Ove sedmice, nakon prvomajskih praznika, počeli su pregovori oko uspostavljanja lokalne vlasti u Herceg Novom, nakon redovnih izbora 13. aprila. Kako se i očekivalo, razgovor su započeli dosadašnji partneri u vlasti.
U ponedjeljak su za pregovarački sto sa Demokratama, odnosno aktuelnim i vjerovatno budućim predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, sjeli predstavnici liste „Za budućnost Herceg Novog i Boke”. To je koalicija koju čine NSD, DNP, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora, prenosi Novski portal.
- Očekujem da ćemo do konstitutivne Skupštine 20. maja već imati jasan dogovor. Tačnije, sjedali smo s njima, razgovarali, ali nismo išli u detalje. Mislim da ćemo do kraja sedmice, ili početkom iduće, imati jasne pozicije nakon razgovora i sa drugim potencijalnim koalicionim partnerima - kazao je tom mediju nosilac liste „Za budućnost Herceg Novog i Boke“ i dosadašnji predsjednik SO, Ivan Otović.
On nije htio da precizira koliki udio u vlasti očekuju, s obzirom da su osvojili 5 odborničkih mjesta, dva manje nego na prethodnim izborima.
- Sačekaćemo da vidimo kakav će biti njihov predlog kako treba da izgleda vlast, pa ćemo se nakon toga odrediti - kaže Otović.
Kako Novski portal saznaje, večeras će o mogućem vladajućem koalicionom partnerstvu razgovarati sa Demokratama i Novska lista - „Naš grad, naš brod“. To je druga lista po osvojenom broju glasova, odnosno ima deset odborničkih mjesta, ili tri više nego na izborima 2021. godine.
Pregovore vode Demokrate, odnosno Stevan Katić, čija lista je dobila najviše, 12 mandata, dva više nego ranije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počeli pregovori o formiranju vlasti u Herceg Novom; Otović: Do početka iduće sedmice imaćemo jasne pozicije

Rok za konstituisanje lokalne vlasti u Herceg Novom je 21. maj, do kada treba da se konstituiše parlament i na toj konstitutivnoj sjednici izabere i predsjednik parlamenta. Nakon prvomajskih praznika sazvaćemo sastanak svih naših koalicionih partnera sa kojima smo činili vlast u Herceg Novom i mislim da tu ne bi trebalo da bude nekih poteškoća da se dogovorimo - rekao je za Radio Televiziju Herceg Novi aktuelni predsjednik ove primorske opštine Stevan Katić.
Ističe da potreba da se nastavi rad na velikim infrastrukturnim projektima i pripremi nastupajuće turističke sezone, kao i najavljeni Zakon o izbornoj reformi, koji podrazumijeva sve izbore u jednom danu za dvije godine, ne ostavljaju prostor za odgađanje
Katić dodaje da, nakon proglašavanja konačnih rezultata lokalnih izbora održanih 13. aprila, s obzirom na to da nije bilo žalbi koje bi značile prolongiranje, početak intenzivnijih pregovora o formiranju vlasti uslijediće nakon praznika.
S obzirom na mogućnost skraćenih mandata do 2027. godine, Katić smatra da će dogovor oko konstituisanja vlasti biti postignut relativno brzo, te da će na toj konstitutivnoj sjednici biti izabran predsjednik Skupštine opštine.
- Po nekim pravilima se zna već kako bi to trebalo da ide. Ona lista koja je najjača dobija mjesto predsjednika Opštine, to je nešto što je uspostavljeno kao praksa u prethodnom periodu. Druga po snazi dobija mjesto predsjednika Skupštine, treća podpredsjednika Opštine i tako da je to nešto što je već postalo praksa. Mislim da u odnosu na cijelu tu priču, ne bi trebalo da bude nekih značajnijih problema - rekao je Katić.
Do sada u lokalnom parlamentu je 27 odbornika činilo vlast, podsjeća Katić, sada je taj broj povećan za najmanje jedan.
- Postoje tu još i ove ostale političke grupacije, koje su osvojile po jedan mandat, vidjećemo i sa njima kakvo im je mišljenje oko svega toga. U svakom slučaju, nama je potrebno, kada je u pitanju Herceg Novi, da svi ljudi koji imaju kapacitet i žele da rade za interes ovog grada, nevezano ko je koja politička partija, se pokažu i daju doprinos, jer zaista je neophodno danas da svi imamo što je moguće bolje kadrove koji će uspješno voditi Herceg Novi i u narednom periodu - istakao je Katić.
Mandat aktuelnoj vlasti ističe 9. juna, a kada nova vlast bude konstituisana, biće intenziviran i angažman na započetim i novim projektima, zaključio je Katić.

