Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen - navodi se u Deklaraciji koju su usvojili učesnici Međunarodne konferencije "Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Croj Gori".
Novinarka Tamara Nikčević, koja je pročitala tekst deklaracije nakon panela "Proces" i "Hajka" na konferenciji koju su organizovali Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazala je da su ovaj dokument potpisali pisci, novinari, advokati, intelektualaci iz Ukrajine, Turske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbjelorusija-na-jadranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U nastavku je Deklaracija:
"Pozivamo Tužilastvo Crne Gore da prestane sa nezakonitim postupanjem prema građanin Milivoju Katniću, da poštuje Ustav i zakone Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje su dio crnogorskog prava.
Slučaj Milivoja Katnića predstavija flagrantno i besprizorno kršenje ljudskih prava. Arbitrarno, selektivno i revanšističko postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uključujući i samog glavnog specijalnog tužioca, vrhovnog državnog tužioca, kao i Tužilačkog savjeta, predstavlja negaciju svih postulata i principa zakonitog, profesionalnog i nepristrasnog postupanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.2309%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcirgic-nema-nijednog-kriticara-vlasti-koji-nije-zrtva-besprizornih-demonizujucih-tekstova-u-medijima-koje-kontrolise-vlast&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od strane nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen.
Očekujemo i zahtijevamo da se protiv Milivoja Katnića konačno podigne optužnica, ukoliko je SDT uopšte u stanju da to učini, ili da se konačno odustane od ovog postupka, koji ima sve karakteristike politički montiranog procesa, sa motivima koji ukazuju i na revanšizam i ličnu osvetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5874%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlahovic-zahtjev-soskica-iskaz-nezakonitog-odnosa-sdt-a-prema-medijima-korac-u-slucaju-katnica-ima-psihicke-torture&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očekujemo, takođe, i zahtijevamo da SDT prestane sa targetiranjem i žigosanjem novinara, pisaca i javnih djelatnika koji izvještavaju o ovom slučaju i o nezakonitom postupanju SDT. Slobodno i kritičko sagledavanje i komentarisanje rada crnogorskog tužilaštva i pravosuđa doprinosi vladavini prava i pomaže izgradnji pravne države. Hajka na novinare i medije od strane tužilaca ukazuje na ozbiljne anomalije, sa teškim i opasnim posljedicama po državu Crnu Goru i sve njene građane."

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

"Katnića pustiti da se brani sa slobode, SDT konačno da podigne optužnicu ukoliko je uopšte u stanju da to učini"

