Crna Gora želi da 2028. postane 28. država članica Evropske unije, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za francuski list La Croix.
Izjavili ste da želite da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. Koje su glavne nacionalne reforme koje još treba sprovesti da bi se taj cilj postigao?
Milatović: Crna Gora je sada u završnoj fazi procesa pristupanja EU. Ostalo nam je približno 20 pregovaračkih poglavlja za zatvaranje, što očekujemo u naredne dvije godine. Cilj je ambiciozan, ali vjerujemo da je veoma realan. Najzahtjevnija su poglavlja o vladavini prava i životnoj sredini.
Najveći izazov je vjerovatno vladavina prava. Uprkos svim mjerama koje smo preduzeli, moramo da se borimo protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da obezbijedimo nezavisnost sudova i tužilaštava oslobođenih svakog političkog uticaja. U Crnoj Gori sam poznat kao političar koji se zalaže za te vrijednosti. Navedimo primjer: kada sam izabran 2023, shvatili smo da su pojedinci koji su, u vrijeme prethodne vlasti, bili dio aparata organizovanog kriminala zapravo bili njegov sastavni dio. Do tog saznanja došli smo nakon što su francuske i holandske vlasti razbile jednu šifrovanu komunikacionu mrežu i podijelile dokaze s našim organima. Danas, zahvaljujući tim dokazima, naše tužilaštvo procesuira bivše direktore policije, bivše čelnike Specijalnog državnog tužilaštva, pa čak i bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore. Zahvaljujući saradnji s Francuskom i drugim međunarodnim partnerima, kao i političkoj volji koja sada postoji u Crnoj Gori, u stanju smo ozbiljno da se borimo protiv korupcije povezane s organizovanim kriminalom. To je ključno za vladavinu prava.
Sa tehničkog stanovišta, teška su i poglavlja iz oblasti ekologije, posebno u vezi s otpadom i otpadnim vodama, ali iz drugih razloga: potrebna su nam dodatna finansijska sredstva da bismo dostigli evropske standarde.
Da li ste dobili konkretne garancije da će Francuska aktivno podržati pristupni proces Crne Gore EU?
Milatović: Želim snažno da istaknem da je predsjednik Emanuel Makron mnogo učinio na jačanju veza između Crne Gore i Francuske. Zahvaljujući, na primjer, otvaranju Francuske razvojne agencije (AFD) u Crnoj Gori, Francuska danas podržava više projekata u našoj zemlji. Potpisali smo i značajan sporazum u sektoru odbrambene industrije. Nedavno smo potpisali i bilateralni sporazum s ciljem da Crna Gora postane preferirana destinacija za francuske investicije.
Godine 2026, prvi put u istoriji, francuski predsjednik će boraviti u zvaničnoj posjeti našoj zemlji. Ta godina biće vrlo važna i za nas, jer obilježavamo 20. godišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore.
Brine li Vas da bi prijem mogao biti odložen zbog rata u Ukrajini?
Milatović: Već više od decenije u potpunosti usklađujemo našu spoljnu i bezbjednosnu politiku s EU, iako još nijesmo članica. Kakvu god odluku Savjet EU donese u tim oblastima, Crna Gora je odmah podržava. Isto tako, naš stav o ruskoj agresiji na Ukrajinu u potpunosti je usklađen sa stavom EU. Ako mogu reći da je ruska agresija donijela jednu važnu promjenu za nas, onda je to novi pristup EU proširenju.
Godine 2022. u Briselu i drugim prijestonim gradovima država članica, uključujući Pariz, zaista se shvatilo da proširenje podrazumijeva i bezbjednost evropskog kontinenta. Vjerujem da je u tom trenutku i predsjednik Makron promijenio stav prema proširenju. Do tada se na proširenje gledalo kao na tehnički, a ne geopolitički proces — iako je ono uvijek bilo geopolitičko. Danas postoji novi zamajac koji Crna Gora želi da iskoristi. Vidimo da je EU otvorena za proširenje. Uvijek ponavljam predsjedniku Makronu, ali i ostalim liderima EU, da pristupanje Crne Gore prevazilazi samu Crnu Goru. To je i najbolja moguća strategija u suočavanju s uticajem trećih strana, uključujući Rusiju. Naš bezbjednosni kišobran je NATO. Naš cilj je članstvo u EU.
Crna Gora je 2022. bila meta niza sajber napada koji su paralizovali zemlju, a crnogorske vlasti su ukazale na Rusiju. Kako ste reagovali?
Milatović: Tada smo shvatili da naš sistem nije dovoljno otporan. Odlučili smo da, uz snažnu podršku francuske i slovenačke vlade, osnujemo regionalni centar za izgradnju kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti.
&nbsp;Posljednjih dana u Podgorici su se pojavile poruke mržnje i održani protesti usmjereni protiv turskih državljana. Mogu li te teškoće u društvenoj koheziji ugroziti pristupni proces?
Milatović: Javna podrška članstvu u EU vrlo je široka — oko 80 odsto, što je mnogo čak i u poređenju s drugim evropskim zemljama. Kada je riječ o društvenoj koheziji, vjerujem da nas čeka još posla. Crna Gora je multietničko društvo. Ja sam centristički političar koji podstiče jedinstvo — a ono je ključno za suočavanje s spoljnim prijetnjama o kojima smo govorili.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović za ''La Croix'': U Crnoj Gori sam poznat kao političar koji se zalaže za borbu protiv organizovanog kriminala i nezavisno sudstvo

