"U centru pažnje je bilateralni razgovor sa gospodinom Erdoganom". To je, manje-više, sve što je jedan portparol Vlade u Berlinu bio spreman da kaže o boravku kancelara Fridriha Merca (69) u Turskoj ove srijede i četvrtka. Biće to prva kancelarska posjeta Merca domaćinu Redžepu Tajipu Erdoganu (71), piše Dojče vele.
Više puta su se njih dvojica sretali na marginama većih samita, recimo u maju u Tirani. Turska je važna članica NATO, ali vrlo udaljena od članstva u EU.
Merc je novajlija u poslovima upravljanja državom, dok je Erdogan u tome prekaljen. Dočekivao je prve posjete i prošlog kancelara Olafa Šolca i Angele Merkel davne 2006. godine.
Svo to troje kancelara bili su iz raznih razloga upućeni na Tursku. Merkel kako bi prevladala izbjegličku krizu 2015. godine, Šolc poslije ruske invazije na cijelu teritoriju Ukrajine u februaru 2022. Sada i Merc, jer računa na posredovanje Turske u Ukrajini i Gazi.
<h2>Druga vremena</h2>
Uloge su se bitno promijenile tokom decenija. Legendarni kancelar Helmut Kol (vladao od 1982. do 1998.) išao je u Tursku tek poslije tri godine mandata. Gerhard Šreder (1998-2005.) tek poslije pet i po godina.
Protivljenje Njemačke obilježilo je Turske napore za pridruživanje EU. Pristupanje je zatraženo još 1999, a formalni pregovori počeli su 2005. godine, ali nisu daleko odmakli.
Koordinate njemačke politike prema Turskoj su sada bitno drukčije, kaže Jašar Ajdin iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP). Kaže, u posljednje vrijeme su odnosi Berlina i Ankare „pragmatični“ i utemeljeni logikom geopolitike i moći.
Početak je, kaže Ajdin za Dojče vele, izbjeglički dil kancelarke Merkel o kojem se mnogo pričalo u Njemačkoj 2016. godine. Erdogan je trebalo da zaustavi slobodan prolaz izbjeglica iz Turske ka Grčkoj i Bugarskoj, u zamjenu za milijarde iz fondova EU i izgled za ukidanje viza za turske građane.
Takav odnos se nastavio oko rata u Ukrajini.&nbsp;
- To je "ja tebi, ti meni" - kaže Ajdin.&nbsp;
Odnosi su, kaže, drukčije nego u vremena kancelara Kola koji je zastupao recimo ograničenja u prodaji oružja Turskoj.
Dolazak Merca se, kaže Ajdin, uklapa u signale moći predsjednika Erdogana. U ponedjeljak ga je pohodio britanski premijer Kir Starmer, koji se pride odrekao susreta sa predstavnicima opozicione kemalističke CHP, iako je u pitanju sestrinska stranka britanskih laburista. Svečano je sa Erdoganom potpisao ugovor o nabavci dvadeset vojnih aviona Jurofajtera od Britanije.
Njemačka je pak bitna za Tursku kao najveća zemlja EU u kojoj živi tri miliona turskih migranata, te je i najveće izvozno tržište za Tursku. Erdogan se, smatra Ajdin, nada modernizaciji carinske unije sa EU.
<h2>Kraj otvorenih kritika</h2>
Posebno su njemački Demohrišćani vazda bili kritični prema Turskoj zbog uticaja koje ova ima na turske migrante u Njemačkoj. Dalje, jer turske vlasti kod kuće guše opoziciju. I doskorašnja zelena šefica diplomatije Analena Berbok više puta je oštro kritikovala Erdogana i izazivala reakciju Ankare.
U vladajućim krugovima u Berlinu čulo se ovih dana da Mercova posjeta ima veze sa ekonomijom, migracijama i bezbjednošću. U to paše i što je svega jedanaest dana ranije u Ankari bio ministar spoljnih poslova Johan Vadeful - i on, kao i Merc, demohrišćanin.
Vadeful je potcrtavao značaj Turske kao partnera i saveznika u NATO. Pričalo se o ratovima u Ukrajini i Gazi. Kritičkih tonova skoro da nije bilo.&nbsp;
- Želimo apdejt carinske unije, želimo viznu liberalizaciju. Želimo načelno pozitivnu agendu - rekao je Vadeful.
Moguće da je to fon na kojem će i Merc nastaviti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Merc u Turskoj: Sad je neko drugo vrijeme

Predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, sastao se u Londonu sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, saopšteno je iz Vlade. Tokom razgovora, kancelar Merc istakao je značajan napredak Crne Gore na evropskom putu i naglasio važnost nastavka reformskog tempa kako bi Crna Gora ekonomski osnažena pristupila Evropskoj uniji.
Dvojica zvaničnika razmijenila su stavove o evropskoj integraciji Crne Gore i rezultatima koje ostvaruje 44. Vlada, ističući da Crna Gora ima snažnu podršku Njemačke. Posebna pažnja posvećena je narednoj fazi procesa pristupanja, uključujući crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom naredne godine, što će, kako je naglašeno, biti ključno za unapređenje saradnje između EU i Zapadnog Balkana.
Premijer Spajić predstavio je ambiciozan plan reformi, sa ciljem da Crna Gora do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja i dvije godine kasnije postane punopravna članica EU.
Razgovarano je i o produbljivanju ekonomske saradnje, jačanju investicionih veza i otvaranju novih mogućnosti za njemačke investitore u Crnoj Gori, posebno u sektorima energetike, turizma i digitalne transformacije.

Merc Spajiću: Nastavite istim tempom – puna podrška Njemačke

Njemački kancelar Fridrih Merc objavio je danas da će njegova zemlja donirati 29 miliona eura za Gazu.
Pomoć stiže u vidu hitne humanitarne pomoći za Gazu, nakon što je Izrael ratifikovao prekid vatre sa Hamasom.
- Obezbjeđujemo 29 miliona eura humanitarne pomoći. Zajedno sa Egiptom sazvaćemo konferenciju o obnovi Gaze -rekao je Merc.
Dodao je da će Njemačka preuzeti odgovornost u mirovnom procesu koji je predložio američki predsjednik Donald Tramp.
Podsjećamo, nakon višesatnog zasijedanja izraelske vlade konačno je podržan prijedlog sporazuma o primirju u Pojasu Gaze. To je uslijedilo nakon što su se Hamas i Izrael dogovorili o prvoj fazi sporazuma za mir u Gazi.
Nacrt sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca uključuje povratak 20 živih talaca i tijela 28 poginulih, kao i povlačenje izraelske vojske iz Gaze.
U narednom periodu očekuje se ulazak humanitarne pomoći u Gazu, kao i predaja vlasti grupi Palestinaca koja nije povezana sa Hamasom, uz nadzor međunarodnog tima stručnjaka koji će se zvati „Odbor za mir“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbundeskanzler%2Fstatus%2F1976541397793767663%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976541397793767663%7Ctwgr%5E29d4c2e03fc80b230e9d4f9de42cb67baa74ae2f%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Merc: Njemačka će izdvojiti 29 miliona eura hitne humanitarne pomoći za Gazu

Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.
Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;
- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.
<h2>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</h2>
Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane Borisa Pistoriusa. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.
Generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;
- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;
Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.
<h2>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</h2>
Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.
Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.
Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.
Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane Karl-Teodor cu Gutenberg. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.
<h2>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</h2>
Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.
S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.
Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.
<h2>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</h2>
Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;
"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.
Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;
- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije spreman za mirovne pregovore kojima bi bio okončan rat u Ukrajini, ocijenio je njemački kancelar Fridrih Merc.
- Trenutno ruski predsjednik ne želi da pregovara, želi da bombarduje i mi se moramo snažnije suprotstaviti tome, i doći će dan kada će biti spreman da pregovara - rekao je Merc na privatnoj televiziji n-tv.
Merc je optužio Putina da vodi "hibridni rat" protiv Njemačke, prenosi Anadolija.
- On vodi informacioni rat protiv nas. Vodi vojni rat protiv Ukrajine, a ovaj rat je usmjeren protiv svih nas. Rusija je neprijatelj političkog poretka i stabilnosti naše regije - naveo je Merc.
Upitan o porastu incidenata s dronovima u Njemačkoj i širom Evrope, on je kazao da su svjesni prijetnje.
- Putin želi zastrašiti i usaditi strah, ali mi se nećemo dati zastrašiti i efikasno ćemo se braniti od ove prijetnje - dodao je Merc.
On je u nedjelju rekao da pretpostavlja da Rusija stoji iza mnogih dronova viđenih iznad Njemačke prošlog vikenda, potencijalno uključujući i one koji su poremetili desetine letova i zaglavili više od deset hiljada putnika na aerodromu u Minhenu.
Rusija je negirala bilo kakvu umiješanost.

