Potredsjednik Vlade i zamjenik premijera Aleksa Bečić odao je sinoć poštu stradalima na Cetinju objavom na društvenim mrežama, ali uz falsifikovanu fotografiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102200140_519b7ee9023fc304b2b679d7f21be170eafde5c4e3c3fe1470de6c02c8afb407.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102200140_519b7ee9023fc304b2b679d7f21be170eafde5c4e3c3fe1470de6c02c8afb407" data-rendition-name="original" width="3264" height="2645" loading="lazy" alt="Bečićeva objava"> </figure>  Uz izraze saučešća Bečić je objavio fotografiju nastalu u martu 2023. godine na kojoj u ruci drži zapaljenu svijeću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102200132_a59b96a4309cbd397c5151fd392298dc2ac7e72116a6a0df13f3cb6a85dd2b70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250102200132_a59b96a4309cbd397c5151fd392298dc2ac7e72116a6a0df13f3cb6a85dd2b70" data-rendition-name="original" width="990" height="1600" loading="lazy" alt="Objava iz marta 2023."> <figcaption>Objava iz marta 2023.(Photo: X)</figcaption> </figure>  U postu datiranom na 24. mart 2023. navodi da je toga dana u Hramu Hristovog vaskrsenja zapalio svijeću za stradale u NATO bombardovanju 1999. godine. Bečić je tako, bez ograde da se eventualno radi o ilustraciji, manipulisao javnošću i fotografiju nastalu drugim povodom primijenio u objavi o višestrukom ubistvu na Cetinju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bečić falsifikovao fotografiju za odavanje počasti žrtvama na Cetinju

Potpredsjednik Opštine Mojkovac Ivan Ašanin iz URA-e izveo je mini performans na jučerašnjoj sjednici lokalne Skupštine, na kojoj se raspravljalo o budžetu Opštine za 2025. On je izrezao sebe sa fotografije na kojoj je bio sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i predsjednikom Opštine Veskom Delićem, u znak protesta jer u državnom budžetu za 2025. nema novca za Ski centar Žarski. Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić odgovorio je da su neki tenderi u toku, neki su završeni, što kako kaže znači da novca za te projekte ima.
Ašanin je na početku sjednice SO kazao da lokalni budžet ne treba usvojiti, navodeći da je to "ponor Mojkovca".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dhn50OLa13a0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Sa dva miliona, Mojkovac ide u ponor, da vi lagano odbornici usvajate budžet, u momentu kada nema Skijališta, nema rudnika, nema zatvora, nema fabrika, jednom riječju nema radnih mjesta, a usvajamo budžet radi malih, nekih sitnih plata, to je stvarno očajnički politički pokušaj vađenja davljenika u političkom smislu riječi. Jesmo li, je li istina, pitam predsjednika Skupšine i predsjednika Opštine, kada smo bili na sastanku kod Andrije Mandića, prethodno sam zbog neraspisivanja tendera za most, reagovao i medijski, da se mora raspisati tender, da se ne smije kršiti budžet. Andrija Mandić, mislim da je to bilo u julu ili kraj juna, rekao je, moji ministri kad dođu, biće razvojnih projekata. I glede čuda nema razvojnih projekata sada u državnom budžetu. Dva miliona - naveo je on.
On je predložio da se lokalni budžet ne usvoji, već da se izglasa privremeno finansiranje, kako bi, u međuvremenu, uticali na vlast na državnom nivou da opredijeli sredstva za Mojkovac u državnom budžetu za narednu godinu. Naveo je da će URA podnijeti amandman na predlog državnog budžeta za 2025. u kojem će tražiti da se u projekte za 2025. uvrsti i Ski centar Žarski.
- Ako vi ne možete da izvršite uticaj prema NSD-u, Andriji Mandiću i ostalima, recite, nemam uticaja i u redu je - naveo je.
On je podsjetio i da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru obišao Mojkovac i ski centar Žarski, kada je kako kaže Ašanin, rekao da će biti razvojnih projekata i bio garant toga. 
- Ali, pogledajte, Andrija Mandić glasa za Hajlu, a Mojkovčanin Andrija Mandić potapa Mojkovac. Prema tome s obzirom da je Andrija Mandić zaobišao istinu, tj. u narodu se kaže lažavina, ja ću da napravim jedan performans i da isiječem sebe. Neka bude to mali doprinos i mali protest, mali protest zaista, ako usvojimo budžet, nama su ruke svezane, ne samo za ovu godinu, ne samo za amandmane ove godine, nego smo zakucali amandmane za budući budžet, što se tiče Mojkovca, ako ova većina ostane i dalje - naveo je Ašanin pokazujući fotografiju na kojoj je zajedno sa predsjednikom Skupštine i predsjednikom Opštine Veskom Delićem, koju je potom izrezao. 
Predsjednik Opštine Vesko Delić saopštio je da na sjednici rečeno mnogo neistina.
- Da je ovdje Andrija Mandić u ovoj Skupštini, meni je žao što nije ovdje pa da može da odgovori ljudima koji su ga pomenuli, da je ovdje u ovoj Skupštini sigurno bi rekao, Ivane, nemoj to da govoriš, ozbiljni smo ljudi, ozbiljno se politikom bavimo, da nećete nas na ovaj način i ovim performansima zaustaviti na evropskom putu i zaustaviti razvoj Mojkovca.
Kada je u pitanju Skijalište Crne Gore, skijalište Žarski na mojkovačkoj strani Bjelasice, konkretno još jednom precizno da odgovorim zbog građana i zbog vas. Ono što se provlači u državnom budžetu i ta priča oko 2 miliona, to nije istina. 
U državnom budžetu stoji svaki projekat koji je vezan za Skijalište na mojkovačkoj strani Bjelasice i višegodišnja investicija koja stoji Upravi za kapitalne projekte. Tenderi neki su u toku, neki su završeni, znači da novca za te tendere ima i postoji. 
I ne bi uvažene kolege iz građanskog pokreta URA podnosile amandman na državni budžet i vezale se samo za povezivanje Cmiljače i Žarskog, nego bi podnosile amandman i za ostale projekte. Što znači? Da ponovim zbog građana. U toku je tender za izgradnju bazne stanice garaža na samom lokalitetu Žarski. Kada je u pitanju put od Vragodola do Vrioca, u toku je preprojektovanje, tačnije reviduje se vrlo brzo projekat i stvoreni su uslovi da se raspiše tender. Osim jednog dijela imovinskih odnosa koji će uporedom biti rješavan. Kada je u pitanju put od Tare do Vragodola, taj putni pravac je završen, most na rijeci Tari je raspisan, tender nije prošao iz objektivnih razloga o kojima ste i vi govorili, možda je mala cijena, ali ja sam siguran i u razgovorima i upravo sa predsjednikom Skupštine, sa sigurnošću mogu reći da će taj tender proći vrlo brzo i da će biti izabran izvođač radova - naveo je Delić.
Odbornici su na kraju usvojili budžet za 2025. Za je glasalo 16 odbornika, protiv je bilo 7.
Podsjetimo, Ašanin je saopštio i krajem prošlog mjeseca da je razočaran državnim Prijedlogom zakona o budžetu za 2025, u kojem, kako tvrdi, nema projekta Ski centar Žarski.
On je tada pozvao lokalnu mojkovačku vlast da kolektivno podnese ostavku, a ako se to ne desi, najavio je da će incirati skraćenje mandata.
- Ukoliko ne podnesemo kolektivnu ostavku u lokalnoj upravi, iniciraćemo skraćenje mandata. Lično ću inicirati da do tog dođe, ako ovakvo stanje ostane sa državnim budžetom u kojem nema bitnih razvojnih projekata za Mojkovac. Nemamo moralno pravo da lokalna uprava ostane do kraja mandata i da gledamo kako Mojkovac tone, a vi oponašate lokalnu vlast, zbog ličnih i partijskih interesa centrala u Podgorici. Ja ću se sigurno distancirati od svega ovoga što se dešava - poručio je Ašanin.

VIDEO: Potpredsjednik Opštine Mojkovac izrezao fotografiju na kojoj je sa Mandićem

Klinički centar Crne Gore je pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica i sankcionisanja odgovornih - rečeno je M portalu nakon upita u odnosu na neprimjereno i neetično distribuiranje fotografije pacijenta iz operacione sale putem Vajbera.
U KCCG kažu da će bez odlaganja obavijestiti javnost o ishodu postupka koji za cilj ima sankcionisanje odgovornih.

Medicinari podijelili fotografiju pacijenta iz operacione sale, u KCCG kažu da će sankcionisati odgovorne

Imamo sreću da imamo ovako lijepu zemlju, pa nije teško da se čovjek bavi fotografijom, jer gdje god da pođe, &nbsp;od sjevera do juga, možete da nađete bilo gdje i bilo kad, inspiraciju da napravite prelijepu fotografiju - kazao je Budilniku, na Televiziji E, fotograf Luka Ratković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIDw7qdP3JiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Mislim da je jako bitno da mi, fotografi, u što ljepšem svjetlu prikažemo našu državu.Vidite i sami, da iako smo ekološka država na papiru, da to vrlo malo primjenjujemo u realnom vremenu, i na tome moramo da radimo, da bi ljudi koji dođu sa strane mogli da uživaju u prirodnim ljepotama, da nam bude sve čisto i kako treba - rekao je Ratković.
Mnogo turista, ispostavi se često, ističe Ratković, bolje poznaje Crnu Goru nego mi, građani Crne Gore, i to nije dobro.
- Oni kad dođu, bilo na jug, bilo na sjever, više mjesta znaju nego ljudi koji žive u Crnoj Gori. To je loša stvar, jer imate toliko mladih osoba, kad kažem mladih mislim na djecu, koji bukvalno ne znaju ni jedno jezero nijedan vrh, nijednu planinu, ništa ne znaju. Znaju možda osnovno Crno jezero, Skadarsko jezero, Biogradsko jezero, to što mogu da vidimo. Mi imamo toliko jezera, toliko lijepih mjesta na sjeveru države da to rijetko koja zemlja ima. Ovoliko mala zemlja koju možete da pređete sa juga na sjever, tri sata kolima, to je upravo ono što turiste privuče, jer oni ne mogu da vjeruju da mogu ujutru da se kupaju, a popodne se popnu na neki vrh, i to je ono što je privlačno i njima, a trebalo bi i nama - ističe Ratković.
Sagovornik Budilnika apelovao je na prosvjetnu zajednicu da učenike upozna prvo sa svojom državom putem izleta, pa onda, kako kaže, da se organizuju ekskurzije i van države.
Danas se fotografije mogu uređivati putem raznih alata, kaže fotograf, ali on ipak preferira realnu sliku, i ako baš mora, sa minimalnim dodavanjem efekata.
- Nijesam protivnik da se fotografija sredi na neki lijep način,ali mislim da ljudi često pretjeruju, pa kad drugi &nbsp;vide fotografiju misle da je to baš tako lijepo , a u stvarnosti potpuno drugačija slika. Treba što realniju sliku pokazati turistima, da bi znali gdje dolaze. Mi smo toliko lijepi, da nama ne treba previše uređivanja, makar ja tako mislim - zaključio je Ratković.

Ratković: Učenici bi trebalo prvo da upoznaju Crnu Goru pa tek onda da idu na ekskurzije van države

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Nosilac Podgoričke liste Andrej Milović oglasio se na mreži X nakon što je isplivala fotografija na kojoj je nosilac liste Pokreta Evropa sad i Demokratske Saša Mujović na jednom od štabova Demokratske partije socijalista održanih uoči lokalnih izbora u Podgoricu 2022. godine.
- Sinoć sam rekao da postoje dokazi da je nazivni nosilac Pokreta Evropa sad-Demokrate Saša Mujović radio izbore za Demokratsku partiju socijalista i glasao za Ivana Vukovića. Danas je Saša Mujović izjavio da je to laž, ali nakon toga izašao je jedan od dokaza – fotografija sa sastanka DPS - kazao je Milović.
On je istakao da neko laže - ili Saša Mujović ili fotografija?
- Ili kao kod Dina Merlina kod njih postoje “istine dvije” - naveo je Milović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejMilovicPG%2Fstatus%2F1831276841807515850%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1831276841807515850%7Ctwgr%5Ed4985e95e7ad55abeaafafc8782049afcd2c4557%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Milović: Neko laže - ili Saša Mujović ili fotografija?

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović pozvao je građane da se pridruže protestnom okupljanju koje će biti održano 11. decembra u 18 časova na Trgu Nikole Đurkovića u Herceg Novom.
Milović je u objavi na društvenoj mreži X poručio da je okupljanje organizovano u znak očuvanja vrijednosti savremene i demokratske Crne Gore.
- Zbog slobodarske, antifašističke, građanske, evropske i moderne Crne Gore! Zbog hrabrosti i dostojanstva koje su branili Nikola Đurković i hercegnovski antifašisti! Za vrijednosti za koje su oni pali, a mi svi opstali - naveo je Milović.
Dodao je da je protest prilika da se pošalje jasna poruka da Herceg Novi i Crna Gora ostaju privrženi evropskim standardima života, ekonomiji koja stvara šanse i društvu koje cijeni slobodu i pravo svakog građanina.
Okupljanje je zakazano za Trg Nikole Đurkovića, 11. decembra u 18 časova.

Milović pozvao na protest u Herceg Novom: Za evropsku i slobodarsku Crnu Goru

Vlast koja nagrađuje najvećim državnim priznanjima falsifikatora i negatora Crne Gore, a procesuira i kažnjava slobodne građane koji su se usprotivili toj državnoj bruci, nije ništa drugo do anticrnogorska, antigrađanska – jednom rječju sramna vlast, poručio je Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza.
- Ako mislite gospodo iz vlasti i represivnog aparata da ćemo da ćutimo na unižavanje države i njene najsvjetlije antifašističke simbolike oličene u 13. julu, koju ste uprljali dodjelom najveće nagrade jednom falsifikatoru i sitnom prestupniku, grdno ste se prevarili- kazao je Vujović.
Vujović je poručio vlastima da, ako misle sada da će ovim treniranjem strogoće prema 35 slobodnih ljudi – patriota, koji su iskazali protest zbog državne bruke, da nekoga zastraše, još su se više prevarili.
- Znamo da je vama Bećir vrjednosni orjentir, znamo da biste vi najsrećniji bili kad ove države, u čije ime danas nažalost nastupate, ne bi bilo i znamo da biste je najradije upravo bećirovski sveli na folklor i provizorijum. Znamo da su mnogi od vas i sve učinili da je ne bude ali nemojte misliti da ćemo vam ćutati na razna ništavila koja radite protiv nje, a od kojih je dodjela 13.julske nagrade jedno od najvećih, u inače veoma jakoj konkurenciji od 30. avgusta- navodi Vujović.
Predsjednik SDP-a poručio je nadležnim da će se veoma brzo stidjeti zbog ovoga što sada rade.&nbsp;
- Jer biti na strani Bećira i promotera četništva i fašizma, a protiv građanske i antifašističke Crne Gore, neminovno vas vodi u poraz. Ko zna koji po redu poraz politike i vrijednosnog sitema kojem ste odlučili da služite- zaključio je Vujović.

Vujović: Vlast koja slijedi Bećira a kažnjava antifašiste je sramotna i osuđena na propast

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se danas na konferenciji Građanske alijanse pod nazivom „Vladavina prava u fiokama pravosuđa“, poručivši da je obaveza institucija da ljudska prava učine stvarno zaštićenim, a pravdu dostupnom i djelotvornom.
- Nema demokratije bez poštovanja ljudskih prava, a nema ljudskih prava bez istinske vladavine prava - &nbsp;kazao je Milatović, naglašavajući da se Crna Gora mora suočiti s pitanjem: „Da li je vladavina prava zaista kamen-temeljac našeg sistema ili još ostaje zarobljena u fiokama pravosuđa?“
On je istakao da se ne radi o prozivanju, već o preuzimanju odgovornosti pred građanima — jednakosti svih pred zakonom, nezavisnom sudstvu i tužilaštvu, transparentnim odlukama i jasnoj poruci da niko nije iznad zakona.
Predsjednik je podsjetio na konkretne posljedice kada se standardi vladavine prava zadrže „na papiru“: pravda koja kasni, žrtve nasilja koje ostaju bez adekvatne zaštite, radnici bez garantovanih prava, manjine bez jednakog tretmana, mladi koji zbog nepravde gube povjerenje u institucije i napuštaju zemlju.
- Pitanje vladavine prava je vrlo konkretno: da li će mladi ovu zemlju doživjeti kao svoj dom ili kao usputnu stanicu prije odlaska - upozorio je Milatović.
On je zaključio da konferencija ne smije biti samo prostor ponavljanja dobro poznatih činjenica, već mjesto na kojem se preuzimaju obaveze, uz zajedničku odgovornost institucija, pravosuđa i društva.
- Vladavina prava mora postati živa, svakodnevna zaštita svakog čovjeka, bez izuzetka - &nbsp;poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatović: Vladavina prava ne smije ostati u fiokama

Ambasada Češke u Podgorici je povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, organizovala panel posvećen promociji i zaštiti ljudskih prava, a događaj je okupio predstavnike diplomatije, civilnog društva i međunarodnih organizacija.
Daniel Putik, zamjenik šefa Misije Češke ambasade, istakao je značaj iskustava te države u tranziciji ka demokratiji i praktične projekte podrške ljudskim pravima u Crnoj Gori.
On je podsjetio na projekte destigmatizacije osoba sa invaliditetom i borbe protiv porodičnog nasilja, dodajući da „naša zemlja i lokalni partneri žele pomoći Crnoj Gori na njenom evropskom putu, kroz projekte koji se bave stvarnim, ponekad neprijatnim, ali važnim situacijama u društvu.“
Putik je naglasio i multilateralnu diplomatiju, ističući češku inicijativu u UN vezanu za digitalne tehnologije i privatnosti građana.
Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, podsjetio je na važnost kontinuiranog jačanja institucija i nadzora nad poštovanjem prava građana.&nbsp;
- Važno je razgovarati o ljudskim pravima svakodnevno, tokom cijele godine- poručio je Seri.
Ukazao je na napredak Crne Gore u slobodi medija, pristupu pravdi i reformama administracije, ali je upozorio da „sloboda medija, izražavanja, reforme u administraciji su pozitivni pomaci, ali implementacija zakona i dalje predstavlja izazov.“
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, naglasila je ključnu ulogu civilnog društva u praćenju institucija i zaštiti ranjivih grupa.
Posebno je istakla problem nasilja nad ženama i djecom.
- Civilno društvo, uz podršku EU i UN, nastavlja da prati Crnu Goru i insistira na odgovornosti institucija, naročito Parlamenta, sudova i državnih tužilaštava- kazala je Gorjanc-Prelević.
Gorjanc Prelević je dodala da romske žene često bivaju diskriminisane, a djeca prisiljena svjedočiti porodičnom nasilju, što pokazuje potrebu za jačom institucionalnom zaštitom.
Monika Merekova, predsjednica Upravnog odbora Amnesty International Češke Republike, govorila je putem video veze i istakla globalne izazove u zaštiti ljudskih prava.
- Zaštita osnovnih prava nije samo univerzalnost na papiru, već univerzalnost u praksi, svakodnevni rad ljudi koji odbijaju prihvatiti da neki životi vrijede više od drugih- kazala je Merekova.
Ona je posebno naglasila prijetnje privatnosti i digitalnim slobodama.
- Privatnost nije tehničko pitanje, to je političko uklanjanje i svakodnevna esencija za slobodu- istakla je.
Panelisti su takođe istakli važnost edukacije i informisanja javnosti o ljudskim pravima, uključujući ulogu medija i civilnog društva u nadzoru rada institucija. Diskutovano je o izazovima digitalnog doba, širenju dezinformacija i prijetnjama osnovnim slobodama, te o potrebi da prava budu zaštićena u svakodnevnoj praksi, a ne samo na papiru.
Govornici su se saglasili da zaštita ljudskih prava zahtijeva kontinuirani angažman svih segmenata društva i da i male države, poput Crne Gore, mogu biti snažni čuvari ljudskih prava kroz transparentnost, odgovornost i aktivno civilno društvo.

Ambasada Češke u Podgorici obilježila Međunarodni dan ljudskih prava

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, saznaje Portal ETV, potvrdilo je da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata, Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. Ovaj resor kao drugostepeni organ postupao je po žalbi predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zorana Lakušića na rješenje inspektorke rada koja je ustanovla da Radović nije smio biti imenovan za direktora kompanije, jer ne ispunjava uslove iz kompanijskih akata. <h2> DIREKTOR BEZ USLOVA</h2> - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – piše, pored ostalog, u rješenju Ministarstva u koje je Portal ETV imao uvid. U Regionalnom vodovodu haotično stanje traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića. Ubrzo potom na meti Lakušića i Radovića našli su se i rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka. Upravo njih dvojica upozoravali su Lakušića da je imenovanje Radovića nezakonito, odnosno da on ne ispunjava zakonom propisane uslove za direktora, što su na kraju „platili“ pokretanjem disciplinskih postupaka, pa otkazima. Portal ETV pitao je Ružičića i Ognjenovića da prokomentarišu odluku Ministarstva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>HOĆE LI VLADA REAGOVATI: Radović i Lakušić sa ministrom Ćulafićem (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>RAZRJEŠENJE - ODMAH</h2> - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su u pisanoj izjavi koju su nam dostavili. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. - Posebno ističemo činjenicu i upozoravamo nadležne organe da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje ovog rješenja, zbog čega je Zoran Lakušić dužan da odmah pokrene proceduru razrješenja Radovića. Svako dalje odlaganje može ukazivati na svjesno ignorisanje zakonskih obaveza – kategorični su Ružičić i Ognjenović. Ulaganje žalbe na prvostepeno rješenje, ističu oni, pokazalo se kao puko odgađanje neizbježne činjenice – da Radović mora biti razriješen sa funkcije. Nije samo imenovanje Radovića bila nezakonitost na koju su Ružičić i Ognjenović upozoravali Lakušića i menadžment, ali, ispostavilo se, na svoju štetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"><figcaption>UPOZORAVA NA STANJE U REGIONALNOM VODOVODU: Boris Mugoša</figcaption></figure>  <h2>OBRAČUN S NEPODOBNIMA</h2> Zbog montiranih disciplinskoh postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Kategorični su da se menadžment obračunava sa „političkim neistomišljenicima“, iako nijedan od njih nije politički aktivan, niti, kako kažu, član bilo koje partije. A nakon odluke Ministarstva rada, kojom je odbijena Lakušićeva žalba na rješenje inspekcije o kršenju akata kompanije prilikom imenovana Radovića, otvara se i pitanje statusa zapošljenih kojima je on potpisao rješenja, ali i onih koje je odlukama rasporedio na pozicije u kompaniji?! S obzirom na to da je on nelegalno izabran, proizilazi da odluke i rješenja koja je potpisivao nijesu zakoniti?! Kakva će biti sudbina Radovića u kompaniji vjerovatno će biti razriješeno uskoro, s obzirom na to da je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate) nedavno na sjednici Skupštine Crne Gore, odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše (SD) kazao da čekaju drugostepeno rješenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kako bi preduzeli korake u Regionalnom vodovodu. A u ovom državnom preduzeću, iako menadžment na sve načine to pokušava da prikrije, gomilaju se problemi, prije svega nezadovoljstvo zapošljenih raste, pa kako bi koliko-toliko smirili situaciju, kako kažu naši izvori, uprava obećava 13. platu, specijalne dodatke i druge privilegije. <h2> PARTIJSKI „UHLJEBI“</h2> Hoće li sada biti aktuelizovana i ostavka Lakušića koju je podnio još u decembru prošle godine, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, ministar nije nagovijestio. Međutim, s obzirom na to da Lakušić, prema informacijama Portala ETV, na proljeće stiče uslove za penziju, moguće je da će se i dalje ponašati kao da ostavka ne postoji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Marko Milačić i Milan Knežević"><figcaption>OBEZBIJEĐENA APANAŽA: Marko Milačić i Milan Knežević (Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Kako se aktuelnoj vlasti sve svodi na političke trgovine, pa i one najprizemnije, očekivano je da Lakušić, kadar Demokrstake narodne partije Milana Kneževića, iako se množe njegovi „prljavi poslovi“, istrguje da tu ostane. A i ne čudi njegova tolika borba da zadrži funkciju, jer teško da neđe drugo može mjesečno zarađivati oko 4.600 eura. Osim plate, pozicija koju pokriva donosi mu i mnoge benefite. I Radovićeva plata je za crnogorske prilike ogromna – on mjesečno na ime zarade, kako kažu naši zvori iz Regionalnog vodovoda, inkasira 4.000 eura. S druge straane, građanke i građani Crne Gore će plaćati štetu koju su Lakušić i Radović nanijeli kompaniji nezakonitim postupanjem - od nezakonitih smjena tri direktora, do mnogih drugih spornih odluka koje su prijavljene tužilaštvu. U medijskoj kampanji koju vodi, Lakušić sebe predstavlja kao heroja i eksperta koji je od Regionalnog vodovoda napravio uspješnu kampaniju, ali priznaje i da u firmi „ne cvjetaju ruže“, pa je tako početkom novembra rekao da je „u nastavku tranzicije Regionalnog vodovoda potrebno smanjiti unutrašnje trzavice između različitih političkih struja u kompaniji (otkazi i suđenja nikome ne idu u prilog), kako bi se održao kontinuitet započetih reformi i izbjegla politizacija sistema“. Zaboravlja pri tom da je, upravo njegov doprinos „politizaciji sistema“ maltene najveći, prije svega, jer je sam u kompaniju stigao ne kao neko koga je preporučivala struka, već po „političkom ključu“ partijske raspodjele funkcija. A jedan od najslikovitijih primjera „politizacije sistema“ je Lakušićevo obezbjeđivanje apanaže zapropalog političara Marka Milačića, saborca njegovog partijskog šefa Milana Kneževića, kojeg je ljetos imenovao, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda.

Tag: fotografija