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Uprava carina je u tri odvojena slučaja u oktobru spriječila unos narkotika, od čega su dvije zapljene na Carini Pošta Podgorica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025103115104_2f5b645f8669acc931b1d1a3de392d2d5584465f24dd02d0d4c9ab7d96ad0cc6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025103115104_2f5b645f8669acc931b1d1a3de392d2d5584465f24dd02d0d4c9ab7d96ad0cc6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeta droga i metamifin"> </figure>  &nbsp;Kako je saopšteno, u dvije akcije zaplijenjeno je 3,6 i 1,8 kilograma marihuane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025103115104_bed2c7041d6491f5acb601c97ddc09e2b9a51db69d335aedf00a201c6e30cde8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025103115104_bed2c7041d6491f5acb601c97ddc09e2b9a51db69d335aedf00a201c6e30cde8" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeta droga i metamifin"> </figure>  Takođe, 27. oktobra, na Carini Aerodrom Podgorica carinici su spriječili unos oko 500 grama DL – Metamfetamina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025103115104_96fd1032c57e076f440fee45349fd68a7f620d80cccac20922ed7e77e0d06275.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025103115104_96fd1032c57e076f440fee45349fd68a7f620d80cccac20922ed7e77e0d06275" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeta droga i metamifin"> </figure>

FOTO: Zaplijenjeno 5,4 kg marinuane i 500 grama metamfetamina

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi se poigrali malo fašizma a potom poručuju "mir niko nije kriv". Mudri vojvoda poručuje u stilu - nije ništa strašno, ima nereda i mržnje na ulicama i u gradovima EU. Tako je, vojvoda, ima, samo što u tim zemljama takvi kao ti ne mogu biti vlast i što se pozivi na mržnju, nasilje, ćeranje i ubijanje ne šalju iz struktura vlasti kao što je ovdje slučaj, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) Ivan Vujović.
Kako je rekao, "vojvodini partneri" iz bivšeg DF-a danima u susret ovim "prolaznim događajima" svjesno lagali o broju turskih državljana kako bi huškali na nerede i nasilje.
- Vojvodini funkcioneri organizovali i bili prisutni na skupovima gdje je glavna poruka bila "ubij Turčina" i "napolje Turci" - istakao je Vujović u objavi na mreži X.
Danas, kako kaže, vojvoda izigrava mirotvorca i pere ruke.
- Valjda misli da cijelu crnogorsku javnost može da zavitlava i ismijava kao što to čini sa, recimo, većinom u poslaničkom klubom PES- a. No pasaran, vojvoda! I da, događaji jesu prolazni ali zato što ste prolazni ti i tvoji huškači - zaključio je Vujović.

Vujović: Mandić misli da javnost može da zavitlava i ismijava kao što to čini sa većinom u PES-u

Bangkok će od sjutra do 7. novembra biti domaćin Svjetskog seniorskog džiu džicu prvenstva, na kojem će nastupiti i reprezentacija Crne Gore, saopšteno je iz Džiu džicu saveza.&nbsp;
Crnogorsku selekciju na šampionatu, koji će okupiti 816 takmičara iz 59 država svijeta, predstavljaće 12 reprezentativaca.
Za medalje boriće se Arso Milić, Mirjana Martinović, Savo Jaredić, Vuk Džudović, Selma Ličina, Nikola Perović, Aleksandar Burzanović, Nataša Jeftić, Stefan Vukotić, Lidija Caković, Ljubica Nikčević i Pavle Đurišić.&nbsp;
Predvodiće ih šef stručnog štaba Dejan Vukčević i selektor reprezentacije Nikola Prodanović.&nbsp;
Najavljeno je da će se seniorskom timu sljedeće sedmice pridružiti i mlađa selekcija – takmičari u uzrastima do 16, 18 i 21 godinu, koji će na svjetskoj sceni nastupiti u periodu od 8. do 14. novembra.
Mlađu selekciju predvodi trener Mladen Jokmanović, a čine je Jelena Vukčević, Pavle Mugoša, Nikola Vulević, Elena Stojanović, Ana Asanović, Kristina Radosavović, Andrija Golić, Balša Djurišić, Martin Lučev, Danilo Božović, Vladana Popović, Elena Jovanović, Dino Haznadar, Aleksandar Golić, Srđan Stojanović, Nikola Zmajević, Stefan Ćorović, Sara Kočanović i Andrea Milaš.
Pridružiće im se i treneri reprezentacije Marko Jokmanović i Mirjana Martinović.
- Očekuje se da će naši sportisti dostojno predstavljati Crnu Goru i potvrditi kontinuitet uspješnih rezultata sa najvećih međunarodnih takmičenja- saopšteno je iz Džiu džicu saveza.