1250x600

1084x550

Katić: Rok za konstituisanje lokalne vlasti u Herceg Novom do 21. maja, nakon prvomajskih praznika sastanak koalicionih partnera

Tragom izjave predsjednika DPS-a Danijela Živkovića da je ozloglašeni Luka Bojović navodno uticao na formiranje vlasti u Podgorici, portal Standard je u ponedjeljak ujutro poslao upit predsjedniku države Jakovu Milatoviću, sa jasnim pitanjima da li je on bio pod pritiskom ove ozloglašene kriminalne organizacije na posredan način. Portal Standard je predsjedniku Milatoviću, posredstvom njegovog kabineta, poslao sljedeća pitanja na koja tri dana nije odgovoreno: 1. Kako predsjednik Crne Gore komentariše izjavu predsjednika DPS-a Danijela Živkovića da je pripadnik ozloglašenog klana Luka Bojović uticao na formiranje vlasti u Podgorici? 2. Da li je u periodu formiranja vlasti brat predsjednika koji živi u Beogradu bio pod prismotrom ovog klana? 3. Da li je u vezi sa tim imao komunikaciju posrednu ili neposrednu sa sekretarom Eparhije budimljansko nikšićke Mijajlom Backovićem? 4. Da li je u vezi sa tim dobio posredne prijetnje ili ucjene? Živković je gostujući na jednoj TV stanici izjavio da je Luka Bojović navodno učestvovao u formiranju vlasti u Podgorici i da je vjerovatno uticao na to. - Moje pravo je da mislim da je Luka Bojović formirao vlast u Podgorici. Kako neko u dva dana promijeni mišljenje? Imali ste isti scenario u kome su učestvovale razne kriminalne strukture ispred Budve a koje su onemogućavale formiranje vlasti u Budvi. Stvar glasi ovako – ne možete biti vlast osim ako se vlast ne formira mimo ovih struktura - kazao je on. Predsjednik Milatović se prilikom formiranja vlasti u Podgorici čudno ponašao, jer je pregovore prvo otpočeo sa DPS-om, govoreći da ne želi da pregovara sa ustavokršiteljima, kako je nazvao Pokret Evropa sad, Demokrate i koaliciju ”Za budućnost Podgorice”. No, u dva dana Milatović je napravio totalni zaokret i preko noći upravo dogovorio koaliciju sa onima za koje je tvrdio da ruše Ustav, dajući im najgore moguće kvalifikacije. <h2>ULOGA POPA BACKOVIĆA U FORMIRANJU VLASTI U PODGORICI</h2> Dok su trajali pregovori koje je ”Pokret za Podgoricu” vodio sa opozicijom oko formiranja vlasti u Podgorici, među prvima koji su reagovali je Miholjski zbor, takozvana nevladina organizacija koju je osnovao pop Mijajlo Backović, koji je inače u bliskim i prijateljskim relacijama sa savjetnikom Milatovića za bezbjednost Dejanom Vukšićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250130080128_20d449b7f6b1922632f9635aa2e2f13937e5a2262ba924b76afdf01b058ebbdf.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250130080128_20d449b7f6b1922632f9635aa2e2f13937e5a2262ba924b76afdf01b058ebbdf" data-rendition-name="original" width="1127" height="706" loading="lazy" alt="Mijajlo Backović"> <figcaption>Mijajlo Backović(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Oni su se Milatoviću obratili pismom u kom su ga podsjetili da ne bi bio na toj funkciji da saradnjom sa DPS-om izdaje narodnu volju sa izbora iz avgusta 2020. godine. - „Zar ne osjećate nikakvu odgovornost i obavezu prema ljudima, koji su vjerujući u Vašu mladost i stručnost Vam ukazali povjerenje“? Ukoliko prećutite i ne odgovorite nam na pitanje, bićemo prinuđeni kao i 2022. da stanemo u odbranu izborne volje građana, jer imajte u vidu… Niko Vas nije glasao da bi ste sarađivali sa DPS-om na štetu svih nas čijim glasovima ste upravo tu gdje se sada nalazite. Dobro razmislite o tome šta radite i u kakve nove podjele uvlačite u već duboko podijeljenu Crnu Goru - zaključili su oni u pismu, koje je jasno imalo upozoravajući karakter, šta Milatovića čeka, ako se okuraži da okrene leđa srpskoj crkvi i njenim elementima, Podsjećamo, Backoviću je sredinom januara ispred porodične kuće zapaljen auto. Backović je u izjavi medijima rekao da je on sveštenik, da nije biznismen te je kako kaže, jasno da postoji politička pozadina ovog čina paljenja automobila, a istraga će utvrditi ko je i zašto to naredio