Optužnica protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića poslije šest mjeseci još nije podignuta, što govori o najgrubljem kršenju njegovih osnovnih ljudskih prava - istakao je predsjednik Crnogorskog helšinskog odbora Miodrag Vlahović.
On je, na panelu "Hajka" na Međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, rekao i da je zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića prema Pobjedi, kojim traži da se dostavi spisak svih tekstova koji su vezani za Zorana Lazovića i Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, iskaz neprofesionalnog i nezakonitog odnosa SDT-a prema medijima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Takva komunikacija nije takva da se dobiju podaci, nego se radi o eklatantnom pokušaju da se zastraši, da se targetira, da se izvrši brutalni pritisak na slobodu javne riječi, na medije i istraživačke novinare koji bi mogli doći na "suludu ideju" da pišu o ovom slučaju. Ta vrsta intervencija SDT-a je sve samo nije profesionalna, sve samo ne zakonita, nema nikakve veze sa postupkom i procesom kao takvim - rekao je Vlahović.
CHO će, kako je dodao, nastaviti svoju misiju direktnog, javnog, neposrednog bavljenja ovim slučajem zato što, kako je istakao, nije vezan samo za ličnost Katnića, već je paradigmatičan za odnos prema svima koji se korektno, odgovorno i pošteno bave svojim poslom, a "na ovaj ili onaj način" su se zamjerili novoj vlasti.
Predsjednik hrvatskog PEN centra Tomica Bajsić rekao je da je ovo što se dešava u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini pokušajem odvajanja entiteta Republika Srpska, opasno za sve zemlje bivše Jugoslavije za koje, prema njegovim riječima, neće biti mira dok ne uđu u Evropu sa svojim granicama.
<h2>"'Državni udar' bio organizovani puč"</h2>
Srpski političar i psiholog prof. dr Žarko Korać ocijenio je da u slučaju Katnića ima psihičke torture.
- Katnić ima svoju profesionalnu biografiju, ali nema nikakve sumnje da će njegovo suđenje za pokušaj puča 2016. godine biti centralni dio njegove biografije zato što je to jedan od odlučujućih trenutaka u istoriji Crne Gore - rekao je Korać.
On smatra da to jeste bio organizovani puč.
- U njemu jeste učestvovala ruska obavještajna služba i u njemu je učestvovao i dio ljudi iz Srbije. Sasvim je druga tema što se u jednom trenutku pokazalo da je to batina koja ima dva kraja - kazao je Korać.
Dodaje da Katnića ne ganjaju kao ličnost, nego kao simbol predmeta iz kog je jedan od optuženih sada predsjednik Skupštine Crne Gore.
- U ovom slučaju Katnića imate jedan od najružnijih motiva - osvetu. Ne radi se samo o emocijama ovih na vlasti, nego o strahu da bi se prethodnici mogli vratiti na vlast - naveo je Korać.
Komentarišući to što se dio prijedloga za produženje pritvora odnosi na to što je Katnić razgovarao sa eminentnim novinarima upitao je je li on rob.
- Sloboda govora je osnovno ljudsko pravo. Ljudi u zatvoru koji su optuženi imaju pravo da pričaju sa kim god žele, a protiv njega čak nije podginuta ni optužnica. Ovo što se dešava je ubjedljivi dokaz da Crna Gora ne ide u dobrom pravcu, ali to je na građanima da odgovore sebi na to pitanje - istakao je Korać.
U Crnoj Gori će se, prema njegovim riječima, pokazati da imamo kukavičku i jako slabu vlast.
- Kao na vjetru, da li će ostati, neće, koja se boji da će stara vlast da se vrati, pa će preko Katnića da pokažu kako je prethodna vlast kriminalna. Od toga neće biti nikakve koristi, ali na ovakav način pokušavati da ostvariš političke poente, ali i ovoliko se bojati da ćeš i ti sići s vlasti, a ovo ostavljaš kao političko nasljeđe, nije pametno - zaključio je Korać i dodao da je "jako opasno igrati se s ljudskim dostojanstvom".
<h2>Politička i identitetska kriza</h2>
Hrvatski novinar Vlado Vurušić ocijenio je da se Crna Gora, nažalost, ponovo nalazi u velikoj političkoj i identitetskoj krizi kroz kakve je već prolazila, posebno u posljednjih sto godina.
- Crna Gora je sada pod velikom udarom otvoreno prosprskih i proruskih opcija koje joj rade o glavi i koje, ako već od nje ne mogu stvoriti "Srbiju na moru", pa onda od nje da naprave srpsku Bjelorusiju - naveo je Vurušić.
Crna Gora malo više liči na ono što se događa u Gruziji, odnosno da Vučić prema Putinovom receptu u toj državi želi Crnu Goru izolovati od evroatlantskih integracija, izolovati je od saveznika i susjeda koji bi joj mogli pomoći na putu prema Evropi, gdje Crna Gora, kako je naveo, sigurno pripada.
- Nažalost, Crna Gora je zapravo na neki način Gruziji najsličnija zahvaljujući sadašnjoj vlasti, jer imamo situaciju da u Crnoj Gori postoji politički progon neistomišljenika, što potvrđuje da je Crna Gora pod velikim udarom i da je njen opstanak kao države i nacije u pitanju - istakao je Vurušić.
<h2>Sloboda</h2>
Srpski političar Nenad Čanak kazao je da je pendrek na kome piše pravda ono o čemu danas razgovaraju.
- Sloboda, a to je riječ koja se stalno pominje, nije besplatna, nije jeftina, može da bude skupa toliko da je nikad ne dočekamo, ali je nikad neće biti ako na njoj ne radimo - rekao je Čanak.
Novinar, pjesnik, prevodilac i prozaist Ahmed Burić naveo je da se zahvaljujući Katniću 2016. nije desio puč.
- Na Balkanu ne postoji dobro djelo koje neće biti kažnjeno. Tehnički gledano, vanjska politika srpske hegemonije napravila je veliki broj grešaka u prethodnih 30 godina. U Hrvatskoj su od 12 odsto Srba pali na ispod tri odsto,. U BiH su izgubili tamo gdje su bili glavni i tamo gdje je bilo najbolje, a to su dolina Neretve i Sarajeva, a jedina stvar gdje su profitirali, zbog nesposobnosti BiH da se odupre, jeste da su dobili polovinu Bosne - Republiku Srpsku. To je jedina teritorija u Evropi gdje ulice, škole, trgovi i obdaništa možete nazivati imenima ratnih zločinaca i da vam zbog toga ne spadne dlaka s glave - istakao je Burić.
Smatra da ako Katnića zadrže u ovom statusu, bez mogućnosti imanja normalnih uslova suđenja i validne optužnice, biće to uvod u završetak procesa kojim je Crnoj Gori namijenjena sudbina Republike Srpske.
<h2>Od heroja do mučenika</h2>
Crnogorski novinar, pisac, scenarista, režiser, producent, antiratni aktivista i borac za ljudska prava Šeki Radončić kaže da svi znaju da je hajka na Katnića krenula 2016. kada je spriječio puč.
- Do tada je on bio heroj kada je procesuirao Svetozara Marovića. On je u tom trenutku slavljen i hvaljen, od Zapada, nevladinog sektora i medija. No nakon 2016. počinje brutalna hajka i princijepelni Katnić postaje meta zapadnog faktora, srpske i ruske propagande, medija i nevladinog sektora. To je taj puta od heroja da mučenika - rekao je Radončić.

