Fondacija Blažo Sredanović organizuje Svečanu dodjelu nagrada na Cetinju, 29. avgusta u 20 sati, kod spomenika princezi Kseniji Petrović - Njegoš. 
Fondacija Blažo Sredanović osnovana je sa željom da pomaže ekonomski najugroženijim porodicama na Cetinju, ali i da nagrađuje stvaraoce koji su svojim radom posebno doprinijeli kulturnom, umjetničkom i naučnom napretku i afirmaciji Cetinja.
Na svečanosti će biti uručene nagrade za 2025. godinu: Dimitriju Popoviću, slikaru i vajaru svjetskog ugleda, Vesku Pejoviću, izvršnom direktoru NVO Cetinje - moj grad, Zoranu Stanojeviću, pjesniku i prvom uredniku časopisa Liberal, Nikolini Koljević, šahovskoj prvakinji i reprezentativki Crne Gore, pet najboljih studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i časnim sestrama franjevkama, koje neprekidno djeluju na Cetinju od 1946. godine.
Pored nagrada, Fondacija je za ovu godinu obezbijedila i 30.000 eura pomoći za 15 porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja, kao i podršku za 37 cetinjskih penzionera.
Fondacija Blažo Sredanović djeluje sa željom da promoviše humanost, solidarnost i stvaralaštvo kao temeljne vrijednosti Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra dodjela nagrada Fondacije Blažo Sredanović

Fondacija Blažo Sredanović dodijelila je pomoć od 30 hiljada eura ekonomski ugroženim porodicama sa Cetinja.&nbsp;
Ova Fondacija inače je osnovana kako bi pomagala ekonomski najugroženijim porodicama na Cetinju, ali i dodjeljivala nagrade stvaraocima koji su posebno doprinijeli kulturnom, umjetničkom i naučnom napretku i afirmaciji Cetinja.
Upravni odbor Fondacije donio je, kako je saopšteno, odluku o dodjeli 30.000 eura pomoći ekonomski ugroženim porodicama sa Cetinja, a humanitarna pomoć za 15 porodica, korisnika materijalnog obezbjeđenja, u iznosu od po 2.000 eura biće uplaćena, uz profesionalnu i administrativnu pomoć Prijestonice Cetinje i JU Centar za socijalni rad Prijestonice Cetinje.
Upravni odbor Fondacije donio je, kako se dodaje, i odluku o dodjeli pomoći po 1.000 eura za 37 cetinjskih penzionera.
- Ovu akciju smo realizovali uz administrativnu pomoć Udruženja penzionera Cetinje - istakli su oni.
Na svečanoj sjednici 13. jula UO Fondacije Blažo Sredanović, na predlog utemeljivača Fondacije, donio je odluku da se za 2025. godinu dodijele nagrade za unapređenje i promovisanje kulturnog, umjetničkog i naučnog stvaralaštva na području Prijestonice Cetinje Dimitriju Popoviću, svjetski priznatom crnogorskom i hrvatskom slikaru i vajaru, Vesku Pejoviću, predsjedniku Matice crnogorske na Cetinju, Zoranu Stanojeviću, pjesniku, prvom uredniku Liberala, Nikolini Koljević, šahovskoj prvakinji i reprezentativki Crne Gore i za pet najboljih studenata FCJK", navode iz Fondacije.&nbsp;
Kako poručuju, s posebnom čašću i zadovoljstvom objavljuju da je nagrada dodijeljena i Časnim sestrama franjevkama koje od 1946. godine djeluju na Cetinju.
- Vjerujemo da smo odavno prestali da razmišljamo o našim časnim sestrama kao o nekome ko je došao na Cetinje, jer su one učinile sve da u njima vidimo naš odraz, naše sestre, naše majke, utjehu, poštovanje, ljubav. Naša Fondacija djeluje sa željom i nadom da Crna Gora bude društvo i država ovakvih ličnosti. Nagrade će biti uručene na prigodnoj svečanosti koja će biti naknadno organizovana - poručili su u Fondaciji.
Članovi UO Fondacije su pored utemeljivača Blaža Sredanovića, biznismen i humanista, ugledni iseljenik Ivo Đukanović, publicista Marko Špadijer, slikar Luka Lagator, advokat Nikola Belada, lingvista i dekan FCJK Aleksandar Radoman, bivši gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan, novinarka Tanja Pavićević i direktor Fondacije Srđan Čović", navodi se u saopštenju.&nbsp;

500x500

1084x550

Fondacija Blažo Sredanović pomaže Cetinjane sa 30 hiljada eura, dodijeljene i nagrade za 2025.

Upravni odbor Fondacije Blažo Sredanović donio je odluku o dodjeli 42.000 eura pomoći ekonomski ugroženim porodicama sa Cetinja. 
- Humanitarna pomoć za 21 porodicu u iznosu od po 2.000 eura uplaćena je, uz profesionalnu i administrativnu pomoć Prijestonice Cetinje i JU Centar za socijalni rad Prijestonice Cetinje, svim familijama sa više od troje djece, korisnicima materijalnog obezbjeđenja - saopšteno je iz te Fondacije.
Fondacija Blažo Sredanović osnovana je kako bi pomagala ekonomski najugroženijimo prodicama na Cetinju ,ali i dodjeljivala nagrade stvaraocima koji su posebno doprinijeli kulturnom, umjetničkom i naučnom napretku i afirmaciji Cetinja.
Članovi UO Fondacije su biznismen i humanista, ugledni iseljenik Ivo Đukanović, publicista Marko Špadijer, slikar Luka Lagator, advokat Nikola Belada, lingvista i dekan FCJK Aleksandar Radoman, bivši gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan, direktor Fondacije Srđan Čović i novinarka Tanja Pavićević. 
Utemeljivač Fondacije Blažo Sredanović rođen je 1932. godine na Cetinju. Danas živi u San Dijegu u Sjedinjenim Američkim Državama. 
Utemeljivač je i predsjednik Udruženja Crnogoraca Amerike iz San Franciska, bio je organizator Svjetskog kongresa crnogorskih iseljenika na Cetinju 2000. godine, a bio je i koordinator Asocijacije crnogorskih udruženja Amerike. Kao publicista, nije se libio da se, u svim, za Crnu Goru,važnim događajima i političkim previranjima, glasom razuma ali i oštrom kritikom obrati svojoj nikad zaboravljenoj domovini. 
Sredanović je više puta bio šahovski prvak Cetinja i Podgorice, a prije sedam decenija, 1954.u Pljevljima je postao šahovski prvak Crne Gore. Ovom prilikom FONDACIJA BLAŽO SREDANOVIĆ svim Cetinjankama i Cetinjanima, kao I svim gradjanima Crne Gore čestita Njegošev dan i osamdesetu godišnjicu oslobođenja Cetinja.

Dodijeljeno 42.000 eura pomoći familijama sa troje djece na Cetinju

Crna Gora je ispunila ratni cilj koji su joj saveznici propisali i na osnovu toga je kralj Nikola pošao u emigraciju sa tim kapitalom, insistirajući da se Crna Gora u tom ratu žrtvovala maksimalno i da je treba uvažiti, prije svega kroz njene državne interese, a upravo je kasnije ispalo suprotno – Crna Gora je faktički kažnjena od strane saveznika za ono što je bio njen doprinos od 1914. do 1916. godine – rekao je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, istoričar Dragutin Papović.
Povodom 110 godina od obilježavanja Mojkovačke bitke, SPC je najavila svečanu akademiju pod sloganom – Da svak prizna Srbu-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu – što je, kaže Papović, jedna vrsta nenaučnog revizionizma, sa ciljem da se istorijske činjenice mijenjaju na osnovu ubjeđenja, a ne na osnovu novih saznanja i činjenica.
Podsjeća da je Crna Gora ušla u Prvi svjetski rat da bi se borila za tuđe interese, prvenstveno, kako tvrdi, za ratne ciljeve Srbije, jer je dvije trećine crnogorske vojske od 1914. do 1916. godine bilo angažovano kao direktna podrška srpskoj vojsci.
– Ovdje se radi o nenaučnom revizionizmu i upravo je ova formulacija primjer za to. Srbo-Crnogorcu je termin koji je preuzet iz kasnije sastavljene jedne deseterčke guslarske pjesme. To uopšte nije bio termin koji je upotrebljavan u vrijeme Mojkovačke bitke. Što se tiče same Mojkovačke bitke, dešavanja s početka 1916. godine po novom, odnosno kraja 1915. godine po starom kalendaru, to je rezultat učešća Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Crna Gora je u Prvi svjetski rat ušla prije svega da bi se borila na strani onoga što su joj saveznici propisali kao njen ratni plan, jer moram podsjetiti da Austrougarska nije objavila rat Crnoj Gori 1914, nego je Crna Gora objavila rat Austrougarskoj, i to prije svega na insistiranje Rusije, koja je željela da na taj način uključi Crnu Goru u rat kako bi se ona žrtvovala za ciljeve Srbije. To je bio stav i ostalih saveznika, odnosno sila Antante, tako da je Crna Gora bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije, odnosno za tuđe ciljeve. Crna Gora je to morala da uradi jer je imala vojnu konvenciju sa Rusijom, prema kojoj je Rusija imala odlučujuću ulogu u angažmanu crnogorske vojske u ratnim operacijama, prije svega zbog finansiranja crnogorskog budžeta, zatim zbog velikih investicija koje je Rusija ulagala u crnogorsku vojsku i na taj način je držala crnogorsku vojsku i državu zavisnom od svojih balkanskih ciljeva – rekao je Papović.
Podsjeća da u oktobru 1915. godine počinje velika austrougarska ofanziva protiv Srbije, uz podršku Njemačke i Bugarske, kada se Srbija našla u veoma teškoj poziciji, pa je od crnogorske vojske, kako kaže, traženo da se žrtvuje na Mojkovcu, što je ona i učinila.
– Prvobitna namjera bila je da se srpska vojska povuče dolinom Morave i Vardara prema Solunu, međutim, suparničke trupe su to spriječile, pa se sa Kosova povlači preko Metohije, odnosno putem Peć–Čakor–Andrijevica–Mateševo–Kolašin prema Podgorici i Skadru. Crnogorska vojska dobija zadatak da joj štiti tu odstupnicu i tokom posljednja dva mjeseca 1915. godine, uz izuzetne napore, izvršava taj ratni zadatak. Vrhunac tog operativnog angažmana bila je upravo Mojkovačka bitka i tada je, iako je petnaestak dana prije nje posljednji srpski vojnik već bio u okolini Skadra, ta bitka definisana kao presudna za spasavanje srpske vojske – istakao je Papović.
Smatra da je smještanje Mojkovačke bitke u narative Srpske pravoslavne crkve, Andrije Mandića i Nove srpske demokratije poruka da bi Crna Gora ponovo trebalo da se žrtvuje za srpske interese.
Dodaje i da stavljanje Mojkovačke bitke i kosovskog zavjeta u isti kontekst nije istorijski utemeljeno, jer je Srbija Kosovo osvojila 1912. godine u Balkanskim ratovima, kao ni tvrdnja da je Brskovo srednjovjekovni srpski grad.
– Sredinom 13. vijeka otvoren je rudnik u Brskovu, u koji je srpski kralj Uroš I doveo Sase iz njemačkih rudnika, specijalizovane za rudarstvo. Tu je otvoren rudnik srebrne rude, trg za trgovinu tom rudom i topionica novca. Otprilike od sredine 13. do kraja 14. vijeka taj rudnik je radio, a dubrovački trgovci, koji su imali interese u toj rudi, navode da je već krajem 14. i početkom 15. vijeka Brskovo bilo napušteno. To je bio samo rudnik sa trgom i iz toga proizilazi da se neznanje može razumjeti, ali je riječ o nenaučnoj reviziji – poručio je Papović.
Podsjeća da su svi događaji u Drugom svjetskom ratu proučeni i da se istorijska nauka o njima izjasnila, pa postavlja pitanje zašto se Srpska pravoslavna crkva bavi tim periodom i odnosima četnika i partizana, na zahtjev mitropolita Joanikija koji je pozvao na osnivanje instituta za izučavanje zločina tokom i nakon rata.
– Kakve to veze ima sa pravoslavljem i sa njihovom osnovnom djelatnošću? Jasno je da se crkva Srbije stavila na stranu četničke ideologije i prihvatila je kao svoje političko i javno djelovanje, želeći da na ovaj način ponovo izvrši nenaučnu reviziju istorije. Ne bi me začudilo, s obzirom na njen uticaj na postojeću Vladu, da se zaista realizuje i ta besmislica poput osnivanja instituta – zaključio je Papović.

Papović: Crna Gora je bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije

Restoran „Radovče“, koji posluje u okviru Srednje stručne škole „Sergije Stanić“, od juče je preuzeo pripremu obroka za zaposlene u gradskim službama koji ovih dana intenzivno rade na saniranju posljedica poplava u Glavnom gradu, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz Ministarstva podsjećaju da je restoran „Radovče“ i tokom ljeta bio angažovan na pripremi obroka za vatrogasce smještene u Policijskoj akademiji u Danilovgradu, koji su pružali podršku u gašenju požara širom Crne Gore.
MPNI je uputilo zahvalnost upravi i zaposlenima u SSŠ „Sergije Stanić“ na brzoj i efikasnoj reakciji u vanrednim situacijama, ističući da time pokazuju visok stepen društvene odgovornosti i solidarnosti prema zajednici.
– Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će, u saradnji sa obrazovno-vaspitnim ustanovama i drugim institucijama, u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih kapaciteta, nastaviti da pruža podršku aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu građana i opšteg interesa – navodi se u saopštenju.

MPNI: SSŠ „Sergije Stanić“ priprema obroke za zaposlene u gradskim službama

Iz kompanije „13. jul Plantaže“ saopštili su da je usljed ekstremno visokog vodostaja na području Mareze, došlo je do izlivanja vode i ribe iz sistema ribnjaka u okolne dovodne i odvodne kanale.
- Iako se riba trenutno nalazi u otvorenom vodotoku, želimo istaći da ta riba nije ničija, već dio proizvodnog fonda koji je usljed više sile dospio van sistema ribnjaka. Apelujemo na građane da se ponašaju odgovorno i oprezno i da se uzdrže od hvatanja i prisvajanja ribe, imajući u vidu da se radi o proizvodnom fondu. Ujedno, uputili smo poziv nadležnim institucijama da se uključe i u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mjere kako bi se spriječilo neovlašćeno otuđivanje ribe - &nbsp;kazali su iz kompanije „13. jul Plantaže“.

Kompanija „13. jul Plantaže“: Građani da se uzdrže od prisvajanja ribe iz našeg proizvodnog fonda

Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Tag: fondacija-blazo-sredanovic