Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer naglasio je odlučnost te zemlje da ojača evropske odbrambene kapacitete kao odgovor na evoluirajuće globalne prijetnje tokom sastanka sa potpredsjednikom SAD Džej-Di Vensom.
U razgovoru sa novinarima tokom Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), Štajnmajer je priznao potrebu za povećanim izdvajanjima za odbranu među članicama NATO-a, posebno naglašavajući nedostatak prethodnog cilja od dva odsto BDP-a za odbranu koji je postavljen prije deset godina.
- Njemačka je znatno povećala svoja izdvajanja za sigurnost... ali takođe znamo da ovo nije razlog za samopouzdanje. Konkretno: Povećanje mora da se nastavi. Naša Bundesver (njemačka vojska) mora postati snažnija. Ne da bi vodila rat, već da bi spriječila rat- kazao je on.
Njemački predsjednik je jasno naglasio da će buduće njemačke vlade morati da izdvoje više resursa za odbranu, tvrdeći da cilj od 2% „pripada drugoj eri“ i da će više finansijskih sredstava biti neophodno. On je takođe otvorio delikatno pitanje prisustva američkih trupa u Evropi, pozivajući na koordinaciju bilo kakvih odluka o smanjenju broja američkih vojnika sa evropskim saveznicima.
- Mi dijelimo cilj smanjenja broja američkih trupa, pa hajde da koordiniramo put do toga- rekao je on.
Štajnmajer se takođe osvrnuo na širu budućnost njemačke politike i njen ulogu u evropskom sigurnosnom sistemu. Uprkos unutrašnjim političkim izazovima, uključujući vanredne izbore koji se održavaju za nekoliko dana, Štajnmajer je ponovo potvrdio da će spoljnopolitička i sigurnosna politika Njemačke i dalje biti zasnovana na evropskoj jedinstvenosti, transatlantskim vezama i multilateralnoj saradnji. Naglasio je da sljedeća njemačka vlada mora prioritetno raditi na očuvanju snažne Evropske unije, odbijajući političke uticaje krajnje desnice poput Alternative za Njemačku.
Pored jačanja odbrane, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog šireg geopolitičkog pomjeranja pod administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa, naročito u vezi sa ulogom NATO-a i stabilnošću evropskih i globalnih sigurnosnih aranžmana. Upozorio je na brzoplete mirovne dogovore koji bi mogli oslabiti snagu NATO-a i umanjiti uticaj Evrope i SAD-a. Pozvao je na nastavak podrške Ukrajini, naglašavajući potrebu za „kombinovanom snagom odvraćanja i snage“.
Na temu liberalne demokratije, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog rastućeg uticaja tehnoloških magnata poput Ilona Maska i rastuće koncentracije moći u SAD. Kritikovao je potencijalne prijetnje koje ovi pojedinci predstavljaju, navodeći njihovo nepoštovanje demokratskih normi. Takođe je istakao trajni hibridni rat od strane Rusije i Kine, koji cilja liberalne demokratije putem digitalnih sredstava.
- Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo paralizovani poplavom saopštenja- upozorio je Štajnmajer, pozivajući evropske lidere da ne postanu pasivni u odgovoru na geopolitičku nesigurnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Štajnmajer: Ne smijemo dozvoliti da tehnološki magnati poput Maska ugroze demokratske norme

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer raspustio je u petak parlament i potvrdio očekivani datum prijevremenih opštih izbora podstaknutih kolapsom vlade Olafa Šolca prošlog mjeseca.
Šolcova koalicija je srušena unutrašnjim borbama oko toga kako oživjeti najveću evropsku ekonomiju, ali smrtonosni napad automobilom na božićnom sajmu prošle sedmice obnovio je žestoke debate u zemlji oko sigurnosti i imigracije, piše AFP.
Štajnmajer je rekao da je donio odluku jer je nakon konsultacija sa stranačkim čelnicima bilo jasno da među njemačkim političkim strankama nema dogovora o većini za novu, stabilnu vladu u sadašnjem parlamentu.
Potvrđujući izbore 23. februara, Štajnmajer je istakao potrebu za "političkom stabilnošću" i apelovao da se kampanja "vodi uz poštovanje i pristojnost".
Takođe je rekao da želi da se "kampanja vodi poštenim i transparentnim sredstvima" i upozorio na opasnosti "stranog uticaja... koji je posebno intenzivan na Iksu (X)", platformi društvenih medija u vlasništvu milijardera Ilona Maska.
- Mržnji i nasilju ne smije biti mjesta u ovoj izbornoj kampanji, kao ni omalovažavanju ili zastrašivanju... sve je to otrov za demokratiju - rekao je Štajnmajer.
On je također podsjetio političke stranke i birače na izazove sa kojima će se suočiti sljedeća vlada s obzirom na "ekonomski nestabilnu situaciju... ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini", kao i debate o imigraciji i klimatskim promjenama.
Šolc će ostati na funkciji privremenog kancelara do formiranja nove vlade, što bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.
Malo je vjerovatno da će bilo koja partija imati glasove da sama formira većinu, s obzirom na proporcionalni sistem u Njemačkoj i njenu sve fragmentiraniju političku scenu.
Za formiranje vlade biće potrebna nova koalicija, ali bi pregovori između stranaka mogli potrajati sedmicama prije postizanja dogovora.
Šolcu je 2021. trebalo više od dva mjeseca da dođe do sporazuma njegove partije i njena dva koaliciona partnera.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Njemački predsjednik raspustio parlament i zakazao izbore za 23. februar

