Na jučerašnjoj sjednici jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, poslanici su usvojili Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu.
Prema zvaničnim podacima o glasanju, izvještaj za 2023. godinu podržan je sa 46 glasova za, bez glasova protiv, uz 8 uzdržanih, dok je izvještaj za 2024. godinu usvojen sa 47 glasova za, bez glasova protiv, uz 1 uzdržan glas.
U ime Fonda poslanicima se obratio direktor mr Dženis Nurković, koji je istakao da je Fond u protekle dvije godine ostvario vidljive rezultate u transparentnosti rada, finansijskoj disciplini i jačanju institucionalnih kapaciteta. Naglasio je da su izvještaji dostavljeni Skupštini blagovremeno, u skladu sa zakonom, i da obuhvataju potpune informacije o radu, finansijama i sprovođenju preporuka Državne revizorske institucije.
Tokom 2023. godine raspodijeljeno je 1.409.880,00 eura za 209 projekata, dok je u 2024. godini podržan 221 projekat u iznosu od 1.591.125,00 eura. Na oba konkursa stiglo je više od 760 prijava, što, kako je istaknuto, potvrđuje prepoznatljivost Fonda među aplikantima.
Direktor je saopštio da je 92 korisnika sredstava izvršilo povraćaj nepravilno utrošenih iznosa u ukupnoj vrijednosti od 92.149,31 eura, dok je u sudskim postupcima pokrenutim od strane Fonda zatražen povraćaj 173.781,97 eura. U prethodne dvije godine okončano je 20 predmeta, čime je u budžet vraćeno oko 180.000 eura.
Nurković je naglasio da je Fond realizovao 37 od ukupno 51 preporuke DRI, što predstavlja 75% ispunjenosti, dok su preostale rekomendacije u fazi implementacije.
- Ovi podaci potvrđuju da Fond kontinuirano unapređuje svoj rad i ostaje posvećen odgovornosti, efikasnosti i transparentnosti. Kao direktor, nastaviću da gradim instituciju koja će biti dostupnija građanima, partner nacionalnim savjetima i pouzdan oslonac u zaštiti prava manjinskih naroda i zajednica - poručio je Nurković.
Sjednici su, uz direktora, prisustvovale i savjetnice Fonda Emina Skenderović i Željka Rašćanin, koje su pružile stručnu podršku tokom razmatranja izvještaja.
Usvajanjem izvještaja, Skupština Crne Gore je potvrdila da Fond dosljedno sprovodi svoju misiju i doprinosi unapređenju međusobnog razumijevanja, kulturne raznolikosti i društvene kohezije u državi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Parlament dao povjerenje Fondu za manjine: Usvojeni izvještaji o radu za 2023. i 2024. godinu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Parizu sa Generalnim sekretarom INTERPOL-a Valdesijem Urkizom, gdje je naglasio da Crnoj Gori hitno treba antimafija zakon, te je zatražio podršku i pomoć INTERPOL-a u provjeri porijekla i praćenju imovine sumnjivog porijekla
Kako je navedeno u saopštenju, generalni sekretar Urkiza pohvalio je napore Crne Gore u jačanju institucija i borbi protiv kriminala, istakavši da je INTERPOL spreman da pruži dodatnu podršku i ekspertizu našim organima kroz jačanje kapaciteta i razmjenu informacija.
Milatović naglasio da se Crna Gora suočava sa izazovima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je jedan od ključnih testova i na evropskom putu naše zemlje.
- Nažalost, svjedočili smo da su pojedinci koji su trebali da štite zakon – u tužilaštvu, policiji i sudstvu – bili dio mreža koje su ga kršile i urušavale. Zato je integritet ljudi u bezbjednosnom i pravosudnom sistemu ključan – vidjeli smo koliko je važno da institucije budu čiste, snažne i otporne na zloupotrebe. Time se jača povjerenje i građana i naših partnera - naglasio je Milatović.&nbsp;
Istakao je da je veliki dio takve imovine i sredstava izvan zemlje, zbog čega je potrebna dodatna stručna podrška u istraživanju.
Kako je poručio, usvajanje zakona bilo bi od ključnog značaja za otkrivanje i vraćanje imovine stečene nezakonitim putem, dok će međunarodna saradnja imati presudan značaj u tom procesu.
Globalna saradnja kroz INTERPOL i Europol pokazuje da, kada institucije dijele podatke i povjerenje, pravda postaje dostižna, a bezbjednost zajednički cilj.
- Crna Gora ostaje pouzdan partner u međunarodnim naporima za suzbijanje kriminala i jačanje globalne otpornosti - poručio je Milatović.
Na kraju sastanka, Predsjednik Milatović pozvao je Generalnog sekretara INTERPOL-a da posjeti Crnu Goru, kako bi se dodatno unaprijedilo partnerstvo i konkretizovala saradnja između naših institucija.

