Iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore saopštili su da će u okviru svog edukativnog programa održati obuku posvećenu predstavljanju Vodiča za aplikante Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Obuka je planinara 14. oktobar 2025. godine, sa početkom u 13:00 sati, u Centaru za kulturu Bijelo Polje u Ulici Muniba Kučevića.
- Obuka je namijenjena svim zainteresovanim aplikantima i korisnicima sredstava Fonda, sa ciljem da se kroz Vodič za aplikante na jednostavan i praktičan način pojasne pravila apliciranja, realizacije i izvještavanja o projektima- navode u saopštenju,&nbsp;
Na taj način Fond, kako kažu, nastoji da unaprijedi transparentnost, kvalitet projektnih prijava i cjelokupan proces saradnje sa aplikantima.
Zainteresovani učesnici mogu se prijaviti putem e-mail adrese fondzamanjine@t-com.me.
Za dodatne informacije možete kontaktirati stručnu službu Fonda na broj 020 664 362.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijelo Polje: Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava poziva aplikante i korisnike sredstava da se prijave za obuku

Obuka posvećena jačanju kapaciteta romske zajednice za proces apliciranja za sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore organizovana je juče u Podgorici.
Obuku su održali predstavnici Fonda, a cilj je bio da učesnike upoznamo sa kompletnim procesom – od pripreme i podnošenja prijava, preko realizacije projekata, do izvještavanja o njihovoj implementaciji.
- Obuka je nosila naziv „Podsticanje aktivnog uključivanja u proces korišćenja sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“, a posebnu pažnju posvetili smo motivisanju romske zajednice da kroz civilni sektor osnaži sopstvene inicijative i aktivno učestvuje u stvaranju pozitivnih promjena - saopšteno je iz Romskog savjeta.
Kako su rekli, ovom inicijativom žele da podstaku pripadnike romske zajednice da prepoznaju značaj raspoloživih mehanizama podrške, da se aktivnije prijavljuju na konkurse, razvijaju i artikulišu svoje ideje, te da ih realizuju isključivo u korist i boljitak zajednice.
Iz Romskog savjeta su se posebno zahvalili direktoru Fonda Dženisu Nurkoviću, na spremnosti da zajedno sa nama sprovodi ovu inicijativu.&nbsp;
- Ovaj primjer saradnje pokazuje kako zajedničkim djelovanjem relevantnih institucija možemo značajno doprinijeti jačanju romske zajednice i njenoj aktivnijoj ulozi u društvu. Vjerujemo da je ovakav pristup primjer i drugim institucijama, koje kroz partnerstvo i podršku mogu doprinijeti izgradnji jačeg i održivijeg civilnog sektora romske zajednice - poručeno je iz Romskog savjeta.

1250x600

1084x550

Održana obuka za jačanje kapaciteta romske zajednice

Glavne preporuke Državne revizorske institucije nijesu urađene, a to se prije svega misli na finansiranje i na praćenje projekata... A to je i osnovna uloga Fonda - da finansiranje bude u više tranši, a praćenje da bude višefazno, kazao je u emisiji "24 sata" na Televiziji E, funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta i bivši član upravnog odbora Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, koji je nedavno podnio ostavku zbog uočenih nezakonitih radnji i brojnih nepravilnosti u radu Fonda, Bejto Šahmanović.
U razgovoru za emisiju Šahmanović je govorio o tome šta je utvrdila Državna revizorska institucija (DRI), zbog čega je donio odluku o ostavci, kao i o pritiscima i zloupotrebama unutar Fonda.
Šahmanović objašnjava i šta je konkretno problem u radu komisije za dodjelu bodova.&nbsp;
- Imamo preporuke za rad komisije, na koji način oni dodjeljuju bodove, da li detaljno obrazlažu dodjelu tih bodova. Kada smanje potražena sredstva od aplikanata, da li i tu detaljno obrazlažu zbog čega smanjuju. I na kraju, kada je određen projekat, da li oni tu isto daju detaljno obrazloženje - kazao je Šahmanović.&nbsp;
Posebno je naglasio važnost uspostavljanja elektronske baze podataka radi veće transparentnosti.
- Na kraju je isto i preporuka da se napravi elektronska baza podataka, to je softver - gdje bi tačno imali ko su aplikanati, ko su koordinatori, ko su asistenti na projektu. Šta se dešava? Imamo projekte gdje, na primjer, se mijenjaju imena koordinatora projekata, a asistenti na projektu ostaju isti. Preko tog softvera to bi bilo lako uočljivo - ističe on.&nbsp;
Šahmanović je izrazio razočarenje nedostatkom interesa poslanika u parlamentu za rad Fonda.
- Žao mi je što na ovom odboru za ljudska i manjinska prava se jedva stvorio kvorum, znači da poslanici u suštini nijesu zainteresovani za rad Fonda. Ti poslanici što su došli, vjerujem da većina nije ni pročitala taj izvještaj - poručio je Šahmanović.&nbsp;
Na pitanje zbog čega je podnio ostavku, Šahmanović odgovara da je u periodu 23. oktobra, naravno, kako je dodao, i uz podršku većine članova upravnog odbora, poništio tadašnji konkurs, iz razloga što je mislio, a i dalje misli da je nepravedno podijeljen toliki iznos novca.
- Samo primjer, i tu su se druge nacionalne zajednice uključile, da je 3,5 hiljada dodijeljeno Hrvatskoj zajednici od 1.400.000. Mislio sam da je to nepravedno, i čak i nužno da kažem svoje zajednice, u podršku većine članova upravnog odbora, poništio konkurs - dodao je Šahmanović.&nbsp;
Nakon toga organizovali su sastanke sa predsjednicima Savjeta i članovima komisije, s ciljem da pronađu pravedniji način raspodjele.
- Pokušavali smo na neki način da nađemo najmanji zajednički sadržalac, da bi to bilo pravednije i bolje za sve zajednice. S toga sam tada imao i sastanak sa predsjednikom Bošnjačke stranke Ervinom Ibrahimovićem, na tom sastanku je prisustvovao i bivši direktor fonda Emir Dacić, kao i bivši član komisije za vrednovanje projekata u fondu Adis Pepić, koji je trenutno sekretar vanjskih poslova. Ja sam im saopštio neke stvari koje sam vidio da nijesu pravedne i ponudio sam na neki način i ostavku - ističe Šahmanović.&nbsp;
Istakao je da nije želio da bude doveden u vezu sa koruptivnim radnjama.&nbsp;
- Ja sam ljekar i nijesam htio niti želio da zbog 250 eura ili bilo koje sume, da me neko stavlja u isti koš sa tim ljudima i tim aktivnostima koje su se dešavale. Oni su meni tada obećali da će se promijeniti, međutim ništa se nije promijenilo - naglasio je Šahmanović.&nbsp;
Naveo je i pritiske koje je trpio tokom svog angažmana.
- U tom periodu sam vidio ko stoji za koga, ko štiti koje aplikanate, čiji su koji projekti, i mogu sada i ovdje ovako javno reći da sam u tom periodu preživio od različitih pritisaka, od prijateljskih savjeta do prijateljskih ponuda. Bilo je i materijalnih ponuda, zatim prijetnji da to nije pametno i nije dobro, bilo je pokušaja lične diskreditacije mene i moje porodice, uz isprobanu taktiku od uha do uha, što su vrlo vješti ljudi u rukovodstvu Bošnjačke stranke, do pokušaja prijetnji i ucjena. Na kraju nijesu ostvarili svoj cilj, ali sam tada vidio šta se dešava i ko stoji za koga - navodi Šahmanović.&nbsp;
Govorio je i o tome da li je prijavio nepravilnosti nadležnim institucijama.&nbsp;
- Nijesam prijavio, ja sam ostao i dalje da budem član Upravnog odbora, ali sam se rijetko pojavljivao na sjednicama, nego sam prikupljao materijale koji će u narednom periodu biti svima dostupni - ističe Šahmanović.&nbsp;
Izjavio je i da se sukobio sa rukovodstvom Bošnjačke stranke.
- Od tada je počeo moj razilazak sa rukovodstvom Bošnjačke stranke. Ja sam to doživio kao bolnu istinu sa tom situacijom – da oni još nijesu nikakvi predstavnici svog naroda, nego su obični lopovi koji zloupotrebljavaju ime nacije - dodao je on.&nbsp;
Komentarišući nove okolnosti u Fondu, rekao je da aktuelni direktor ne može biti odgovoran za greške prethodnika, ali da je i sam bio član komisije za vrednovanje projekata.
- Komisija ima sedam članova. Petoro su bliski Bošnjačkoj stranci. Dvojica su članovi opštinskog odbora Bošnjačke stranke Podgorica. Jedan od njih je trenutno direktor Direktorata Ministarstva dijaspore. Dvojica su članovi glavnog odbora Bošnjačke stranke. Jedan je načelnik zavoda za zapošljavanje u jednoj sjevernoj opštini, dok je drugi, imenovani Nurković, član glavnog odbora Bošnjačke stranke - naveo je Šahmanović.&nbsp;
O načinu rada komisije, rekao je da oni rade tako što pronađu aplikanate, dogovore se s njima i bukvalno im predaju projekte.&nbsp;
Pri predaji projekta, kako dodaje, postoji Word verzija i PDF verzija koju oni uzimaju, samo se mijenjaju imena i prezimena.
Dodao je i da u Fondu radi i načelnik za monitoring i evaluaciju koji je član Bošnjačke stranke, koji dodjeljuje važne projekte osobama koje su takođe članovi Bošnjačke stranke.
- Ja vam dajem projekat, dogovorimo se, raspodijelimo sredstva, ovamo u Fondu, tačno znamo da će se prihvatiti izvještaj i zatvoriti taj začarani krug. To predstavlja organizovanu grupu. Svjestan sam da je trenutna situacija u pravosudnim institucijama takva kakva jeste, ali želio sam dati svoj doprinos i vjerujem da će pravda kad-tad zakucati na vrata - zaključio je Šahmanović.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Šahmanović: Konkurs u Fondu za manjine sam poništio jer je nepravedno podijeljen novac

Član Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Bejto Šahmanović podnio je danas ostavku na tu poziciju, ogorčen izborom Dženisa Nurkovića za direktora ove ustanove, odnosno što je, kako tvrdi u saopštenju dostavljenom medijima, taj izbor stvar političkog dogovora, zbog čega svoj angažman smatra nespojivim sa vrijednostima za koje se zalaže. Ostavku je dostavio predsjednici Upravnog odbora Suadi Begović, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, predsjednici Administrativnog odbora Skupštine Jeleni Nedović i ministru za ljudska i manjinska prava Fatmiru Đeki. - Nakon posljednje sjednice na kojoj je imenovan Dženis Nurković za direktora Fonda, smatram da je pravda u toj instituciji pretrpjela ozbiljan udarac, te da je moj dalji ostanak u ovom tijelu nespojiv s vrijednostima za koje se zalažem. Ne želeći da svojim prisustvom dajem legitimitet ovakvom radu i potencijalno koruptivnim radnjama, odlučio sam da podnesem ostavku – napisao je on. Istakao je da je „menovanje g. Dženisa Nurkovića rezultat političkog dogovora vladajuće garniture“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531080520_5c5c4d28ed7d37b0e40aacf118b4d323c2745144e0b17967741ef91061d76352.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250531080520_5c5c4d28ed7d37b0e40aacf118b4d323c2745144e0b17967741ef91061d76352" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Dženic Nurković"> <figcaption>Dženis Nurković(Photo: Gradska TV)</figcaption> </figure>  - Smatram da je rukovodstvo Bošnjačke stranke svjesno trgovalo ovom funkcijom kako bi prikrilo tragove dosadašnjih „mutnih“ radnji koje su se dešavale u Fondu. U Upravi za ljudske resurse prijavila su se dva kandidata – pomenuti Nurković i Agron Ibrahimi. Ta institucija svjesno je odugovlačila proces provjere kandidata sve dok g. Ibrahimi nije preuzeo funkciju državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, kojim rukovodi ministar iz Bošnjačke stranke. U zamjenu za to, g. Ibrahimi se nije pojavio na ispitivanju – tvrdi Šahmanović. Ističe da je „zabrinjavajuće da su, i pored tajnog glasanja, za Nurkovića – koji je prethodno bio član Komisije za raspodjelu sredstava Fonda, čijim radom su bili nezadovoljni skoro svi članovi Upravnog odbora – većina njih ipak glasala za njegovu kandidaturu“.&nbsp; - Ovakva okolnost dodatno pojačava sumnje u političku trgovinu i korupciju – konstatovao je on i dodao da ne misli da će njegova „ostavka značajnije uticati na cjelokupna dešavanja u Fondu i u Crnoj Gori, ali neka ovaj čin ostane zapisan kao jasna poruka“.&nbsp; Zaključio je da se nada da će se, možda jednog dana, nadležne pravosudne institucije ozbiljnije zainteresovati i temeljno ispitati rad Fonda. Portal ETV polovinom maja da je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava primjer potpune institucionalne anarhije i da nosioci vlasti vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, jer je ova ustanova funkcionisala bez direktora od 30. aprila, nakon što je istekao „vd“ mandat Ibrahimiju. Izvori Portala ETV tada su rekli da je Fond došao u takvu situaciju, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170652_991dcf7f2f24d0c178e0f6e71e273c49b71c6646b198f241c38e185c4957e8a4.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170652_991dcf7f2f24d0c178e0f6e71e273c49b71c6646b198f241c38e185c4957e8a4" data-rendition-name="original" width="900" height="572" loading="lazy" alt="Bošnjačka stranka"> </figure>  - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kazali su naši &nbsp;nezvanični sagovornici. Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – rekli su oni. Članovima Upravnog odbora tek je 17. maja stigao dopis Uprave za ljudske resurse, odnosno „lista kandidata“ sa jednim kandidatom za direktora Fonda, a to je Dženis Nurković. Konkusr za direktora Fonda raspisan je još 2. oktobra prošle godine, ali iz Uprave nijesu pojasnili što ih je spriječilo da procedure okončaju tek 16. maja. Na konkurs se osim Nurkovića prijavio i Ibrahimi, ali je on „ispao“ iz trke, jer se nije pojavio na testiranju u Upravi za ljudske resurse 15. maja. Ibrahimi je baš toga dana imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kazali su ranije naši sagovornici iz Fonda. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. Predsjednik je Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore. Za direktora Fonda imenovan je na jsednici Upravnog odbora u petak, 30. maja.

Kaćuša Krsmanović

Šahmanović odlazi jer sumnja da je izbor Nurkovića za direktora proizvod političke trgovine i korupcije

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, koji je od 30. aprila bez direktora, juče je, kako je Portal ETV i najavio prije nekoliko dana, dobio novog čelnika – većinom glasova članova Upravnog odbora za prvog čovjeka ove ustanove izabran je Dženis Nurković, koji je bio i jedini kandidat.
Nurković je funkcioner Bošnjačke stranke, član Glavnog odbora ove partije. Izvori Portala ETV iz Fonda tvrde da je izbor Nurkovića politička trgovina između „Albanaca i Bošnjaka – Bošnjačke stranke, jer ova pratija ne želi da ispušti ustanovu iz koje dolazi do novca preko raznih organizacija“.
Vršilac dužnosti direktora Fonda do 30. aprila bio je Agron Ibrahimi kada mu je istekao mandat, a većina u Upravnom odboru odbila je da podrži kandidatkinju za v.d. iz reda zapošljenih Eminu Skenderović. Od tada je Fond bio bez čelnika i maltene blokirana, ali nijesu odgovorili na naša pitanja kako ustanova funkcioniše.
Nurković je juče izabran sa osam glasova za, tri člana Upravnog odbora su bili protiv, dok je jedan listić bio nevažeći. Glasalo se tajno.
- Jedna od zamjerki Nurkoviću tokom razgovora sa članovima Upravnog odbora bila je da on negira Muslimane kao naciju, da pogrdno piše o njima na jednoj Fejsbuk stranici, na što je odgovorio da to nije tačno i da ništa ne zna o toj stranici. Kazao je i da će uspostaviti dobru saradnju sa svim nacionalnim savjetima – ispričao je izvor Portala ETV.
Na pitanje jednog od članova Upravnog odbora da li je njegov izbor za direktora Fonda politički dogovor Albanaca i Bošnjaka, rekao je da nije.
Negirao je i da je povezan sa bilo kakvim koruptivnim radnjama kao član Komisije Fonda za dodjelu novca za projekte.
- Jasno je - Bošnjaci i Albanci su se dogovorili da se Ibrahimi povuče i ustupi mjesto Nurkoviću, a Srbi su sve to aminovali iz svojih interesa – kategoričan je sagovornik Portala ETV. &nbsp;
Portal Standard juče je objavio da je Fond od osnivanja pod direktnom kontrolom kadrova Bošnjačke stranke, uz podsjećanje da su Safet Kurtagić, Elmir Kurtagić i Emir Dacić - svi iz ove partije – bili na funkciji direktora, dok je Komisija za vrednovanje projekata popunjena njihovim stranačkim funkcionerima poput Denisa Martinovića, Mirze Medunjanina i Elmaza Osmanovića.&nbsp;
Kroz raspodjelu sredstava, kako je objavio ovaj portal, pozivajući se na tvrdnje iz savjeta drugih manjinskih naroda, sistematski se favorizuju organizacije bliske BS, čime se obezbjeđuje njihova politička lojalnost i osigurava korpus sigurnih glasova.
Nurković je godinama član Fondove Komisije za vrjednovanje projekata, koja je poslije svake raspodjele novca u žiži, pod optužbama da se služe malverzacijama i da novac dodojeljuju ne neajboljim projektima, već da o tome odlučuju interesi, kako pojedinaca i nekih uticajnih organizacija, tako i Bošnjačke stranke.
A ova partija namjerila je da njen čovjek ponovo bude na čelu Fonda, tvrde naši izvori, zbog čega je konkurs i čekao na realizaciju čitavih sedam mjeseci. Prema njihovim tvrdnjama, BS se morala dogovoriti sa Albancima da prijavu povuče Ibrahimi, kako bi Nurković ostao jedini kandidat, što se na kraju i desilo.&nbsp;
Uprava za kadrove, kako tvrde, tek nakon dogovora Albanaca i Bošnjaka je dobila „zeleno svjetlo“ da organizuje testiranje kandidata, odnosno Nurkovića, jer je Ibrahimi odustao, i okonča proces.
Tako je testiranje, kako smo objavili, organizovano tek 15. maja, a lista sastavljena od jednog kandidata utvrđena je sjutradan. Predmet je članovima Upravnog odbora dostavljen 27. maja, tri dana pred sjendicu Upravnog odbora.&nbsp;
Izvor Portala ETV iz Fonda kazao je ranije da je ova ustanova „zlatna koka“ Bošnjačke stranke i njihov politički plijen i da je neće prepuštiti drugima.
Ibrahimi je 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Dženis Nurković novi direktor Fonda za manjine

Da Crna Gora živi potpunu institucionalnu anarhiju i da nosioci vlasti u ovoj zemlji ne haju za zakone i propise, već se vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, pokazuje i slučaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je nevjerovatnih mjesec bez direktora i maltene blokiran od 30. aprila, a nakon što je istekao „vd“ mandat Agronu Ibrahimiju. Na koji način funkcioniše ova institucija, s obzirom na to da nemaju direktora i da samim tim u Fondu niko ne smije potpisati bilo kakav akt, Portal ETV nije dobio odgovore na pitanja koja smo im uputili još prije dvije sedmice. Prema riječima nezvaničnih izvora Portala ETV, u ovakvu situaciju Fond je došao, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“. &nbsp; - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kažu nezvanični sagovornici Portala ETV iz Fonda za manjine. Objašnjavaju da je Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Emina Skenderović"> <figcaption>BEZ PODRŠKE UPRAVNOG ODBORA: Emina Skenderović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Brujić je potom 23. maja zakazao elektronsku sjednicu, ali samo sa tačkom koja se odnosila na prestanak njegovog mandata. - Tada je imenovana nova predsjednica Upravnog odbora Suada Begović i nije bilo riječi o izboru direktora Fonda – objašnjavaju naši izvori. A članovima Upravnog odbora juče je stigao dopis Uprave za ljudske resurse, kojim obavještavaju Brujića, koji više nije predsjednik Upravnog odbora, da dostavljaju „listu kandidata“, iako nema nikakve liste već je jedan kandidat – Dženis Nurković, za direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a po javnom konkursu objavljenom još 2. oktobra prošle godine. Nevjerovatnih čak sedam mjeseci bilo je potrebno Upravi za ljudske resurse da okonča procedure i dostavi Fondu listu kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241" data-rendition-name="original" width="1692" height="2048" loading="lazy" alt="JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković"> <figcaption>JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković(Photo: Radio Rožaje)</figcaption> </figure>  Ova uprava tek 16. maja je utvrdila listu kandidata, odnosno jednog kandidata, čije kompetencije, znanje i sposobnosti je testirala dan ranije – 15. maja. U dopisu Upravnom odboru Fonda za maninje nijesu objasnili zašto im je bilo potrebno čak sedam mjeseci da organizuju testiranje.&nbsp; - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kategorični su naši sagovornici. Sljedeća sjednica Upravnog odbora biće održana u petak, 30. maja. - Ibrahimi je odustao od kandidature nakon što su se Albanci i Bošnjaci, odnosno njihovi politički lideri dogovorili da Nurković bude izabran za direktora Fonda. Ibrahimi je u međuvremenu, 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Hoće li Nurković biti izabran za novog direktora Fonda za manjine izvori Portala ETV nemaju pouzdane informacije. Upravni odbor ima 12 članova, tako da bi on trebalo da dobije podršku najmanje sedam. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. On je predsjednik Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore.

Bošnjačka stranka ne da svoju „zlatnu koku“

Upravni odbor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava odbio je svih 28 žalbi na Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata manjinskih naroda i zajednica ocjenjujući ih neosnovanim. U dokumentu objavljenom na sajtu Fonda, koji je potpisao predsjednik Upravnog odbora Đorđije Brujić, ističe se da će se smtarati da su danom objavljivanja „žalbe lično dostavljene žaliocima“. <h2> Ibrahimi sada ćuti</h2> - Protiv ove odluke može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od dana objavljivanja odluke – piše u uputstvu o pravnoj zaštiti. Najviše novca, kako smo pisali, dodijeljeno je pojedinačno projektima koji promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi nedavno je za Portal ETV kazao da ni on lično nije „saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti“, ali da nije u mogućnosti da se miješa u rad drugih organa, u konkretnom slučaju Upravnog odbora Fonda. - Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. On je tada najavio da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata. U međuvremenu prestao je da odgovora na naše pozive i poruke. Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216221244_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>VIŠE SE NE JAVLJA: Agron Ibrahimi</figcaption></figure>  Objavili smo da je organizacija Društvo srpskih domaćina dobila čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Kako smo pisali, jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. <h2> Finansiranje „srpskog svijeta“</h2> Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, ocijenio je ranije za Portal ETV, da činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, „što je stavlja u privilegovan položaj, neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević. U Digitalnom forenzičkom centru uradili su analizu koja je pokazala da je ove godine 189.150 eura organizacijama koje su povezane sa istim osobama, kako su istakli, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_2f6eab9fa07b9748e94f2e203722b91fcdd385adea1f43eebf4094b19a0edf7f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216221244_2f6eab9fa07b9748e94f2e203722b91fcdd385adea1f43eebf4094b19a0edf7f" data-rendition-name="original" width="1003" height="753" loading="lazy" alt="Šema DFC"></figure>  To su organizacije - Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. - Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće. - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori – naveli su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom. Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_52fc773b28874a2461292ed58ddc420408dfc8a3857d07896de36dcb8c68bc7b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241216221244_52fc773b28874a2461292ed58ddc420408dfc8a3857d07896de36dcb8c68bc7b" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluke Upravnog odbora"></figure>  - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Više učesnika konkursa zahtijevalo je da se on poništi i novac vrati u Budžet države, ali i da se uključi tužilaštvo i istraži potencijalne zloupotrebe u Komisiji koja je odlučivala o raspodjeli. Na konkurs je stiglo 385 projektnih prijava, od kojih je 292. ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Komisija je podržala 221 projekat kojima je podijeljeno ukupno 1.591.125 eura.

Ko hoće da se žali, sljedeća adresa Upravni sud

Na konkurs Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama stiglo je oko 15 žalbi, kazao je za Portal ETV v. d. direktora ove institucije Agron Ibrahimi, uz pojašnjenje da je nadležnost Upravnog odbora Fonda, kao drugostepenog organa, da poništi javni konkurs, ako procijene da su žalbe osnovane. - I ja lično nijesam saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti, ali nijesam u mogućnosti da se miješan u rad drugih organa. Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. <h2>Odlučiće Upravni odbor&nbsp;</h2> Objašnjava da je Komisija za vrjednovanje 18. novembra „donijela Prijedlog Odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu“. - Komisija za vrjednovanje ima sedam članova, oni nijesu zapošljeni u Fondu, već nezavisni eksperti koje na osnovu javnog konkursa bira Skupština Crne Gore. Na osnovu njihovog Prijedloga odluke, shodno Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, direktor Fonda donosi Odluku o raspodjeli sredstava – naglašava Ibrahimi procedure. Prema njegovim riječima, Komisija utvrđuje ispunjenost uslova učesnika javnog konkursa, vrjednuje projekte u skladu sa kriterijumima iz Zakona o manjinskim pravnima i slobodama, utvrđuje rang listu vrjednovanih projekata, revidira budžet učesnika konkursa i utvrđuje prijedlog za raspodjelu sredstava. U čitavi proces, dodaje naš sagovornik, od donošenja odluke o raspisivanju konkursa do potpisivanja ugovora o finansiranju projekata učestvuju tri organa - Upravni odbor Fonda, Direktor sa stručnom službom Fonda i Komisija za vrednovanje projekta, odnosno uključeno je između 32 i 34 osobe. - Budući da sam ja, kao vršilac dužnosti direktora Fonda, na tu funkciju izabran odlukom Upravnog odbora, 31. oktobra, nakon što je prethodnom direktoru istekao mandat, upoznao sam se sa nezadovoljstvom, prije svega, predstavnika manjinskih savjeta, koje je rezultiralo poništavanjem odluka u prethodnoj godini. Svi akteri - predstavnici manjinskih savjeta, pojedini članovi Upravnog odbora, učesnici konkursa, u uopšte svi upućeni, pa i nemali broj poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasni su da su neophodne izmjene i dopune Zakona o manjinskim pravima i slobodama i ja se nadam da će Skupština Crne Gore, kao osnivač Fonda, imati sluha da što prije učini neophodne korake – kaže Ibrahimi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi</figcaption> </figure>  Najavljuje da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata, kako bi, zaključuje on, Fond obavljao funkciju na zadovoljstvo svih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika.&nbsp; Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.&nbsp; Ubjedljivo najviši novčani iznosi, kako smo pisali, pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. <h2>&nbsp;Privilegovana nacionalna zajednica</h2> Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Objavili smo i da su jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je, kako je za Portal ETV kazao saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, stavlja u privilegovan položaj, „neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“.&nbsp; - Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglasio je Đurašević, komentarišući konkurs, uz konstataciju da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“. Ocijenio je i da je legitimno pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević"> <figcaption>USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević</figcaption> </figure>  Transparentnost u procesu imenovanja članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata, prema mišljenju našeg sagovornika, ključni su za vraćanje povjerenja javnosti. <h2>Instrument širenja srpskog i ruskog uticaja</h2> Oglasili su se iz iz Digitalnog forenzičkog centra čija analiza je pokazala da je ove godine 189.150 eura Fond dodijelio nevladinim organizacijama sa srpskim predznakom.&nbsp; - To su: Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. Zanimljivo je da su pomenute organizacije povezane sa istim osobama, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori. Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće.&nbsp; - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori. O tome svjedoče i pohvale mitropolita Joanikija za rad i zasluge Vijeća narodnih skupština i Srpskog nacionalnog savjeta. On je 26. novembra 2024. godine kazao da su ljudi sabrani oko Savjeta ustali u odbranu svetinja kada bješe nastala pošast da se pet-šest ljudi, izmanipulisanih od raznih službi, okupe u namjeri da predaju crkve i manastire raspopima, koji su se pojavili po Crnoj Gori. Joanikije se posebno zahvalio Momčilu Vuksanoviću koji je imao, kako navodi, važnu ulogu u odbrani srpskog jezika i ćirilice – podsjetili su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom.&nbsp; Od ovog novca, naglašavaju iz DFC-a, finansiraće se Svečana akademija povodom 106 godina Velike podgoričke skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori i Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije. To ukazuje, kako su ocijenili, da Vlada Srbije finansira proksi aktere u Crnoj Gori koji organizuju događaje na kojima se slave odluke Podgoričke skupštine 1918. godine koja predstavlja simbol nestajanja Crne Gore kao države i njeno bezuslovno prisajedinjenje Srbiji.&nbsp; Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu je na osnovu odluke o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu organizacijama iz Crne Gore za 2024. godinu ukupno dodijelila 9.420.000 dinara (više od 80.000 eura).&nbsp; - Projekti za koje su organizacije dobile novčanu pomoć iz Srbije usmjereni su na negaciju istorije, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta Crne Gore. To predstavlja strategiju djelovanja i indirektnog miješanja režima u Beogradu u unutrašnje političke i društvene prilike u Crnoj Gori - upozorili su iz DFC-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka fonda"> <figcaption>Odluka fonda</figcaption> </figure>  Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.&nbsp; - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Nakon izbora u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine vlast u našoj zemlji preuzele su prosrpske i proruske društveno-političke elite. Prva takva vlada, na čijem je čelu bio univerzitetski profesor Zdravko Krivokapić čak je konstituisana u Crkvi Srbije, u Manastiru Ostrog.

Ibrahimi nije saglasan sa iznosom novca za neke aplikante

Postoji ozbiljan prostor za diskusiju o tome kako projekti, posebno oni koji promovišu specifične nacionalne identitete, utiču na društveni sklad, a sam proces raspodjele novca treba da bude transparentan i zasnovan na objektivnim kriterijumima koji služe interesima cjelokupnog društva – ocijenio je za Portal ETV saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, komentarišući ovogodišnju odluku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama. Konkurs je, kako smo objavili, i ove godine izazvao buru i mnogi najavljuju žalbe i zahtijevaju da se poništi i raspiše novi. Sagovornik Portala ETV podsjeća da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“, te da su i različita iskustva onih koji su bili korisnici. <h2>Brojna pitanja za komisiju</h2> - Stiče se utisak, na jednoj strani, da se olako daju sredstva mnogim organizacijama čije je aktivnosti teško identifikovati u javnoj sferi, a podrazumijeva se da se one sprovode javno i u javnom interesu. Na drugoj strani, čini se i da se posebni kriterijumi primjenjuju na one koji na transparentan i odgovoran način ta sredstva troše što je odvraćajuće za mnoge relevantne organizacije da se prijavljuju za ova sredstva – ističe Đurašević. Objašnjava i da ne mogu komentarisati i ocjenjivati projekte koje nijesu pročitali, ali primijećuju „da je značajan dio sredstava dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je stavlja u privilegovan položaj“. - To neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta. Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglašava on. Prema njegovim riječima, legitimno je i pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ima zakonsku obavezu da finansira projekte koji doprinose očuvanju kulturnog identiteta svih manjina, ali i jačanju međukulturnog razumijevanja i integracije. Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacioanalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorava Đurašević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128211120_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241128211120_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Đurašević"><figcaption>Nikola Đurašević(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Kategoričan je da bi trebalo osigurati veću vidljivost procesa donošenja odluka, uključujući nezavisni nadzor i detaljna obrazloženja zašto su određeni projekti dobili prioritet. - Takođe, transparentnost u imenovanju članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata su ključni za vraćanje povjerenja javnosti – dodaje Đurašević. Fond bi, naglašava naš sagvornik, trebalo da insistira da svi projekti koji dobijaju sredstva promovišu inkluzivnost i zajedničke vrijednosti, a ne da se fokusiraju na promociju partikularnih interesa ili da dijele društvo. - Promocija manjinskih identiteta neophodan je dio očuvanja kulturne raznolikosti - istakao je Đurašević. <h2>„Manjina“ koja nije manjina</h2> Na pitanje da li smatra da neki od projekata koje su kandidovale organizacije sa predznakom srpski u imenu ili nazivu projekta urušavaju i modifikuju kulturni identitet, tradiciju i istoriju Crne Gore istakao je da mogu izazvati kontroverze ako se interpretiraju kao pokušaj revidiranja kulturne istorije Crne Gore. - Crna Gora je zemlja sa bogatom i raznovrsnom istorijom, u kojoj su različite etničke i kulturne zajednice dale značajan doprinos. Projekti koji se fokusiraju isključivo na jedan aspekt te istorije mogu stvoriti percepciju zanemarivanja ili umanjenja doprinosa drugih zajednica, a što može voditi urušavanju inače uzdrmanog koncepta multikulturalnosti – objasnio je naš sagovornik. Komentarišući nazive projekata koji su dobili podršku Fonda - „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji je odobreno 9.100 eura našeg novca i „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“, koji je dobio 2.450 eura, Đuršaveić kaže da oni „sugerišu fokus na pitanja jedne zajednice, što može izazvati pitanja o njihovom doprinosu društvenoj koheziji“. - Dodatno, može izazvati otpor kod drugih zajednica, posebno ako se ne uzmu u obzir interkulturalni i multietnički aspekti Crne Gore. Iako je očuvanje identiteta legitimno pravo svake zajednice, važno je da se projekti promovišu na način koji doprinosi širem društvenom razvoju i demokratizaciji, a ne samo specifičnim interesima jednog naroda – riječi su Đuraševića. Naglašava da bi Fond trebalo detaljno da razmotri ciljeve i rezultate projekata prije nego što odobri sredstva. - Projekti sa uskim fokusom na prava jedne zajednice, bez šireg društvenog konteksta, mogu izazvati nepovjerenje drugih zajednica i narušiti balans u raspodjeli resursa – upozorava on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128211124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241128211124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka"></figure>  Manjinski narod i druge manjinske nacionalne zajednice, prema Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, objašnjava sagovornik Portala ETV, brojčano su manje od ostalog preovlađujućeg stanovništva, i svaka od njih ima zajedničke etničke, vjerske ili jezičke karakteristike, različite od ostalog stanovništva, a istorijski je vezana za Crnu Goru i motivisana je željom za iskazivanjem i očuvanjem nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. - Imajući ovu normu u vidu, ključni kriterijumi za status manjine uključuju: brojčanu manjinu u ukupnom stanovništvu, osobene kulturne, jezičke, vjerske i istorijske karakteristike i volju zajednice da očuva svoj identitet. Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat stanovništva koji prema rezultatima popisa iz 2023. godine iznosi oko 33 odsto. S obzirom na to da je Crna Gora ustavno uređena kao građanska država, bez preovladajućeg naroda, prema jednoj vrsti tumačenja, Srbi zbog specifičnih kulturnih i jezičkih karakteristika koje su dio njihovog identiteta imaju pravo na finansiranje projekata iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji doprinose očuvanju njihovog identiteta i kulture – odgovorio je Đurašević na pitanje da li su Srbi manjina u Crnoj Gori. Ipak, kako kaže, postavlja se pitanje da li Srbi sa preko trećine zastupljenosti po brojnosti u Crnoj Gori i kao druga po brojnosti nacionalna grupa u našoj zemlji mogu imati status manje brojnog naroda. - Dodatno, često se moglo u javnosti čuti mišljenje predstavnika prosrpskih partija u Crnoj Gori kako su Srbi autohtoni narod koji tu živi stotinama godina, kao i da nijesu manjina. Takođe, podsjetio bih na rezultate istraživanja o percepciji građana o mulikulturalizmu u Crnoj Gori, koje je CGO sproveo tokom oktobra i novembra 2024. godine gdje jedan od podataka ukazuje da su Srbi u očima građana i građanki Crne Gore percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa sa prosječnom ocjenom od 3.49, uz blago povećanje u odnosu na 3.46 iz 2023. godine – ističe naš sagovornik. <h2>Neophodna detaljna analiza</h2> Svi ovi razlozi, dodaje on, „dovode u pitanje legitimnost finansiranja upravo ovih projekata koji su ove godine izazvali najveću pažnju, a koje je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“. Zaključuje da pitanja koja se odnose na raspodjelu sredstava i projekte u kontekstu manjinskih prava zaslužuju detaljnu analizu. Portal ETV objavio je juče da je i na ovogodišnjem konkursu Fonda za manjine najbolje prošla srpska „manjina“ - njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Tako je izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura.

Đurašević: Izražena disproporcija u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet

Raspodjela novca Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava organizacijama i pojedincima za finansiranje projekata značajnih „za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica“ i ove godine izazvala je buru i mnogi najavljuju žalbe, a neki zahtijevaju da se konkurs poništi. Grupa nevladinih organizacija i pojedinačnih aplikanata iz Ulcinja tvrde da su diskriminisani. <h2>Oštre poruke iz Ulcinja</h2> - Nevladine organizacije iz Ulcinja su krajnje ogorčene neobjektivnim, nekorektnim, neprofesionalnim i tendencioznim ocjenjivanjem njihovih projekata na javnom konkursu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2024. godinu – istakli su oni u reagovanju. Kako tvrde, „ovo nije prvi put da se ovako nešto događa, jer je diskriminacija projekata nevladinih organizacija i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prevazilazeći svaku granicu“. Objašnjavaju da su podržana samo tri projekta iz Ulcinja, i to, kako kažu, s minornim iznosima, neki ni s 20 odsto od traženog iznosa, što te projekte čini a priori neostvarivim. Ukazuju i da je 21 projekat (od toga devet nevladinih udruženja) eliminisan iz tehničkih razloga, uz obrazloženje - „zbog nedostatka dokumentacije“. Tvrde „da je u pojedinim njihovim projektima komisija za ocjenu projekata utvrdila nepostojeće nepravilnosti, samo da bi našla povod (izgovor) za njihovo eliminisanje“. Prema njihovim riječima, dodatnu sumnju pobuđuje činjenica „ekspresno ocjenjivanje“ Komisije - nepunih deset dana, „jer prijedlozi projekata aplikanata, posebno oni na albanskom jeziku, nijesu mogli biti prevedeni niti pročitani u tako kratkom intervalu“. - Favorizovanje projekata nekih pojedinaca i NVO svjedoči o dvostrukim standardima ocjenjivanja i izaziva sumnju u zloupotrebe. Ovo postaje još opasnije kada, kako pokazuju rezultati poslednjeg konkursa, poprimi u neku ruku oblik nacionalne, jezičke i regionalne diskriminacije – upozoravaju oni. Oni traže od direktora i Upravnog odbora Fonda za manjine da ponište konkurs za 2024. godinu, a od poslanika iz Ulcinja, albanskih i drugih poslanika u Skupštini Crne Gore da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda za manjine, sa posebnim akcentom na posljednji konkurs. Od Skupštine Crne Gore zahtijevaju da razriješi članove Komisije za vrjednovanje projekata „zbog evidentnih kršenja prilikom ocjenjivanja projekata, koje se dešavaju kontinuirano“. Od tužilaštva traže da inicira istragu javnih konkura Fonda za manjine, a zahtjevaju i hitan sastanak sa direktorom Fonda za manjine, kao i sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Albanaca. Zahtijevaju i izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju projekata, koja bi predvidjela mogućnost dopune dokumentacije u zadatom roku, što je, ističu oni, predviđeno Zakonom o upravnom postupku i koje sprovode sve druge državne institucije. Žalbe su najavile ili podnijele još neke nevladine organizacije i pojedinci koji su aplicirali za finansijsku podršku Fonda. <h2>Obrazloženje Fonda</h2> Mjerila za projekte, kako su saopštili iz Fonda u obrazloženju odluke, bila su: očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice; kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade; doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance; promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja; transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta; i stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta. Komisija za vrjednovanje projekata konstatovala je da je od 385 blagovremenih projektnih prijava, njih 292 ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Od 292 prijave Komisija je podršku dala za 221 projekat, dok, kako su obrazložili, „71. projektna prijava nije podržana s obzirom na broj dodijeljenih bodova“. Za odobrenih 221 projekat izdvojeno je 1.591.125 eura. Prijave je ocjenjivala Komisija za vrjednovanje projekata, tako što je svaki član ovog tijela ocjenjivao svaki projekat koji je ispunjavao ulsove, a onda se konačan skor dobijao sabiranjem ocjena i dijeljenjem sa brojem članova Komisije. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi donio je 20. novembra Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu. On je Portalu ETV obećao odgovore na pitanja o odluci koju je potpisao i tužbama na nju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Srpska „manjina“ prošla najbolje</h2> I na ovaj konkurs, kao i na sve prethodne, od osnivanja Fonda 2008. godine prijavio se znatan broj organizacija i pojedinaca koji se zalažu za velikosrpski projekat „srpski svijet“ i ne smatraju da su nacionalna manjina u Crnoj Gori, ali, kada je novac u pitanju, redovni su aplikanti Fonda za manjine. I tako građanke i građani Crne Gore godinama finansiraju njihove projekte falsifikovanja istorije naše zemlje, njenog identiteta, kulture, činjenica o našoj kulturnoj i sakralnoj baštini... I ove godine njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Odnosno, najveći iznos pripao je NVO Građanska alijansa, čiji je osnivač i na čijem je čelu bio Boris Raonić, koji je, nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske političko-društvene elite imenovan za direktora RTCG. Dobili su za svoj projekat 23.500 eura, a poslije njih ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“?! Isto toliko novca pripalo je Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004" data-rendition-name="original" width="1080" height="2194" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Znatan iznos pripao je i izvjesnoj Goradni Zečević za projekat „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji joj je odobreno čak 9.100 eura. Još jedan, projekat, moglo bi se tumačiti i prijetećeg naziva u odnosu na ostale nacije u našoj zemlji, finansiraće građanke i građani Crne Gore - „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“... Izvjesnom Dragu Zekoviću za ovo je odobreno 2.450 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura i NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Još dvije organizacije uspjele su da dobiju iznose blizu 15.000 eura - NVU „Savremene inicijative za bolje sjutra“, kojoj je pripalo 14.100 eura za projekat „Obrazovanje mladih kroz koncept interkulture“ i NVU „Asocijacija za međukulturno djelovanje“, koja je za projekat „Dijalog sa povodom o identitetu“ dobila 14.400 eura. Nevladinom udruženju „Pogled“, za projekat „Zajedno u različitosti“ dodijeljeno je 13.500 eura. Sadržaj projekata koje će finansirati Fond za manjine nije dostupan na sajtu ove institucije.

Srpskim organizacijama pojedinačno najviše novca

Crnogorska granična policija uhapsila je na prelazu Sukobin F. A. (38) državljanina Kosova, koji je upravljao vozilom koje potražuje Interpol Njemačke i kod koga je pronađena falslifikovana isprava.
&nbsp;Iz Uprave policije saopšteno je da su službenici Sektora granične policije, na graničnom prelazu Sukobin, na izlazu iz Crne Gore, kontrolisali lice F.A., koji je upravljao putničkim motornim vozilom Mercedes-Benz, model GLE, njemačkih registarskih oznaka.
&nbsp;Navodi se da je provjerom podataka utvrđeno da to vozilo potražuje Interpol Njemačke.
&nbsp;- Daljom kontrolom, u cilju provjere validnosti dokumentacije, a u saradnji sa službenicima Frontexa, utvrđeno je da je saobraćajna dozvola za to vozilo evidentirana u njemačkoj bazi podataka ukradenih dokumenata. Takođe, u vozilu je pronađena, kako se sumnja, falsifikovana vozačka dozvola na ime vozača - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je o događaju obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji je naložio da se vozilo privremeno oduzme, a da se F. A. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprave.

Sukobin: Uhapšen državljanin Kosova, pronađene falsifikovane isprave, oduzeto vozilo

Američki medij ProPublica je identifikovala dvojicu službenika Granične službe Sjedinjenih Američkih Država koji su u Minesoti ispalili devet hitaca i ubili Aleksa Pretija sredinom januara.
Prema objavi ProPublice, Pretija su u Minesoti ubili 43-godišnji Hesus Očoa i 35-godišnji Rajmundo Gutjerez.
Njihov identitet je u službenim izvještajima o ovom ubistvu pokušao biti sakriven, ali se spominju u internim dokumentima koji su objavljeni.
Takođe, u svim informacijama koje su iz Granične službe slali u Kongres imena ova dva agenta nisu bila otkrivena.
Oba agenta su poslije smrtonosne pucnjave poslani na odmor, što je potvrdilo Ministarstvo za domovinsku sigurnost SAD-a pod čijom nadležnosti se nalazi ova služba.
Gregori Bovino, jedan od viših službenika Granične službe SAD-a koji je zbog svog izgleda dobio nadimak "Gestapo Gregori", ranije je rekao da se njihova imena neće objavljivati.
Očoa je agent Granične patrole koji se CBP-u pridružio 2018. godine. Gutjerez se pridružio 2014. i radi u CBP-ovom Uredu za terenske operacije.
Raspoređen je u specijalni interventni tim, koji provodi visokorizične operacije nalik onima koje izvode policijske SWAT jedinice. Evidencija pokazuje da su oba muškarca iz Južnog Teksasa.
Očoa, koji se predstavlja kao Džesi, diplomirao je na Univerzitetu Teksas–Pan American s diplomom iz krivičnog pravosuđa, prema riječima njegove bivše supruge Andželike Očoa.
Dugogodišnji stanovnik doline Rio Grande, Očoa je godinama sanjao da radi u Graničnoj patroli i konačno je dobio posao tamo, rekla je ona. Do trenutka kada se par razišao 2021. godine, postao je zaljubljenik u oružje, s oko 25 pušaka, pištolja i sačmarica, kazala je Andžlika Očoa.

Objavljena imena dvojice agenata koji su ubili Aleksa Pretija u Minesoti

Kuba se suočava s ozbiljnim problemima u snabdijevanju naftom, s dovoljnom količinom zaliha samo za narednih 15 do 20 dana, prema trenutnom nivou domaće proizvodnje i potražnje.
&nbsp;Razlog je američka blokada Venecuele i otkazivanje isporuke nafte iz Meksika, saopštila je kompanija Kpler.
&nbsp;Ako se isporuke ne nastave, zemlja bi mogla doći do oštrih ograničenja električne energije, a veći dio Kube već se suočava sa gotovo svakodnevnim restrikcijama, prenosi Biznis.ba.
&nbsp;Predsjednik Sjedinjeih Američkih Država (SAD) Donald Tramp saopštio je da će ograničiti isporuke nafte Kubi i ocijenio da je kubanski režim vrlo blizu propasti.&nbsp;
Podaci Kplera pokazuju da je Kuba ove godine primila samo 84,9 hiljada barela iz jedine meksičke pošiljke 9. januara, što je ekvivalentno oko tri hiljade barela dnevno – znatno manje od prosječnih 37 hiljada barela dnevno koje je zemlja dobijala od svih dobavljača u prošloj godini.
&nbsp;Venecuela je bila glavni dobavljač nafte, ali posljednja pošiljka lož ulja stigla je u novembru, dok su isporuke iz Rusije i Alžira u posljednje vrijeme bile sporadične.
&nbsp;Eksperti upozoravaju da, uz pad turizma i proizvodnje šećera, kubanska ekonomija riskira kolaps bez adekvatnih snabdijevanja naftom. Stručnjak Nikolas Votson iz konsultantske kuće Teneo rekao je da je situacija za kubanski režim potencijalno egzistencijalna.
&nbsp;Energetski konsultant Gonzalo Moro naveo je da je Kuba sada u velikom problemu, jer Meksiko, pod pritiskom SAD, ne može osigurati dovoljne isporuke. Kpler takođe navodi da zemlja pati od nedostatka lož ulja, ključnog za proizvodnju energije.

Kuba zbog američkih sankcija nema nafte ni za mjesec

Nova runda trilateralnih razgovora predstavnika Kijeva, Moskve i Vašingtona u Ujedinjenim Arapskim Emiratima očekuje se ove nedjelje, dok Rusija nastavlja smrtonosne vazdušne napade na civilne lokacije u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u nedjelju u večernjem video obraćanju rekao da postoji "dogovor o održavanju trilateralnog sastanka na odgovarajućem nivou... u srijedu i četvrtak u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i prošlog puta".
Oko razgovora je vladala neizvjesnost, pošto je prvobitno trebalo da se održe u glavnom gradu UAE u subotu. Zelenski je dan ranije rekao da je njegov tim spreman za te pregovore, ali da čeka vijest iz SAD.
Ovogodišnja oštra zima doprinjela je da borbe budu napornije nego inače – i za ukrajinske i za ruske trupe.
Zelenski je najavio da će se u ponedjeljak sastati s ukrajinskim glavnim pregovaračem Rustemom Umerovim i da će već uveče pregovarački tim biti na putu ka Abu Dabiju.
- Februar će biti period prilično intenzivnih spoljnopolitičkih aktivnosti s naše strane, s kontaktima i sastancima koji počinju sjutra - dodao je Zelenski.
Očekuju da će američka strana biti podjednako aktivna i to se posebno odnosi na mjere deeskalacije – smanjenje udara.
- I mnogo toga zavisi od toga u čemu će američka strana uspjeti, kako bi ljudi vjerovali i u proces i u rezultate, naravno - dodao je ukrajinski predsjednik.
Direktni pregovori u kojima učestvuju Moskva i Kijev, zajedno sa predstavnicima SAD, nastavljeni su u Abu Dabiju 23. i 24. januara. Ukrajinski i ruski pregovarači su se rijetko sastajali od početka invazije Rusije u februaru 2022.
Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof prošle nedjelje u Majamiju je s pregovaračem Kremlja Kirilom Dmitrijevim održao, kako je naveo, "produktivne i konstruktivne sastanke".
Vitkof je rekao da su ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent), zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner i vladin savjetnik Džoš Grinbaum takođe učestvovali u razgovorima na Floridi.
Uprkos, prema američkim zvaničnicima, pozitivne dinamike u obnovljenim diplomatskim naporima, Rusija je u vazdušnim napadima nastavila da pogađa civilnu infrastrukturu i logistiku širom Ukrajine, dok su temperature u zemlji pale i na minus 30 stepeni Celzijusa.
Ukrajinski zvaničnici su u nedjelju izvijestili da je u dva odvojena napada dronovima poginulo najmanje 18 ljudi u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine na jugoistoku, a najmanje sedam je povrijeđeno.
Šesnaest ljudi je poginulo kada je ruski dron udario u blizini autobusa u oblasti Pavlograda, dok su još dvije osobe poginule pošto je dron udario u privatnu kuću u glavnom gradu regiona, Dnjepru, ranije tog dana.
DTEK, najveća ukrajinska privatna komunalna kompanija, koja je bila vlasnik autobusa, dodala je da su poginuli u oblasti Pavlograda bili rudari koji su se vraćali sa smjene.
Detalji napada ne mogu se odmah nezavisno potvrditi.
U susjednom gradu Zaporižju vazdušni napadi su počeli ubrzo poslije ponoći između subote i nedjelje. Regionalni guverner Ivan Fedorov rekao je da je najmanje šest osoba povrijeđeno u napadu na porodilište.
Fedorov je dodao da su dvije povrijeđene žene bile na ljekarskim pregledima u trenutku udara. U objavi na Telegramu koja prikazuje posljedice, opisao je napad kao "još jedan dokaz rata usmjerenog protiv života".
Kasnije je dodao da su u sekundarnom napadu na grad, koji se nalazi manje od 50 kilometara od južne linije fronta zemlje, povrijeđene još tri osobe u drugom naselju. Regionalni guverner je rekao da je među njima bio i dječak.
Rusija je nastavila napade nakon što je Tramp 29. januara rekao da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin lično obećao da će obustaviti vazdušne napade na prijestonicu i druge "razne gradove" na sedam dana.

Tag: fond-za-zastitu-i-ostvarivanje-manjinskih-prava