Merc: Rusija još nije spremna za mirovne pregovore s Ukrajinom

Njemačka i Evropa moraju više ulagati u svoje ekonomije kako bi ostale privlačne i snažne u svijetu koji sve više oblikuju autokratije, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc povodom 35. godišnjice njemačkog ujedinjenja.
- Novi savezi autokratija formiraju se protiv nas i napadaju liberalnu demokratiju kao način života - rekao je Merc pred publikom u Sarbrikenu, gradu na granici s Francuskom, gdje je prisustvovao i francuski predsjednik Emanuel Makron.
On je istakao da se globalni ekonomski poredak ponovo oblikuje, te da se podižu se carinske barijere i jača sebičnost.
- Godine neregulisane i neusmjerene migracije u Njemačku polarovale su našu zemlju i stvorile nove podjele u društvu - rekao je, pozivajući sugrađane da cijene život u demokratiji zasnovanoj na vladavini prava.
Politika, država i vlada, poručeje Merc, imaju svoje odgovornosti.&nbsp;
- Ali svi mi moramo razumjeti razmjere izazova – svaki građanin naše zemlje - naglasio je Merc.

Merc upozorava: Evropa ne smije popustiti pred autokratijama

Kad je riječ o raspravama oko zastave duginih boja na zgradi Rajhstaga, o ocjeni propalog izbora sudija Saveznog ustavnog suda ili o isporukama oružja Izraelu, čini se kao da je društvo u Njemačkoj sve više podijeljena. Pa ipak, razlike nisu ni izdaleka tako duboke kako bi moglo da se pomisli ako se sluša samo halabuka koja se oko toga diže u medijima, piše Dojče vele.
Među Njemcima i dalje postoji širok konsenzus po pitanju osnovnih predstava o društvu, kao i o njegovim temeljnim vrijednostima. U gotovo svim ispitivanjima javnog mnjenja vlada najdublja sloga oko želje da se živi u pravednom društvu. Čak 95 odsto ispitanika želi da živi u društvu u kojem žene i muškarci imaju jednaka prava, 91 odsto želi iste šanse za sve ljude, 89 odsto njih je za socijalnu solidarnost.
Njemci su u velikoj meri složni i oko radne etike: 89 odsto slaže se s tvrdnjom da su marljivost i trud najvažniji faktori uspjeha za dobar život. Upravo zbog toga traže i neke promjene: 80 odsto ispitanika u aktuelnom istraživanju Dojčlandtrend zalaže se za oslobađanje od poreza na dodatke za prekovremeni rad, a isto toliki procenat traži strože sankcije za one koji dobijaju socijalnu pomoć, a ne ispunjavaju svoje obaveze.
<h2>Sloga i u tome šta se ne želi</h2>
Za snažniju socijalnu državu zalažu se i stanovnici na istoku i oni na zapadu zemlje: prema posljednjem tzv. Izvještaju o stanju ujedinjenja, 74 odsto ispitanika navelo je da bi odgovornost za osiguranje od životnih rizika kao što su nezaposlenost ili bolest prije svega trebalo da preuzme država.
Kod mnogih spornih pitanja kao što je npr. imigracija ili rodno osjetljiv jezik, mnogi Njemci složni su u svom protivljenju: opet po istraživanju Dojčlandtrend 68 odsto ispitanika smatra da bi „Njemačka ubuduće trebalo da prima manje izbjeglica“, a u nešto ranijem ispitivanju njih 77 procenata izjasnilo se „za promjene u politici azila i politici prema izbjeglicama“.
