Potredsjednik Vlade i zamjenik premijera Aleksa Bečić odao je sinoć poštu stradalima na Cetinju objavom na društvenim mrežama, ali uz falsifikovanu fotografiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102200140_519b7ee9023fc304b2b679d7f21be170eafde5c4e3c3fe1470de6c02c8afb407.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102200140_519b7ee9023fc304b2b679d7f21be170eafde5c4e3c3fe1470de6c02c8afb407" data-rendition-name="original" width="3264" height="2645" loading="lazy" alt="Bečićeva objava"> </figure>  Uz izraze saučešća Bečić je objavio fotografiju nastalu u martu 2023. godine na kojoj u ruci drži zapaljenu svijeću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102200132_a59b96a4309cbd397c5151fd392298dc2ac7e72116a6a0df13f3cb6a85dd2b70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250102200132_a59b96a4309cbd397c5151fd392298dc2ac7e72116a6a0df13f3cb6a85dd2b70" data-rendition-name="original" width="990" height="1600" loading="lazy" alt="Objava iz marta 2023."> <figcaption>Objava iz marta 2023.(Photo: X)</figcaption> </figure>  U postu datiranom na 24. mart 2023. navodi da je toga dana u Hramu Hristovog vaskrsenja zapalio svijeću za stradale u NATO bombardovanju 1999. godine. Bečić je tako, bez ograde da se eventualno radi o ilustraciji, manipulisao javnošću i fotografiju nastalu drugim povodom primijenio u objavi o višestrukom ubistvu na Cetinju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bečić falsifikovao fotografiju za odavanje počasti žrtvama na Cetinju

Potpredsjednik Opštine Mojkovac Ivan Ašanin iz URA-e izveo je mini performans na jučerašnjoj sjednici lokalne Skupštine, na kojoj se raspravljalo o budžetu Opštine za 2025. On je izrezao sebe sa fotografije na kojoj je bio sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i predsjednikom Opštine Veskom Delićem, u znak protesta jer u državnom budžetu za 2025. nema novca za Ski centar Žarski. Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić odgovorio je da su neki tenderi u toku, neki su završeni, što kako kaže znači da novca za te projekte ima.
Ašanin je na početku sjednice SO kazao da lokalni budžet ne treba usvojiti, navodeći da je to "ponor Mojkovca".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dhn50OLa13a0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Sa dva miliona, Mojkovac ide u ponor, da vi lagano odbornici usvajate budžet, u momentu kada nema Skijališta, nema rudnika, nema zatvora, nema fabrika, jednom riječju nema radnih mjesta, a usvajamo budžet radi malih, nekih sitnih plata, to je stvarno očajnički politički pokušaj vađenja davljenika u političkom smislu riječi. Jesmo li, je li istina, pitam predsjednika Skupšine i predsjednika Opštine, kada smo bili na sastanku kod Andrije Mandića, prethodno sam zbog neraspisivanja tendera za most, reagovao i medijski, da se mora raspisati tender, da se ne smije kršiti budžet. Andrija Mandić, mislim da je to bilo u julu ili kraj juna, rekao je, moji ministri kad dođu, biće razvojnih projekata. I glede čuda nema razvojnih projekata sada u državnom budžetu. Dva miliona - naveo je on.
On je predložio da se lokalni budžet ne usvoji, već da se izglasa privremeno finansiranje, kako bi, u međuvremenu, uticali na vlast na državnom nivou da opredijeli sredstva za Mojkovac u državnom budžetu za narednu godinu. Naveo je da će URA podnijeti amandman na predlog državnog budžeta za 2025. u kojem će tražiti da se u projekte za 2025. uvrsti i Ski centar Žarski.
- Ako vi ne možete da izvršite uticaj prema NSD-u, Andriji Mandiću i ostalima, recite, nemam uticaja i u redu je - naveo je.
On je podsjetio i da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru obišao Mojkovac i ski centar Žarski, kada je kako kaže Ašanin, rekao da će biti razvojnih projekata i bio garant toga. 
- Ali, pogledajte, Andrija Mandić glasa za Hajlu, a Mojkovčanin Andrija Mandić potapa Mojkovac. Prema tome s obzirom da je Andrija Mandić zaobišao istinu, tj. u narodu se kaže lažavina, ja ću da napravim jedan performans i da isiječem sebe. Neka bude to mali doprinos i mali protest, mali protest zaista, ako usvojimo budžet, nama su ruke svezane, ne samo za ovu godinu, ne samo za amandmane ove godine, nego smo zakucali amandmane za budući budžet, što se tiče Mojkovca, ako ova većina ostane i dalje - naveo je Ašanin pokazujući fotografiju na kojoj je zajedno sa predsjednikom Skupštine i predsjednikom Opštine Veskom Delićem, koju je potom izrezao. 
Predsjednik Opštine Vesko Delić saopštio je da na sjednici rečeno mnogo neistina.
- Da je ovdje Andrija Mandić u ovoj Skupštini, meni je žao što nije ovdje pa da može da odgovori ljudima koji su ga pomenuli, da je ovdje u ovoj Skupštini sigurno bi rekao, Ivane, nemoj to da govoriš, ozbiljni smo ljudi, ozbiljno se politikom bavimo, da nećete nas na ovaj način i ovim performansima zaustaviti na evropskom putu i zaustaviti razvoj Mojkovca.
Kada je u pitanju Skijalište Crne Gore, skijalište Žarski na mojkovačkoj strani Bjelasice, konkretno još jednom precizno da odgovorim zbog građana i zbog vas. Ono što se provlači u državnom budžetu i ta priča oko 2 miliona, to nije istina. 
U državnom budžetu stoji svaki projekat koji je vezan za Skijalište na mojkovačkoj strani Bjelasice i višegodišnja investicija koja stoji Upravi za kapitalne projekte. Tenderi neki su u toku, neki su završeni, znači da novca za te tendere ima i postoji. 
I ne bi uvažene kolege iz građanskog pokreta URA podnosile amandman na državni budžet i vezale se samo za povezivanje Cmiljače i Žarskog, nego bi podnosile amandman i za ostale projekte. Što znači? Da ponovim zbog građana. U toku je tender za izgradnju bazne stanice garaža na samom lokalitetu Žarski. Kada je u pitanju put od Vragodola do Vrioca, u toku je preprojektovanje, tačnije reviduje se vrlo brzo projekat i stvoreni su uslovi da se raspiše tender. Osim jednog dijela imovinskih odnosa koji će uporedom biti rješavan. Kada je u pitanju put od Tare do Vragodola, taj putni pravac je završen, most na rijeci Tari je raspisan, tender nije prošao iz objektivnih razloga o kojima ste i vi govorili, možda je mala cijena, ali ja sam siguran i u razgovorima i upravo sa predsjednikom Skupštine, sa sigurnošću mogu reći da će taj tender proći vrlo brzo i da će biti izabran izvođač radova - naveo je Delić.
Odbornici su na kraju usvojili budžet za 2025. Za je glasalo 16 odbornika, protiv je bilo 7.
Podsjetimo, Ašanin je saopštio i krajem prošlog mjeseca da je razočaran državnim Prijedlogom zakona o budžetu za 2025, u kojem, kako tvrdi, nema projekta Ski centar Žarski.
On je tada pozvao lokalnu mojkovačku vlast da kolektivno podnese ostavku, a ako se to ne desi, najavio je da će incirati skraćenje mandata.
- Ukoliko ne podnesemo kolektivnu ostavku u lokalnoj upravi, iniciraćemo skraćenje mandata. Lično ću inicirati da do tog dođe, ako ovakvo stanje ostane sa državnim budžetom u kojem nema bitnih razvojnih projekata za Mojkovac. Nemamo moralno pravo da lokalna uprava ostane do kraja mandata i da gledamo kako Mojkovac tone, a vi oponašate lokalnu vlast, zbog ličnih i partijskih interesa centrala u Podgorici. Ja ću se sigurno distancirati od svega ovoga što se dešava - poručio je Ašanin.

VIDEO: Potpredsjednik Opštine Mojkovac izrezao fotografiju na kojoj je sa Mandićem

Klinički centar Crne Gore je pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica i sankcionisanja odgovornih - rečeno je M portalu nakon upita u odnosu na neprimjereno i neetično distribuiranje fotografije pacijenta iz operacione sale putem Vajbera.
U KCCG kažu da će bez odlaganja obavijestiti javnost o ishodu postupka koji za cilj ima sankcionisanje odgovornih.

Medicinari podijelili fotografiju pacijenta iz operacione sale, u KCCG kažu da će sankcionisati odgovorne

Imamo sreću da imamo ovako lijepu zemlju, pa nije teško da se čovjek bavi fotografijom, jer gdje god da pođe, &nbsp;od sjevera do juga, možete da nađete bilo gdje i bilo kad, inspiraciju da napravite prelijepu fotografiju - kazao je Budilniku, na Televiziji E, fotograf Luka Ratković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIDw7qdP3JiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Mislim da je jako bitno da mi, fotografi, u što ljepšem svjetlu prikažemo našu državu.Vidite i sami, da iako smo ekološka država na papiru, da to vrlo malo primjenjujemo u realnom vremenu, i na tome moramo da radimo, da bi ljudi koji dođu sa strane mogli da uživaju u prirodnim ljepotama, da nam bude sve čisto i kako treba - rekao je Ratković.
Mnogo turista, ispostavi se često, ističe Ratković, bolje poznaje Crnu Goru nego mi, građani Crne Gore, i to nije dobro.
- Oni kad dođu, bilo na jug, bilo na sjever, više mjesta znaju nego ljudi koji žive u Crnoj Gori. To je loša stvar, jer imate toliko mladih osoba, kad kažem mladih mislim na djecu, koji bukvalno ne znaju ni jedno jezero nijedan vrh, nijednu planinu, ništa ne znaju. Znaju možda osnovno Crno jezero, Skadarsko jezero, Biogradsko jezero, to što mogu da vidimo. Mi imamo toliko jezera, toliko lijepih mjesta na sjeveru države da to rijetko koja zemlja ima. Ovoliko mala zemlja koju možete da pređete sa juga na sjever, tri sata kolima, to je upravo ono što turiste privuče, jer oni ne mogu da vjeruju da mogu ujutru da se kupaju, a popodne se popnu na neki vrh, i to je ono što je privlačno i njima, a trebalo bi i nama - ističe Ratković.
Sagovornik Budilnika apelovao je na prosvjetnu zajednicu da učenike upozna prvo sa svojom državom putem izleta, pa onda, kako kaže, da se organizuju ekskurzije i van države.
Danas se fotografije mogu uređivati putem raznih alata, kaže fotograf, ali on ipak preferira realnu sliku, i ako baš mora, sa minimalnim dodavanjem efekata.
- Nijesam protivnik da se fotografija sredi na neki lijep način,ali mislim da ljudi često pretjeruju, pa kad drugi &nbsp;vide fotografiju misle da je to baš tako lijepo , a u stvarnosti potpuno drugačija slika. Treba što realniju sliku pokazati turistima, da bi znali gdje dolaze. Mi smo toliko lijepi, da nama ne treba previše uređivanja, makar ja tako mislim - zaključio je Ratković.

Ratković: Učenici bi trebalo prvo da upoznaju Crnu Goru pa tek onda da idu na ekskurzije van države

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Nosilac Podgoričke liste Andrej Milović oglasio se na mreži X nakon što je isplivala fotografija na kojoj je nosilac liste Pokreta Evropa sad i Demokratske Saša Mujović na jednom od štabova Demokratske partije socijalista održanih uoči lokalnih izbora u Podgoricu 2022. godine.
- Sinoć sam rekao da postoje dokazi da je nazivni nosilac Pokreta Evropa sad-Demokrate Saša Mujović radio izbore za Demokratsku partiju socijalista i glasao za Ivana Vukovića. Danas je Saša Mujović izjavio da je to laž, ali nakon toga izašao je jedan od dokaza – fotografija sa sastanka DPS - kazao je Milović.
On je istakao da neko laže - ili Saša Mujović ili fotografija?
- Ili kao kod Dina Merlina kod njih postoje “istine dvije” - naveo je Milović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejMilovicPG%2Fstatus%2F1831276841807515850%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1831276841807515850%7Ctwgr%5Ed4985e95e7ad55abeaafafc8782049afcd2c4557%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Milović: Neko laže - ili Saša Mujović ili fotografija?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 64 USD budući da je američki predsjednik Donald Trump u Davosu povukao prijetnju carinama grupi evropskih zemalja u sporu oko Grenlanda, uz paralelnu postepenu normalizaciju snabdijevanja iz Venecuele.&nbsp;
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 97 centi nižoj cijeni od 64,27 dolara, dok je na američkom bio jeftiniji 93 centa i koštao je 59,69 dolara, prenosi Hrportfolio.
Raspoloženje na tržištima obilježile su počekom sedmice napetosti u odnosima SAD i EU zbog Grenlanda.
Trump je kazao da SAD-u treba Grenland, danska autonomna teritorija, radi nacionalne sigurnosti. Kopenhagen je odgovorio da nije spreman da prepusti ostrvo, uz podršku grupe evropskih zemalja, a Trump im je zaprijetio carinama.
EU je potom suspendovao trgovinski sporazum sa SAD-om.
Trump je u srijedu u Davosu povukao prijetnju carinama, rekavši da je utvrđen "okvir budućeg sporazuma koji će se odnositi na Grenland".
Teg cijenama bili su i nagovještaji normalizacije snabdijevanja iz Venecuele.
Izvoz venecuelske nafte u okviru sporazuma o snabdijevanju sa SAD-om dostigao je u srijedu oko 7,8 miliona barela, pokazali su podaci o praćenju brodova i dokumenti državne naftne kompanije PDVSA.
Trgovačke kuće Vitol i Trafigura dobile su preliminarne američke dozvole za prodaju venecuelanske nafte, ali ponuda još nije značajno stanjila zalihe PDVSA-e, nabujale tokom američke blokade izvoza, koja je trajala gotovo mjesec.
U takvim se se uslovima u skladištima u Venecueli i na tankerima usidrenim uz njenu obalu nagomilale desetine miliona barela i PDVSA je smanjila proizvodnju, u prvom redu u glavnoj naftnoj regiji Orinoco, jer joj je nestalo skladišnog prostora.
Polazak barela iz Venecuele potisnuo je u drugi plan probleme u proizvodnji u Kazahstanu.
Tengizchevroil je privremeno u ponedjeljak obustavio proizvodnju u poljima Tengiz i Korolev zbog požara u trafostanicama. Kompanija je otkazala pet pošiljki nafte koje je trebalo da budu otpremljene u inostranstvo u januaru i februaru, što po nekim procjenama odgovara 600 do 700 hiljada tona nafte, rekla su tri izvora.
Polje Tengiz proizvodi više od 40 odsto kazahstanske nafte i kondenzata. Kazahstan je u periodu od januara do septembra prošle godine bio u prosjeku proizvodio oko 2,1 milion barela dnevno.
Proizvodnja u Tengizu mogla bi biti obustavljena od sedam do deset dana, rekli su u utorak izvori u industriji.
Tokom poslijepodneva francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je na X-u da je francuska mornarica, uz potporu nekoliko saveznika, presrela u "međunarodnim vodama" Mediterana &nbsp;tanker "pod međunarodnim sankcijama" na putu iz Rusije, zbog sumnje, kako je napisao, da plovi pod "lažnom zastavom".
Operacija je izvedena u suradnji s Britanijom koja je prikupila i podijelila informacije, omogućivši presretanje, rekli su neimenovani francuski vojni zvaničnici. Tanker Grinch plovio je pod lažnom zastavom Komora, dodali su, a posada je indijska.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu bio skuplji 22 centa i koštao je 62,94 dolara.

Davos i Venecuela spustili cijene nafte prema 64 dolara

Mještani Zete koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu organizovaće danas protest ispred Skupštine Glavnog grada.
Protest je na društvenim mrežama najavio lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.
Kako je najavljeno, tokom protesta će gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću biti uručena odluka Skupštine opštine (SO) Zeta o zabrani realizacije projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.&nbsp;
Za usvajanje te odluke su na današnjoj sjednici SO Zeta glasali nezavisni i odbornici koalicije Za budućnost Crne Gore, dok je dvoje odbornika Demokrata bilo uzdržano.

Danas protest mještana Zete ispred Skupštine Glavnog grada

Crna Gora je na današnji dan - 23. januara 2006. godine - zavijena u crno nakon jedne od najvećih tragedija u našoj novijoj istoriji. U željezničkoj nesreći kod Bioča, nedaleko od Podgorice, život je izgubilo 47 putnika, dok je više od 200 povrijeđeno - od čega desetine teže.
Porodice i dalje čekaju pravdu, jer je za ovu nesreću osuđen samo mašinovođa Slobodan Drobnjak, dok su rukovodioci željeznice i resornog ministarstva, kao i Vlade, izbjegli i krivičnu i političku odgovornost.
Tadašnji ministar saobraćaja Andrija Lompar je nakon željezničke tragedije na Bioču podnio ostavku iz moralnih razloga, ali se u sljedećoj Vladi vratio na istu poziciju.
Nesreća se dogodila oko 16 sati, kada je putnički voz broj 671, koji je saobraćao na relaciji Bijelo Polje - Podgorica, iskočio iz šina u kanjonu Morače i survao se niz strmu padinu. U vozu se nalazilo više stotina putnika, među kojima su bili i učenici, studenti, radnici i porodice koje su se vraćale svojim domovima.
Prema nalazima istrage, uzrok tragedije bio je tehnički kvar na kočionom sistemu, zbog čega je voz na nizbrdici izgubio kontrolu. Istraga je ukazala na ozbiljne propuste u održavanju i bezbjednosnim procedurama, što je otvorilo brojna pitanja o odgovornosti nadležnih institucija i stanju željezničke infrastrukture u zemlji.
Predsjednik Upravnog odbora NVO "Voz neprebola - Bioče 2006." Goran Vojinović smatra da je tragedija bila unaprijed najavljena.
- Zločin na Bioču je najavljen 2002. godine, i to baš preko onih koji su ga i napravili. Upozorenja, preporuke i savjeti o nepodobnosti elektromotornih vozova i velikom nagibu terena između Kolašina i Podgorice, koji su upućeni Vladi Crne Gore, Ministarstvu saobraćaja i menadžmentu željeznice, nijesu usvojeni niti shvaćeni ozbiljno - rekao je Vojinović.
Posebno ukazuje na odluke donijete dvije godine prije tragedije.
- Svoju neodgovornost dodatno su pokazali kada su, zbog 'rentabilnosti', sa elektromotornih vozova skinuli po šest BCR-ova - kočionih sistema, čime su direktno povećali ionako veliki rizik po bezbjednost saobraćaja i sigurnost putnika - kazao je Vojinović.
Vojinović navodi da su institucije imale godine da spriječe tragediju.
- Vlada, Ministarstvo saobraćaja i Željeznica Crne Gore (ŽCG) imali su četiri godine da reaguju, da prihvate upozorenja i preporuke, da poprave bezbjednost vozova i pruge i da spriječe ono na šta se ukazivalo. Umjesto toga, desio se zločin kao produkt nesavjesnog rada, kršenja pravila službe, zloupotreba položaja, neodgovornosti, korupcije i krađe - smatra Vojinović.
Podsjeća i na stanje pruge neposredno pred tragediju.
- U decembru 2005. godine, mjesec dana prije zločina, mjerna kola Željeznice Crne Gore konstatovala su prekomjerno oštećenje šine baš u tunelu gdje je voz iskočio. Po pravilima službe, to je značilo momentalni prekid saobraćaja, ali to onima u željeznici nije ništa značilo - kazao je Vojinović.
Govoreći o samom danu tragedije, Vojinović navodi niz propusta.
- Neispravan voz je izašao iz depoa i pušten u saobraćaj. Mašinovođa je nakon dolaska iz Bara u Podgoricu napustio voz zbog neispravnosti. I pored toga, svi otpravnici i pregledači kola pustili su neispravan voz u saobraćaj - rekao je Vojinović.
Dodaje da je postojala i posljednja šansa da se tragedija izbjegne.
- Možda je zločin mogao biti spriječen u Bratonožićima da je voz zaustavljen na ravnom dijelu pruge ili da je postavljena makar jedna zaustavna papučica, ali propusti su se nizali - kazao je Vojinović.
Spasilačke ekipe, među kojima su bili pripadnici policije, vojske, vatrogasci i zdravstveni radnici, satima su izvlačile povrijeđene iz smrskanih vagona. Prizori sa mjesta nesreće ostali su duboko urezani u kolektivno pamćenje, deformisani vagoni, tišina prekinuta sirenama i vapaji preživjelih.
Tragedija na Bioču pokrenula je talas tuge, ali i ogorčenja javnosti. Porodice stradalih godinama su tražile pravdu, dok su sudski postupci i institucionalne reakcije ostavili gorak osjećaj da odgovornost nije u potpunosti utvrđena. Nesreća je postala simbol sistemskih slabosti i upozorenje na cijenu nemara.
Jedinu ostavku zbog ove tragedije podnio je tadašnji ministar saobraćaja Andrija Lompar, koji je na to mjesto vraćen u sljedećem mandatu.&nbsp;
Suđenje je počelo u oktobru 2006. godine, kada je otvoren proces protiv mašinovođe i drugih optuženih radnika Željeznice.
Do decembra 2007. Osnovni sud u Podgorici na čelu sa Brankom Bošković donio je presudu kojom je samo mašinovođa Slobodan Drobnjak osuđen na šest godina zatvora, jer nije smio da pokreće voz nakon što ga je prvi put zaustavio. U obrazloženju se navodilo da je, prema pravilima, trebalo da zaustavi voz i da ne pokušava da ga pokrene kada je utvrdio da su kočnice u kvaru.
Optužbe su oslobođena trojica smijenjenih direktora Rešad Nuhodžić, Momčilo Rakočević i Vojo Andrijašević, šef depoa ŽCG Velimir Vučković, otpravnik vozova na bjelopoljskoj željezničkoj stanici Petko Rakonjac, službenik za prijem vozova iz Bara Danilo Darmanović, šef vuče Milisav Dragojević i kontrolori ispravnosti vozova Jovan Vuković, Dragan Baćović i Veselin Todorivić. Njih je optužnica teretila da su nesavjesno obavljali dužnost nadzora željezničkog saobraćaja i dopustili da u saobraćaj ode voz sa manjkom ispravnih kočionih sistema.
Optužbe je oslobođen i otpravnik vozova u Bijelom Polju Milojica Drobnjak, protiv koga je bila podnijeta posebna optužnica zbog toga što prije kretanja srušenog voza nije obavio pravilnu kontrolu kočionih sistema kompozicije.
Vojinović upozorava da institucije Crne Gore i dalje izbjegavaju odgovornost i prikrivaju odgovorne za tu tragediju.
- Tužilaštvo od nas traži dodatne dokaze, a na našu predstavku odgovara da nema interes da obnovi sudski postupak za slučaj Bioče. Time su nam jasno dali do znanja da štite ubice i zločince - naglašava Vojinović.
On tvrdi da su dokazi sistemski prikrivani.
- Prikrivali su dokaze, marginalizovali ih, odbacivali, puštali krivce da se brane sa slobode i mijenjali tužioce. U sudskom postupku postavljen je tužilac koji je ćutao, kao što institucije ćute već 20 godina - tvrdi Vojinović.
Vojinović direktno imenuje odgovorne.
- Po našem mišljenju, radi se o brutalnoj zloupotrebi službenog položaja i korupciji najvišeg nivoa tužilaštva, suda i policije, koji su slušali i izvršavali naređenja Vesne Medenice, Zorana Pažina i Radula Kojovića - smatra Vojinović.
Epilog, kako kaže, smatra sramotnim.
- Jedan krivac, minimalna kazna, ubice oslobođene, a porodice poginulih i povrijeđeni putnici proglašeni kolateralnom štetom - ukazuje Vojinović.
Ustavni sud odbacio je 2012. godine ustavnu žalbu NVO-a "Voz neprebola - Bioče 2006." koju je ta organizacija podnijela na presudu Osnovnog suda.
Putnik u vozu Dragan Krgović, koji je nakon nesreće proveo dvadesetak dana u komi ističe da je osjećaj loš, jer se ništa nije uradilo i promijenilo.
- U našim slučajevima pravda nije zadovoljena. Ja sam jedan od teže povrijeđenih putnika u toj nesreći, proveo sam 26 dana u komi. Država skoro ništa nije preduzela, pa je ogorčenje veliko - kazao je Krgović.
Radomir Čabarkapa kome su poginuli sin i supruga, a ćerka bila teško povrijeđena, ističe da rane nijesu zarasle.
- Izgubiti dijete i suprugu, takve rane ne mogu zarasti. Snagu su mi davala druga djeca moja. Izveo sam ih na put, radio sam i muške i ženske poslove i trudio se da im psihu spasem - poručio je Čabarkapa.
Preživjeli putnik Vesko Vlahović smatra da je istina o nesreći "na ivici izumiranja".
- Traganje za istinom, pravdom, zdravljem i dostojanstvom nije dalo očekivane rezultate. Istina je relativna stvar. Tako je pojedinac, društvo ili zajednica posmatraju - naveo je Vlahović.
Istakao je da je porodicama nastradalih putnika, kao i preživjelima, istina primarna.
- Hoćemo zdravlje i dostojanstvo, to svima treba da bude jasno. Posljedice tog udesa su za nas doživotne. Doživotan je i neprebol porodicama nastradalih putnika - naglasio je Vlahović.
Danas, dvije decenije kasnije, Bioče ostaje mjesto sjećanja i opomene. Imena 47 nastradalih na spomenicima u centru Bijelog Polja i na Bioču stoje kao trajni podsjetnik da bezbjednost u saobraćaju mora biti apsolutni prioritet, a da se tragedije poput ove nikada ne smiju zaboraviti niti ponoviti.

Tag: fotografija