Radončić: Hajka na Katnića krenula 2016. godine; Vurušić: Crna Gora pod velikim udarom

Na potpunu ogoljenost vlasti da se brutalno obračunaju sa svojim kritičarima, ta vlast odgovara demogoškim diskursom o približavanju Crne Gore Evropskoj unije, o boljem standardu, evropskim vrijednostima i tako dalje, dok na čelu jedinoga državnoga univerziteta u Crnoj Gori, na sramotu crnogorske akademske zajednice, stoji čovjek koji je prije nekoliko godina javno izlagao o potencijalu Srpske pravoslavne crkve za širenje malignog ruskog uticaja i utapanju Crne Gore u sferu Putinovog uticaja - ocijenio je predsjednik crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić.
On je, na panelu "Proces" na Međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazao da crnogorske institucije, prije svega univerziteti i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, nijesu njegovale ni kritičko mišljenje, niti razvijale svijest o evropskim vrijednostima kojima je stremila Crna Gora.
- Mogao bi PEN centar kao druge institucije da zažmuri na povampireni fašizam u kojem se guši crnogorsko društvo i ograničiti svoj rad samo na promociju knjiga i pisaca. Time bi kolaborantski ignorisali stvarnost koju živimo. Međutim, crnogorski PEN centar osnovan je devedestih godina kao odgovor grupe pisaca i intelektualaca na šovinističku politiku Slobodana Miloševića, a onda se u postreferendumsko doba obonovljenih evropskih vrijednosti aktivnosti PEN-a prilično uglasle, jer se u obnovljenoj državi očekivali da će dotadašnji neformalni emancipatorski rad nastaviti novoosnovane ili kadrovski obnovljene institucije.Zato je u jeku litijaškog pokreta obnovljen rad crnogorskog PEN centra kako bi nadomjestio umukli glas crnogorskih institucija koje su četiri godine upregnute u šovnističku politiku Beograda i Mosvke - naveo je Čirgić.
<h2>Zaštita slobode govora</h2>
Jedan od osnovnih ciljeva je zaštita slobode govore i zato su, kako je kazao, među organizatorima susreta. Posljednjih godina, koliko god ograničen bio rad jednog PEN centra, trude se da ukažu na brutalno kršenje ljudskih prava ne samo njihovih članova, nego i javnih djelatnika koji su meta vlasti zbog javne kritike te vlasti.
- Tako je bivši premijer Dritan Abazović sa skupštinske govornice mahao fotografijom uglednog pisca Milorada Popovića pred kamerama prije dvije godine, zbog bunta na Cetinju prijetilo se višemjesečnom robiju potpredsjedniku PEN-a Sretenu Vujoviću, tužiteljka je pokrenula postupak pred sudom protiv Bobana Batrićevića zbog citiranja skaradnih izjava velikodostojnika SPC kojima se veliča Putinova Rusija i slave ratni zločinci iz Drugoga svjetskoga rata, lutka sa likom Andreja Nikolaidisa spaljena je na hercegnovskom karnevalu i to zato što je kritičar vlasti - rekao je Čirgić.
Nema nijednog kritičara vlasti koji, kako je istakao, nije u kontinuitetu žrtva besprizornih, demonizujućih tekstova u medijima koje kontroliše vlast.
- U pronalaženju osnova za produženje pritvora Katniću, uslužno tužilaštvo koristi se neviđenim mjerama, pa mu se na teret stavlja i to što je komunicirao sa uglednim crnogorskim novinarima i piscima, koji se i sami tako sofisticirano optužuju za veze sa navodnim kriminalcima - rekao je Čirgić.
Osnivačica i predsjednica Helšinskog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da je nova vlast za vrlo kratko vrijeme uspjela da promijeni krvnu sliku Crne Gore i da zarobi cijelo društvo.&nbsp;
- U tome je učestvovala partija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i posebno Srpska pravoslavna crkva. Najupečatljiviji primjer je svakako tužilac Katnić koji se već duže vrijeme bez pravnog osnova drži u pritvoru. Glavni je razlog je što je osudio sve oni koji su bili involvirani u državni puč 2016. Može se s razlogom tvrditi da je on svojevrsni politički zatvorenik čija su elementarna ljudska prava dovedena u pitanje - istakla je Biserko.
U ovome su, kako dodaje, stradali i mnogi novinari koji su se kritički odnosili prema vlasti.
- Oni su izloženi različitim medijskim kampanjama. Većina medija u Crnoj Gori je pod kontrolom Beograda, tu stradavaju ljudi koji glasno postavljaju pitanja i čiji zdrav razum iziskuje otpor takvoj vlasti. Posljednji izbori u Podgorici i Kotoru pokazuju da se taj otpor mijenja i da je pitanje vremena kada će se Crna Gora vratiti na put kojim je krenula - ka Evropi - smatra Biserko.
<h2>Hibridni rat</h2>
Srpski političar i advokat Aleksandar Olenik rekao je da u Srbiji nema ovoliko vidljive političke protivnike, ali da ima puno aktivista koji rade strašno značajne stvari na terenu.
- Oni se optužuju za napad na ustavno uređenje, jer pozivaju na protest, a onda slijedi oduzimanje telefona, pritvaranje, pretresanje. Suštinski to je isto što se dešava u Crnoj Gori, samo na drugi način. Crvena linija podjele je članstvo Crne Gore u NATO-u i to je cilj nas manjine u Srbiji da ako želi da opstane i postane moderno društvo mora prvo da postane članica NATO-a, pa onda Evropske unije, jer nam je bezbjednost ugrožena - rekao je Olenik.