Kada je riječ o jednom drugom društvenom pitanju koja se smatra spornim, zanimljivo je otkriće Instituta za primijenjene društvene nauke iz 2024. prema kojem većina žena (82 odsto) i većina muškaraca (77 odsto) odbija da koristi rodno osjetljiv jezik.
Istovremeno, statističari su utvrdili da je 84 odsto Njemaca složno da je problem klimatskih promjena – ozbiljan.
<h2>Malo ih je, al’ su bučni</h2>
Sociolozi Štefen Mau, Tomas Luks i Linus Vesthojzer u svom istraživanju ovako sumiraju stanje u njemačkom društvu: „Sukobi postoje, iako polarizacije jedva da ima – ali postoje politizovane i radikalizovane margine društva“.
Ipak, ti autori priznaju da kod konkretnih problema postoji nešto nalik polarizaciji. Na primjer, kod pitanja ograničenja brzine na auto-putevima trenutno je 53 odsto Njemaca „za“, a 41 odsto „protiv“.
Naravno, temelj Njemačke ostaje srednji sloj društva, a on je redovno sklon da pronalazi „srednji put“. Po istraživanju Dojčlandtrend, 82 odsto upitanih smatra da je dobro ako i političari i stranke sklapaju kompromise.
Pa zašto onda, kako to otkriva istraživanje Evangelističke crkve, čak 82 odsto Njemaca svoje društvo doživljava kao podijeljeno? Sociolozi ukazuju da je tu prije svega riječ o grupama sa margina društva. Njih je u stvari malo – ali su glasne. Tu je riječ npr. o samozvanim spasiocima životne sredine ili o onima s ekstremnim stavovima u politici. A tu su onda i mediji koji će o svemu tome da javljaju mnogo više nego što ta društvena margina zaslužuje.
<h2>Nema nijansi u poruci od 200 znakova</h2>
Berlinski politikolog Torsten Fas smatra da je to prije svega posljedica promjene u načinu izvještavanja o događajima. Tradicionalni, masovni mediji sve više gube trku s društvenim mrežama, a mijenja se i stranački pejzaž. U svojoj studiji „Polarizacija uprkos stabilnosti“ Fas zaključuje: „Stranke, a time i političke elite, danas naglasak stavljaju na razlike, a i koriste ih drugačije nego prije desetak godina“.
Sociolog iz Bremena Nils C. Kukmar takođe ističe da se polarizacija ne dešava toliko u društvu, koliko u komunikaciji. Jer, sve se svodi na poruku od dvestotinak znakova gdje nema mjesta za detalje.
- Ona u političkom diskursu radikalno smanjuje inače nepreglednu složenost mišljenja i interesa i time gotovo svakome omogućava stav o svemu - kaže Kukmar.
Poruka ujedno mora da bude i brza, a to stranke tjera da se usmjere samo na određene teme. Medijsko izvještavanje postaje što je moguće jednostavnije, a konflikt se prikazuje samo kao nekakva fudbalska utakmica ili sukob dva tabora.
No Kukmar ističe da nikad i ništa nije tako jednostavno. Ono što i politika i mediji nameću jeste u stvari nepostojeći sukob dvije strane. U tom modelu se onda „njegov uzrok pripisuje navodnoj podijeli društva“, smatra Kukmar.
Uprkos toj tendenciji komunikativnog zaoštravanja i ograničenih mogućnosti dijaloga, stvarnost je drugačija: Njemci su u svojim osnovnim stavovima i dalje uglavnom složni, a od stvarne podjele društva još su daleko.