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos saopštila je u danas da pažljivo prati situaciju u Srbiji, uključujući blokadu Radio-televizije Srbije (RTS), te pozvala sve da se uzdrže od produbljivanja tenzija, uz zabrinutost što je protiv rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića podnijeta krivična prijava.
- Evropska unija prati blokadu RTS. Javni mediji imaju odgovornost da rade u najboljem interesu javnosti i osiguraju prostor za sve legitimne pozicije, imaju pravo, kao i svi novinari, da obavljaju svoju dužnost bez ikakvih pritisaka - napisala je Kos na društvenoj mreži Iks (X).
Kos je izrazila nadu da se aktuelna situacija može riješiti konstruktivnim dijalogom i demokratskim duhom.
Ukazala je i na to da bi Srbija, kako bi izašla iz političkog ćorsokaka i podjela u društvu, trebalo da pojača napore u borbi protiv korupcije i unaprijedi reforme vladavine prava, uključujući jačanje pluralizma medija i izbor Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) kroz transparentan i sveobuhvatan proces.
- Te reforme su ključne za napredak Srbije na evropskom putu. EU nudi podršku, a ja planiram da posjetim Srbiju kasnije ovog mjeseca da razgovaramo o tome - zaključila je Kos.
Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji od 14. aprila uveče počeli s blokadom zgrade RTS-a i Radio-televizije Vojvodine (RTV) tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima.
Naveli su da će blokada trajati "dok se ne raspiše novi konkurs za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM)".
Studenti u blokadi već mjesecima protestuju zahtijevajući odgovornost za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, koja je usmrtila 16 osoba.
Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su uslijedili nakon tragedije i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata. 
 
Njihov zahtjeve podržale su organizacije prosvjetnih radnika, advokata, profesora univerziteta, poljoprivrednika, kao i dio ostalih građana.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić saslušan je 18. aprila u okviru predistražnog postupka zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
On je jedan od rektora koji je podržao zahtjeve studenata koji blokadama fakulteta i protestima širom Srbije traže odgovornost za nesreću u Novom Sadu.
Beogradski i novosadski studenti su se i 10. marta uveče nenajavljeno okupili ispred medijskih javnih servisa i blokirali sve ulaze, tražeći objektivno izvještavanje o protestima.
RTS je ranije javio da je zbog otežanih okolnosti rada izazvanih blokadom primoran da prilagodi programsku šemu, podnijeta je krivična prijava Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv NN lica i zatraženo je reagovanje međunarodnih institucija.

Kos o situaciji u Srbiji: Svi da se uzdrže od produbljivanja tenzija, zabrinuti zbog krivične prijave protiv Đokića

Predsjednik Rusije Vladimir Putin proglasio je uskršnje primirje, koje stupa na snagu danas u 18 sati, saopšteno je iz Kremlja.&nbsp;
Šef ruske države naredio je da se za vrijeme uskršnjeg primirja obustave sva borbena dejstva, javlja RIA, a prenosi Nova.rs.
Prekid vatre trajaće do ponoći, od nedjelje na ponedjeljak. Oružane snage Rusije treba, kako je naveo Putin, da budu spremne da odgovore na moguće prekršaje i provokacije od neprijatelja.
- Tok primirja pokazaće spremnost kijevskog režima na želju i sposobnost da se pitanje riješi mirnim putem - dodao je Putin.