U ovom trenutku, prema njegovim riječima, nije ugrožen teritorijalni integritet, baš zbog NATO-a, ali je suverenitet Crne Gore u velikoj količini doveden u pitanje, jer se, kako je kazao, najvažnije odluke ne donose u državnim organima u Crnoj Gori nego u Beogradu.
- Jer oni koji vladaju ovdje idu po mišljenje u Beograd i u Srpsku pravoslavnu crkvu - naveo je Olenik.
Kosovski političar i advokat Azem Vlasi poručio je učesnicima konferencije da dok bude ljudi poput njih, dok bude slobodnih intelektualaca, novinara, onih koji dižu glas protiv nepravde, pritisaka koji se vrše sa strane ili iznutra na suverenitet, nezavisnost, dostojanstvo i integritet Crne Gore, ima nade za Crnu Gori i za sve njene građane.
- Očigledno je, svi to vidimo i sa strane, da se protiv Crne Gore vodi svojesvrstan hibridni rat. Crna Gora je pod pritiscima svega spolja i iznutr akoji bi da je devastiraju, da dovode u pitanje njenu bezavisnost i integritet. Maltretiranje ljudi poput ovoga što se čini Milivoju Katniću, pritisak na slobodne novinare da oni ućute, kampanja protiv ljudi iz politike koji su bitno doprinijeli obnovi nezavisnosti i državnog suvereniteta Crne Gore.. Nadam se da dok bude ljudi poput vas, a ima i ih i u regiji, takve snage neće uspjeti u svojim nakanama. Mi na Kosovu pažljivo pratimo što se događa u nama prijateljskoj Crnoj Gori - rekao je Vlasi.
<h2>Zajednički cilj - odgovornost</h2>
Humanitarni aktivista Vlado Bogdanić rekao je da mu je jako važno izraziti solidarnost i poštovanje uz rečenicu koju dijeli sa ljudima u nevoljama ovog tipa.
- Mislim pritom na ono što se dešava u Bjelorusiji. Dio ovoga što ću reći posvećujem Mariji Kalasnikovoj, koja je bez legitimnog procesa osuđena na 10 godina robije u toj državi. Parafraziraću Albera Kamija koji je rekao da se bijeda ovog vijeka ogleda u tome da je do juče trebalo opravdavati nedjela, da od danas dobra djela - naveo je Bogdanić.
Dodaje da kad god se ljudi okupljaju oko neke istinite, važne situacije, ali kad se krene onda se ne smije samo početi nego izgurati stvari do kraja.
- Biti sa vama je privilegija, ali izboriti se za ono što je zajednički cilj - a to je odgovornost - lako je početi, a puno teže nastaviti - kazao je Bogdanić.
Obećao je da će sa svoje strane sve što zna staviti na raspolaganje svima i posebno najugroženijima.
- Ovo što će se okončati deklaracijom ne smije ostati unutar ovog kruga, ovo je par ekselans evropski događaj. Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti - ocijenio je Bogdanić.
Smatra da je ovo ozbiljna nevolja s obzirom na odnos snaga, vrijeme i kontekst i to da "veliki vrlo često gledaju na ovo kako gledaju".
- Važno je vrlo ono što ljudi sami naprave. Važno je onome što ćemo mi učiniti. To me naučilo proteklih 50 godina. Ako se sam postaviš kreativno, duhovito, angažirano, dugačije će te cijeniti - kazao je Bogdanić.
Hrvatski advokat Ante Nobilo rekao je da je, nakon što je dublje ušao u kazneni postupak protiv Katnića, njegov čvrsti zaključak da se radi o montaži tužilaštva i da ne raspolažu bilo kakvim dokazima protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca.
- Što reći o postupku u kom nijedan svjedok koje je tužilaštvo predložilo i saslušalo ne tereti Katnića. Ne ulazeći u analizu samog predmeta, kao ilustraciju koja odlično ocrtava karakter ovog kaznenog postupka, ispričaću vam razloga zbog kojeg se drži u pritvoru - opasnost od bijega i opasnost od dovršenja krivičnog djela. Kod prvog razloga navodi se da je Katnić povezan sa Zvicerom, šefom kavačkog kriminalnog klana, koji je i sam u bijegu, koji ima logistiku i koji bi Katniću mogao pomoći u njegovom bijegu iz Crne Gore. Kod drugog razloga navodi se da je Katnić prijetio tom istom Zviceru da će ga ubiti ako on ubije jednog njegovog policajca, pa je zbog sprečavanja ubistva Zvicera njega potrebno držati u zatvoru - naveo je Nobilo.
<h2>"U avgustu 2020. smo imali moždani udar"</h2>
Crnogorski advokat Nikola Martinović kazao je da je gungla koja se danas zakotrljala biti lavina u sljedećem periodu, koja će prekinuti u budućnosti mogućnost da se u Crnoj Gori dešavaju postupci kakvi se danas vode protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.&nbsp;
- Kako sam pravnik i moje obrazovanje je pravničko, moj um je struktuiran da misli pravnički, reći ću da pravo i pravda su uvijek odraz društva, a ovi postupci protiv Katnića i Lazovića govore da smo mi danas društvo bez slobode i zato nemamo predstavnika ni vlasti ni institucija, jer se oni za svoje karijere boje. A bojati se za svoju karijeru je i odraz ličnosti i situacije u kojoj se nalazite - ocijneio je Martinović.
Protiv Katnića se, prema njegovim riječima, ne vodi postupak zbog onoga što je napisano u narebdi za sprovođenje istrage.