Njemačka je složnija nego što se misli

Objavljujemo rat svakom obliku starog i novog antisemitizma u Njemačkoj, rekao je njemački kancelar Fridrih Merc tokom veoma emotivnog govora povodom ponovnog otvaranja sinagoge u Minhenu.&nbsp;
Merc je kazao da "govori u ime cijele Savezne vlade Savezne Republike Njemačke", dodajući da će raditi na borbi protiv svakog antisemitizma, bilo političkim ili pravnim sredstvima, koristeći "svaku zakonodavnu mjeru koja nam je moguća i koja je potrebna".
- Nećemo tolerisati antisemitizam čak ni kada je prikriven pod krinkom slobode, umjetnosti, kulture ili nauke - rekao je publici u ponedjeljak.&nbsp;
Sinagoga Rajhenbah u ulici Rajhenbahštrase otvorena je 1931. godine, ali su je nacisti teško oštetili 1938. godine. Preživjeli Holokausta privremeno su popravili sinagogu – jedinu preostalu u Minhenu – nakon rata, a ponovno je otvorena 1947. godine.
Sinagoga je bila epicentar jevrejskog vjerskog života u Minhenu sve dok 9. novembra 2006. nije otvorena druga sinagoga, sinagoga Ohel Jakob na Trgu Svetog Jakova (Zankt-Jakobs-Plac), a od tada je sinagoga Rajhenbah izvan funkcije, prazna i propada.
Međutim, članovi zajednice odlučili su spasiti sinagogu i rekonstruisali su je koristeći stare fotografije i uzorke. Inicijativu je vodila dr. Rejčel Salamander, spisateljica i naučnica rođena u logoru za raseljena lica 1949. godine.
Merc se posebno obratio Salamander.
- U jednoj od svojih knjiga napisali ste da ste kao dijete više puta postavljali isto pitanje: zašto niko nije pomogao Jevrejima? Od 7. oktobra doživljavamo, doživljavate i vi, novi talas antisemitizma, i u starim i u novim oblicima, ponekad očigledan, a ponekad jedva prikriven, riječima i djelima, na društvenim mrežama, na univerzitetima, u javnim prostorima. Želim vam reći koliko me ovo duboko sramoti kao kancelara Savezne Republike Njemačke, ali i kao Nijemca, kao dijete poslijeratne generacije, dijete koje je odraslo sa 'nikad više' kao mandatom, dužnošću, obećanjem - kazao je.
Mercov glas je pukao dok su ga emocije obuzimale, govoreći o istoriji sinagoge i "zločinu protiv čovječnosti" koji je bio Holokaust.
- Čin toliko monstruozan, toliko radikalno zao, da se – riječima velike njemačko-jevrejske misliteljke Hane Arent – jednostavno nikada nije smio dogoditi među nama ljudima - naveo je.
Nakon ceremonije, Merc je tvitovao: "Dugujemo svojim jevrejskim sugrađanima obećanje da ćemo udahnuti život u 'Nikad više' kao našu kolektivnu istorijsku dužnost. Nadam se da će ponovo otvorena sinagoga u Rajhenbahštrase u Minhenu postati mjesto doma za jevrejski život".
Oko 450 ljudi prisustvovalo je ceremoniji, uključujući bavarskog premijera Markusa Zedera, predsjednicu državnog parlamenta Ilze Ajgner, gradonačelnika Minhena Ditera Rajtera i predsjednicu Jevrejske opštinske zajednice Šarlotu Knoblok.
Bavarski ministar-predsjednik Zeder rekao je da je neprijatelj jevrejskog života "neprijatelj svih nas". Podržao je Državu Izrael i rekao da Njemačka dijeli vrijednosti zemlje demokratije i slobode.

Merc: Objavljujemo rat svakom obliku antisemitizma

Njemački kancelar Fridrih Merc uputio je oštre riječi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Merc je optužio Putina za pokušaj destabilizacije Zapada testiranjem njegovih granica i sabotažom.
Njemački kancelar je kazao da su nedavni ruski upadi u poljski i rumunski zračni prostor dio dugotrajnog trenda testiranja granica Zapada.
- Putin već dugo testira granice, sabotira. Špijunira, ubija, pokušava nas poremetiti. Rusija želi destabilizovati naša društva - rekao je Merc. 
Poručio je da je predaja Ukrajine Rusiji neprihvatljiva.
- Diktiran mir, mir bez slobode, ohrabrio bi Putina da traži svoju sljedeću metu - istaknuo je.
Merc je ranije kritikovao Putina i navodio da je ratni zločinac, što je navelo Kremlj da kaže da stavove njemačkog lidera o ukrajinskim mirovnim pregovorima treba zanemariti.

