Kancelar Njemačke Fridrih Merc saopštio je da je odbio poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži Odboru za mir.
Na zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerkom Italije Đorđom Meloni, Merc je kazao da je bio spreman da se uključi u odbor isključivo u vezi sa Gazom, ali da ne može učestvovati u širem tijelu.
- Rekao sam Trampu prije nekoliko sedmica da bih lično bio spreman da se pridružim Odboru za mir, ukoliko bi to bilo tijelo koje, kako je prvobitno planirano, prati mirovni proces u Gazi, uključujući i drugu fazu, koja, nažalost, još nije započela, a koja podrazumijeva razoružanje Hamasa - kazao je Merc.
On je dodao da iz „ustavnih razloga“ ne može prihvatiti upravljačku strukturu na način na koji ju je zamislio Tramp.
- Ipak, spremni smo da razmotrimo druge, nove oblike saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, ukoliko je cilj pronalaženje formata koji nas približavaju miru u drugim regionima svijeta - dodao je Merc.
Njemačka se tako pridružila Sloveniji i Francuskoj kao državama Evropske unije koje su za sada odbile Trampov poziv. Iz Evropske unije poziv su za sada prihvatile Mađarska i Bugarska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Još jedno ne Trampu: Njemačka neće biti dio Odbora za mir

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da Evropa mora da ‘‘podigne cijenu rata‘‘ u Ukrajini kako bi Rusiju primorala na prekid vatre.
- Prekid vatre još nije na dnevnom redu, sasvim očigledno, jer ga Rusija ne želi. Zato moramo da nastavimo sa podizanjem cijene rata, kako bi Rusija shvatila da nema smisla da ga nastavlja - rekao je Merc tokom govora na partijskoj konferenciji CSU, prenose agencije.
Ranije danas njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer rekao je da ruska aneksija Krima i napad na Ukrajinu predstavljaju istorijsku prekretnicu.
Prema njegovim riječima, mora se spriječiti scenario u kojem se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekoliko velikih sila i pozvao na aktivniju ulogu međunarodne zajednice.

Merc: Moramo podići cijenu rata kako bi Rusiju primorali na primirje

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da može zamisliti operacije otmica usmjerene protiv stranih lidera, slične nedavnoj američkoj akciji u Venezueli, pri čemu je kao mogući primjer izdvojio njemačkog kancelara Fridriha Merca.
- Otmica neonaciste Merca mogla bi biti odličan obrat u ovom karnevalu događaja - citirala je Medvedeva u nedjelju državna novinska agencija TASS. Medvedev je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije.
Dodao je da takav scenario nije nerealan.
- Postoje čak i osnove za njegovo krivično gonjenje u Njemačkoj, tako da to ne bi bio nikakav gubitak, posebno jer građani nepotrebno ispaštaju - rekao je Medvedev.
Medvedev, koji je obavljao funkciju predsjednika Rusije od 2008. do 2012. godine, posljednjih godina se profilirao kao jedan od najglasnijih tvrdolinijaša u Kremlju, često upućujući agresivne retoričke napade na Ukrajinu i Zapad.
Takođe je rekao da tvrdnje administracije Donalda Trampa, prema kojima je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je tokom vikenda otet u vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država i odveden u Njujork, nelegitiman, ne izdržavaju ozbiljnu provjeru.
Medvedev se potom osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da mu je mandat odavno istekao.
Moskva uporno tvrdi da je Zelenski nelegitiman lider jer izbori nisu održani. Zelenski, međutim, i dalje obavlja dužnost u skladu s Ustavom Ukrajine, koji omogućava produženje predsjedničkog mandata u vrijeme rata.

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

Njemački kancelar Fridrih Merc održao je svoj prvi novogodišnji govor, jedini u kojem nema potpitanja. Govorio je o ruskom ratu protiv Ukrajine i prelomnom trenutku u Njemačkoj, pozivajući građane da vjeruju u demokratiju.
Novogodišnji govori su se u Saveznoj Republici Nemačkoj – kao i u DDR-u – praktikovali od osnivanja tih država 1949. godine.
- Danas se završava godina s kojom svako od nas povezuje jednu sasvim ličnu priču- rekao je Merc ozbiljnog pogleda, verovatno misleći na sopstveni izbor za njemačkog kancelara u vremenu globalnih preokreta i ekonomskih izazova i problema.
Kao radni zadatak vlade u narednim godinama Merc vidi prije svega obnovu „temelja slobode“. To se, kako kaže, može postići samo ako konačno prestane ruski rat protiv Ukrajine i Evrope.
- Međutim, Rusija vodi agresorski rat protiv Ukrajine nesmanjenom žestinom. Ukrajinke i Ukrajinci će četvrti put zaredom dočekati Novu godinu u najtežim okolnostima – mnogi od njih bez struje, pod kišom raketa, u strahu za prijatelje i članove porodice- rekao je on.
I to nije neki daleki rat koji nas se ne tiče. Jer sve jasnije vidimo da je ruski napad bio i ostao dio plana koji je uperen i protiv cijele Evrope. Svakodnevno je i Njemačka izložena sabotaži, špijunaži i sajber-napadima, dodao je kancelar.
Uvjerava da će se učiniti sve kako bi Nemačka postala bezbjednija. I pored toga što se Sjedinjene Države okreću od Evrope. „Moramo sopstvenim snagama mnogo snažnije braniti i zastupati naše interese.“
Rat u Evropi, globalni izazovi, posustala privreda i predstojeće reforme sistema socijalne sigurnosti za kancelara pokazuju „da živimo u epohi preokreta“.
- Ali iz dubokog unutrašnjeg uvjerenja želim da vam kažem: svaki od ovih izazova možemo savladati sopstvenim snagama. Nijesmo žrtve spoljašnjih okolnosti. Nismo loptica u igri velikih sila. Naše ruke nisu vezane- kazao je.
Fridrih Merc apeluje na „sugrađanke i sugrađane“ da imaju povjerenja u demokratske procese u Njemačkoj.&nbsp;
- Da, oni su ponekad spori i kontroverzni. Ali samo tako dolazimo do rezultata koje prihvata velika većina u našoj zemlji.- rekao je Merc.
&nbsp;Najpoznatiji od svih novogodišnjih govora, međutim, zapravo je bio omaška. Godine 1986. za Novu godinu greškom je ponovljen govor kancelara Helmuta Kola iz 1985. godine.
„Bila je to greška“, izvinio se tada njemačkim gledaocima Prvi program njemačke televizije ARD. Konzervativni političari su, međutim, sumnjali da to nije bilo slučajno i da je riječ o ciljanoj sabotaži protiv Helmuta Kola.
Kancelarka Angela Merkel, koja je posle Helmuta Kola bila šefica vlade i koja je održala najveći broj novogodišnjih govora u Njemačkoj, najviše se pamti po skromnoj izjavi iz 2013. godine, koja u cjelini glasi:
- Ja sebi uvek dam kao novogodišnji zadatak da češće izlazim na svjež vazduh– i to spada u klasike kada je riječ o planovima i željama za Novu godinu.

Merc: Sve jasnije da je ruski napad na Ukrajinu dio plana uperen i protiv cijele Evrope

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ostaje najpopularniji političar u Njemačkoj, pokazuje najnovije istraživanje javnog mnjenja koje je sprovela INSA za Bild.
Prema rezultatima studije, Pistorijus uživa podršku 51,2 odsto ispitanika, što ga ubjedljivo svrstava na prvo mjesto liste od 20 najpopularnijih njemačkih političara.
Istovremeno, njemački kancelar Fridrih Merc bilježi osjetan pad rejtinga i trenutno se nalazi tek na 19. poziciji, što predstavlja jedan od najlošijih rezultata za šefa vlade u poslednjim decenijama. Ovako nisko pozicioniranje kancelara u anketama dodatno je podstaklo rasprave u nemačkoj javnosti o pravcu unutrašnje i spoljne politike Berlina.
Prema pisanju lista Berliner cajtung, pad Mercovog rejtinga povezuje se prije svega sa nizom spoljnopolitičkih poteza koji su u javnosti ocijenjeni kao neuspješni ili nedovoljno jasni. Analitičari navode da dio birača kancelaru zamjera nedoslednost u odnosima sa ključnim saveznicima, kao i odsustvo ubjedljivih rezultata u međunarodnim inicijativama u kojima Njemačka nastoji da zadrži vodeću ulogu.
Za razliku od toga, Pistorijus, koji je od stupanja na funkciju ministra odbrane profilisan kao jedan od najvidljivijih članova vlade, uspio je da zadrži visok stepen povjerenja građana. Posmatrači ukazuju da njegova direktna komunikacija, kao i jasan nastup u pitanjima bezbjednosti i odbrane, imaju snažan odjek u njemačkom javnom mnjenju, posebno u uslovima pojačanih bezbjednosnih izazova u Evropi.
Najnovije istraživanje INSA tako dodatno potvrđuje duboke razlike u percepciji vodećih figura njemačke politike, ali i sve izraženiji jaz između lične popularnosti pojedinih ministara i ukupnog rejtinga kancelara i njegove vlade.

Pistorijus najpopularniji političar u Njemačkoj, Mercov rejting tone

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Iz Kabinet predsjednika Crne Gore pozdravili izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da Evropska unija sa Crnom Gorom može uskoro početi rad na Ugovoru o pristupanju, navodi se u saopštenju.
- Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra 2025. godine, jasno pozvao kancelara Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak i da bi on bio snažan podsticaj za završetak preostalih reformi, uz poruku da se rezultati u procesu proširenja prepoznaju i nagrađuju- kazali su iz Milatovićevogg kabineta.
Predsjednik Milatović je, kako ističu, ovu inicijativu u kontinuitetu zagovarao i na drugim relevantnim evropskim adresama, uključujući i sastanke u Briselu, gdje je pitanje nacrta Ugovora o pristupanju bilo dio agende razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
- Ohrabruje činjenica da se predlozi predsjednika Milatovića čuju kod ključnih evropskih partnera. Predsjednik Milatović će nastaviti da u razgovorima sa evropskim liderima zagovara da se ova politička poruka pretoči u konkretan proces, uz jasne korake i rokove za izradu nacrta Ugovora o pristupanju, paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja u dinamici koja omogućava da Crna Gora do kraja 2028. godine postane 28. članica Evropske unije- saopšteno je iz kabineta.
Tokom posjete Briselu naredne sedmice, predsjednik Milatović će u institucijama Evropske unije imati razgovore posvećene konkretnim narednim koracima u završnici pregovora, a posebno na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra, na kojem će fokus biti i priprema Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori koji će se održati u junu 2026. godine.
Podjsjećaju da će Predsjednik tom prilikom pozvati da se već u narednim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta Ugovora o pristupanju, kao ključni korak da se političke poruke podrške pretoče u opipljiv institucionalni proces.
Kako je predsjednik više puta poručio, Evropska unija je naša radna akcija, svakog dana i na svakom poslu, a ova poruka iz Berlina dodatno obavezuje sve društvene aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani na reforme i mjerljive rezultate.
- Crna Gora ostaje posvećena principu da svaka država kandidat napreduje na osnovu sopstvenih dostignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve. Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažan partnerski odnos sa državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine- zaključuje se u soapštenju.

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Crna Gore je među kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji najviše napredovala, zbog čega možemo preći na sljedeći korak i uskoro početi izradu sporazuma o pristupanju.
To je, na konferenciji za medije u Berlinu, poručio njemački kancelar Fridrih Merc, ističući da je članstvo Crne Gore u Uniji i u interesu Njemačke.
- Što smo bliže povezani, možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi. To se posebno odnosi na ograničavanje nelegalnih migracija. Za naše dvije zemlje to je od velikog značaja - kazao je Merc, a prenio Dojče Vele.
Komentarišući ovu izjavu, politički konsultant Aleksandar Musić ističe, u izjavi za Pobjedu, da je Evropa svjesna da se nalazi u kritičnom geopolitičkom trenutku i da mora djelovati „sada i odmah“.
– S jedne je strane otuđena Amerika, sa druge agresivna Rusija, a sa treće nelojalni unutrašnji igrači poput Mađarske. Evropa je svjesna da nema vremena za odmjeravanje i fokusiranje kao prije 10 ili 20 godina. Zato je spremna da ubrzano primi nove države članice koje iole zadovoljavaju neke minimume minimuma kriterijuma – navodi Musić.
Poručuje i da će, ukoliko ne reaguje Evropa, reagovati drugi, te da je, kada se stvari na taj način razumiju, Crna Gora definitivno prva na redu za pristupanje.
Musić podsjeća i da unutar tog, kako kaže, evropskog opredjeljenja vlada i tihi duel za primat u liderstvu između kancelara Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
– U ovom trenutku Merc snažnije grabi naprijed, pa u kontekstu toga valja posmatrati i ovu izjavu. Isto tako, Njemačka, za razliku od Francuske, odnedavno okreće leđa Aleksandru Vučiću i njegovom režimu, nakon što ga je dugi niz godina podržavala, pa i to utiče na eksplicitno spominjanje Crne Gore same izvan bilo kakve priče o paketu ulaska u EU sa ostalima – smatra Musić.
Iako je izjava njemačkog kancelara dobra vijest za Crnu Goru, &nbsp;Musić upozorava kako ipak sve vrijeme treba imati na umu činjenicu da ulazak naše zemlje u EU neće riješiti nijedan duboko ukorijenjen crnogorski unutarpolitički problem.
– Nepovoljna ekonomska struktura, bujanje paralelnih društava, ideološki nasrtaji izvana i gubitak minimalnog društvenog zajedničkog imenitelja, to će Crna Gora morati da rješava sama – kaže Musić.
Upozorava i da se, sa odgađanjem hvatanja u koštac sa tim i daljim razvojem centrifugalnih procesa unutar države, to negativno stanje može pogoršati po ulasku u EU.

Musić: Ohrabrujuća poruka Merca, podstrek u eri otuđene Amerike i agresivne Rusije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je tokom sastanka sa evropskim zvaničnicima, kako je i najavio, iznio prijedlog o istovremenom prijemu svih država regiona u Evropsku uniju.&nbsp;
Komentarišući takvu ideju, te reakcije crnogorskih zvaničnika, ambasador Željko Perović za Antenu M ističe da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji najbolje rješenje za sve zemlje zapadnog Balkana.&nbsp;
- Naravno, i za samu EU. Ne samo iz bezbjednosnih razloga. Time bi se ,zatvorio'prostor koji geografski i civilizacijski pripada Evropi- naglašava Perović.
Kako podvlači, neće napredak ni Crne Gore ni Srbije na evropskom putu zavisiti od izjava i želja njihovih lidera, ma ko oni bili.&nbsp;
- Već od reformi i usvajanja evropskih standarda- ukazuje sagovornik Antene M.&nbsp;
Perović napominje da je princip regate od početka bio preovlađujući princip u politici proširenja.&nbsp;
- Bilo je, a očigledno ima i danas, i drugačijih mišljenja. Crna Gora ne treba na to da se obazire, već da radi svoj posao i ispunjava kriterijume za zatvaranje preostalih poglavlja- naglašava Perović.&nbsp;
Ističe da bi svi u regionu morali više voditi računa o međusobnim odnosima i politici dobrosusjedstva, jer je i to, kako navodi, jedan od preduslova za brži napredak ka EU.
- Na toj liniji su i izbalansirane izjave ministra inostranih poslova Ervina Ibrahimovica i ministarke za EU integracije Maide Gorčević, što korespondira s liderskom ulogom Crne Gore u procesu pristupanja EU- ukazuje ambasador.&nbsp;
Perović podvlači i da je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca koji je juče kazao da sa Crnom Gorom treba početi rad na potpisivanju sporazuma o pristupanju EU nešto najznačajnije što se desilo od početka pregovora koje Crna Gora vodi sa Briselom.&nbsp;
- Ona predstavlja ohrabrenje za one koji su najvažniji u procesu donošenja odluka, odnosno za Vladu Crne Gore i premijera Spajića. Podstrek koji je stigao iz najvažnije zemlje EU istovremeno je i upozorenje premijeru da se izbori sa onim elementima u širokoj vladajućoj koaliciji koji sve čine da zaustave Crnu Goru u završnoj fazi ulaska u EU- poručuje Perović.

Perović: Izjava Merca najznačajniji podstrijek i upozorenje Spajiću na dio koalicionih partnera

Kancelar Njemačke Fridrih Merc smatra da s Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
Merc je to saopštio u Berlinu, na sastanku s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Kancleramtu u Berlinu, piše Dojče vele.
- Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju - rekao je Merc dodajući.
Merc je dodao i da je “to je i u njihovom interesu”.
- Jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi - zaključuje Merc.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1999090078568898619%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999085398212149374%7Ctwgr%5E148b310aaebcc1908cb555ec3423891829543010%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Merc: Krenuti s radom na sporazumu o pristupanju Crne Gore u EU

Gost emisije „Jutro sa Majom“ biće crnogorski kantautor Slobodan Kovačević koji će govoriti o muzici svog vremena, koliko ga je oblikovala, koliko je život bez muzike nezamisliv, kao i da li u svojoj djeci, koja se takođe bave muzikom, prepoznaje taj isti žar koji je on imao.
Naša gošća biće srpska muzičarka Ana Štajdohar, koja je nakon ekranizacije singlova „Simulacija“ i „Dobar dan“, predstavila spot i za pjesmu „Uspešna žena“, sa aktuelnog albuma „Psiholuks“.
Gosti/panelisti ove subote su muzičari Mia Kovačević i Boris Božović i Mia Ivanović, pravnica, bookinfluenserka.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro sa Majom: Slobo Kovačević o muzici svog vremena, Ana Štajfohar o novom spotu...

Američko Ministarstvo pravde je u petak objavilo znatno veći broj dokumenata iz istražnih dosijea o Džefrija Epstina, nastavljajući objave u skladu sa zakonom čiji je cilj da se utvrdi šta je država znala o seksualnom zlostavljanju maloljetnica koje je počinio ovaj finansijer i o njegovim vezama sa bogatim i moćnim osobama.
Zamjenik ministra pravde Tod Blanš saopštio je da Ministarstvo u najnovijem paketu objavljuje više od tri miliona stranica dokumenata, kao i više od 2.000 video-snimaka i 180.000 fotografija. Datoteke, koje su postavljene na internet-stranicu Ministarstva, obuhvataju dio od nekoliko miliona stranica koje su, kako su naveli zvaničnici, bile zadržane tokom prve objave u decembru.
Dokumenti su objavljeni na osnovu Zakona o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenog nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, kojim se vlasti obavezuju da otvore spise o preminulom finansijeru, kao i o njegovoj povjerljivoj saradnici i bivšoj djevojci Gilejn Maksvel.
- Današnja objava označava kraj izuzetno sveobuhvatnog procesa identifikacije i revizije dokumenata kako bismo osigurali transparentnost prema američkoj javnosti i poštovanje zakona - rekao je Blanš na konferenciji za medije na kojoj je najavio objavu.
Nakon što je Ministarstvo pravde propustilo rok koji je Kongres odredio za 19. decembar za objavljivanje svih spisa, angažovane su stotine pravnika kako bi pregledali dokumenta i utvrdili šta mora biti redigovano, odnosno zacrnjeno, radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja.
Među materijalima koji se i dalje zadržavaju nalazi se i dio informacija koje bi mogle ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti identitete i lične podatke o potencijalnim žrtvama. Blanš je naveo da su sve žene, osim Makvel, uklonjene sa video-snimaka i fotografija koje su objavljene u petak.
Ministarstvo je saopštilo da je broj dokumenata podložnih reviziji porastao na oko šest miliona, uključujući duplikate.
Uoči Božića Ministarstvo pravde je već objavilo desetine hiljada stranica dokumenata, uključujući fotografije, transkripte intervjua, evidencije telefonskih poziva i sudske spise. Mnogi od tih materijala već su ranije bili javno dostupni ili su bili znatno redigovani.
Ti zapisi uključivali su ranije objavljene dnevnike letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom tokom 1990-ih godina, prije zahlađenja njihovih odnosa, kao i više fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona. Ni Tramp, republikanac, ni Klinton, demokrata, nijesu javno optuženi za bilo kakvo nezakonito postupanje u vezi sa Epstinom, a obojica tvrde da nijesu znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
U paketu objavljenom prošlog mjeseca nalazili su se i transkripti svjedočenja agenata FBI-ja pred velikom porotom, u kojima su opisani intervjui sa nekoliko djevojčica i mladih žena koje su navele da su bile plaćane da obavljaju seksualne radnje za Epstina.
Epstin je oduzeo sebi život u zatvorskoj ćeliji u Njujorku u avgustu 2019. godine, mjesec nakon što je optužen za federalnu trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Tokom 2008. i 2009. godine Epstin je služio zatvorsku kaznu na Floridi nakon što se izjasnio krivim za podvođenje osobe mlađe od 18 godina radi prostitucije. Tada su istražitelji prikupili dokaze da je seksualno zlostavljao maloljetnice u svojoj kući u Palm Biču, ali je kancelarija američkog tužioca pristala da ga ne goni po težim federalnim optužbama u zamjenu za njegov pristanak na blaže optužnice na nivou savezne države.
Godine 2021. savezna porota u Njujorku proglasila je Maksvel, britansku društvenu ličnost, krivom za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije zbog pomaganja u vrbovanju nekih od Epstinovih maloljetnih žrtava. Ona trenutno služi kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u zatvorskom kampu u Teksasu, nakon što je premještena iz saveznog zatvora na Floridi. Maksvel negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu podigli optužnice protiv bilo koje druge osobe u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem djevojčica, ali je jedna od njegovih žrtava, Virdžinija Roberts Džifri, u sudskim postupcima tvrdila da ju je, kada je imala 17 i 18 godina, slao na seksualne odnose sa brojnim političarima, poslovnim magnatima, uglednim akademicima i drugima, koji su svi negirali njene optužbe.
Među osobama koje je optužila bio je i britanski princ Endrju, danas poznat kao Endrju Mauntbaten-Vindzor, nakon što je skandal doveo do toga da mu budu oduzete kraljevske titule. Andrew je negirao da je imao seksualni odnos sa Giuffre, ali je spor riješio vansudskim poravnanjem za iznos koji nije objavljen.
Džifri je prošle godine oduzela sebi život na svom imanju u Zapadnoj Australiji, u 41. godini života.

Ministarstvo pravde SAD-a objavljuje tri miliona stranica iz svojih Epstinovih dosjea

U organizaciji časopisa Komuna iz Podgorice i Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije“ u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” u Podgorici održana je promocija drugog, dopunjenog izdanja crnogorsko-slovenačkog rječnika i slovenačko-crnogorskog Slovara, autora Remza Skenderovića i časopisa „Osvrtanja“. Na početku promocije skup je pozdravila njena ekselencija, Bernarda Gradišnik ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori koja je istakla da je ovim izdanjima potvrđena dugogodišnja kulturna i jezička veza Crne Gore i Slovenije, a da rječnik nije samo lingvističko sredstvo, već „most između naših jezika i naroda koji jača razumijevanje, saradnju i međusobno poštovanje“. O značaju Kulturnog centra crnogorskih društava u Sloveniji govorio je Vildan Ramusović, jedan od njegovih osnivača i predsjednik Crnogorskog kulturnog društva “Komovi” iz Maribora koji je istakao da je Kulturni centar ustanovljen sa ciljem da podstakne međukulturni dijalog između Slovenije i Crne Gore koji doprinosi jačanju i uspostavljanju novih oblika saradnje u oblasti kulture izmedju dvije zemlje, kao i na promovisanju i očuvanju državnog, kulturnog i jezičkog identiteta Crne Gore u Sloveniji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130180136_cf72da3310a718468f9f71bc097392a7779ba32e6533bd435d8ec039990ff038.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130180136_cf72da3310a718468f9f71bc097392a7779ba32e6533bd435d8ec039990ff038" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Sa promocije u KIC-u"><figcaption>Sa promocije u KIC-u(Photo: Komuna)</figcaption></figure>  Kulturolog i publicista mr Željko Rutović istakao je da se koncept časopisa nije zadržao samo u ravni retoričkog iskaza i značaja dijaloga. - Ovdje govore u svojoj vertikali i svom temeljnom iskazu strana pisma utemeljena velikim pjesnicima i misliocima dvaju naroda dvaju država – pjesnika vladike Njegoša i Franca Prešerna – rekao je između ostalog Rutović. Govoreći s lingvističkog stanovišta, prof dr Draško Došljak kazao je da ,,izrada dvojezičnog rječnika omogućava sistematsko bilježenje leksičkih jedinica, njihovih značenja, gramatičkih osobina i upotrebe u kontekstu” uz poruku da je jezik trajni most razumijevanja, dijaloga i zajedničkog evropskog prostora. - Time se doprinosi standardizaciji crnogorskog jezika koji je sa ove tačke gledišta relativno mlad u pogledu savremene normativne kodifikacije. Istovremeno, rječnik omogućava komparativna istraživanja između crnogorskog i slovenačkog jezika, što je značajno za uporednu slavistiku - istakao je on. Autor crnogorsko-slovenačkog rječnika Remzo Skenderović govorio je o Milanu Rakočeviću i Vladimiru Osolniku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130180136_31de8beaba87eae3e21489ef7bac1dec74c1455b55be19553357dbef4165e4bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130180136_31de8beaba87eae3e21489ef7bac1dec74c1455b55be19553357dbef4165e4bd" data-rendition-name="original" width="3264" height="2448" loading="lazy" alt="Sa promocije u KIC-u"><figcaption>Sa promocije u KIC-u(Photo: Komuna)</figcaption></figure>  - Rakočević je bio vrhunski intelektualac, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, prevodio sa slovenačkog, češkog, francuskog itd. Mi smo došli do jedne ideje i danas ćemo je iznijeti u ime Kulturnog centra, da se obilježi njegovo ime sa nekim nazivom neke kulturne ustanove u Sloveniji. Mi smo već započeli aktivnosti, tako da sad samo čekamo saglasnost porodice. Govoreći o Osolniku, koji je učestvovao u stvaranju promovisanog broja „Osvrtanja“, istakao je da će se truditi da i njegovo ime obilježe na neki način ističući da je to čovjek koji je doktorirao na Njegošu, a da je bio veliki poznavalac njegovog djela koji je na žalost preminuo u avgustu prošle godine – kazao je Skenderović. Veoma umješno i znalački promocijom je moderirao Radojica Grba, a promocija je održana pod pokroviteljstvom Počasnog konzulata Crne Gore u Sloveniji i KIC-a “Budo Tomović”

Potvrda dugogodišnje kulturne i jezičke veze Crne Gore i Slovenije

Eduard Shishmakov, one of the key figures in the attempted act of terrorism on the day of Montenegro’s parliamentary elections in October 2016, is now responsible, on behalf of Russian intelligence services, for recruiting people from Serbian universities. This was stated in an exclusive interview for Television E by the well-known investigative journalist Hristo Grozev.
Shishmakov, like other agents of Russia’s GRU, after the Bellingcat investigative team he leads revealed their identities in 2018, is now engaged in recruiting new operatives, whom they take to Russia.
- The same people are now training others. And this new wave of sabotage is even harder to detect. It is more difficult to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe - Grozev said, having previously exposed in detail the roles of GRU agents Eduard Shishmakov and Vladimir Popov in the attempted terrorism in Montenegro.
The longtime editor at the British investigative outlet Bellingcat also reveals links between Russian regime-connected tycoons, certain organizations, and politicians of the Democratic Front Andrija Mandić and Milan Knežević, who were initially sentenced by the High Court to five years in prison each.
Grozev explains in detail how they uncovered the hidden and parallel identities of GRU agents Shishmakov and Popov, as well as the modus operandi of Russia’s Unit 29155, which carried out a series of operations across Europe.
TVE: In The Christo Files series, you fully exposed GRU agents Eduard Shishmakov, alias Shirokov, and Vladimir Moiseyev, alias Popov, as well as the links between Russian tycoons, pro-regime businessmen, and so-called non-governmental organizations in Montenegro, related to events from September to October 2016 and afterward. Ten years later, Montenegro still has no final judicial truth in this case. In 2019, the High Court sentenced Russian agents to 15 and 12 years in prison, along with 11 Serbian citizens and Montenegrin politicians Andrija Mandić and Milan Knežević, who were sentenced to five years each. In 2024, the High Court acquitted everyone. The Special Prosecutor appealed, and a decision is now pending. Are you surprised that there is still no final verdict in such a politically significant case?
GROZEV: Honestly, I am very surprised. In 2016 and 2017, Montenegro seemed like the only country in the world capable of properly prosecuting GRU crimes - no one else had done that at the time. What later happened in Salisbury with Skripal was two years later. Montenegro was the first country where prosecutors conducted a truly, truly detailed and proper investigation, not only preventing the crime that the Russian GRU was trying to commit by infiltrating the organizers. It was a perfect example of a professional small country conducting a very professional counterintelligence and police operation that many big countries can only dream of.
For me, it is shocking - after that success, with so much evidence collected and presented publicly, which allowed us and other investigators to track and independently confirm those findings. Personally, that investigation also led me to uncover the trail of this entire Russian intelligence unit and their other crimes across Europe.
So after 10 years of revelations about what these people who were in Serbia and Montenegro were trying to do - overthrow a government, and what else they did across Europe: murders, poisonings, explosions - it feels surreal that Montenegro is now pulling back and deciding to say: „Oh no, maybe that didn’t happen“. That feels surreal to me.
TVE: As part of Bellingcat and The Insider, you have exposed everything about GRU agents, not only Shishmakov and Popov, but everyone connected to them, and you have published extensively on Unit 29155. Is this unit still active? Does it still have influence? I’ve read that they had a base in France, near Switzerland. Are they still active?
GROZEV: They were active across Europe. Around 100 of them traveled across Europe for more than a decade, blowing things up, killing people, and operating from a base in France, as you mentioned. But after Bellingcat and The Insider exposed many of them in 2018 - not only individuals but also companies and passport numbers they used - this prevented further travel, because their identities were compromised. Any law enforcement agency could look at their border-crossing data and say: „Okay, this guy has already been here under this passport number from this series“. Even if they tried to come with a new passport number, they couldn’t do so under a new name, because the Schengen visa system does not allow that, they would be caught.
That’s why these people can no longer travel to Europe. They travel to the Middle East. They travel to Turkey. We still see them today. But what did the GRU do when they could no longer send the same people, like Shirokov or Popov, their pseudonyms? When they couldn’t send them, they used them to recruit and train other spies, and most of them aren't Russians.
What Unit 29155 is doing now is that part of the unit is focused on finding students from different parts of the world, bringing them to Russia under the pretense of studying, and training some of them as saboteurs.
For example, I can tell you something that I believe your audience is hearing for the first time - we have not published this - but Shishmakov/Shirokov is responsible for recruiting people from Serbian universities. That is his specialization. He brings them to Russia for recruitment so that at least some of them become operatives.
Other members of the unit are responsible for other countries. One is responsible for Uzbekistan, another for Kyrgyzstan, another for Belarus. That is what they do now. The same people now train others. And this new wave of sabotage is even harder to detect, because these are young, non-professional spies - some do it for money, others want to be spies - and it is harder to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe.
TVE: I’ll ask you about the two Russians you mentioned. Popov was involved, as far as I know, in Russian actions in Moldova, similar to those in Montenegro in 2016?
GROZEV: That’s correct. In 2014, before the Montenegro operation, there was an attempt to provoke street protests and create a false perception that Moldova did not want to be part of the European Union. We specifically pointed to that operation. But over the years of investigation, I discovered much worse things he did. He was responsible for explosions at ammunition facilities in Bulgaria in 2012 and 2013. He was also involved in explosions in the Czech Republic. He is one of the most, I would say, successful GRU operatives, with a broad mandate ranging from political interference to blowing things up and carrying out assassinations.
TVE: So you have no doubt that the Russian state is behind the entire operation? That these were not individual acts?
GROZEV: No doubt at all. These people report to one boss. His name is Andrei Averyanov. We see him next to Putin in many, many videos. We see Averyanov traveling around the world as a representative of the Russian Federation. In phone calls we tracked, we see all these people - Shirokov, Popov - speaking daily with Averyanov as part of their job. So no, these are not rogue operatives, this is a government operation.
TVE: After the Serbian government announced that they were arrested in Serbia in October 2016, information emerged that Nikolai Patrushev, then an adviser to Vladimir Putin and former head of Russian intelligence, came to Belgrade and took these two and others from Russian units back to Moscow. Do you have any evidence of that?
GROZEV: Yes, we do. It’s slightly different from how it was reported at the time. But we see that Patrushev arranged a trip to Belgrade for a meeting. And before he traveled, the day before, they sent these spies back to Moscow on a special plane. We see that the tickets were purchased in the middle of the night, just before the flight. So yes, it is clear that there had to be an agreement: send these guys back, and I will come personally to apologize.
TVE: How strong is Russian influence today - not only in Europe, but especially in the Western Balkans?
GROZEV: It is very strong, especially because there are certain high-ranking members of Russian military intelligence who have friends in the region and understand how the region works. There is a senior deputy director of the GRU named Andrei Ilchenko, who has a close associate, &nbsp;I would say a close subordinate, who is actually from Montenegro, lives in Moscow, and is used as an adviser on how to interfere in elections and political processes in Montenegro.
We managed to obtain the phone directory of this Montenegrin GRU associate. And you can imagine how indicative the names and numbers in that directory are. Besides people convicted in 2019 who are now part of the government, unfortunately, we see members of the Serbian Orthodox Church, many pro-religious NGOs, and it is clear that the GRU operates through these organizations and individuals.
TVE: Montenegro’s political scene has changed, and the parliamentary majority is pro-Serbian, close to parties in Belgrade. For example, the President of the Parliament is Andrija Mandić, who led the Democratic Front in October 2016. Is it possible that such political changes could help Russia, given that Montenegro is a NATO member and shares classified information with NATO partners? Is Montenegro, in this configuration, some kind of Russian - or Serbian, but effectively Russian - spy inside NATO?
GROZEV: A difficult question. I am not Montenegrin, but I am very concerned that people we see traveling to Russia, meeting with Russian intelligence agents, and now holding government and parliamentary positions, have access to classified information of a NATO country.
Unless something has changed and they are now against Russia because of the war - maybe that happened, maybe their affinities changed - but at least until the end of 2021, we saw these people traveling to Russia and meeting Russian intelligence agents. That worries me, because this is a perfect situation for Russia. As a NATO country, Montenegro does not need to be expelled from NATO. It should remain inside. That serves Russia’s interest, because they gain access to classified information shared with Montenegro as a member state. Again, I cannot claim they are doing this, but I am concerned because these people had ties to Russian intelligence operatives in the past.
TVE: You have been doing very dangerous work for decades. You live in the United States, and I assume you are on the list of people toward whom Moscow is not exactly friendly. Do you think you are in danger, that your life is threatened?
GROZEV: I don’t think, but I know it is so. I know because there is currently a court case in Austria, where I lived for 20 years, against members of the local intelligence service who were arrested for selling information about me and my family to the Russians. As part of that investigation, it became clear that I was surveilled for almost three years, with attempts to kidnap me. One of those attempts actually took place in Montenegro in 2022. I was there at a conference, and it turned out they broke into my hotel room and tried to steal my laptop and phone. They also had a plan to kidnap me while I was there. So yes, danger is always around the corner. And also in your country in 2022. But fortunately, nothing happened.

Tag: fridrih-merc