- Mozaik događaja od 2016, od čuvenog pokšaja državnog udara, pokazuje da su korijeni tog postupka u 2016. godini. Svi pravnici koji se bave krivičnim pravom znaju da državni udar nije krivično djelo. Pokušaj državnog udara je krivično djelo, a ako državni udar uspije onda su zavjerenici vlasti i niko sebe ne goni. Pokušaj državnog udara kada je spriječen predstavlja krivično djelo, kada je završen on je onda najčešće oslobođenje, kako ga državna vlast predstavi - rekao je Martinović.
U avgustu 2020. smo, prema njegovim riječima, moždani udar od kojeg se Crna Gora još nije oporavila jer svi vide što radi vladajuća većina.
- Mi smo država u kojoj je premijer bio Dritan Abazović za kojeg postoji pravosnažna odluka da je u vrijeme kada je bio predsjednik Vlade vršio diskrimaciju osoba koje se osumnjičene za neko krivično djelo. Nemate premijera u Evropi za kojeg je insitucija sistema rekla da diskriminiše ljude - kazao je Martinović.
Govoreći o formalnoj otpužbi protiv Katnića naveo je da mu se na teret stavlja da je dozvolio, sa Lazovićem, da dvije osobe za koje se smatra da imaju kriminalne aktivnosti - Belivuk i Miljković - dolaze u Crnu Goru i da oni to dozvoljavaju.
- Zaboravlja se i previđa se da je zbog tog događaja protiv Katnića i Lazovića bila podnijeta krivična prijava, da je razmatrana i da je nadležni tužilac iz tužilaštva, žena je bila tužilac, odbacio to. Prijava je išla po kontroli u Vrhovno državno tužilaštvo i tamo je potvrđeno. Odluka je jednom raspravljena i to na način da tu nema kriminalnog djela. Žena koja je takvu odluku donijela bila je pod pritiskom, hrabro je dala iskaz i nije odstupila od svog stava, i sada svako treba da se pita o čemu se tu radi. Oni koji su donijeli odluku da nema krivičnog djela stoje pri tome, te institucije su i dalje na neki način žive, ali se njihove odluke ne poštuju. Tužilac Šoškić iako ima odluku Vrhovnog državnog tužilaštva i svoje koleginice o istom slučaju, bez novih dokaza, vodi istragu i tamniči i Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Svemu tome uzrok je njihova aktivnost oko slučaja "državni udar" - istakao je Martinović.
<h2>"Istina ne može biti isključena"</h2>
Treba, prema njegovim riječima, imati na umu da tužilaštvo ne posjeduje nijedan dokaz da su Miljković ili Belivuk izvršili za vrijeme boravka u Crnoj Gori bilo kakvo krivično djelo.
- Naprotiv, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori bili su opservirani od crnogorske policije i u tom trenutku, gle čuda, na njih je spreman atentat. Crnogorska policija je u to vrijeme uhapsila osobe koje današnje tužilaštvo takože goni za namjeru ubistva Belivuka i Miljkovića. Ne treba zanemariti kontekst vremena u kom su njih dvojica boravili u Crnoj Gori. Oni dolaze iz Beograda, Beograd ih ne zadržava iako su na popisu bezbjednosno-interesantnih lica, ali u vrijeme kada dolaze u Crnu Goru niko u Srbiji ne pokreće postupak protiv Belivuka za krivična djela za koja je danas osumnjičen - naveo je Martinović.
Smatra da je Belivuk iz Beograda poslat u Crnu Goru kako bi ovdje bio likvidiran, kako mu se ne bi sudilo u Srbiji za ono za šta mu se danas sudi, a to su vrlo teški zločini.
- Suđenje nije problematično, problematično je ono što Belivuk govori, a on iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti u Srbiji. On govori o sprezi navijačkih grupa i vlasti. Ničega od toga ne bi bilo da je Belivuk tada kada je došao u Crnu Goru likvidiran. Naravno da bi bilo manje nevolja za srpsku vlast. Sve ovo može voditi zaključku da je dio uticaja i želje da se Katnić skloni iz društvenog života, a očigledno i sa lica zemlje, dirigovan iz Beograda. Nemojte zaboraviti da je protiv Katnića pokrenuta hajka prije krivičnog postupka - ocijenio je Martinović.
Njegovo vjerovanje je da istina može biti zanemarena, ali da ne može biti isključena.
- Istina o kojoj sam vam govorio doći će na naplatu. Oni koji to danas to ne vide osjetiće u budućnosti. Kao što Slobodan Milošević ili Radovan Karadžić nikada nisu mogli vjerovati da će završiti u Hagu, a završili su tamo. Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u Crnoj Gori od 1948. godine - zaključio je Martinović.
Hrabrost, kako dodaje, treba da bude dio svakoga od nas.
- Treba da kažemo istinu, ma koliko u nekom trenutku to bilo teško - poručio je Martinović.
<h2>Pozornost međunarodne zajednice</h2>
Dobitnica Nobelove nagrade za mir i advokatica za ljudska prava u Ukrajini Oleksandra Vjačeslavivna Matvičuk rekla je da međunarodna zajednica pomno prati slučaj Katnića.
Predstavnica Amnesti internešenala Elifa Kriještorac ocijenila da nema ništa plemenitije od sastajanja u ime zaštite ljudskih prava i stati iza čovjeka kome su ta ljudska prava osporena.
- Ljudskim pravima, pa iako jasno definisana, još nedostaju neki elementi koji u pravnom smislu nisu baš adekvatni ili su definisani kao apstrakcija - navela je Kriještorac.