Merc: Testira granice, špijunira, ubija i pokušava nas destabilizovati

Njemački kancelar Fridrih Merc više ne očekuje da će se u skorije vrijeme ostvariti susret ruskog i ukrajinskog predsjednika, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.
Tokom susreta s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u njegovoj ljetnjoj rezidenciji na Azurnoj obali, dvojica lidera razgovarala su o diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini, saopštio je Merc.
- Danas se opet moramo baviti tim pitanjem, uzimajući u obzir da očigledno neće biti susreta između predsjednika Zelenskog i predsjednika Putina - rekao je njemački kancelar.
Merc je dodao da se ova situacija razlikuje od onoga što je prethodne sedmice dogovoreno između američkog predsjednika Donalda Trampa i Putina tokom posjete Vašingtonu. Tramp je tada najavio da je Putin pristao na susret sa Zelenskim, dok je Moskva kasnije govorila samo o spremnosti da se prethodni bilateralni mirovni pregovori podignu na viši nivo.
Ukrajina i njeni saveznici optužuju Kremlj za odugovlačenje. Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful u ponedjeljak u Zagrebu rekao je da „Putin samo kupuje vrijeme“, izražavajući sumnju da će se susret sa Zelenskim uopšte i održati.
- Ako Putin misli da može kupiti vrijeme, pogrešno kalkuliše, jer naša podrška neće jenjavati - poručio je Vadeful tokom susreta sa hrvatskim kolegom, prenosi Index.hr.

Merc: Neće biti susreta Putina i Zelenskog u skorije vrijeme

Idealno je kada se energije imena poklapaju sa datumom rođenja, jer je tada energija prisutna bez ometajućih faktora sa strane, o čemu se, kako kaže, nije razmišljalo prije 50 ili 100 godina — rekao je u emisiji Srećan dan na Televiziji E astro-psihološki konsultant Nenad Gogić.
Gogić je pojasnio da tradicionalna ženska imena, kada se analiziraju numerološki, nose mušku snagu i energiju, što, kako kaže, oslikava suštinu Crnogorki iz prošlih vremena, koje su prije 50 ili 100 godina dominantno nosile teret porodice na svojim leđima.
- Da bismo dobili potpunu sliku imena i prezimena, u obzir moramo uzeti i datum rođenja — tek tada dobijamo pravu, zaokruženu priču o tome da li je ime u saglasju ili u opoziciji sa prezimenom, što se često dešava. Za muškarca je, na primjer, zanimljivo kada ima moćno prezime, a ime slabije energije — tada ta osoba nikada neće moći da ispuni očekivanja svoje porodice. Kada je prezime jače, članovi porodice uvijek očekuju više, a sve što ta osoba daje, često se doživljava kao nedovoljno - objasnio je Gogić.
Dodao je da je najpovoljnije kada se energije imena i datuma rođenja poklapaju, jer tada, kaže, nema ometajućih faktora.
- Kada analiziramo datume rođenja, imena i prezimena pojedinaca, način na koji se njihov život odvijao — da li je bio lagan ili težak — često se može prepoznati kroz numerologiju. Nije dobro kada imate predugo ime, a slab datum rođenja, jer to znači da nosite jako ime, a nemate dovoljno energije da ga iznesete. Vjerujem da ime treba da bude pečat osobe koja ga nosi. Na primjer, senzibilan muškarac po prirodi, rođen u znaku ribe ili raka, koji nosi ime Konstantin — ime moćne energije — često se neće prepoznavati kroz svoje ime i okolina ga neće zvati punim imenom, već nadimcima - rekao je Gogić.
Kako je dodao, najidealnija kombinacija je kada ime i prezime imaju isti broj slova, što, iako rijetko, numerološki predstavlja najbolju varijantu.
- Kroz inicijale, prva slova imena i prezimena, može se dobiti jasan obris karaktera osobe. Kada su inicijali isti, to ukazuje na osobe koje imaju snažnu strukturu — poslovno su orijentisane, vole pravila, red, autoritet i jasno definisane granice - zaključio je Gogić.

Gogić: Crnogorska tradicionalna ženska imena su zaista nosila mušku energiju

Nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju sa najnegativnijim ocjenama o reformama u Srbiji, Beograd će se suočiti sa još ozbiljnijom kritikom iz Brisela, piše N1.
Evropska komisija će 4. novembra objaviti izvještaje o proširenju za sve države kandidate, a prema saznanjima dopisnika N1 iz EU, izvještaj o Srbiji biće najnepovoljniji od početka pregovora o članstvu.
Najveće zamjerke odnosiće se na nazadovanje u oblasti demokratije, osnovnih prava i slobode medija.
Izvori N1 ističu da je Brisel svjestan pojedinih pomaka, kao što su aktivnosti na formiranju novog saziva REM-a, donošenje medijskih zakona ili započeta revizija biračkog spiska, ali poručuju da "napredak postoji samo kada se reforme sprovedu do kraja".
Poseban problem ostaje slabo usklađivanje Srbije sa spoljnom politikom EU, prije svega po pitanju sankcija prema Rusiji.
Iako se prilikom pisanja izvještaja gleda ukupan procenat usklađenosti, "trikovi" vlasti u Srbiji da taj procenat podižu usklađivanjem sa odlukama koje nemaju veze sa ruskom agresijom na Ukrajinu, ne mogu proći.
Evropska komisija, prema izvorima N1, smatra da "sjedenje na dvije stolice više nije moguće" i da je vrijeme da Beograd jasno odredi da li mu je strateški prioritet Evropska unija ili Moskva.
N1 takođe saznanje da Evropska komisija, u izvještaju o proširenju, po prvi put neće predložiti otvaranje Klastera 3, što je činila prethodnih godina.
Očekuje se uzdržanija formulacija, odnosno potvrda da je Srbija "i dalje tehnički spremna" za otvaranje tog klastera, ali bez preporuke Evropskom Savjetu da to učini.
Prema saznanjima EU dopisnika N1, najveću prepreku za otvaranje Klastera 3 napravila je sama vlada Srbije.
Beograd je krajem prošle godine državama članicama poslao non-paper, odnosno spisak reformskih koraka koje se Vlada Srbije obavezala da ispuni radi otvaranja tog klastera. Međutim, u Briselu je ocijenjeno da nije realizovana ni polovina tih obećanja.
Izvještaj o proširenju biće objavljen 4. novembra, a izvori N1 navode da će ton prema Srbiji biti "znatno oštriji" nego prethodnih godina.

Najoštriji izvještaj EK o Srbiji do sada: Beograd nije realizovao ni polovinu obećanja

Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) pozvala je nacionalne i lokalne vlasti da preduzmu sve neophodne mjere u skladu sa ratifikovanim međunarodnim dokumentima i domaćim zakonodavstvom, kako bi osobe s invaliditetom (OSI) imale obezbijeđen pristup kvalitetnoj njezi i podršci u mjeri koja im je neophodna za samostalan i dostojanstven život.
Povodom 29. oktobra Međunarodnog dana njege i podrške, iz I MI Boke su podsjetili da je od 11. novembra prošle godine licencirana za pružanje usluga personalne asistencije i pomoći u kući, od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
- Nakon nepunih godinu dana, I MI Boke ima devet korisnika/ca usluge personalne asistencije iz Kotora, Nikšića, Podgorice i Pljevalja i 13 korisnika/ca usluge pomoći u kući iz Kotora, Herceg Novog, Tivta i Podgorice, među kojima je i šestoro djece s invaliditetom - kaže se u saopštenju.
Naveli su da je par postupaka za ostvarivanje prava na korišćenje ovoh usluga kod I MI Boke je u toku, te se tokom sljedećeg mjeseca očekuje ponovno povećanje broja njihovih korisnika/ca.
- Korisnici/e licenciranih usluga I MI Boke ističu veoma visok nivo zadovoljstva uslugama, naročito imajući u vidu da iste obuhvataju i mjesečne sastanke grupa samopomoći na kojima se oni/e informišu o važnim pitanjima za usluge ali i prava OSI uopšte“, kazali su iz ove organizacije.
Upozorili su da u praksi postoje mnoge prepreke u ostvarivanju prava OSI na usluge personalne asistencije i pomoći u kući, među kojima se ističu nedovoljan broj sati koji priznaju centri za socijalni rad i resorno Ministarstvo, i nedostatak političke volje lokalnih samouprava da u adekvatnoj mjeri učestvuju u pokriću troškova dodatnih sati.
- Naime, čak i u slučaju OSI i djece s invaliditetom koja imaju potrebu za 24-časovnom podrškom, prava na ove usluge priznaju se u obimu najviše od 40 sati sedmično. Zbog toga je I MI Boke prinuđena da pregovara sa lokalnim samoupravama o finansiranju dodatnih sati usluga ili ih obezbjedi putem projekata - kazali su iz I MI Boke.
Ukazali su da ovi napori I MI Boke do sada nisu dali adekvatne rezultate.
- Iako je to više puta potvrđivano tokom pregovora sa Sekretarijatom za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Opština Kotor ne finansira dodatne potrebne sate usluga personalne asistencije i pomoći u kući za OSI iz Kotora - podsjetili su iz I MI Boke.
Ukazali su da je nnedavno prebacila finansiranje usluge pomoći u kući za djecu s invaliditetom na JU Dom starih „Grabovac“ Risan, čime je, kako su ocijenili, odgovornost za njen kontinuitet i kvalitet prenijela na ustanovu čije iskustvo i djelatnost nisu usklađeni sa potrebama ove grupe korisnika/ca.
- Očekujemo da će Opština Kotor izdvojiti potrebna sredstva za finansiranje dodatnih sati usluga personalne asistencije i pomoći u kući za OSI iz Kotora tokom 2026. godine, u skladu sa kalkulacijama troškova koje je I MI Boke danas dostavila Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti - poručili su iz I MI Boke.
Sa druge strane, kako su dodali, Glavni grad Podgorica je ove godine prekinuo višegodišnju praksu da u odlukama u budžetu opredijeljuje sredstva za finansiranje usluge personalne asistencije koji pruža Crveni krst Podgorica, koji nema licencu za pružanje ove usluge, što pokazuje neusklađenost i neodgovornost u sprovođenju zakona.
- Zbog toga je ove godine Sekretarijat za socijalno staranje raspisao Javni poziv za raspodjelu 175.000€ za finansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti socijalne i dječje zaštite. U želji da se ova sredstva rasporede po principu „dati svima po malo“, I MI Boke je dodijeljeno svega 4.000€ od traženih 61.686,72€ za dodatne sate usluga personalne asistencije i pomoći u kući potrebne OSI i djeci s invaliditetom iz Glavnog grada - kazali su iz I MI Boke.
Poručili su da očekuju da će Sekretarijat za socijalno staranje usvojiti Žalbu koju je I MI Boke izjavilo protiv ovakve Odluke, te opredijeliti potrebna sredstva za finansiranje dodatnih potrebnih sati ovih usluga za OSI iz Podgorice u 2026. godini.
- S obzirom da je u toku izrada novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, u čemu učestvuje I MI Boke kroz rad Radne grupe Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za izradu Nacrta ovog dokumenta, očekujemo da će se Zakonom adekvatno propisati odgovornost države i lokalnih samouprava u priznavanju, finansiranju i obezbjeđivanju potrebnog broja sati usluga personalne asistencije i pomoći u kući za OSI - rekli su iz I MI Boke.
Istakli su i da očekuju da centri za socijalni rad i pomenuto Ministarstvo donose rješenja o priznanju prava OSI na ove usluge u skladu sa odlukamao stepenu podrške koje I MI Boke, shodno propisima, donosi kao licencirani pružalac usluga.

OSI da imaju obezbijeđen pristup kvalitetnoj njezi i podršci za samostalan i dostojanstven život

U vremenu kada u regionu jačaju nacionalizam, govor mržnje i isključivost, a povjerenje mladih u demokratske institucije slabi, pitanje građanskog obrazovanja postaje izuzetno vazno.&nbsp;
Da li škole u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini razvijaju kod učenika kritičko mišljenje, toleranciju i osjećaj odgovornosti – ili se pretvaraju u prostor reprodukcije i ja;anja postojećih podjela?
O značaju građanskog obrazovanja, njegovom potencijalu da mijenja društvo, Zvezdana Kovač, direktorica za strategiju i komunikacije u CGO razgovara sa Čedomirom Čupićem, politikologom i profesorom na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Neđeljkom Đurovićem, profesorom srednje škole u Baru i građanskim aktivistom i Rubinom &nbsp;Čengić, novinarkom iz Bosne i Hercegovine.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18h i 22h.&nbsp;

U emisiji "Građanski ugao": Gosti Zvezdana Kovač, Čedomir Čupić, Neđeljko Đurović

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

Tag: fridrih-merc