poput Sinanovića razumjeli suštinski značaj tog zahtjeva. On je, kao istinski filantrop i društveno odgovoran privrednik, podržavao školovanje radnika u zemlji i inostranstvu. Pomagao da steknu i poboljšaju svoje živote. Uveo je zdravstvenu zaštitu radnika, kupio zemljište na crnogorskoj obali i omogućio im obavezno ljetovanje. Razvijao je ideju proizvodnje organske hrane, podržavao sportske i kulturne aktivnosti, sve jednako za žene i muškarce. Iako su mu radnici podigli bistu u krugu „Radoja Dakića“, socijalističke vođe su ga isključivale iz Saveza komunista jer nije podržavao ideju samoupravljanja. Iako su radnici i stranci bili inspirisani njegovom harizmom i bezuslovno mu vjerovali, Petar je morao da bude sklonjen iz „Oboda“. Iako su završni udarac ovom crnogorskom ekonomskom geniju dali ratovi i tranzicija, on ostaje iskra nadahnuća potrebna u svim vremenima. Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je Vuk Vujisić. Novinar i građanski aktivista od svoje 15. godine. Svojim pričama i aktivizmom pokrenuo je osvjetljavanje i rješavanje nekoliko izuzetno važnih pitanja i problema za crnogorsko društvo poput ilegalne eksploatacije šljunka u koritu Morače, krivolova na Skadarskom jezeru, uništavanja šuma Crne Gore. Neumorno radi na ozelenjavanju Crne Gore, okupljajući sve veći broj pojedinaca i institucija. Sanja o ekološkoj Crnoj Gori, zemlji socijalne pravde i za ostvarenje vizije jedne takve održive zajednice, spreman je da da sve.Vuk je svojim djelovanjem postao paradigma mladima u borbi za zdraviju i zeleniju Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e" data-rendition-name="original" width="598" height="882" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Pavle Pajo Pepđonović, idejni tvorac i glavni organizator Mundijala prijateljstva u Ulcinju. Ugledni ulcinjski privrednik, bivši košarkaš i sportski radnik uz svesrdnu pomoć svih građana Ulcinja, ove godine je po treći put organizovao Mundijal prijateljstva, koji je okupio brojne sportske legende iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Na ovoj jedinstvenoj regionalnoj manifestaciji okupili su se i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima. Snažna poruka prijateljstva i zajedništva, poslata je sa Mundijala prijateljstva koji je Ulcinj i Crnu Goru predstavio u najljepšem svijetlu, a sa kojeg je izvještavalo oko 100 novinara.&nbsp; Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ su takođe dobitnici specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru.Udruženje koje je formirala grupa mladih humanista entuzijasta iz Nikšića. U vrijeme pandemije korona virusa iskoristili su mogućnosti društvenih mreža da organizuju akcije dobrovoljnog davanja krvi i postali su jedno od najaktivnijih udruženja u Crnoj Gori. Od 2020. godine organizuju akcije više puta godišnje, a poznati su i po humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za socijalno ugrožene porodice ili poklona za djecu koja se nalaze na bolničkom liječenju. Naziv udruženja potiče od imena navijačke grupe fudbalskog kluba „Čelik“ koji je bio duže vremena ugašen. Ovi mladi entuzijasti su svoj omiljeni klub obnovili isključivo svojim zalaganjem i prikupljenim sredstvima, tako da se FK „Čelik“ ponovo takmiči u trećoj crnogorsko ligi.&nbsp; Isto priznanje dobio je i Centar za prava djeteta Crne Gore. Za gotovo dvije i po decenije djelovanja, ostvario je značajan napredak u unapređenju kvaliteta života djece i mladih, naročito ranjivih grupa kao što su djeca i mladi sa problemima u ponašanju, i djeca i mladi kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite. Dobrom saradnjom sa institucijama sistema, lokalnom zajednicom, lokalnim i međunarodnim organizacijama i posebno kroz direktan rad sa djecom, Centar je postao prepoznatljiv kao kredibilna organizacija kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.Istovremeno, nizom humanitarnih akcija, posebno tokom kriznih situacija i elementarnih nepogoda, Centar je uvijek nalazio načine da hitno interveniše i pruži pomoć onima kojima je to najpotrebnije.