Potredsjednik Vlade i zamjenik premijera Aleksa Bečić odao je sinoć poštu stradalima na Cetinju objavom na društvenim mrežama, ali uz falsifikovanu fotografiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102200140_519b7ee9023fc304b2b679d7f21be170eafde5c4e3c3fe1470de6c02c8afb407.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102200140_519b7ee9023fc304b2b679d7f21be170eafde5c4e3c3fe1470de6c02c8afb407" data-rendition-name="original" width="3264" height="2645" loading="lazy" alt="Bečićeva objava"> </figure>  Uz izraze saučešća Bečić je objavio fotografiju nastalu u martu 2023. godine na kojoj u ruci drži zapaljenu svijeću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102200132_a59b96a4309cbd397c5151fd392298dc2ac7e72116a6a0df13f3cb6a85dd2b70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250102200132_a59b96a4309cbd397c5151fd392298dc2ac7e72116a6a0df13f3cb6a85dd2b70" data-rendition-name="original" width="990" height="1600" loading="lazy" alt="Objava iz marta 2023."> <figcaption>Objava iz marta 2023.(Photo: X)</figcaption> </figure>  U postu datiranom na 24. mart 2023. navodi da je toga dana u Hramu Hristovog vaskrsenja zapalio svijeću za stradale u NATO bombardovanju 1999. godine. Bečić je tako, bez ograde da se eventualno radi o ilustraciji, manipulisao javnošću i fotografiju nastalu drugim povodom primijenio u objavi o višestrukom ubistvu na Cetinju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bečić falsifikovao fotografiju za odavanje počasti žrtvama na Cetinju