Martinović: Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u CG od 1948; Bogdanić: Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar će 9. oktobra organizovati međunarodnu konferenciju pod nazivom "Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori”, u PR Centru.
Događaj se može pratiti <a href=" https://youtube.com/live/kwh5yB-n7-g?feature=share">uživo</a>.

Portal ETV

1084x550

Međunarodna konferencija "Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori" u srijedu

Nagradu za najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim", a povodom Međunarodnog dana maternjega jezika, dobili su Lazar Pejović (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Leo Ljucaj (JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Marko Radević“ Podgorica) i Darinka Račić (JU Gimnazija „Panto Mališić“ Pljevlja).
Fakultet za crnogorski jezik i književnost tradicionalno obilježava Međunarodni dan maternjega jezika raspisivanjem konkursa za najbolji esej crnogorskih srednjoškolaca.&nbsp;
Kako je saopšteno iz FCJK.a, pristiglo je stotinjak radova iz 15 srednjih škola.&nbsp;
- S radošću ističemo da je za veliki broj učenika ova tema bila podsticajna da svoja razmišljanja, ideje i iskustva literarno oblikuje. S obzirom na više kriterijuma prema kojima su vrednovi tekstovi, žiri je nagrađene rangirao ovako:
Druga nagrada: Dobra Rutović (JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica), Vasilije Ćetković (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) i Lahira Halilović (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje);
Treća nagrada: Lazar Popivoda (JU Gimnazija Cetinje), Staša Petrović (JU Gimnazija „Niko Rolović“ Bar) i Minja Stojadinović (JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Marko Radević“ Podgorica);
Posebna nagrada za umjetničko nadahnuće: Sofija Stijović (Srednja mješovita škola Andrijevica), Mesua Kalač (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Katarina Radović (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Malik Hadžić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Teodora Šćekić (JU Gimnazija „Panto Mališić“ Berane), Nerma Tahirović (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Mia Banović (JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi), Velida Klimenta (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje);
Posebna nagrada za stil: Ajsela Kandić (JU Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav), Ksenija Vojvodić (JU Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad), Anastasija Mićović (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), Mesua Kalač (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Andrea Radulović (Srednja stručna škola Bijelo Polje), Petra Gavrić (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica);
Posebna nagrada za kreativnost: Martina Marković (JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi), Amira Kačar (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje), Hajrija Dacić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Dragana Muratović (JU Srednja stručna škola Cetinje), Zana Krcić (JU Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav), Hana Murić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Mirko Ćinćur (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić); Ksenija Sarić (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) i Hana Murić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje).
Posebna nagrada za pismenost: Merjem Ramović (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje), Ena Radoičić (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), J. Jovićević i L. Tošić (JU Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“ Podgorica), Martin Marković (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) - navodi se u saopštenju.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost čestita nagrađenim učenicima i njihovim mentorima, svima koji su učestvovali zahvaljuje na doprinosu da &nbsp;konkurs bude potpuniji.

FCJK nagradio najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim": Prvu nagradu dobili Pejović, Ljucaj i Raičić

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, poručio je da je završnica pregovaračkog procesa ušla u fazu u kojoj se više ne govori o ambicijama, već o odgovornosti, kredibilitetu i institucionalnoj zrelosti države. U razgovoru za Portal ETV, Zenović je jasno, argumentovano i bez zadrške ukazao na domete dosadašnjih rezultata, ali i na obaveze koje stoje pred Crnom Gorom do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. <h2>Od ambicije do kredibiliteta</h2> Zenović je rekao da je još prije godinu dana, ideja da Crna Gora za šest mjeseci dobije IBAR, a zatim u jednoj godini zatvori deset pregovaračkih poglavlja, zvučala politički nemoguće. “Danas je to činjenica. Upravo zato pitanje da li je realno da Crna Gora završi sve obaveze i zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja 2026. više nije pitanje ambicije, već kredibiliteta i kontinuiteta.“ Podvukao je da proces pristupanja nikada nije bio puka administrativna vježba, već duboko politički i institucionalno zahtjevan proces. “Zatvaranje pregovaračkih poglavlja predstavlja političku odluku, zasnovanu na detaljnim tehničkim procjenama, koju formalno potvrđuje Evropska komisija, a jednoglasno odobravaju države članice. Upravo zato Crna Gora danas vodi pregovore paralelno u svim oblastima, s jasnim ciljem – da pred svaku međuvladinu konferenciju ima spreman, vjerodostojan paket poglavlja za političko zatvaranje”, naveo je on. <h2>Rezultati koji potvrđuju institucionalnu zrelost</h2> Istakao je da je do sada privremeno zatvoreno 13 od ukupno 33 poglavlja, uključujući Poglavlje 32 – Finansijski nadzor i Poglavlje 5 – Javne nabavke, oba iz Temeljnog klastera, naglašavajući njihov sistemski značaj. “Riječ je o oblastima koje direktno mjere sposobnost države da upravlja javnim finansijama, obezbijedi transparentnost i spriječi sistemsku korupciju. Njihovo zatvaranje nije simbolično – ono potvrđuje institucionalnu zrelost sistema i spremnost za završnu fazu pregovora”. <h2>Vladavina prava ostaje centralna osa pregovora</h2> Zenović je posebno istakao da su poglavlja iz Temeljnog klastera i dalje ključna osa pregovora. “Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost i dalje su centralna osa pregovora i ostaju pod pojačanom pažnjom do samog kraja. Ovdje se ne broje zakoni, već rezultati: nezavisno i efikasno pravosuđe, borba protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, zaštita temeljnih prava i sloboda medija – i bilans rezultata pravosnažnih presuda, dakle potvrda da sistem vladavine prava funkcioniše”.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221150212_b408e089a99ef68678a7fd8acec4e7ba1f49acf68c78c9c718e86b3fa41a33ed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260221150212_b408e089a99ef68678a7fd8acec4e7ba1f49acf68c78c9c718e86b3fa41a33ed" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Crna Gora i EU"></figure>  <h2>Najzahtjevnija poglavlja: administrativni i finansijski izazovi</h2> Govoreći o tehnički i finansijski najzahtjevnijim oblastima, Zenović je rekao da je riječ o ozbiljnim i dugoročnim obavezama države. “Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene i Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika su poglavlja koja ne traže samo političku volju, već ozbiljne administrativne kapacitete, stručnost, dugoročna ulaganja i dosljednu primjenu evropskih standarda u praksi – od upravljanja otpadom i voda, do kontrole lanca hrane i pitanja javnog zdravlja”. <h2>Puna primjena evropske pravne tekovine</h2> Zenović je podvukao da jedan od ključnih izazova završnice pregovora ostaje prevođenje i puna primjena pravne tekovine Evropske unije, uz jačanje administrativnih kapaciteta na svim nivoima. “Riječ je o procesu koji ne završava usvajanjem propisa, već njihovim razumijevanjem i primjenom u svakodnevnom radu institucija. Uprkos složenosti tog zadatka, uvjeren sam da će i ovaj segment procesa biti u potpunosti adresiran kroz institucionalno jačanje, ciljanu tehničku podršku i jasnu političku odgovornost”. <h2>Politički momentum i završnica procesa</h2> Govoreći o političkom kontekstu, istakao je da se dodatni zamah očekuje tokom predsjedavanja Kipra, a potom Irske Savjetom EU, uz jasnu poruku iz Brisela. “Ne traži se formalno zatvaranje poglavlja, već trajna, održiva i nepovratna primjena reformi. S druge strane, svijest svih 27 država članica o važnosti evropske budućnosti Crne Gore, ne samo za nas nego i za region i za samu Evropsku uniju, mora biti unisona”. Na kraju je Zenović naglasio da Crna Gora danas ima kapacitet da u toku ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i do kraja 2026. ispuni sve obaveze za članstvo. “Ali završnica procesa zahtijeva najviši stepen odgovornosti. Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade niti jednog mandata – one su test zrelosti institucija, političke kulture i sposobnosti države da preuzme punu odgovornost ravnopravnog članstva u Evropskoj uniji”, zaključio je Zenović u razgovoru za Portal ETV.

Zenović za Portal ETV: Sva poglavlja mogu biti zatvorena ove godine - 2026. je test zrelosti države

Za Portal Analitika piše: Bojan Đuranović
Ima taj jedan snimak koji se ovih dana „vrti” društvenim mrežama, a na kojem se žena-četnik pretvara u ženu-fašistu, ako tu ima bilo šta u bilo čega da se i pretvara. Viče Vesna Bratić, na tom snimku, u kameru izlivajući najgori oblik mržnje, šovinizma i fašizma prema pripadnicima Muslimana, Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori. Viče, i u tom delirijumu nošena onim što zbilja osjeća, zaboravlja da je žena, profesorica Univerziteta, ministarka... Zaboravlja jer mržnja nema ni pol, ni zanimanje, ni funkciju. Mržnja je mržnja i kao takva je ogavna i banalna, kako je o njoj govorila velika Hannah Arendt, i sasvim je nebitno ko je čini i izgovora.
„Ne rađa se žena — ženom se postaje“ - Simone de Beauvoir
No, na tom snimku koji je trebao svima da jasno pokaže đe smo zagazili 2020. su, osim Bratić, bila i dva lika pod maskama. Maske su tu bile zbog korone, da ne pomislite da su i oni neki kriminalci.&nbsp;
Maskirana gospoda su Milojko Spajić i Jakov Milatović, tadašnji nešto, a sadašnji premijer i predsjednik države. Tu su da daju podršku svojoj istomišljenici u njihovom zajedničkom cilju dehumanizacije svih nepravoslavaca u Crnoj Gori. Kažem zajedničkom jer kako tada, tako ni dan danas, nijedan od njih dvojice se nisu ogradili, kritikovali ili na ma koji način pokazali da su im one riječi Vesne Bratić zasmetale. Jer, što bi rekao Ustav Crne Gore: Predsjednik države je predsjednik svih građana Crne Gore, osim ako ne odluči i osjeća drugačije.
A očigledno da osjeća, jer da nije tako ne bi se javno založio da gore pomenutu kao predsjednik države amnestira. Ono šta je zaboravio, a niko mu nije ni rekao, jeste da se ne može amnestirati osoba koja još uvijek nije osuđena. Ili to možda predsjednik Milatović zna nešto što mi ostali ne znamo, možda on ima informaciju da će biti osuđena pa, veli, da ja to pomilujem na vrijeme jer ko zna kakva vremena dolaze, a onih pet godina mandata proleće kao dlanom o dlan.
Osim ukoliko Milatović ne smatra da je trebao abolirati od svake odgovornosti jer je žena? A taj narativ nije samo njegov, postao je to zajednički PR tekst koji bjesomučno ponavljaju svi, od njega, preko predsjednika Skupštine, političkih lidera pozicije, anti-novinarskih medija, pa sve do onih, svih, sedmoro iz njene Ujedinjene Crne Gore, koji su došli da se presmiju ispred Tužilaštva i tako daju bezgraničku podršku svojoj, osmoj, članici partije.&nbsp;
Ono što je svima zametalo i šta su svi zajednički kritikovali, svi osim Spajića koji je u Dubaiju pa nije još stigao, jeste baš taj momenat kako se neko usudio da hapsi ženu i profesorku, kao i to da je u određivanju pritvora odlučivala sutkinja Suzana Mugoša. Ono što velikim zaštitnicima ženskih prava i sloboda, i vaskolikim borcima za pravdu, nije zametalo jeste kada su se na isti način hapsile druge žene, no te druge žene su bile samo žene, ne i žene-četnici. A, Suzana Mugoša, nije bila nimalo sporna kada je odlučivala o pritvorima Vesni Medenici, Ranku Uboviću, Aleksandru Mijajloviću... tada je bila ok, sada odjednom nije. Dosljedno, nema šta?
Ako je žena Vesna Bratić, po svojoj volji i želji, i žena-četnik Vesna Bratić, zašto ona ista ne bi, po volji i želji tužilaštva mogla biti i Vesna Bratić žena-kriminalac. Ili, da iz svega ovoga izbacimo ovo žena, jer ne igra ama baš nikakvu ulogu u tome da li je počinila ili ne krivično djelo.
Od svih ovih glasnogovornika koji žele da joj se stave u zaštitu, za sada samo glasnogovorništvom, niko nije objasnio zbog čega bi je njen pol ili, često pominjana, akademska titula abolirali od bilo čega. Ili, prosto znaju šta je i kako radila pa im je to jedina stvar za koju mogu da se zakače.
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze podršku Vesni Bratić
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze…
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav tretman jasnim i neskrivenim izjašnjavanjem o pripadnosti srpskoj nacionalnoj zajednici.
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav…
Presumpcija ili pretpostavka nevinosti je u ovom, kao i svim ostalim slučajevima zanemarena. Jedni su je već abolirali, dok su je drugi odavno osudili. I, kažem, nije prvi put, javnost prosto tako voli. Problem je u tome što u ovome prednjače politički lideri i vršioci najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, čime smo još jednom potvrdili da ovo odavno nije ni nalik funkcionalnoj državi u kojoj se ni ne pokušava poštovati Ustav i zakoni.
I dok čekamo konkretnu informaciju zbog čega jer Bratić iza rešetaka, i zbog čega to očigledno nije nehumano, nezakonito i staljinističko otpuštanje stotina direktora osnovnih i srednjih škola, već nešto veće, sjetimo se one njene priče kako je svo znanje pokupila od svoje bake koja joj je na svako pitanje davala slične odgovore: „Sve je to zbog Kosova i korote za njim“.
A, ovo su sve samo bapske priče u državi đe su svi aperisani od odgovornosti.&nbsp;
Eh, da. Ne zaboravimo da su prekjuče trajeketu „30. avgust“ otkazala sva četiri motora. Da sam religiozan tačno bih pomislio da nam ovo nebesa daju neki znak ili se samo malo sprdaju sa nama.&nbsp;
Dogodine u ZIKS-u!!!

Bako, bako, zbog čega crnogorske žene nose lisice na rukama?

Prevoz putnika u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u drumskom i aerodromskom saobraćaju, a pad u lokalnom drumskom i željezničkom.
Podaci Monstata pokazuju da je pad prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosio 15,2 odsto, a u lokalnom drumskom 1,6 odsto, dok je rast u drumskom iznosio dva odsto, a aerodromskom 3,8 odsto.
- Prevoz robe u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u željezničkom 12,2 odsto, drumskom 2,3 odsto, ukupnom prometu robe u lukama 1,6 odsto, a pad kod prevoza robe na aerodromima 26,2 odsto - navodi se u saopštenju.
Broj pretovarenih tona u lukama u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, viši je 0,5 odsto, dok je izmanipulisanih manji 6,8 odsto.
Statističari su kazali da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom tromjesečju iznosio 86,93 hiljade, što je 10,3 odsto više u odnosu na isti kvartal 2024.
- Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom kvartalu iznosio je 8,52 hiljade, što je 4,2 odsto više u odnosu na isto tromjesečje 2024 - navodi se u saopštenju.

Tag: forum-za-zastitu-ljudskih-prava-milivoja-katnica