&nbsp; Klub mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, dobitnik je specijalnog priznanja za mlade filantrope. Klub je formiran je prije dvije godine, u cilju postizanja što većeg društvenog angažmana mladih, naročito u radu sa najranjivijim grupama. U zajednici su prepoznati po aktivnostima koje realizuju u saradnji sa Domom zdravlja, Dnevnim boravkom za stare, vaspitno-obrazovnim ustanovama, Centrom za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i sportskim kolektivima. Redovne aktivnosti Kluba, koji u svom sastavu ima 35 članova, su održavanje predavanja, treninga, radionica sa vršnjacima, rad s djecom iz socijalno ugroženih porodica i romske zajednice, pohađanje obuka i učešće na međunarodnim kampovima. Kako sami ističu, posebno su ponosni na činjenicu da u današnjem svijetu u kojem vrijednosti nameću društvene mreže, Crveni krst Prijestonice uspijeva da okupi mlade ljude koji su spremni da svoje slobodno vrijeme ispune pomaganjem drugima i radom za dobrobit čitave zajednice. Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo je Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom, Nikšić. Kao &nbsp;koncept podrške životu u zajednici, djelatnost Dnevnog centra predstavlja sveobuhvatan servis socijalne brige i zaštite djece sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom. Predani rad ovog kolektiva, čija se posvećenost ogleda u mnogobrojnim aktivnostima van redovnog posla u samom Centru, svakim danom iznova pokazuje da osobe sa smetnjama u razvoju mogu mnogo ukoliko im pružite ljubav, empatiju, ukoliko radite s njima, vjerujete u njih i doživljavate ih kao ravnopravne članove zajednice, što oni i jesu. Brojni su sadržaji koje organizuju uz podršku zajednice: predstave, izložbe, proslave, modne revije, kampovi, snimanje spotova. Nedavno su u saradnji sa Radio-televizijom Nikšić pokrenuli i emisiju „Iskorak“ – prvu TV emisiju u regionu gdje su se u ulozi novinara/voditelja našli i mladi sa smetnjama u razvoju, sa ciljem da doprinesu promjeni pristupa društvene zajednice u načinu razmišljanja, naročito u shvatanju, “šta je to što djeca i mladi sa smetnjama u razvoju mogu, a ne šta je to što ne mogu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073" data-rendition-name="original" width="1312" height="877" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Željka Mirković, novinarka TV Nova, dobitnica je specijalnog priznanja za medijski doprinos. Sa osjećajem za potrebe drugih, prepoznajući značaj tema koje se tiču „običnog čovjeka“, svojim prilozima redovno uspijeva da osvijetli male/velike ljude na poseban način: da skrene pažnju na osobe sa invaliditetom, predstavljajući njihove talente, da nam približi kulturu Romske zajednice, da iz Doma za stare prenese priču o ljubavi i prijateljstvu koje se rađa u poznim godinama. Mnogo je i priloga kojima je inicirala pomoć drugima, ali jedna akcija je posebna. Radi se o njenoj borbi, zajedno sa pacijentima koji su na dijalizi, da država odobri transplantaciju u Bjelorusiji o svom trošku. Željka je dala sve od sebe da u toj namjeri uspije – njene priče dirnule su mnoge, a onda je pozvala kolege iz drugih medija da svi zajedno pokušaju da se izbore da pacijenti iz „čekaonice za život“ uđu u život. Uslijedili su mnogi prilozi, tekstovi, i stigla je i pobjeda – trošak transplantacije bubrega je sada o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje. Isto priznanje pripalo je i Tijani Perović, novinarki televizije TV7. Kroz desetine intervjua i emisija, kontinuirano i posvećeno radi na podizanju svijesti o temama od društvenog značaja, poput vršnjačkog i nasilja nad ženama, potrebama i položaju starijih, romske populacije i onih koji žive u siromaštvu. Sa temeljnim i empatičnim pristupom, posebnu pažnju posvećuje podizanju svijesti zajednice o vrijednostima starijih kao ravnopravnih članova društva i pozivanju donosioca odluka na kreiranje politika koje će unaprijediti položaj starijih. Aktivna je učesnica brojnih humanitarnih akcija, o kojima je i izvještavala. Istovremeno, otvarajući medijski prostor za organizacije i projekte koji su za cilj imali pomaganje ugroženim i ranjivim grupama građana, ukazuje na značaj humanosti i solidarnosti.&nbsp; Dodjelu nagrade „Iskra” organizovali su Fond za aktivno građanstvo (fAKT) u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fondacije „Ćano Koprivica“.

