Potredsjednik Vlade i zamjenik premijera Aleksa Bečić odao je sinoć poštu stradalima na Cetinju objavom na društvenim mrežama, ali uz falsifikovanu fotografiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102200140_519b7ee9023fc304b2b679d7f21be170eafde5c4e3c3fe1470de6c02c8afb407.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102200140_519b7ee9023fc304b2b679d7f21be170eafde5c4e3c3fe1470de6c02c8afb407" data-rendition-name="original" width="3264" height="2645" loading="lazy" alt="Bečićeva objava"> </figure>  Uz izraze saučešća Bečić je objavio fotografiju nastalu u martu 2023. godine na kojoj u ruci drži zapaljenu svijeću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102200132_a59b96a4309cbd397c5151fd392298dc2ac7e72116a6a0df13f3cb6a85dd2b70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250102200132_a59b96a4309cbd397c5151fd392298dc2ac7e72116a6a0df13f3cb6a85dd2b70" data-rendition-name="original" width="990" height="1600" loading="lazy" alt="Objava iz marta 2023."> <figcaption>Objava iz marta 2023.(Photo: X)</figcaption> </figure>  U postu datiranom na 24. mart 2023. navodi da je toga dana u Hramu Hristovog vaskrsenja zapalio svijeću za stradale u NATO bombardovanju 1999. godine. Bečić je tako, bez ograde da se eventualno radi o ilustraciji, manipulisao javnošću i fotografiju nastalu drugim povodom primijenio u objavi o višestrukom ubistvu na Cetinju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bečić falsifikovao fotografiju za odavanje počasti žrtvama na Cetinju

Potpredsjednik Opštine Mojkovac Ivan Ašanin iz URA-e izveo je mini performans na jučerašnjoj sjednici lokalne Skupštine, na kojoj se raspravljalo o budžetu Opštine za 2025. On je izrezao sebe sa fotografije na kojoj je bio sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i predsjednikom Opštine Veskom Delićem, u znak protesta jer u državnom budžetu za 2025. nema novca za Ski centar Žarski. Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić odgovorio je da su neki tenderi u toku, neki su završeni, što kako kaže znači da novca za te projekte ima.
Ašanin je na početku sjednice SO kazao da lokalni budžet ne treba usvojiti, navodeći da je to "ponor Mojkovca".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dhn50OLa13a0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Sa dva miliona, Mojkovac ide u ponor, da vi lagano odbornici usvajate budžet, u momentu kada nema Skijališta, nema rudnika, nema zatvora, nema fabrika, jednom riječju nema radnih mjesta, a usvajamo budžet radi malih, nekih sitnih plata, to je stvarno očajnički politički pokušaj vađenja davljenika u političkom smislu riječi. Jesmo li, je li istina, pitam predsjednika Skupšine i predsjednika Opštine, kada smo bili na sastanku kod Andrije Mandića, prethodno sam zbog neraspisivanja tendera za most, reagovao i medijski, da se mora raspisati tender, da se ne smije kršiti budžet. Andrija Mandić, mislim da je to bilo u julu ili kraj juna, rekao je, moji ministri kad dođu, biće razvojnih projekata. I glede čuda nema razvojnih projekata sada u državnom budžetu. Dva miliona - naveo je on.
On je predložio da se lokalni budžet ne usvoji, već da se izglasa privremeno finansiranje, kako bi, u međuvremenu, uticali na vlast na državnom nivou da opredijeli sredstva za Mojkovac u državnom budžetu za narednu godinu. Naveo je da će URA podnijeti amandman na predlog državnog budžeta za 2025. u kojem će tražiti da se u projekte za 2025. uvrsti i Ski centar Žarski.
- Ako vi ne možete da izvršite uticaj prema NSD-u, Andriji Mandiću i ostalima, recite, nemam uticaja i u redu je - naveo je.
On je podsjetio i da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru obišao Mojkovac i ski centar Žarski, kada je kako kaže Ašanin, rekao da će biti razvojnih projekata i bio garant toga. 
- Ali, pogledajte, Andrija Mandić glasa za Hajlu, a Mojkovčanin Andrija Mandić potapa Mojkovac. Prema tome s obzirom da je Andrija Mandić zaobišao istinu, tj. u narodu se kaže lažavina, ja ću da napravim jedan performans i da isiječem sebe. Neka bude to mali doprinos i mali protest, mali protest zaista, ako usvojimo budžet, nama su ruke svezane, ne samo za ovu godinu, ne samo za amandmane ove godine, nego smo zakucali amandmane za budući budžet, što se tiče Mojkovca, ako ova većina ostane i dalje - naveo je Ašanin pokazujući fotografiju na kojoj je zajedno sa predsjednikom Skupštine i predsjednikom Opštine Veskom Delićem, koju je potom izrezao. 
Predsjednik Opštine Vesko Delić saopštio je da na sjednici rečeno mnogo neistina.
- Da je ovdje Andrija Mandić u ovoj Skupštini, meni je žao što nije ovdje pa da može da odgovori ljudima koji su ga pomenuli, da je ovdje u ovoj Skupštini sigurno bi rekao, Ivane, nemoj to da govoriš, ozbiljni smo ljudi, ozbiljno se politikom bavimo, da nećete nas na ovaj način i ovim performansima zaustaviti na evropskom putu i zaustaviti razvoj Mojkovca.
Kada je u pitanju Skijalište Crne Gore, skijalište Žarski na mojkovačkoj strani Bjelasice, konkretno još jednom precizno da odgovorim zbog građana i zbog vas. Ono što se provlači u državnom budžetu i ta priča oko 2 miliona, to nije istina. 
U državnom budžetu stoji svaki projekat koji je vezan za Skijalište na mojkovačkoj strani Bjelasice i višegodišnja investicija koja stoji Upravi za kapitalne projekte. Tenderi neki su u toku, neki su završeni, znači da novca za te tendere ima i postoji. 
I ne bi uvažene kolege iz građanskog pokreta URA podnosile amandman na državni budžet i vezale se samo za povezivanje Cmiljače i Žarskog, nego bi podnosile amandman i za ostale projekte. Što znači? Da ponovim zbog građana. U toku je tender za izgradnju bazne stanice garaža na samom lokalitetu Žarski. Kada je u pitanju put od Vragodola do Vrioca, u toku je preprojektovanje, tačnije reviduje se vrlo brzo projekat i stvoreni su uslovi da se raspiše tender. Osim jednog dijela imovinskih odnosa koji će uporedom biti rješavan. Kada je u pitanju put od Tare do Vragodola, taj putni pravac je završen, most na rijeci Tari je raspisan, tender nije prošao iz objektivnih razloga o kojima ste i vi govorili, možda je mala cijena, ali ja sam siguran i u razgovorima i upravo sa predsjednikom Skupštine, sa sigurnošću mogu reći da će taj tender proći vrlo brzo i da će biti izabran izvođač radova - naveo je Delić.
Odbornici su na kraju usvojili budžet za 2025. Za je glasalo 16 odbornika, protiv je bilo 7.
Podsjetimo, Ašanin je saopštio i krajem prošlog mjeseca da je razočaran državnim Prijedlogom zakona o budžetu za 2025, u kojem, kako tvrdi, nema projekta Ski centar Žarski.
On je tada pozvao lokalnu mojkovačku vlast da kolektivno podnese ostavku, a ako se to ne desi, najavio je da će incirati skraćenje mandata.
- Ukoliko ne podnesemo kolektivnu ostavku u lokalnoj upravi, iniciraćemo skraćenje mandata. Lično ću inicirati da do tog dođe, ako ovakvo stanje ostane sa državnim budžetom u kojem nema bitnih razvojnih projekata za Mojkovac. Nemamo moralno pravo da lokalna uprava ostane do kraja mandata i da gledamo kako Mojkovac tone, a vi oponašate lokalnu vlast, zbog ličnih i partijskih interesa centrala u Podgorici. Ja ću se sigurno distancirati od svega ovoga što se dešava - poručio je Ašanin.

VIDEO: Potpredsjednik Opštine Mojkovac izrezao fotografiju na kojoj je sa Mandićem

Klinički centar Crne Gore je pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica i sankcionisanja odgovornih - rečeno je M portalu nakon upita u odnosu na neprimjereno i neetično distribuiranje fotografije pacijenta iz operacione sale putem Vajbera.
U KCCG kažu da će bez odlaganja obavijestiti javnost o ishodu postupka koji za cilj ima sankcionisanje odgovornih.

Medicinari podijelili fotografiju pacijenta iz operacione sale, u KCCG kažu da će sankcionisati odgovorne

Imamo sreću da imamo ovako lijepu zemlju, pa nije teško da se čovjek bavi fotografijom, jer gdje god da pođe, &nbsp;od sjevera do juga, možete da nađete bilo gdje i bilo kad, inspiraciju da napravite prelijepu fotografiju - kazao je Budilniku, na Televiziji E, fotograf Luka Ratković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIDw7qdP3JiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Mislim da je jako bitno da mi, fotografi, u što ljepšem svjetlu prikažemo našu državu.Vidite i sami, da iako smo ekološka država na papiru, da to vrlo malo primjenjujemo u realnom vremenu, i na tome moramo da radimo, da bi ljudi koji dođu sa strane mogli da uživaju u prirodnim ljepotama, da nam bude sve čisto i kako treba - rekao je Ratković.
Mnogo turista, ispostavi se često, ističe Ratković, bolje poznaje Crnu Goru nego mi, građani Crne Gore, i to nije dobro.
- Oni kad dođu, bilo na jug, bilo na sjever, više mjesta znaju nego ljudi koji žive u Crnoj Gori. To je loša stvar, jer imate toliko mladih osoba, kad kažem mladih mislim na djecu, koji bukvalno ne znaju ni jedno jezero nijedan vrh, nijednu planinu, ništa ne znaju. Znaju možda osnovno Crno jezero, Skadarsko jezero, Biogradsko jezero, to što mogu da vidimo. Mi imamo toliko jezera, toliko lijepih mjesta na sjeveru države da to rijetko koja zemlja ima. Ovoliko mala zemlja koju možete da pređete sa juga na sjever, tri sata kolima, to je upravo ono što turiste privuče, jer oni ne mogu da vjeruju da mogu ujutru da se kupaju, a popodne se popnu na neki vrh, i to je ono što je privlačno i njima, a trebalo bi i nama - ističe Ratković.
Sagovornik Budilnika apelovao je na prosvjetnu zajednicu da učenike upozna prvo sa svojom državom putem izleta, pa onda, kako kaže, da se organizuju ekskurzije i van države.
Danas se fotografije mogu uređivati putem raznih alata, kaže fotograf, ali on ipak preferira realnu sliku, i ako baš mora, sa minimalnim dodavanjem efekata.
- Nijesam protivnik da se fotografija sredi na neki lijep način,ali mislim da ljudi često pretjeruju, pa kad drugi &nbsp;vide fotografiju misle da je to baš tako lijepo , a u stvarnosti potpuno drugačija slika. Treba što realniju sliku pokazati turistima, da bi znali gdje dolaze. Mi smo toliko lijepi, da nama ne treba previše uređivanja, makar ja tako mislim - zaključio je Ratković.

Ratković: Učenici bi trebalo prvo da upoznaju Crnu Goru pa tek onda da idu na ekskurzije van države

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Nosilac Podgoričke liste Andrej Milović oglasio se na mreži X nakon što je isplivala fotografija na kojoj je nosilac liste Pokreta Evropa sad i Demokratske Saša Mujović na jednom od štabova Demokratske partije socijalista održanih uoči lokalnih izbora u Podgoricu 2022. godine.
- Sinoć sam rekao da postoje dokazi da je nazivni nosilac Pokreta Evropa sad-Demokrate Saša Mujović radio izbore za Demokratsku partiju socijalista i glasao za Ivana Vukovića. Danas je Saša Mujović izjavio da je to laž, ali nakon toga izašao je jedan od dokaza – fotografija sa sastanka DPS - kazao je Milović.
On je istakao da neko laže - ili Saša Mujović ili fotografija?
- Ili kao kod Dina Merlina kod njih postoje “istine dvije” - naveo je Milović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejMilovicPG%2Fstatus%2F1831276841807515850%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1831276841807515850%7Ctwgr%5Ed4985e95e7ad55abeaafafc8782049afcd2c4557%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Milović: Neko laže - ili Saša Mujović ili fotografija?

Teretni brod dug 100 metara nasukao se danas u istanbulskoj opštini Sariyer usljed snažnog nevremena.
Nasukao se u blizini plaže i stambenih jedinica na crnomorskoj obali Istanbula.
Prema internetskoj stranici za praćenje kretanja plovila Marine Traffic, brod je isplovio iz rumunske luke Constanta i trebao se usidriti kod obale Bosforskog moreuza.
Obalna straža Turske je intervenirala kako bi pomogla u izvlačenju broda, prenosi agencija Rojters.

U Istanbulu se nasukao teretni brod dug 100 metara

Američki finansijer i seksualni prestupnik Džefri Epstin jedna je od glavnih tema svjetskih medija posljednjih mjeseci.
Razlog su dokumenti o njemu koje objavljuje Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, a iz kojih se vidi da je bio blizak s brojnim uticajnim ličnostima, poput bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona, sadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, kao i da je imao komunikaciju s milijarderom Ilonom Maskom, glumcem Kevinom Spejsijem, supermodelom Naomi Kembel i brojnim drugim poznatim ličnostima.
Iako je široj javnosti poznat kao finansijer, mnogi se pitaju kako je Epstin uspio da stekne ogromno bogatstvo i čime se bavio tokom života.
<h3>Rani život i obrazovanje</h3>
Epstin je rođen i odrastao u Njujorku. Sredinom sedamdesetih godina predavao je matematiku i fiziku u privatnoj Dalton školi u tom gradu. Studirao je fiziku i matematiku na univerzitetu, ali nikada nije diplomirao.
<h3>Kako se obogatio</h3>
Otac jednog od njegovih učenika navodno je bio toliko impresioniran Epstinovim znanjem da ga je povezao sa starijim partnerom u investicionoj banci Ber Sterns na Volstritu.
Za svega četiri godine Epstin je postao partner u toj banci. Do 1982. godine osnovao je sopstvenu firmu – Džej Epstin end ko.
Kompanija je upravljala imovinom klijenata vrijednom više od milijardu dolara i vrlo brzo je postala izuzetno uspješna. Epstin je počeo da troši svoje bogatstvo na luksuz, uključujući vilu na Floridi, ranč u Novom Meksiku, kao i, navodno, najveću privatnu kuću u Njujorku. Istovremeno se družio sa slavnim ličnostima, umjetnicima i političarima.
Koliko je bio prihvaćen u krugovima moćnih ljudi pokazuje i izjava Donalda Trampa iz 2002. godine:
- Poznajem Džefrija već 15 godina. Sjajan tip. Veoma je zabavno biti u njegovom društvu. Kažu čak da voli lijepe žene koliko i ja, a mnoge od njih su mlađe.“
Osim Trampa, Epstin je imao i druge visokoprofilne prijatelje, što ne implicira da su ti ljudi učestvovali u bilo kakvim krivičnim djelima.
Godine 2002. Epstin je privatnim avionom odveo bivšeg predsjednika Bila Klintona, kao i glumce Kevina Spejsija i Krisa Takera, na putovanje u Afriku. Godinu kasnije pokušao je, bez uspjeha, da kupi magazin Njujork zajedno s tadašnjim filmskim producentom Harvijem Vajnstinom, a iste godine donirao je 30 miliona dolara Univerzitetu Harvard.
Epstin je nastojao da čuva privatnost, navodno izbjegavajući javne događaje i večere u restoranima.
Družio se sa ženama poput bivše Mis Švedske Eve Andersson Dubin i Gislejn Maksvel, kćerke izdavača Roberta Maksvela, ali se nikada nije ženio.
Roza Monkton, bivša izvršna direktorica kompanije Tifani end ko, izjavila je za časopis Veniti fer 2003. godine da je Epstin bio „veoma enigmatičan“ i „klasičan ledeni brijeg“.
- Mislite da ga poznajete, a onda ogulite još jedan sloj luka i otkrijete nešto sasvim drugo ispod - rekla je.
<h3>Prvo hapšenje i nagodba</h3>
Prvi ozbiljni problemi za Epstina pojavili su se krajem 2005. godine, kada je policiji na Floridi prijavljeno da je zlostavljao četrnaestogodišnju djevojčicu u svojoj kući u Palm Biču.
Policijska pretraga imanja otkrila je fotografije djevojčica raspoređene po cijeloj kući. Istraga je u narednim mjesecima dovela do podizanja optužnice za seksualno zlostavljanje. Epstin je uhapšen u julu 2006. godine i pušten uz kauciju.
List Majami Herald izvijestio je da je zlostavljanje maloljetnica trajalo godinama.
- Ovo nije bila situacija ‘on kaže – ona kaže’. Bilo je pedeset i nešto ‘ona’ i jedan ‘on’, i sve su ispričale praktično istu priču“ -rekao je šef policije Palm Biča Majkl Rajter.
Kolumnista Majkl Vulf naveo je 2007. godine da Epstin nikada nije skrivao interesovanje za djevojke.
<h3>Kontroverzna nagodba</h3>
Godine 2008. tužilaštvo je s Epstinom sklopilo nagodbu, čime je izbjegao savezne optužbe koje su mogle rezultirati doživotnom kaznom. Osuđen je na 18 mjeseci zatvora, tokom kojih mu je bilo dozvoljeno tzv. „radno oslobađanje“ – 12 sati dnevno, šest dana u sedmici. Nakon 13 mjeseci pušten je na uslovnu slobodu.
Nagodbu je odobrio savezni tužilac Aleksandar Akosta, koji je kasnije, u julu 2019. godine, podnio ostavku zbog pritiska javnosti.
Od 2008. Epstin je bio registrovan kao seksualni prestupnik trećeg nivoa u državi Njujork, što je doživotna oznaka visokog rizika.
<h3>Aktivnosti nakon presude</h3>
Uprkos presudi, Epstin je zadržao luksuzne nekretnine u Njujorku, Palm Biču, na privatnom ostrvu na Karibima i u Los Anđelesu. Nastavio je kontakte s političarima, biznismenima i akademicima s prestižnih univerziteta.
U decembru 2010. godine fotografisan je u Central parku u Njujorku s britanskim princem Endruom Mauntbaten-Vindzorom, što je izazvalo veliku kontroverzu.
Jedna od žrtava, Virdžinija Roberts Đufri, tvrdila je da je bila primorana na seksualni odnos s princom Endruom dok je imala 17 godina. Endru je optužbe negirao, ali je 2022. godine isplatio višemilionsku odštetu kako bi se parnica okončala.
<h3>Drugo hapšenje i smrt</h3>
Epstin je ponovo uhapšen 6. jula 2019. godine u Njujorku, nakon povratka iz Pariza. Kaucija mu je odbijena i zadržan je u zatvoru Metropolitan korekšn sentar.
Pronađen je mrtav u svojoj ćeliji prije početka suđenja. Zvanični uzrok smrti okarakterisan je kao samoubistvo vješanjem.
<h3>Ko je Gislejn Maksvel</h3>
Nakon Epstinove smrti, u fokusu javnosti našla se njegova saradnica Gislejn Maksvel. Uhapšena je u julu 2020. godine u saveznoj državi Nju Hempšir.
Porota u Njujorku ju je u decembru 2021. godine proglasila krivom po pet tačaka optužnice, uključujući trgovinu maloljetnicima u seksualne svrhe. Osuđena je na 20 godina zatvora.
Tokom suđenja tužilaštvo je tvrdilo da je Maksvel vrbovala i pripremala djevojčice za Epstinovo zlostavljanje. Njena žalba na presudu kasnije je odbijena od strane Vrhovnog suda SAD-a.

Ko je Džefri Epstin, kako se obogatio i ko je njegova saradnica Gislejn Maksvel

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori traži od Univerziteta Crne Gore i Rektora Vladimira Božovića da otkaže najavljeno predavanje prof. dr Gideona Grajfa koje je zakazano za sjutra u 12 sati u Istorijskom institutu Crne Gore.
- Ne sporeći važnost obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta i poruka koje taj dan treba da nosi, Bošnjačko Vijeće smatra da najstarija naučno istraživačka institucija u Crnoj Gori i Univerzitet Crne Gore ne može biti domaćin osobi koja je otvoreno negirala Genocid u Srebrenici, relativizovala i umanjivala obim zločina - saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća.
Iz tog Vijeća podsjećaju da je Grajf predvodio komisiju Vlade Republike Srpske koja je suprotno presudama i utvrđenim činjenicama pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, saopštila da se u Srebrenici nije desio genocid.
- Izvještaj te komisije i aktivnosti Grajfa osudili su i uticajni članovi Svjetskog jevrejskog kongresa, ocjenivši ga kao “manipulacijom istinom”, a njemačka Vlada je zbog ovog izvještaja povukla prijedlog da Greif dobije Orden zasluga Njemačke upravo zbog njegovog negiranja genocida - dodaju u saopštenju.
Kako isitču, crnogorsku javnost i rukovodstvo Univerziteta Crne Gore podsjećamo da je crnogorski parlament 2009 i 2021 godine usvojio dvije rezolucije o Genocidu o Srebrenici u kojima je između ostalog potvrđena opredsjeljenost Crne Gore da najoštrije osuđuje svaki pokušaj negiranja ovog zločina, te stoga još jednom poziva rektora Božovića i rukovodstvo Univerziteta da otkažu najavljeno predavanje negatora genocida u Srebrenici.
- Kultura sjećanja ne podrazumijeva gostovanje na Univerzitetu negatora genocida već memorijalizaciju genocida kao obavezu koju je Crna Gora preuzela zajedno sa svima koji su u Ujedinjenim nacijama usvojili Rezoluciju o genocidu - zaključuju u saopštenju.

Bošnjačko vijeće: Negatoru genocida u Srebrenici nije mjesto na Univerzitetu u Crnoj Gori

U brojnim crnogorskim školama, od danas je prisutno fizičko obezbjeđenje, uz saglasnost Vlade, a na prijedlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Ova mjera ima za cilj sprečavanje nasilja i drugih neželjenih događaja.
Sve vaspitno-obrazovne ustanove na Cetinju, od osnovnih „Njegoš“ i „Lovćenski partizanski odred“ do Gimnazije i Srednje stručne škole, imaće fizičko obezbjeđenje do 15. juna 2026. godine, saznaje <a href="https://cetinjskilist.com/fizicko-obezbjedenje-u-skolama-sirom-crne-gore-da-li-su-obrazovne-ustanove-na-cetinju-spremne/">Radio Cetinje</a>.
Direktorica OŠ „Njegoš“ Adrijana Aleksić, ističe da je procedura sprovedena u skladu sa zakonskom regulativom i da od danas imaju fizičko obezbjeđenje na ulazu u školu.
- Od Ministarstva smo ranije dobili spisak licenciranih agencija koje ispunjavaju propisane uslove i kojima smo se mogli obratiti. Zadovoljni smo ovim rješenjem resornog Ministarstva, jer se pokazalo da prisustvo „zaštitara“ doprinosi većem osjećaju sigurnosti. Djeca dobro reaguju, a za nas je važno da u školi imaju bezbjedno i stabilno okruženje – poručila je Aleksić.
Direktorica Gimnazije Sanja Jelić, kazala je da škola aktivno sprovodi sve procedure u skladu s Odlukom Ministarstva i sarađuje s nadležnim institucijama u okviru svojih nadležnosti, kako bi uspješno realizovali ovaj projekat.
Fizičko obezbjeđenje uvedeno je i u Srednjoj stručnoj školi na Cetinju.
Direktor Zdravko Popović, kazao je da su u školi angažovana dva čovjeka s obzirom na to da se nastava odvija u dvije smjene.
- Nastavljamo saradnju sa ljudima koji su u našoj školi bili angažovani tokom novembra i decembra prošle godine. Zadovoljni smo njihovim odnosom prema poslu. Ispoštovana je zakonska procedura jer je ponuda firme koja ih angažuje bila najpovoljnija – rekao je Popović,ističući da u samoj proceduri rada obezbjeđenja nema promjena u odnosu na prethodni period.
Za projekat uvođenja obezbjeđenja do kraja školske godine izdvojeno je 922.500 eura. Sekretar Ministarstva Marko Šljukić, kazao je da su škole, 68 osnovnih, 44 srednje škole i jedan Dom učenika, izabrani na osnovu broja učenika i ranije evidentiranih slučajeva nasilja.

Tag: fotografija