i uradio. - Tenzije koje su nastale pogoduju samo kriminalnim klanovima i bivšem režimu. Potpuno je jasno da se tenzije nakon tragedije na Cetinju podižu planski, i uperene su, nažalost, protiv crkve - rekao je Backović. <h2>VEZE MILATOVIĆEVOG BRATA I BIZNIS U SRBIJI</h2> Pavle Milatović, kako je Standard već pisao, već duži niz godina živi i radi u Beogradu, a prva firma koju je otvorio „P&amp;P Profectus“, koja je i danas aktivna i bavi se fitnesom. Milatovićev partner u ovom biznisu je turski državljanin Ozgur Baki Sezginom, sa kojim je suvlasnik i firme „Kronos“ koja se bavi izgradnjom saobraćajnica, mostova i drugih kompleksnih građevinskih radova na teritoriji cijele Srbije, pokazuju dostupni podaci bonitetske agencije COMPANY WALL.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250130080128_3ac0ca86cdfe4b333ac309d0fffcd2a339aa4caad743f7ee83624247c208193f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250130080128_3ac0ca86cdfe4b333ac309d0fffcd2a339aa4caad743f7ee83624247c208193f" data-rendition-name="original" width="445" height="663" loading="lazy" alt="Pavle Milatović"> <figcaption>Pavle Milatović(Photo: Linkedin)</figcaption> </figure>  Ono što je zanimljivo da je u periodu kada je Jakov Milatović istakao svoju kandidaturu za mjesto predsjednika države, krenuo meteorski biznis uspon njegovog brata Pavla, koji je od fitnes centra počeo da se bavi građevinom i dobija vrlo unosne poslove izgradnje saobraćajnica u Srbiji. Tako je Pavle Milatović od skromnog prostora na Karaburmi, gdje je imao teretanu, otvorio kancelariju u luksuznom i ultra skupom dijelu Beograda, poznatom kao Beograd na vodi. Firma Kronos čiji je Milatović suvasnik sa turskim državljaninom Ozginom prema podacima COMPANY WALL-a, preko noći je postala ozbiljna konstruktorska priča, o čemu svjedoči da je samo godinu nakon osnivanja imala milionske prihode od gradnje raznoraznih objekata na teritoriji Srbije. Prema istom izvoru, firmu su 2019. Godine, osnovali Pavle Milatović i Ozgur Baki Sezgina, ali je samo u 2023. godini ostvarila prihod od skoro četiri miliona eura ili rast u odnosu na 2021. godinu od čak 226 posto. <h2>KO JE LUKA BOJOVIĆ</h2> Luka Bojović trenutno važi za osobu koja kontroliše regionalno podzemlje. Bojović je u Srbiji optužen da je predvodio grupu koja je nakon procesa za ubistvo Zorana Đinđića naslijedila Zemunski klan i koja je počinila tri ubistva i dva pokušaja ubistva. Ta kriminalna grupa je prema ocjenama stručnjaka iz bezbjednosnog sektora preuzela poslove Škaljarskog klana koji je praktično neutralisan i svoje kriminalne ogranke ima u svim državama regiona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250130080124_dae73860b5f4514bcdae4df7c02a3db0af5f27d39f5fc86660e85290ac94268e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250130080124_dae73860b5f4514bcdae4df7c02a3db0af5f27d39f5fc86660e85290ac94268e" data-rendition-name="original" width="1024" height="930" loading="lazy" alt="Luka Bojović"> <figcaption>Luka Bojović(Photo: J. L. PINO / POOL)</figcaption> </figure>  Bojović je u bezbjednosim krugovima prepoznat kao neko ko je blizak i sa strukturama dijela vlasti u Srbiji. Njegova mafijaška organizacija, se prema riječima poznavaoca bezbjednosne situacije u regionu, bavi švercom narkotika, pranja novca, reketiranja, ucjena, iznuda i drugim krivičnim djelima. Nakon što je Kavački klan uspio da praktično neutrališe suprotstavljenu škaljarsku kriminalnu oranizaciju, ubivši na desetine pripadnika te grupacije, uključujući i njihove vođe, u regionalnom mafijaškom djelovanju došlo je do promjene odnosa snaga, te je klan Luke Bojovića, nakon njegovog izručenja iz Španije u djelovima Srbije i Republike Srpske preuzeo dominaciju. Prema informacijama izvora Standarda, pojedini visokopozicionirani članovi ovog klana među kojima je i Luka Bojović, koji sije strah u Srbiji, unazad nekoliko mjeseci u više navrata su dolazili u Crnu Goru, iako njihov dolazak nije registrovan na zvaničnim graničnim prelazima.