Boljević: Sistemski podsticati vrijednosti dobročinstva, koje društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve

Fond za aktivno građanstvo (fAKT) raspisao je konkurs za nagradu za filantropiju „Iskra“, priznanje koje se dodjeljuje za doprinos opštem dobru u Crnoj Gori. 
 
Cilj konkursa je da prepozna i javno istakne pojedince, iseljenička udruženja, privredna društva, medije, institucije i organizacije civilnog društva, koji materijalnom i finansijskom podrškom daju primjer drugima, i postavljaju standarde kojima treba težiti kada je u pitanju ulaganje u opšte dobro i izgradnja građanskog društva. 
 
Nagrada “Iskra”, kako je saopšteno iz fAKT-a, dodjeljuje se u četiri glavne kategorije: individualni doprinos, doprinos dijaspore, doprinos na nacionalnom nivou i doprinos lokalnoj zajednici. 
 
Navodi se da je osim glavnih nagrada, konkurs otvoren i za nekoliko specijalnih priznanja - za građanski doprinos opštem dobru, za mlade filantrope, i za medijski doprinos. 
 
- Nominacije se podnose do 22. novembra, a pravo podnošenja prijava imaju zainteresovani građani, iseljenička udruženja, privredna društva, organizacije civilnog društva, mediji, institucije - navodi se u saopštenju. 
 
Iz fAKT-a su podsjetili da nagradu “Iskra” dodjeljuju u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fonda braće Rokfeler i Fondacije „Ćano Koprivica“. 
 
Oni su naveli da se konkurs već 16 godina organizuje sa ciljem da podstakne razvoj vrijednosti kao što su solidarnost, humanost i filantropija. 
 
Dodaje se da se nagrada za filantropiju se tradicionalno dodjeljuje u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom” na Cetinju, svečanost će biti organizovana u drugoj polovini januara, a javnost će biti blagovremeno obaviještena o datumu.

Raspisan konkurs za nagradu za filantropiju Iskra

Nagradu za najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim", a povodom Međunarodnog dana maternjega jezika, dobili su Lazar Pejović (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Leo Ljucaj (JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Marko Radević“ Podgorica) i Darinka Račić (JU Gimnazija „Panto Mališić“ Pljevlja).
Fakultet za crnogorski jezik i književnost tradicionalno obilježava Međunarodni dan maternjega jezika raspisivanjem konkursa za najbolji esej crnogorskih srednjoškolaca.&nbsp;
Kako je saopšteno iz FCJK.a, pristiglo je stotinjak radova iz 15 srednjih škola.&nbsp;
- S radošću ističemo da je za veliki broj učenika ova tema bila podsticajna da svoja razmišljanja, ideje i iskustva literarno oblikuje. S obzirom na više kriterijuma prema kojima su vrednovi tekstovi, žiri je nagrađene rangirao ovako:
Druga nagrada: Dobra Rutović (JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica), Vasilije Ćetković (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) i Lahira Halilović (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje);
Treća nagrada: Lazar Popivoda (JU Gimnazija Cetinje), Staša Petrović (JU Gimnazija „Niko Rolović“ Bar) i Minja Stojadinović (JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Marko Radević“ Podgorica);
Posebna nagrada za umjetničko nadahnuće: Sofija Stijović (Srednja mješovita škola Andrijevica), Mesua Kalač (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Katarina Radović (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Malik Hadžić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Teodora Šćekić (JU Gimnazija „Panto Mališić“ Berane), Nerma Tahirović (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Mia Banović (JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi), Velida Klimenta (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje);
Posebna nagrada za stil: Ajsela Kandić (JU Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav), Ksenija Vojvodić (JU Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad), Anastasija Mićović (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), Mesua Kalač (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Andrea Radulović (Srednja stručna škola Bijelo Polje), Petra Gavrić (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica);
Posebna nagrada za kreativnost: Martina Marković (JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi), Amira Kačar (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje), Hajrija Dacić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Dragana Muratović (JU Srednja stručna škola Cetinje), Zana Krcić (JU Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav), Hana Murić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Mirko Ćinćur (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić); Ksenija Sarić (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) i Hana Murić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje).
Posebna nagrada za pismenost: Merjem Ramović (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje), Ena Radoičić (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), J. Jovićević i L. Tošić (JU Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“ Podgorica), Martin Marković (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) - navodi se u saopštenju.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost čestita nagrađenim učenicima i njihovim mentorima, svima koji su učestvovali zahvaljuje na doprinosu da &nbsp;konkurs bude potpuniji.