Seniorska džiu džicu reprezentacija na SP u Bangkoku

Advokat Darko Maraš, branilac azerbejdžanskog državljanina J.G, kazao je da je utvrđeno da njegov klijent nije bio na Zabjelu 26. oktobra kada se desio incident u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. Tvrdi da je Tužilaštvo svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog.
Viši sud u Podgorici ukinio je večeras pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske J.G. i N.D. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen M.J.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.7126%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-promijenio-odluku-ukinut-pritvor-dvojici-stranaca-ne-postoji-sumnja-za-pokusaj-ubistva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Odbrana je tokom cijelog postupka ukazivala da Jakub Gurbanov nije bio na licu mjesta u kritičnom trenutku, već je bio kod kuće i spavao. Na prijedlog odbrane, sinoć je donijeta naredba o izuzimanju snimaka sa kamera sa zgrade u kojoj moj klijent živi - kazao je advokat Maraš za TV E.
Kamere su izuzete sinoć i na osnovu pregledanih snimaka ustanovljeno je, navodi on, da njegov klijent nije napuštao stan kao što je i tvrdio u svojoj odbrani.&nbsp;
- Danas, oko 20 časova, donijeta je odluka da se mom branjeniku ukine pritvor, kao i drugom osumnjičenom. Tužilaštvo je sve svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog, koji je mog branjenika prepoznao kao osobu koja je učestvovala u ovom incidentu - rekao je za Maraš.

Advokat azerbejdžanskog državljanina: Utvrđeno da moj klijent nije bio na Zabjelu, Tužilaštvo navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Djevojčica i danas odbila da ide kod oca, izvršitelj, tvrdi porodica, prijetio babi đeteta da će im se „ovo obiti o glavu“

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

„Turci napolje“, „Odlazi Turčine“, zapaljeni lokal, demolirani objekti u vlasništvu turskih državljana, podmetnuti požar na automobilu… Ovo je samo djelić jezivih prizora kojima svjedočimo posljednjih dana, u haosu koji se poput virusa širi Crnom Gorom.
Pitanje koje odzvanja na svim stranama je isto: odakle je stiglo sjeme zla koje je proklijalo na crnogorskom tlu? Ko ga je posijao — i s kojom namjerom?
U zemlji koja se decenijama ponosila svojom građanskom tradicijom, multietničkim skladom i tolerancijom, danas svjedočimo scenama koje bi prije nekoliko godina djelovale nezamislivo. Talas netrpeljivosti, podstaknut anonimnim prijetnjama i huškačkim porukama na društvenim mrežama, prelio se na ulice.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA), Mehmed Zenka, za portal ETV kazao je da je ovakav ishod, nažalost, bio očekivan.
— Doživjeli smo u posljednjih pet godina razne provokacije i uvrede na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Kako je sve to prolazilo bez adekvatnog odgovora institucija, moglo se naslutiti da će se te pojave još više radikalizovati. Ali ovaj horor koji se ovih dana dešava prema turskim državljanima i njihovoj imovini definitivno ruši mukom stečeni imidž i koncept građanske Crne Gore — upozorava Zenka.
Podvlači da ovi zastrašujući prizori ne predstavljaju samo napad na pojedince, već i direktan udar na same temelje države.
— Ovo ruši sve vrijednosti po kojima je Crna Gora bila prepoznata u regionu i Evropskoj uniji — zaključuje on u izjavi za portal ETV.
Nad Crnom Gorom visi teško pitanje — da li je ovo samo prolazni talas mržnje ili početak dublje društvene krize?
Važno je upozoriti da Crna Gora apsolutno nema migracionu politiku. Bezbjednosni sektor je odavno nesposoban da obezbijedi mir i stabilnost u državi. Problem s nekontrolisanim ulaskom velikog broja stranih državljana, među kojima sigurno ima i onih koji zbog svojih „dosijea“ ne bi smjeli dobiti dozvolu za privremeni boravak u državi, isključiva je odgovornost nadležnih crnogorskih organa koji su morali da vode računa o situaciji u državi, rizicima…
Međutim, poziv na linč, ksenofobija koja je isplivala na površinu, slika je Crne Gore koju više niko ne prepoznaje.

Tag: francuski-list

Milatović za ''La Croix'': U Crnoj Gori sam poznat kao političar koji se zalaže za borbu protiv organizovanog kriminala i nezavisno sudstvo

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

FOTO: Zaplijenjeno 5,4 kg marinuane i 500 grama metamfetamina

Vujović: Mandić misli da javnost može da zavitlava i ismijava kao što to čini sa većinom u PES-u

Seniorska džiu džicu reprezentacija na SP u Bangkoku

PRATITE TVe UŽIVO