Putin proglasio uskršnje primirje

Utakmicama 30. kola sjutra će biti nastavljeno takmičenje u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi (MPCFL).
Vodeća Budućnost imaće priliku da već sjutra, šest kola prije kraja, osvoji šampionski trofej.
Lideru šampionata neophodno je da ostvari bolji rezultat od drugoplasiranog Petrovca.
Budućnost bi se pobjedom protiv Arsenala, u 19 sati pred svojim navijačima, domogla trofeja ukoliko Petrovac remizira protiv Sutjeske (15).
Podgoričkom timu biće dovoljan i bod ukoliko Petrovac bude poražen pred svojim navijačima.
Za 16 sati zakazani su dueli Jezera i Otranta, odnosno Jedinstva i Mornara, dok će u 18 početi meč između Dečića i Bokelja.
Budućnost je vodeća na tabeli MPCFL sa 69 bodova i ima 17 više od drugoplasiranog Petrovca.
Sutjeska je treća sa 40, Arsenal je osvojio 38, a po bod manje Dečić, Mornar i Bokelj, koji ima i utakmicu manje.

Sjutra utakmice 30. kola

Sve što se dešava u vezi sa sporazumima između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata je "slika i prilika jedne neodgovorne, nesposobne i agresivne vlasti", rekao je za Newsmax Balkans Duško Marković, lider Stranke evropskog progresa, nekadašnji premijer i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS).
- Jedan posao države je do te mjere kompromitovan u svojoj proceduri da ona dovodi do kompromitacije Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata... Prvi pokušaj da obezbijedimo kredibilnog investitora u Crnoj Gori poslije pet godina iz UAE se pretvorio u pozorište i u bruku. Crnogorsku bruku. I nije problem što mi sebe brukamo, nego što brukamo naše partnere - kazao je Marković.
Tvrdi da premijer Milojko Spajić obmanjuje javnost pričom o mogućem investiranju 35 milijardi eura iz Emirata, te da "niko normalan ne može da povjeruje" u to.
U crnogorskoj javnosti se kao mogući investitor pominje milijarder Mohamed Alabar čija kompanija Igl hils bi realizovala megaprojekat na ulcinjskoj Velikoj plaži. Ipak, lider SEP-a sumnja da će doći do realizacije i sporazuma i gradnje u Ulcinju.
Smiješnim naziva djelovanje predsjednika Jakova Milatovića koji je od Brisela zatražio mišljenje da li je Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE u skladu sa pravnim tekovinama EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore i Unije.
- On je pokazao da ne ide za državnim interesima, nego za svojim egom i političkom karijerom. Neprihvatljivo je da predsjednik države pored svojih institucija traži međunarodnu pomoć ili stav međunarodne zajednice za svoju zemlju, makar to bila i Evropska unija - naglasio je lider SEP.
<h2>Neprimjereno da funkcioner može za godinu da uštedi 100.000 eura</h2>
Bivši crnogorski premijer kaže da ne razumije manjine koje su u aktuelnoj izvršnoj vlasti, te konstatuje da rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića nisu "usmjerene na efikasnost, nego na raspodjelu političkog kolača".
Priznaje da ima ljudi koji su imali korist tokom vladavine njegove bivše partije DPS-a, ali da to nije bilo izraženo kao sada.
- Ne kažem da je bilo idealno. Bilo je ljudi koji su se okoristili o našoj vlasti, kao i od svake vlasti, ali ovo je neprimjereno. Neprimjereno je da državni funkcioner može da uštedi godišnje sto i nešto hiljada eura. Objasnite mi kako to. A govore o nama kao o paradigmi nepoštenja - ustvrdio je Marković.
On smatra da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije 2028. godine, kako najavljuje premijer Spajić, jer se proces pregovora odvija sporo. Potenciranje polarizujućih tema, tvrdi Marković, odgovara i dijelu građanske opozicije.
- To su teme za one koji žele da zadrže status kvo... On odgovara vlasti. Bojim se da odgovara i dijelu građanske opozicije. Žele se zadržati monopoli, uticaji, žali se zadržati 20 poslaničkim mandata - dodao je Marković.
On se osvrnuo i na dešavanja u regionu. Ustvrdio je da se na svjetskoj sceni dešavaju velike promjene, te da "Evropska unija ćuti dok u Bosni i Hercegovini imamo separatističko ponašanje jednog entiteta".
Konstatovao je da se u Srbiji događaju promjene i da su studenti, koji protestuju, zadali cilj "koji će dovesti do demokratizacije društva".

Marković: Kompromitovani i Crna Gora i Emirati, Spajić obmanjuje, Milatović ide za egom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.