FCJK nagradio najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim": Prvu nagradu dobili Pejović, Ljucaj i Raičić

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, poručio je da je završnica pregovaračkog procesa ušla u fazu u kojoj se više ne govori o ambicijama, već o odgovornosti, kredibilitetu i institucionalnoj zrelosti države. U razgovoru za Portal ETV, Zenović je jasno, argumentovano i bez zadrške ukazao na domete dosadašnjih rezultata, ali i na obaveze koje stoje pred Crnom Gorom do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. <h2>Od ambicije do kredibiliteta</h2> Zenović je rekao da je još prije godinu dana, ideja da Crna Gora za šest mjeseci dobije IBAR, a zatim u jednoj godini zatvori deset pregovaračkih poglavlja, zvučala politički nemoguće. “Danas je to činjenica. Upravo zato pitanje da li je realno da Crna Gora završi sve obaveze i zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja 2026. više nije pitanje ambicije, već kredibiliteta i kontinuiteta.“ Podvukao je da proces pristupanja nikada nije bio puka administrativna vježba, već duboko politički i institucionalno zahtjevan proces. “Zatvaranje pregovaračkih poglavlja predstavlja političku odluku, zasnovanu na detaljnim tehničkim procjenama, koju formalno potvrđuje Evropska komisija, a jednoglasno odobravaju države članice. Upravo zato Crna Gora danas vodi pregovore paralelno u svim oblastima, s jasnim ciljem – da pred svaku međuvladinu konferenciju ima spreman, vjerodostojan paket poglavlja za političko zatvaranje”, naveo je on. <h2>Rezultati koji potvrđuju institucionalnu zrelost</h2> Istakao je da je do sada privremeno zatvoreno 13 od ukupno 33 poglavlja, uključujući Poglavlje 32 – Finansijski nadzor i Poglavlje 5 – Javne nabavke, oba iz Temeljnog klastera, naglašavajući njihov sistemski značaj. “Riječ je o oblastima koje direktno mjere sposobnost države da upravlja javnim finansijama, obezbijedi transparentnost i spriječi sistemsku korupciju. Njihovo zatvaranje nije simbolično – ono potvrđuje institucionalnu zrelost sistema i spremnost za završnu fazu pregovora”. <h2>Vladavina prava ostaje centralna osa pregovora</h2> Zenović je posebno istakao da su poglavlja iz Temeljnog klastera i dalje ključna osa pregovora. “Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost i dalje su centralna osa pregovora i ostaju pod pojačanom pažnjom do samog kraja. Ovdje se ne broje zakoni, već rezultati: nezavisno i efikasno pravosuđe, borba protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, zaštita temeljnih prava i sloboda medija – i bilans rezultata pravosnažnih presuda, dakle potvrda da sistem vladavine prava funkcioniše”.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221150212_b408e089a99ef68678a7fd8acec4e7ba1f49acf68c78c9c718e86b3fa41a33ed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260221150212_b408e089a99ef68678a7fd8acec4e7ba1f49acf68c78c9c718e86b3fa41a33ed" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Crna Gora i EU"></figure>  <h2>Najzahtjevnija poglavlja: administrativni i finansijski izazovi</h2> Govoreći o tehnički i finansijski najzahtjevnijim oblastima, Zenović je rekao da je riječ o ozbiljnim i dugoročnim obavezama države. “Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene i Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika su poglavlja koja ne traže samo političku volju, već ozbiljne administrativne kapacitete, stručnost, dugoročna ulaganja i dosljednu primjenu evropskih standarda u praksi – od upravljanja otpadom i voda, do kontrole lanca hrane i pitanja javnog zdravlja”. <h2>Puna primjena evropske pravne tekovine</h2> Zenović je podvukao da jedan od ključnih izazova završnice pregovora ostaje prevođenje i puna primjena pravne tekovine Evropske unije, uz jačanje administrativnih kapaciteta na svim nivoima. “Riječ je o procesu koji ne završava usvajanjem propisa, već njihovim razumijevanjem i primjenom u svakodnevnom radu institucija. Uprkos složenosti tog zadatka, uvjeren sam da će i ovaj segment procesa biti u potpunosti adresiran kroz institucionalno jačanje, ciljanu tehničku podršku i jasnu političku odgovornost”. <h2>Politički momentum i završnica procesa</h2> Govoreći o političkom kontekstu, istakao je da se dodatni zamah očekuje tokom predsjedavanja Kipra, a potom Irske Savjetom EU, uz jasnu poruku iz Brisela. “Ne traži se formalno zatvaranje poglavlja, već trajna, održiva i nepovratna primjena reformi. S druge strane, svijest svih 27 država članica o važnosti evropske budućnosti Crne Gore, ne samo za nas nego i za region i za samu Evropsku uniju, mora biti unisona”. Na kraju je Zenović naglasio da Crna Gora danas ima kapacitet da u toku ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i do kraja 2026. ispuni sve obaveze za članstvo. “Ali završnica procesa zahtijeva najviši stepen odgovornosti. Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade niti jednog mandata – one su test zrelosti institucija, političke kulture i sposobnosti države da preuzme punu odgovornost ravnopravnog članstva u Evropskoj uniji”, zaključio je Zenović u razgovoru za Portal ETV.