Potpredsjednik Opštine Mojkovac Ivan Ašanin iz URA-e izveo je mini performans na jučerašnjoj sjednici lokalne Skupštine, na kojoj se raspravljalo o budžetu Opštine za 2025. On je izrezao sebe sa fotografije na kojoj je bio sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i predsjednikom Opštine Veskom Delićem, u znak protesta jer u državnom budžetu za 2025. nema novca za Ski centar Žarski. Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić odgovorio je da su neki tenderi u toku, neki su završeni, što kako kaže znači da novca za te projekte ima.
Ašanin je na početku sjednice SO kazao da lokalni budžet ne treba usvojiti, navodeći da je to "ponor Mojkovca".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dhn50OLa13a0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Sa dva miliona, Mojkovac ide u ponor, da vi lagano odbornici usvajate budžet, u momentu kada nema Skijališta, nema rudnika, nema zatvora, nema fabrika, jednom riječju nema radnih mjesta, a usvajamo budžet radi malih, nekih sitnih plata, to je stvarno očajnički politički pokušaj vađenja davljenika u političkom smislu riječi. Jesmo li, je li istina, pitam predsjednika Skupšine i predsjednika Opštine, kada smo bili na sastanku kod Andrije Mandića, prethodno sam zbog neraspisivanja tendera za most, reagovao i medijski, da se mora raspisati tender, da se ne smije kršiti budžet. Andrija Mandić, mislim da je to bilo u julu ili kraj juna, rekao je, moji ministri kad dođu, biće razvojnih projekata. I glede čuda nema razvojnih projekata sada u državnom budžetu. Dva miliona - naveo je on.
On je predložio da se lokalni budžet ne usvoji, već da se izglasa privremeno finansiranje, kako bi, u međuvremenu, uticali na vlast na državnom nivou da opredijeli sredstva za Mojkovac u državnom budžetu za narednu godinu. Naveo je da će URA podnijeti amandman na predlog državnog budžeta za 2025. u kojem će tražiti da se u projekte za 2025. uvrsti i Ski centar Žarski.
- Ako vi ne možete da izvršite uticaj prema NSD-u, Andriji Mandiću i ostalima, recite, nemam uticaja i u redu je - naveo je.
On je podsjetio i da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru obišao Mojkovac i ski centar Žarski, kada je kako kaže Ašanin, rekao da će biti razvojnih projekata i bio garant toga. 
- Ali, pogledajte, Andrija Mandić glasa za Hajlu, a Mojkovčanin Andrija Mandić potapa Mojkovac. Prema tome s obzirom da je Andrija Mandić zaobišao istinu, tj. u narodu se kaže lažavina, ja ću da napravim jedan performans i da isiječem sebe. Neka bude to mali doprinos i mali protest, mali protest zaista, ako usvojimo budžet, nama su ruke svezane, ne samo za ovu godinu, ne samo za amandmane ove godine, nego smo zakucali amandmane za budući budžet, što se tiče Mojkovca, ako ova većina ostane i dalje - naveo je Ašanin pokazujući fotografiju na kojoj je zajedno sa predsjednikom Skupštine i predsjednikom Opštine Veskom Delićem, koju je potom izrezao. 
Predsjednik Opštine Vesko Delić saopštio je da na sjednici rečeno mnogo neistina.
- Da je ovdje Andrija Mandić u ovoj Skupštini, meni je žao što nije ovdje pa da može da odgovori ljudima koji su ga pomenuli, da je ovdje u ovoj Skupštini sigurno bi rekao, Ivane, nemoj to da govoriš, ozbiljni smo ljudi, ozbiljno se politikom bavimo, da nećete nas na ovaj način i ovim performansima zaustaviti na evropskom putu i zaustaviti razvoj Mojkovca.
Kada je u pitanju Skijalište Crne Gore, skijalište Žarski na mojkovačkoj strani Bjelasice, konkretno još jednom precizno da odgovorim zbog građana i zbog vas. Ono što se provlači u državnom budžetu i ta priča oko 2 miliona, to nije istina. 
U državnom budžetu stoji svaki projekat koji je vezan za Skijalište na mojkovačkoj strani Bjelasice i višegodišnja investicija koja stoji Upravi za kapitalne projekte. Tenderi neki su u toku, neki su završeni, znači da novca za te tendere ima i postoji. 
I ne bi uvažene kolege iz građanskog pokreta URA podnosile amandman na državni budžet i vezale se samo za povezivanje Cmiljače i Žarskog, nego bi podnosile amandman i za ostale projekte. Što znači? Da ponovim zbog građana. U toku je tender za izgradnju bazne stanice garaža na samom lokalitetu Žarski. Kada je u pitanju put od Vragodola do Vrioca, u toku je preprojektovanje, tačnije reviduje se vrlo brzo projekat i stvoreni su uslovi da se raspiše tender. Osim jednog dijela imovinskih odnosa koji će uporedom biti rješavan. Kada je u pitanju put od Tare do Vragodola, taj putni pravac je završen, most na rijeci Tari je raspisan, tender nije prošao iz objektivnih razloga o kojima ste i vi govorili, možda je mala cijena, ali ja sam siguran i u razgovorima i upravo sa predsjednikom Skupštine, sa sigurnošću mogu reći da će taj tender proći vrlo brzo i da će biti izabran izvođač radova - naveo je Delić.
Odbornici su na kraju usvojili budžet za 2025. Za je glasalo 16 odbornika, protiv je bilo 7.
Podsjetimo, Ašanin je saopštio i krajem prošlog mjeseca da je razočaran državnim Prijedlogom zakona o budžetu za 2025, u kojem, kako tvrdi, nema projekta Ski centar Žarski.
On je tada pozvao lokalnu mojkovačku vlast da kolektivno podnese ostavku, a ako se to ne desi, najavio je da će incirati skraćenje mandata.
- Ukoliko ne podnesemo kolektivnu ostavku u lokalnoj upravi, iniciraćemo skraćenje mandata. Lično ću inicirati da do tog dođe, ako ovakvo stanje ostane sa državnim budžetom u kojem nema bitnih razvojnih projekata za Mojkovac. Nemamo moralno pravo da lokalna uprava ostane do kraja mandata i da gledamo kako Mojkovac tone, a vi oponašate lokalnu vlast, zbog ličnih i partijskih interesa centrala u Podgorici. Ja ću se sigurno distancirati od svega ovoga što se dešava - poručio je Ašanin.

VIDEO: Potpredsjednik Opštine Mojkovac izrezao fotografiju na kojoj je sa Mandićem

Klinički centar Crne Gore je pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica i sankcionisanja odgovornih - rečeno je M portalu nakon upita u odnosu na neprimjereno i neetično distribuiranje fotografije pacijenta iz operacione sale putem Vajbera.
U KCCG kažu da će bez odlaganja obavijestiti javnost o ishodu postupka koji za cilj ima sankcionisanje odgovornih.

Medicinari podijelili fotografiju pacijenta iz operacione sale, u KCCG kažu da će sankcionisati odgovorne

Imamo sreću da imamo ovako lijepu zemlju, pa nije teško da se čovjek bavi fotografijom, jer gdje god da pođe, &nbsp;od sjevera do juga, možete da nađete bilo gdje i bilo kad, inspiraciju da napravite prelijepu fotografiju - kazao je Budilniku, na Televiziji E, fotograf Luka Ratković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIDw7qdP3JiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Mislim da je jako bitno da mi, fotografi, u što ljepšem svjetlu prikažemo našu državu.Vidite i sami, da iako smo ekološka država na papiru, da to vrlo malo primjenjujemo u realnom vremenu, i na tome moramo da radimo, da bi ljudi koji dođu sa strane mogli da uživaju u prirodnim ljepotama, da nam bude sve čisto i kako treba - rekao je Ratković.
Mnogo turista, ispostavi se često, ističe Ratković, bolje poznaje Crnu Goru nego mi, građani Crne Gore, i to nije dobro.
- Oni kad dođu, bilo na jug, bilo na sjever, više mjesta znaju nego ljudi koji žive u Crnoj Gori. To je loša stvar, jer imate toliko mladih osoba, kad kažem mladih mislim na djecu, koji bukvalno ne znaju ni jedno jezero nijedan vrh, nijednu planinu, ništa ne znaju. Znaju možda osnovno Crno jezero, Skadarsko jezero, Biogradsko jezero, to što mogu da vidimo. Mi imamo toliko jezera, toliko lijepih mjesta na sjeveru države da to rijetko koja zemlja ima. Ovoliko mala zemlja koju možete da pređete sa juga na sjever, tri sata kolima, to je upravo ono što turiste privuče, jer oni ne mogu da vjeruju da mogu ujutru da se kupaju, a popodne se popnu na neki vrh, i to je ono što je privlačno i njima, a trebalo bi i nama - ističe Ratković.
Sagovornik Budilnika apelovao je na prosvjetnu zajednicu da učenike upozna prvo sa svojom državom putem izleta, pa onda, kako kaže, da se organizuju ekskurzije i van države.
Danas se fotografije mogu uređivati putem raznih alata, kaže fotograf, ali on ipak preferira realnu sliku, i ako baš mora, sa minimalnim dodavanjem efekata.
- Nijesam protivnik da se fotografija sredi na neki lijep način,ali mislim da ljudi često pretjeruju, pa kad drugi &nbsp;vide fotografiju misle da je to baš tako lijepo , a u stvarnosti potpuno drugačija slika. Treba što realniju sliku pokazati turistima, da bi znali gdje dolaze. Mi smo toliko lijepi, da nama ne treba previše uređivanja, makar ja tako mislim - zaključio je Ratković.

Ratković: Učenici bi trebalo prvo da upoznaju Crnu Goru pa tek onda da idu na ekskurzije van države

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Nosilac Podgoričke liste Andrej Milović oglasio se na mreži X nakon što je isplivala fotografija na kojoj je nosilac liste Pokreta Evropa sad i Demokratske Saša Mujović na jednom od štabova Demokratske partije socijalista održanih uoči lokalnih izbora u Podgoricu 2022. godine.
- Sinoć sam rekao da postoje dokazi da je nazivni nosilac Pokreta Evropa sad-Demokrate Saša Mujović radio izbore za Demokratsku partiju socijalista i glasao za Ivana Vukovića. Danas je Saša Mujović izjavio da je to laž, ali nakon toga izašao je jedan od dokaza – fotografija sa sastanka DPS - kazao je Milović.
On je istakao da neko laže - ili Saša Mujović ili fotografija?
- Ili kao kod Dina Merlina kod njih postoje “istine dvije” - naveo je Milović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejMilovicPG%2Fstatus%2F1831276841807515850%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1831276841807515850%7Ctwgr%5Ed4985e95e7ad55abeaafafc8782049afcd2c4557%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Milović: Neko laže - ili Saša Mujović ili fotografija?

Svaka odluka u vezi sa budućim modelom upravljanja crnogorskim aerodromima u nadležnosti je nacionalnih vlasti, saopštili su Pobjedi iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Upoznati smo da je u toku tender za dodjelu koncesije za aerodrome u Crnoj Gori. Organizacija i sprovođenje tendera za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, kao i svaka odluka u vezi s budućim modelom upravljanja aerodromima, u nadležnosti su nacionalnih vlasti - <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/delegacija-eu-odluka-o-modelu-upravljanja-aerodromima-je-u-nadleznosti-crnogorskih-vlasti">odgovorili su iz Delegacije EU na pitanja Pobjede</a> da li su pratili dosadašnji višegodišnji tenderski proces i da li je EU zagovornik da se crnogorski aerodromi daju koncesionarima na upravljanje ili da država i dalje upravlja aerodromima.
Iz Delegacije EU nijesu precizirali da li bi EU, odnosno Evropska komisija finansijski podržala Crnu Goru i njenu državnu kompaniju. 
Aerodromi Crne Gore za rekonstrukciju i proširenje dva crnogorska aerodroma u Podgorici i Tivtu.
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra prošle godine novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, koja je ista kao i prvobitna, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula. 
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon što dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.
Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je krajem prošle godine donijela rješenje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, izjavljen protiv rang-liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. 
Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang-listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.
I dalje aktuelna predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Jelena Maraš je u novogodišnjem intervjuu za Pobjedu ocijenila da su obje ponude za koncesiju Aerodroma Crne Gore, koje su bile vrednovane, ponižavajuće i uvreda za državu. Ona smatra da nakon takvih ponuda država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima.
- Vlada može razmotriti predlog rang-liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skupština, smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skupštini. Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju, ipak je nacionalni interes najbitniji - poručila je ranije Maraš.
Aerodromi Crne Gore su prošle godine prvi put od osnivanja u jednoj godini opslužili više od tri miliona putnika. Prošlogodišnji rezultat predstavlja rast od osam odsto u odnosu na 2024. godinu i rast od 16 odsto u poređenju sa pretpandemijskom 2019. godinom.
Rast putnika i avio-linija se ogleda i u finansijskim rezultatima. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona EUR. To prošlu godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju Aerodroma Crne Gore. Neto dobit bi, nakon što se svedu svi računi krajem godine, mogla da bude oko 12 miliona eura.
Vlada je u četvrtak utvrdila Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim se obezbjeđuje funkcionalnija raspodjela prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma i uspostavlja jasna namjenska komponenta fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma.
Vlada je prije dva dana utvrdila i Prijedlog dopune Zakona o koncesijama, kojim se, kako je saopšteno, kroz uvođenje mogućnosti da se koncesiona naknada sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela, unapređuje normativni okvir za uređivanje koncesionih odnosa i obezbjeđuje veća fleksibilnost u ugovaranju.

Delegacija EU: Odluka o modelu upravljanja aerodromima je u nadležnosti crnogorskih vlasti

Američki i ukrajinski pregovarači razgovarali su o ambicioznom cilju da Moskva i Kijev do marta postignu mirovni sporazum, iako je malo vjerovatno da će se taj rok ispoštovati zbog nesaglasnosti oko ključnog pitanja – teritorije, navode tri izvora upoznata sa tim razgovorima.
Prema okviru o kom razgovaraju američki i ukrajinski pregovarači, o svakom eventualnom sporazumu Ukrajinci bi glasali na referendumu, a istovremeno bi glasali i na parlamentsrnim izborima, reklo je Rojtersu pet anonimnih izvora.
Američki pregovarački tim, koji predvode specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet predsednika Donalda Trampa, Džared Kušner poručio je ukrajinskim sagovornicima na nedavnim sastancima u Abu Dabiju i Majamiju da bi bilo najbolje da se takvo glasanje održi što prije, rekla su tri od tih izvora.
Američki pregovarači su takođe naveli da će se Tramp, kako se budu približavali kongresni izbori (izbori na sredini predsedničkog mandata), u novembru, vjerovatno sve više fokusirati na unutrašnja pitanja, što znači da će najviši američki zvaničnici imati manje vremena i političkog kapitala za zaključivanje mirovnog sporazuma, prema navodima dva izvora.
Druga runda pregovora uz posredovanje SAD završena je u četvrtak u Abu Dabiju oslobađanjem 314 ratnih zarobljenika i obavezom da se razgovori uskoro nastave. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se sledeći trilateralni sastanak najvjerovatnije uskoro održati u SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas novinarima da se vode „veoma dobri razgovori“ u vezi sa ratom Rusije i Ukrajine i dodao, bez dodatnih objašnjenja, da bi „nešto moglo da se dogodi“ kao rezultat tih pregovora.
Republikanski lider obećao je da će okončati rat koji je započeo ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ali više od godinu dana od početka njegovog drugog mandata, to obećanje još nije ispunjeno.

Rojters: SAD žele mirovni sporazum Moskve i Kijeva do marta i da se ubrzo održe izbori u Ukrajini

Više od 50.000 ljudi prisustvovalo je sahrani Seifa el Islama Gadafija, sina ubijenog bivšeg libijskog lidera Moamera Gadafija.
Lokalni izvori procjenjuju da je sahrani prisustvovalo više od 50.000 ljudi, koji su mahali zelenim zastavama povezanim sa bivšim libijskim režimom, prenio je "Figaro".
Seif el Islam je sahranjen na istom groblju u gradu Beni Valid, južno od Tripolija kao i njegov brat Hamis Gadafi.
Prema navodima libijskih medija, 53-godišnji Gadafi je ubijen u utorak, 3. februara, kada su ga napala četvorica maskiranih muškaraca.
Kako se navodi, nadzorne kamere u njegovoj rezidenciji bile su onesposobljene prije napada, prenosi Tanjug.
Seif el Islam Gadafi je pre pada režima 2011. godine bio smatran potencijalnim nasljednikom svog oca i pokušavao je da izgradi imidž umjerenog reformatora, koji je narušen na početku pobune kada je zaprijetio krvoprolićem, navedeno je.

Više od 50.000 ljudi prisustvovalo sahrani Gadafijevog sina

Nije svaki zločin krvav. Ne sadrže svi oni fizičku bol, mučenje i smrt. Nisu svakom zločincu ruke krvave. Ne, ali su proklete. Baš oni koji svoje zločine čine u rukavicama, bijelim košuljama i frakovima su mnogo gori od ovih drugih, jer njihov zločin nije prema pojedincu ili grupi, već prema generaciji i generacijama koje dolaze – to je zločin protiv kulture.
Naiđoh prije neki dan na istinski nadahnuto recitovanje Novaka Adžića, pjesme koja u sebi osim neopisive boli sadrži i poduke koje bi svi trebali učiti i ponavljati. Uči nas o zločincima, o izdajnicima, ali i o onima kojima je dato da brane ovu slobodu koja nam je poklonjena. 
„... Zar ćeš moći slušati mirno 
Nepobjedni lave stari, 
Kad te budu robom zvali 
Jučer turski izmećari? 
Il te tvoja prošlost slavna 
Tako brzo ostavila? 
Il je hrabrost opjevana 
 Izmišljena priča bila...
... Neka oko sokolovo 
Smrt raznosi tankom puškom. 
Nek krv onu staru svjetlost 
Dade našoj novoj zori 
Da se ovaj poklič ori 
U slobodnoj Crnoj Gori” – Sekula Drljević
Ali ođe danas se ne radi o stvarnom roblju. Ovo su robovi mentaliteta, robovi kulture, znanja, duše. I uvijek robovi ličnosti i istine. Oni su u svojim perifernim životima zarobljeni u cjeloživotnim ulogama nekog drugog, stranog, ne svog i ne sebe. Robovi tuđina u svijetu globalnih interesa koji često nesvjesno, zaneseni i zatrčani za onom šargarepom na štapu, zakorače bespovratno u tuđe, u svijet koji nije njihov i koji ih ne voli, i u svijet đe ih oni nekada njihovi preziru – u svijet izdajnika.
Danas, na sreću, nema više živih lomača na kojima je, poput familije Petra Zvicera, zapaljena cijela jedna porodica jer im otac i đed nije htio spuštiti glavu, pokloniti se okupatoru i pljunuti na svoju davno datu zakletvu. Nema, ali se moramo pitati ima li onih kojima je ta žrtva ostavljena na nauk i nezaborav.
Ovih dana smo imali mogućnost da gledamo kako se neki kvazi istoričari na srpskom javnom servisu utrkuju ko će jače i lažljivije pljunuti na nas. Nije prvi put. Neće, bojim se, biti ni potonji, ali ovoga puta se desilo nešto posve novo... Nego, krenimo prvo od toga šta za nas, braću svoju, srpsku Spartu, kolijevku Nemanjinu, 23. izbornu jedinicu, južnu srpsku pokrajinu i tako dalje, i tako dalje, kažu...&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2019334369731834062%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019334369731834062%7Ctwgr%5E93356f5fed182f3bb75bb619ecab274bb854839d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Gospoda su ustvrdila, pozivajući se na neke nepostojeće tekstove i ličnosti i izvrnute fragmente poslanica crnogorskih vladika, sljedeće: Crnogorci nisu imali osjećaj pravde i pravičnosti. Njihove tri osnovne odlike koje ih karakterišu, odnosno tri idola kojima se klanjaju su: preljubništvo, srebroljublje i otimačina. Dalje, simpatični gospodini kažu, dok se ekranom vrte AI generisani rukopisi, kako među Crnogorcima nema mjesta za poštenog i dobrog čovjeka.
Dakle, ukratko da ne citiram sve jer nije baš da papir može sve da istrpi, gospoda tvrde da su Crnogorci, i to baš oni stari koji im priskočiše na Mojkovac i Bregalnicu, preljubnička ološ, plaćenici, silovatelji i propalice. 
Ne pomenuše nijednom da li su im dedovima kojima je obezbijeđena odstupnica za Albaniju i kasnije Grčku na Mojkovcu, čime se sačuvala srpska, a uništila crnogorska vojska, tražene kakve pare? Da li su im ti nevaspitani srebroljupci tog studenog januara 1916. zaiskali kakvu paru za prolazak, ti nepošteni otimači i silovatelji? Jesu li im šta pričali dedovi o tome?
Ovako lijepo ni Gebels nije zborio o Jevrejima. Nije, jer iako je bio iskonski zločinac, imao je makar zrno njemačke kulture u sebi.
Vi biste sada očekivali da na ovo reaguje naša diplomatija. Pa realno, kada će ako ne sada jer ovo nije bilo na nekom Informeru, Happy-ju ili Trećem oku, već na državnom javnom servisu u prime time-u. I reagovali su. Ne Ervin Ibrahimović, otkako je DNP izašao iz Vlade, ne može da se odbrani od rođaka koji zovu za posao. Ne ni Maida Gorčević jer ni ona nije imala vremena ili je, kao i premijer, u inozemstvu. Reagovao je treći nam ministar zadužen za diplomatske odnose Crne Gore, Filip Ivanović. I to tako što je bio integralni dio te emisije.&nbsp;
Tako je, ministar Ivanović je dao nemjerljiv doprinos toj divnoj emisiji iz kulture tako što je između ovih izliva mržnje, fašizma i bljuvotina prema njegovoj državi, on pomalo „pljuckao” dajući političkim idiotima legitimitet za ono šta rade. Pa umjesto da diplomatskim sredstvima reaguje na ovaj gnusni sadržaj, on je odlučio da mu da puni doprinos tako što će i on ponešto „lijepo” reći o sebi i svojima.&nbsp;
Iskreno se nadam da su ga platili za ovaj uradak i time dokazali, makar u tom jednom/jadnom primjeru, da smo srebroljupci. Za supruge i đevojke ne brinite, tu zaista ne bi trebalo da bude problema.
Dok nam Crnu Goru, njenu kulturu i istoriju, brane ovakvi poput ministra Ivanovića, u zemlji nam kulturno blago, arhivsku građu, artefakte i ostavštinu predaka kradu i prekrajaju agenti u crkvenim mantijama. I sve ovo pod pokroviteljstvom prijestonog nam grada, čiji čelnici bi da budu velji Crnogorci na državnom (na kojem se nizašta ne pitaju) i korisne posrbice na lokalnom nivou đe im mandat čuvaju URA i Demokrate.
I sve ovo u mjesecu u kojem bi, da ima đe Crnogoraca, obilježili 534 godine od kako smo, dok smo, kako kažu, odmarali od fukarluka, krađe tuđih žena i otimačine, štampali prvu knjigu kod Južnih Slovena.
Opkoljeni sa tri carstva, egzistencijalno ugroženi i u nemaštini, Crnogorci su štampali knjige. Četiristo godina kasnije, 1893, opet uprkos ratovima i neposrednoj opasnosti, Crna Gora i njen suveren slave taj datum jer znaju da je on bitniji od ma čega drugoga. Znaju da je kultura iznad svega i da samo ona može sačuvati i uzdići jedan narod. Slaveći tih 400 godina, knjaz Nikola je na Cetinje pozvao tadašnju diplomatsku, novinarsku i kulturnu elitu Evrope. Čitajte i dobro zapamtite šta su tada pisali o nama. Zapamtite i dobro uporedite sa ovim ponorom u kojem se danas nalazimo.&nbsp;
Čitaj i ti, ministre Ivanoviću, možda ti bude što valjalo kada sljedeći put budeš pozvan da gostuješ u nekoj emisiji radnog naslova: „Pljuni na Crnogorce”!
"Delegati iz Londona, Pariza, Beča, Rima i Petrograda doputovali su brodovima u Kotor. Odatle su, baš onim cik-cak putem, na konjima i u kočijama kretali uz planinu. Za mnoge profesore sa Oxforda ili Sorbone, to je bio prvi put da vide takav krš, a s vrha Lovćena su gledali Jadran kao na dlanu. U dvorani Zetskog doma bila su izložena prva izdanja Oktoiha iz 1494. godine. Naučnici su satima sa lupama pregledali kvalitet štampe, ne vjerujući da je to nastalo u planinskom manastiru dok je ostatak Balkana padao pod Osmanlije. 
Predstavnici najstarijih evropskih univerziteta držali su govore na latinskom, nazivajući Crnu Goru „bastionom hrišćanske kulture“.
Kralj (tada knjaz) Nikola je priredio banket za stotine zvanica. Kažu da je tadašnji izaslanik sa Oxforda rekao da je došao da vidi „divlja plemena", a da je našao „najstariju gospodu Evrope“.&nbsp;
Londonski The Times (Britanija) 
„Postoji nešto gotovo nadrealno u činjenici da jedna mala planinska kneževina, koja je provela vjekove u neprekidnom ratu za opstanak, slavi četiri vijeka pismenosti. Dok su veće i bogatije nacije u 15. vijeku još uvijek oklijevale pred Gutenbergovim izumom, Crnogorci su u svojim nepristupačnim gudurama već štampali knjige. To je narod koji je topovsku đulad topio da bi izlio slova“.&nbsp;
Le Figaro (Francuska) 
„Cetinje je ovih dana prijestonica svjetske inteligencije. Nevjerovatan je prizor vidjeti profesore sa Sorbone kako koračaju pored CRNOGORSKIH GORŠTAKA koji nose jatagane o pojasu, a u džepu primjerak 'Gorskog vijenca'. Ova proslava je dokazala da Crna Gora nije samo 'Sparta Balkana', već i njegova Atina“.&nbsp;
Neue Freie Presse (Austrougarska) 
„Možemo osporavati njihove političke težnje, ali ne možemo osporiti njihovu kulturnu baštinu. Izložba inkunabula na Cetinju pokazuje da su CRNOGORCI POSJEDOVALI NIVO CIVILIZACIJE KOJI JE BIO DALEKO ISPRED NJIHOVIH SUSJEDA, pa čak i nekih zapadnih naroda u to mračno doba 1494. godine".&nbsp;
Golos (Rusija) 
„Crna Gora je upalila svjetlo prosvjete na istoku Evrope u trenutku kada se činilo da će sve prekriti otomanska tmina. Njihova štamparija nije bila samo tehnički pogon, već duhovna tvrđava koja je ostala neosvojena“.
Mnogi američki listovi su prenijeli vijest sa naglaskom na paradoks: 
„Najmanja država u Evropi drži lekciju iz istorije cijelom svijetu. Proslava na Cetinju podsjeća nas da sloboda i kultura idu ruku pod ruku. Narod koji je znao da štampa knjige dok se borio za goli život, zaslužuje vječno divljenje civilizovanog svijeta.“ (Preuzeto sa stanice Vuci gorski)

Tag: fotografija