Milatović ćuti na optužbe Živkovića da je Luka Bojović uticao na formiranje vlasti u Podgorici: Koja je uloga popa Backovića?

Jučerašnja izjava Danijela Živkovića u kojem pominje bezbjednosno-interesantna lica u kontekstu formiranja vlasti u Podgorici je osim besramne podmetačine, pokušaj uvlačenja PES-a na njima poznat teren - onaj mafijaški. Sada je jasno da par elitističnih poslanika izvještačenog ponašanja nijesu izraz reformisanog DPS, jer što je pripadalo mafiji jednom, uvijek im mora vraćati dugove, a otuda i drhtavim glasom saopštene izjave Živkovića, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad (PES).
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao da je Luka Bojović učestvovao u formiranju vlasti u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-luka-bojovic-formirao-vlast-u-podgorici&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Moje pravo je da mislim da je Luka Bojović formirao vlast u Podgorici. Kako neko u dva dana promijeni mišljenje? Imali ste isti scenario u kome su učestvovale razne kriminalne sturkture ispred Budve, a koje su onemogućavale formiranje vlasti u Budvi. Stvar glasi ovako – ne možete biti vlast osim ako se vlast ne formira mimo ovih struktura - kazao je on za TV Prva.
Sa druge strane, u PES-u kažu da se učešće mafije u formiranju vlasti u Crnoj Gori, kojem, kako kažu u toj partiji, svjedočimo iz prepiski dostavljenih iz Europola, zauvijek završilo ulaskom Pokreta u izvršnu i zakonodavnu vlast.
- Iako pojedinci iz opozicije to ne mogu da prihvate, iz svima jasnih razloga. Zbog povezanost DPS-a sa najozloglašenijim transnacionalnim kriminalnim strukturama, Crna Gora je živjela nesvakidašnji politički triler, u kojem su tužioci i rukovodioci najviših sudskih instanci bili dio kriminalnih mreža i šema krijumčarenja kokaina i cigareta. Takvi morbidni podaci, nikada nijesu zavrijedili ikakav komentar zvaničnika partije organizovanog kriminala, koja čini sve da kroz (van)institucionalne mehanizme onemogući sankcionisanje tih lica - konstantnim napadima na reforme u tužilaštvu i sudstvu - navedeno je u saopštenju PES-a.
Kako navode, mnogo je zaključaka iz sinoćnjeg televizijskog nastupa Živkovića.
- Osim da se isti ne smije odreći teškog nasljeđa doskorašnje inkriminisane partijske garniture, glavni je da će DPS-u trebati mnogo vremena da bi se dekriminalizovao i postao poželjan partner za vlast onima koji mu ne duguju ništa - zaključili su u PES-u.

PES o izjavi Živkovića: Partija organizovanog kriminala da nas ne uvlači u svoje mafijaške sukobe

Događajima u Skupštini opštine Budva nije iznenađen poslanik DPS-a Mihailo Anđušić. To je, kako je kazao za jutarnji program RTCG, nastavak jedne opasne prakse.
On je naveo da su vođeni iskustvima u drugim opštinama, na takvu opasnost upozoravali više puta, te da je država dužna da obezbijedi uslove kako se ne bi narušavao ustavno-pravni poredak.
U Budvi je evidentno da je, kako kaže, neko nakon četiri izborna procesa uspio da sastavi većinu.
- Mislim da je to trebalo da zadovolji apetite svakog građanina Budve i svakog političkog subjekta. Međutim, vidjeli ste da neko smatra da ima pravo da, bez obzira ako neko formira određenu većinu, da ne dozvoli održavanje te sjednice. Neko jednostavno nije htio da dozvoli da se imenuje novi predsjednik Skupštine i i konstituiše vlast i odblokira se funkcionisanje opštine Budva - kazao je Anđušić.
To je, kako navodi, nastavak jedne opasne prakse. Pojašnjava da bi dešavanja u Budvi, kada bi se preslikala na Podgoricu, značila da je DPS blokirao formiranje vlasti u Podgorici.
- To da je preslikana situacija značilo bi da je u Podgorici DPS, koji je dobio 30 odsto podrške građana, kao odbornička većina blokirao formiranje vlasti i izbor Saše Mujovića za gradonačelnika - saopštio Anđušić.
On je kazao da je država u Budvi i svim drugim opštinama, gdje smo imali slična dešavanja, morala da pokaže snagu.
- Jedna opasna praksa koja ne znam u finalu dokle će da nas dovede - poručio je Anđušić.

Anđušić: U Budvi imamo nastavak opasne prakse

Da se prije svega 5-6 godina desio postizborni rasplet nalik ovome u Podgorici, ne bi se mjesecima moglo živjeti od halabuke tadašnje opozicije, njihovih medija i NVO-a o "izbornoj korupciji" i sličnim demonima. I nije da smo dostigli zen nivo demokratije što je ovoga puta sve prošlo u relativnoj tišini. Jednostavno, navikli smo na svakovrsne gadosti, neprincipijelnosti i paśaluke da nas ni obnovljena ljubav tridesetoavgustovaca, nakon što su polizali sve što su jedni o drugima mjesecima ranije ispljunuli, više ni najmanje ne čudi.
I nije neka utjeha to što je Ura konačno izgurana iz igre. Zalud smo im takvu sudbinu najavljivali uporno već četiri i po godine. Dritan je obavio prljave zadatke i sad je suvišan. Baš kako će jednom, i to u ne tako dalekoj budućnosti, suvišni biti i aktuelni dritani - Milojko i Jakov.
Nije baš neka satisfakcija ni to što je i s Jakovom napokon jasno na čemu smo. Tanka nada da bi se od sustrimka moglo načiniti čeljade - pokazala se neosnovanom. Jakov koji je spriječio smjenu načelnika Generalštaba i dao nekoliko korektnih državničkih izjava, pokazalo se, bio je hakovan, a potom vjerovatno i operisan jer mu evo već nekoliko dana nema ni traga ni glasa.
Njegovo priklanjanje Tamnoj strani Sile definitivna je stvar, i to vrlo glasno potvrđuje ovo podgoričko koaliranje s "antievropskim" i "anticrnogorskim" snagama, koje pritom krše crnogorski Ustav, riječima hakovanog Jakova.
Umjesto seirenja nad očekivanom i karmički nadasve pravednom propašću Ure te razočaranja što se dio tridesetoavgustovskih petokolonaša nije prešaltao - kao ono '44-'45 - na drugu stranu, valja iz ovog zamešateljstva izvući i poneku pouku.
Prva je da su u krivu oni koji tvrde da smo '20. dobili zamjene, a ne promjene. Jer ovo uistinu jesu promjene, ne ni na gore, no do u propast. Da smo dobili partitokratiju koja glođe sistem, mogli bismo govoriti o zamjenama. Ali dobili smo klero-mafiokratiju koja ne krije da želi "neku novu Crnu Goru", lišenu suvereniteta i preoblikovanu po instrukcijama beogradskih i moskovskih autokrata.
Drugo, što se grbo rodi vrijeme ne ispravi pa tako izistinski nesposobni i zlonamjerni, čak ni uza svu asistenciju bezbjednosnih službi, medija, centara moći izvan Crne Gore, nijesu kadri oburdati temelje građanskoga društva i urnisati crnogorski suverenitet. A nije da smo se bogznakako potrudili da ih onemogućimo. Stoga su svjesni da moraju djelovati brzo i učinkovito.
Ono na što upozoravamo evo četiri i po godine ovih bi dana moglo dobiti svoje finale. Vučićeve marionete u Crnoj Gori ovu partiju mogu dobiti u svega dva poteza. Protivustavnim promjenama Ustava koje neće moći oboriti blokirani ili pak partijski instrumentalizovani Ustavni sud i izmjenama Zakona o državljanstvu koje bi dovele do toga da - kad već među današnjim crnogorskim stanovništvom nema 51% četnika voljnih da do temelja satru ideju multikulture i suvereniteta -uvozni glasači aktuelnoj četničkoj manjini odrade prljavi posao.
Zato je ključni zadatak danas za sve procrnogorske i proevropske snage - spriječiti po svaku cijenu ustavni i demografski blickrig Vučićevih profašističkih falangi.
Treće, opozicija nakon 4 godine tumaranja konačno mora shvatiti da nema brzih i neprincipijelnih rješenja, onako kako je odnedavno shvatila da je ovo forma rata koja zahtijeva mnogo više borbenosti i volje no što su to pokazali u protekle 4 godine.
To što je aktuelna državna vlast na podgoričkim izborima poražena i što je malo falilo da taj poraz dobije i formalnu potvrdu treba da posluži opoziciji za nauk da sve lične interese i međusobice podredi javnom interesu, a svoju borbenu liniju još više učvrsti i osnaži, bez trulih kompromisa.
 Samo principijelnim i bastašnim djelovanjem opozicija može i mora objasniti biračima zašto politika "ne s DPS-om i ES-om" nepogrešivo znači "da s DF-om" i zašto Crnoj Gori nema puta niđe do u tirinte dok god se na političkoj sceni ne napravi tvrdi sanitarni koridor oko DF-a i njegovih satelita. Jer DA za DF u vlasti je NE za pluralno, građansko društvo i NE za Crnu Goru u bilo kojem agregatnom stanju.
Četvrto, oni koji igraju na Milojka (a osobito oni koji su svoje medije pretvorili u Milojkov partijski bilten, kompromitujući doskora najprodornije glasove otpora) - svjesno ili nesvjesno pristaju na kolaboraciju s Vučićem i njegovim marionetama. Bilo da promovišu navodne ekonomske uspjehe žovijalnog šibicara iz Pljevalja, relativizuju posljedice njegovih svinjarija ili skretanjem pažnje na marginalne igrače - poput jorgandžije Čarapića ili ispljunutog Dritana - zapravo prave klasičnu distrakciju, što za posljedicu ima atmosferu beznađa i gušenje svakog damara otpora. Ta je fela na istom poslu kao i Vučićevi komesari. Samo svoju štetnu misiju ostvaruju drugim sredstvima i plasiraju drugačijoj publici.
Zato danas više ne vidim smisao u bavljenju Dritanom, Jakovom i drugim ispušcima Vučićeve politike u Crnoj Gori. Oni su već danas crnogorska politička prošlost. Ali to nijesu Milojko, Andrija i Aleksa. Prije no što svojim razornim potezima zaista ovu zemlju učine beznadežnim slučajem, dužni smo dići glas i spriječiti zlomislene naume novočetničke trojke.

Jakove, trepni dvaput ako si otet

Predstavnici Pokreta za Podgoricu, koalicije PES-Demokrate i ZBCG večeras su razgovarali o programskim osnovama za formiranje nove vlasti u Podgorici. Prema informacijama Portala ETV, Pokretu za Podgoricu ponuđena su važna mjesta u gradskoj upravi, odnosno trećina pozicija, među kojima su mjesta predsjednika Skupštine Glavnog grada i zamjenika gradonačelnika, sekretarijati za finansije, socijalno staranje, za kulturu...
Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu, koja je prema našim infomacijama u igri za predsjednicu gradskog parlamenta, izjavila je večeras da je sastanak protekao pozitivno, razgovarali smo o principiuma , nadamo se da će se ovi pregovori nastaviti.&nbsp;
- Ovo je bio lijep sastanak, svima je interes - interes gražana Podgorice - kazala je Ljiljanić.
Ona je istakla da će nakon sastanka razgovarati o članovima odbora.&nbsp;
Saša Mujović iz PES-a naglasio je da je razgovor protekao u fer atmosferi.&nbsp;
- Stvorili smo osnovu, vidjećemo narednih dana šta će biti. Čim smo se odazvali, pokazali smo da želimo dogovor, razgovor, kompromis. Moram reći da današnji razgovor ne napuštam sa euforijom, nego sa dozom optimizma. Da li će ovo biti uspješno, pokazaće naredna dva dana - kazao je Mujović, ističući da im je lista Jakova Milatovića dovoljna da formiraju vlast.
Večerašnjem sastanku &nbsp;o formiranju vlasti u Glavnom gradu, koji se održao u stranačkim prostorijama Pokreta za Podgoricu, prisustvuju &nbsp;predstavnici Pokreta za Podgoricu, koalicije PES-Demokrate i liste Za budućnost Podgorice.
Večerašnjem sastanku &nbsp;o formiranju vlasti u Glavnom gradu, koji se održao u stranačkim prostorijama Pokreta za Podgoricu, prisustvuju &nbsp;predstavnici Pokreta za Podgoricu, koalicije PES-Demokrate i liste Za budućnost Podgorice.
Sastanku ispred Pokreta za Podgoricu prisustvuju Nađa Ljiljanić i Miloš Krstović, u ime Demokrata ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović, PES predstavljaju potrpedsjednik Skupštine Boris Pejović, ministar pravde Bojan Božović i ministar energetike Saša Mujović.
Koaliciju ZBPG predstavlja nositeljka liste Jelena Borovinić Bojović, kao i funkcioner DNP-a Vladimir Bulatović i direktor Puteva Radoš Zečević (NSD).
Sastanku prisustvuje i gradonačelnik Danilovgrada Aleksandar Grgurović, koji je, kao i PzPG, blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću.

Pokretu za Podgoricu ponuđena trećina funkcija, Ljiljanić da bude na čelu parlamenta

Predstavnici Pokreta za Podgoricu, koalicije PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice večeras, kako je najavljeno, razgovaraju o programskim osnovama za formiranje nove vlasti u Podgorici.
Sastanak je počeo u 19 sati, a ne prisustvuju mu predstavnici GP URA koji je na izborima u glavnom gradu nastupio u koaliciji sa Pokretom za Podgoricu.
Podsjećamo, nakon što su predstavnici Pokreta za Podgoricu, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, prije dvije noći razgovarali o formiranju vlasti u Podgorici sa predstavnicima opozicije, došlo je do zaokreta.
Juče je odgođen zakazani sastanak predstavnika Demokratske partije socijalista, koalicije "Za bolju Podgoricu", Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa, a Pokret je sinoć uputio poziv na razgovor koalicijama Pokret Evropa sad-Demokrate i Za budućnost Podgorice.
- Očekujemo konstruktivan i odgovoran pristup čiji rezultat će bizi formiranje odgovorne gradske uprave, na korist svih Podgoričanki i Podgoričana - naveli su sinoć u saopštenju.
Prije samo dva dana predsjednik Milatović je ustvrdio da je karakter sadašnje državne vlasti, koju čine upravo PES, Demokrate i koalicija Za budućnost Crne Gore, anticrnogorski i antievropski.
- Posljednja dešavanja u Crnoj Gori nažalost ukazuju da je dominantan karakter sadašnje vlasti anticrnogorski i antievropski, i da se ogleda u protivustavnom djelovanju, slavljenju retrogradnih ideologija, ekonomskom populizmu i urušavanju dobrosusjedskih odnosa - naveo je Milatović na platformi X.

U toku pregovori predstavnika Pokreta za Podgoricu i koalicija PES-Demokrate i ZBPG

Pokret za Podgoricu pozvao je na sastanak koalicije Pokret Evropa sad i Demokrata, kao i Za budućnost Crne Gore.
Sastanak bi se, kako su naveli, održao sjutra u 19h.
- Očekujemo konstruktivan i odgovoran pristup čiji rezultat će bizi formiranje odgovorne gradske uprave, na korist svih Podgoričanki i Podgoričana - naveli su u saopštenju.

Pokret za Podgoricu poziva koalicije PES-Demokrate i ZBCG na sastanak

Večerašnji sastanak predstavnika Demokratske partije socijalista (DPS), koalicije „Za bolju Podgoricu“, Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa (SEP) o formiranju vlasti u Podgorici je odgođen - saznaje Portal ETV.
Većina nosilaca tih izbornih listi nije u mogućnosti da prisustvuje zvaničnom sastanku, pa su za danas, kako nam je rečeno, planirane neformalne komunikacije pregovaračkih timova.
Nakon sinoćnjeg, i ujedno prvog, sastanka ovih političkih subjekata poručeno je u njihovoj potencijalnoj saradnji nema nepremostivih prepreka, te da je fokus na programskoj koaliciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-fokus-na-programskoj-koaliciji-abdic-nema-nepremostivih-razlika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Odgođen sastanak opozicionih lista o formiranju vlasti u Podgorici, danas neformalne komunikacije pregovaračkih timova

Za efikasnu borbu protiv onlajn seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece, pored edukacije mlađe populacije o sigurnom korišćenju interneta, neophodno je u kontinuitetu raditi i na podizanju svijesti među odraslima i jačanju stručnih kapaciteta profesionalaca koji su uključeni u ovu borbu, poručio je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica na otvaranju dvodnevne obuke za trenere na temu zaštite djece od online seksualne eksploatacije i zlostavljanja, koja se održava u Podgorici.
Koprivica je istakao da je savremeno digitalno doba, pored mnogih benefita, otvorilo prostor i za negativne prakse, među kojima nas posebno brinu one koje prijete da ugroze djecu i njihovu bezbjednost.&nbsp;
- Svjesni činjenice da djeca gotovo svakodnevno provode vrijeme u sajber prostoru, ona su danas ranjivija nego ikad i bez adekvatnog nadzora mogu lako upasti u zamke onih koji traže načine kako da manipulišu njima, ucjenjuju ih i zlostavljaju. Zato je ova obuka prilika ne samo za sticanje i prenošenje znanja u oblasti zaštite djece već i korak ka održivom i efikasnom odgovoru na ovaj vid nasilja - poručio je on.
Državni sekretar je ovom prilikom izrazio zahvalnost Savjetu Evrope, koji kontinuirano pruža podršku nacionalnim naporima u ovoj oblasti.&nbsp;
Kroz zajednički rad i povjerenje možemo graditi sistem otporniji na prijetnje online zlostavljanja.&nbsp;
- Vjerujem da će ova obuka biti dodatan prilog snažnom savezništvu u borbi protiv jednog od najtežih oblika nasilja i potvrditi posvećenost zajedničkom cilju – pravovremenoj zaštititi svakog djeteta - kazao je on.&nbsp;
Obuka se sprovodi u okviru projekta Savjeta Evrope “End Online Child Sexual Exploitation and Abuse @Europe Plus (EndOCSEA@Europe+) a okuplja predstavnike policije, tužilaštva i sudstva, sa ciljem jačanja kapaciteta profesionalaca i obezbjeđivanja efikasne multidisciplinarne reakcije.

Koprivica: Za efikasnu borbu protiv onlajn seksualne eksploatacije neophodno raditi i na podizanju svijesti među odraslima

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima podnijelo je optužni prijedlog protiv bivšeg predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Milana Lekića zbog udesa koji je pijan izazvao službenim kolima 11. oktobra prošle godine.
On se tereti za ugožavanje javnog saobraćaja.
- Okrivljenom M.L. stavlja se na teret da je, u Pljevljima, u raskrsnici ul. Volođina i ul. Durmitorska, upravljajući vozilom marke ,,Infinity", vlasništvo RU PV, pod dejstvom alkohola, izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je laku tjelesnu povredu zadobio oštećeni V.G. iz Pljevalja - saopšteno je iz pljevaljskog ODT-a.
Lekić je uhapšen 11. oktobra prošle godine nakon što je, u Ulici Volođina u Pljevljima, izazvao saobraćajku u kojoj je slupao luksuzni službeni automobil „infiniti“ - premium brend „Nisana“. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi.&nbsp;
Lekiću je 11. oktobra, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca.
Pod pritiskom javnosti i poziva na odgovornost tadašnjeg ministra energetike Saše Mujovića, Lekić je bio prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra.
Lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) je u saopštenju za javnost 14. oktobra naveo da odluku donosi kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, to jedino adekvatno rješenje. Obećao je i da će platiti štetu pričinjenu na službenom vozilu koja još nije utvrđena, ili makar cifra nije saopštena javnosti.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.
Kada su u pitanju krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, članom 339 Krivičnog zakonika je definisano da prijeti kazna do tri godine učesniku u saobraćaju koji se ne pridržava propisa i dovodi u opasnost život ili tijelo ljudi, ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura, “pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi 3.000 eura”.

ODT Pljevlja nakon sedam mjeseci podnijelo optužni prijedlog protiv Lekića zbog udesa koji je izazvao pijan

Kao što sam to učinio i prilikom mog prethodnog boravka u Budimpešti 2023. godine, posjetio sam Sentandreju, ovoga puta obišavši Blagoveštensku crkvu naše Eparhije budimske Srpske pravoslavne crkve i Srpski crkveni muzej, napisao je na mreži Iks predsjednik Skupštine Andrija Mandić.&nbsp;
On je kazao da je Sentandreja grad od posebnog značaja za cijeli srpski narod jer je upravo na tom, do tada pustom mjestu, nakon prve velike seobe Srba pod vođstvom Patrijarha Arsenija III Čarnojevića svoj dom izgradilo 8000 srpskih porodica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F1922642550390653430&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić: Posjetio sam grad od posebnog značaja za cijeli srpski narod

Na poziv predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, upućen predstavnicima svih parlamentarnih stranaka na nivou Bosne i Hercegovine (BiH), na današnji sastanak u Doboju, odazvale su se samo stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS).
Sastanku su, osim funkcionera Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), prisustvovali i predstavnici Socijalističke partije (SP), Ujedinjene Srpske (US) i DEMOS-a.
Poziv su odbile sve stranke iz Federacije BiH, uključujući i Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (BiH), kao i opozicione stranke iz RS.
Sastanak je bio najavljen kao pokušaj „dogovora o uređenju odnosa u BiH na osnovu Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma“.
Dolazak Dodika u Doboj pratile su pojačane bezbjednosne mjere, a oko hotela gdje je sastanak održan bilo je raspoređeno dvadesetak policajaca.
Lider US i predsjednik parlamenta RS Nenad Stevandić je u salu, gdje je sastanak održan, ušao u pratnji Žandarmerije.
Dodik je zakazivanje sastanka opravdao tvrdnjom da su poruke sa posljednje sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija jasan signal da domaći političari moraju rješavati unutrašnje krize.

Dodikovom pozivu na sastanak odazvale se samo stranke vladajuće koalicije iz RS

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Tag: formiranje-vlasti