Zenović za Portal ETV: Sva poglavlja mogu biti zatvorena ove godine - 2026. je test zrelosti države

Za Portal Analitika piše: Bojan Đuranović
Ima taj jedan snimak koji se ovih dana „vrti” društvenim mrežama, a na kojem se žena-četnik pretvara u ženu-fašistu, ako tu ima bilo šta u bilo čega da se i pretvara. Viče Vesna Bratić, na tom snimku, u kameru izlivajući najgori oblik mržnje, šovinizma i fašizma prema pripadnicima Muslimana, Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori. Viče, i u tom delirijumu nošena onim što zbilja osjeća, zaboravlja da je žena, profesorica Univerziteta, ministarka... Zaboravlja jer mržnja nema ni pol, ni zanimanje, ni funkciju. Mržnja je mržnja i kao takva je ogavna i banalna, kako je o njoj govorila velika Hannah Arendt, i sasvim je nebitno ko je čini i izgovora.
„Ne rađa se žena — ženom se postaje“ - Simone de Beauvoir
No, na tom snimku koji je trebao svima da jasno pokaže đe smo zagazili 2020. su, osim Bratić, bila i dva lika pod maskama. Maske su tu bile zbog korone, da ne pomislite da su i oni neki kriminalci.&nbsp;
Maskirana gospoda su Milojko Spajić i Jakov Milatović, tadašnji nešto, a sadašnji premijer i predsjednik države. Tu su da daju podršku svojoj istomišljenici u njihovom zajedničkom cilju dehumanizacije svih nepravoslavaca u Crnoj Gori. Kažem zajedničkom jer kako tada, tako ni dan danas, nijedan od njih dvojice se nisu ogradili, kritikovali ili na ma koji način pokazali da su im one riječi Vesne Bratić zasmetale. Jer, što bi rekao Ustav Crne Gore: Predsjednik države je predsjednik svih građana Crne Gore, osim ako ne odluči i osjeća drugačije.
A očigledno da osjeća, jer da nije tako ne bi se javno založio da gore pomenutu kao predsjednik države amnestira. Ono šta je zaboravio, a niko mu nije ni rekao, jeste da se ne može amnestirati osoba koja još uvijek nije osuđena. Ili to možda predsjednik Milatović zna nešto što mi ostali ne znamo, možda on ima informaciju da će biti osuđena pa, veli, da ja to pomilujem na vrijeme jer ko zna kakva vremena dolaze, a onih pet godina mandata proleće kao dlanom o dlan.
Osim ukoliko Milatović ne smatra da je trebao abolirati od svake odgovornosti jer je žena? A taj narativ nije samo njegov, postao je to zajednički PR tekst koji bjesomučno ponavljaju svi, od njega, preko predsjednika Skupštine, političkih lidera pozicije, anti-novinarskih medija, pa sve do onih, svih, sedmoro iz njene Ujedinjene Crne Gore, koji su došli da se presmiju ispred Tužilaštva i tako daju bezgraničku podršku svojoj, osmoj, članici partije.&nbsp;
Ono što je svima zametalo i šta su svi zajednički kritikovali, svi osim Spajića koji je u Dubaiju pa nije još stigao, jeste baš taj momenat kako se neko usudio da hapsi ženu i profesorku, kao i to da je u određivanju pritvora odlučivala sutkinja Suzana Mugoša. Ono što velikim zaštitnicima ženskih prava i sloboda, i vaskolikim borcima za pravdu, nije zametalo jeste kada su se na isti način hapsile druge žene, no te druge žene su bile samo žene, ne i žene-četnici. A, Suzana Mugoša, nije bila nimalo sporna kada je odlučivala o pritvorima Vesni Medenici, Ranku Uboviću, Aleksandru Mijajloviću... tada je bila ok, sada odjednom nije. Dosljedno, nema šta?
Ako je žena Vesna Bratić, po svojoj volji i želji, i žena-četnik Vesna Bratić, zašto ona ista ne bi, po volji i želji tužilaštva mogla biti i Vesna Bratić žena-kriminalac. Ili, da iz svega ovoga izbacimo ovo žena, jer ne igra ama baš nikakvu ulogu u tome da li je počinila ili ne krivično djelo.
Od svih ovih glasnogovornika koji žele da joj se stave u zaštitu, za sada samo glasnogovorništvom, niko nije objasnio zbog čega bi je njen pol ili, često pominjana, akademska titula abolirali od bilo čega. Ili, prosto znaju šta je i kako radila pa im je to jedina stvar za koju mogu da se zakače.
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze podršku Vesni Bratić
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze…
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav tretman jasnim i neskrivenim izjašnjavanjem o pripadnosti srpskoj nacionalnoj zajednici.
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav…
Presumpcija ili pretpostavka nevinosti je u ovom, kao i svim ostalim slučajevima zanemarena. Jedni su je već abolirali, dok su je drugi odavno osudili. I, kažem, nije prvi put, javnost prosto tako voli. Problem je u tome što u ovome prednjače politički lideri i vršioci najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, čime smo još jednom potvrdili da ovo odavno nije ni nalik funkcionalnoj državi u kojoj se ni ne pokušava poštovati Ustav i zakoni.
I dok čekamo konkretnu informaciju zbog čega jer Bratić iza rešetaka, i zbog čega to očigledno nije nehumano, nezakonito i staljinističko otpuštanje stotina direktora osnovnih i srednjih škola, već nešto veće, sjetimo se one njene priče kako je svo znanje pokupila od svoje bake koja joj je na svako pitanje davala slične odgovore: „Sve je to zbog Kosova i korote za njim“.
A, ovo su sve samo bapske priče u državi đe su svi aperisani od odgovornosti.&nbsp;
Eh, da. Ne zaboravimo da su prekjuče trajeketu „30. avgust“ otkazala sva četiri motora. Da sam religiozan tačno bih pomislio da nam ovo nebesa daju neki znak ili se samo malo sprdaju sa nama.&nbsp;
Dogodine u ZIKS-u!!!