Milatović zatražio podršku INTERPOL-a u borbi protiv kriminala i provjeri porijekla imovine

"Slučaj Nikšić" je dobio epilog na sudu - navijači Sutjeske, koji su palicama napali pristalice Berana na utakmici sa Internacionalom, koja je igrana u Nikšiću, dobili su novčane kazne i zabrane pojavljivanja na stadionima.
Po Zakonu o sprječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama šestorici "vojvoda" je zabranjeno da u naredne dvije godine uđu na stadione.
Kada se budu igrale utakmice u Nikšiću, oni će morati da se jave policiji sat vremena prije početka kako bi u prostorijama CB Nikšić boravili dok se mečevi završe.
Ukoliko prekrše tu presudu, kazna će im se preinačiti u zatvorsku.
Boris Peković, Ilija Vučković, Boris Vujošević i Miloš Kalezić moraju da plate i po 600 eura, Nikola Miljanić 500, a Nikola Đikanović 400.
Policija pretresa i video snimke sa stadiona kraj Bistrice, jer su huligani izašli iz objekta na kojem igra Sutjeska. Zbog toga je na informativnom razgovoru bio i predstavnik kluba.

"Vojvodama" novčane kazne i zabrana pojavljivanja na stadionima dvije godine

Predstavnici crnogorske i međunarodne pravne zajednice poručuju da su nezavisnost, profesionalizam i transparentnost sudova temelji vladavine prava, a da Dani crnogorskog sudstva afirmišu primjenu pravosudnih standarda i evropskog puta, saopšteno je iz Vrhovnog suda tokom obilježavanja Dana crnogorskog sudstva.
- Crnogorsko pravosuđe ulazi u novu fazu razvoja, a pred ovom generacijom sudija stoje brojni izazovi, od najsloženijih predmeta organizovanog kriminala i ratnih zločina do postupaka u slučajevima visoke korupcije, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, svečano otvarajući Dane crnogorskog sudstva. Naglasila je da godina pred nama mora biti godina pojačanog profesionalnog angažmana i odgovornosti kako bi se ispunila misija sudstva i ponovo učvrstilo povjerenje građana u pravdu- navodi se u saopštenju.
Govoreći o konkretnim rezultatima, podsjetila je da je Vrhovni sud, između ostalog, pokrenuo izradu seta smjernica za postupanje u predmetima teškog i organizovanog kriminala, rodno zasnovanog i seksualnog nasilja, kao i trgovine ljudima, s ciljem da se unaprijedi ujednačavanje kaznene politike i ojača povjerenje javnosti u rad sudova.
Pavličić je ponovila da borba za pravično i efikasno sudstvo ne može biti isključivo zadatak sudske grane vlasti, već zajednička odgovornost svih institucija sistema. Ukazala je da se samo kroz sinergiju, međusobno poštovanje i ravnotežu između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti može govoriti o zdravoj demokratiji, jer, kako je poručila, „nijedna vlast ne može biti iznad druge, a najmanje iznad prava“.
Predsjednica Vrhovnog suda ocijenila je da je od presudnog značaja da sudije ostanu dosljedne zakonu te da budu slobodne i nezavisne od bilo kakvog uticaja. Pozvala ih je da nastave da grade sistem kojim će se ponositi, ne samo kao institucionalni okvir, već i kao moralni kompas društva.
- Na svečanom otvaranju Dana crnogorskog sudstva prisutnima su se obratili i potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava Ivana Jelić, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore Radoje Korać, ministar pravde Bojan Božović i šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope Lejla Dervišagić- ističe se u saopštenju.
U svojim obraćanjima govornici su istakli važnost jačanja nezavisnosti sudstva, unapređenja efikasnosti pravosuđa i primjene evropskih standarda u oblasti ljudskih prava, kao i kontinuiranu saradnju domaćih i međunarodnih partnera na unapređenju pravosudnog sistema Crne Gore.
- Pozdravne govore uputili su i predsjednici vrhovnih sudova Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Kosova i Republike Sjeverne Makedonije, koji su ocijenili da je pravosuđe most koji povezuje države regiona na putu ka vladavini prava i evropskim vrijednostima. Poručili su da međusobna saradnja, razmjena iskustava i zajedničko očuvanje profesionalnih standarda predstavljaju temelj jačanja nezavisnosti sudstva i izgradnje povjerenja građana u pravdu u cijelom regionu- istakli su iz Vrhovnog suda.
Skup, koji nakon šest godina ponovo ima radni dio, organizovan je kroz tri tematske sekcije: krivičnu, građansku i upravnu, u kojima učestvuju sudije iz Crne Gore i regiona, zajedno sa sudijama Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP).
Teme krivične sekcije obuhvataju pitanja prihvatljivosti elektronskih dokaza i mjera tajnog nadzora, kaznene politike za djelo nasilja u porodici, kao i aktuelne prakse u odlučivanju o pritvoru i prava na obrazloženu sudsku odluku.
Građanska sekcija razmatra efikasnost postupka kroz prethodno ispitivanje tužbi i koncentraciju dokaza, povredu autorskog prava putem embedovanja, te aktuelne izazove poput strateških SLAPP tužbi, kao i ekoloških tužbi.
U okviru upravne sekcije razgovara se o rješavanju u sporu pune jurisdikcije, standardima ESLJP-a u postupcima međunarodne zaštite stranaca, te zloupotrebama prava u slobodnom pristupu informacijama.
Takođe, predstavljeni su i rezultati višesektorske pravosudne ankete Svjetske banke.
- Dani crnogorskog sudstva, na kojima se ujedno obilježava i 75. godišnjica Evropske konvencije o ljudskim pravima, realizuju se uz podršku Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici. Skup se održava u Bečićima od 28. do 30. oktobra i okupio je oko 350 učesnika iz zemlje, regiona i međunarodnih institucija. Povodom obilježavanja ovog događaja zgrada Vrhovnog suda Crne Gore večeras je osvijetljena bojama crnogorske zastave kao simbol posvećenosti pravdi, nezavisnosti i državnom jedinstvu- zaključuje se u saopštenju Vrhovnog suda.

Pavličić: Pred nama godina pojačanog profesionalnog angažmana da se ispuni misija sudstva i ponovo učvrsti povjerenje građana u pravdu

Banke u eurozoni postrožile su standarde kreditiranja kompanija u trećem tromjesečju, zbog pojačanih ekonomskih rizika i geopolitičke neizvjesnosti, pokazali su rezultati istraživanja Evropske centralne banke (ECB).
Potražnja kompanija za kreditima blago je ojačala u ljetnim mjesecima, ali je i dalje slaba.
Podsticaj zaduživanju kompanija bile su snižene kamatne stope, ali i potreba za refinansiranjem duga, prenosi SEEbiz.
Niži troškovi zaduživanja podstakli su i potražnju građana za stambenim kreditima, dok je potražnja za potrošačkim kreditima bila stabilna.
U četvrtom tromjesečju banke očekuju nepromijenjenu potražnju kompanija za kreditima. Potražnja građana za stambenim kreditima trebalo bi ponovo blago da ojača, a banke očekuju sličan trend i u kategoriji potrošačkih kredita.
Standardi kreditiranja kompanija trebalo bi da se zadrže na nivou iz ljetnog tromjesečja, procjenjuju kreditori u anketi.
Uslovi dodjele stambenih kredita biće vjerovatno blago postroženi.
Banke predviđaju i još strože uslove za dodjelu potrošačkih kredita pred kraj godine.

Banke u eurozoni postrožile standarde kreditiranja kompanija

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

Tag: fond-za-manjine

Parlament dao povjerenje Fondu za manjine: Usvojeni izvještaji o radu za 2023. i 2024. godinu

Milatović zatražio podršku INTERPOL-a u borbi protiv kriminala i provjeri porijekla imovine

"Vojvodama" novčane kazne i zabrana pojavljivanja na stadionima dvije godine

Pavličić: Pred nama godina pojačanog profesionalnog angažmana da se ispuni misija sudstva i ponovo učvrsti povjerenje građana u pravdu

Banke u eurozoni postrožile standarde kreditiranja kompanija

PRATITE TVe UŽIVO