Bako, bako, zbog čega crnogorske žene nose lisice na rukama?

Prevoz putnika u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u drumskom i aerodromskom saobraćaju, a pad u lokalnom drumskom i željezničkom.
Podaci Monstata pokazuju da je pad prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosio 15,2 odsto, a u lokalnom drumskom 1,6 odsto, dok je rast u drumskom iznosio dva odsto, a aerodromskom 3,8 odsto.
- Prevoz robe u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u željezničkom 12,2 odsto, drumskom 2,3 odsto, ukupnom prometu robe u lukama 1,6 odsto, a pad kod prevoza robe na aerodromima 26,2 odsto - navodi se u saopštenju.
Broj pretovarenih tona u lukama u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, viši je 0,5 odsto, dok je izmanipulisanih manji 6,8 odsto.
Statističari su kazali da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom tromjesečju iznosio 86,93 hiljade, što je 10,3 odsto više u odnosu na isti kvartal 2024.
- Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom kvartalu iznosio je 8,52 hiljade, što je 4,2 odsto više u odnosu na isto tromjesečje 2024 - navodi se u saopštenju.

Tag: fond-za-aktivno-gradanstvo

Priznanje „Iskra“ spasiocu Petru Ivanoviću, CKB-u, Miloradu Drekaloviću, Aleksandru Dragićeviću...

Boljević: Sistemski podsticati vrijednosti dobročinstva, koje društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve

Raspisan konkurs za nagradu za filantropiju Iskra

FCJK nagradio najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim": Prvu nagradu dobili Pejović, Ljucaj i Raičić

Zenović za Portal ETV: Sva poglavlja mogu biti zatvorena ove godine - 2026. je test zrelosti države

Bako, bako, zbog čega crnogorske žene nose lisice na rukama?

Monstat: Manje prevezenih putnika u željezničkom i lokalnom drumskom saobraćaju

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO