Partnerstvo u zaštiti granica i jačanju evropskih bezbjednosnih standarda zajednički su interes Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Fronteksa - poručeno je sa sastanka državnog sekretara MUP-a Petra Koprivice i regionalnog koordinatora Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks) za Zapadni Balkan - Denisa Knauera.
Kako je saopšteno iz MUP-a, Koprivica zahvalio je Fronteksu na kontinuiranoj podršci koju pružaju Sektoru granične policije, naglašavajući da zajedničke operacije doprinose ne samo zaštiti crnogorskih granica, već i jačanju ukupne bezbjednosti regiona.
Saopštio je da, u skladu sa Sporazumom između Crne Gore i Evropske unije, na granicama naše države trenutno je prisutan 81 pripadnik Fronteksa koji operativno djeluju sa crnogorskim graničnim policajcima.&nbsp;
- Istakao je da Fronteksovi timovi pružaju ključnu podršku u prikupljanju i analizi podataka o rutama kretanja, krijumčarskim mrežama, kao i u identifikaciji lica koja predstavljaju bezbjednosni rizik - uključujući krijumčare, strane borce i lica povezana sa terorizmom - naveli su u MUP-u.
Koprivica je izrazio zadovoljstvo najavljenim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o mehanizmima žalbe u vezi sa postupanjem Fronteksa.
- Takav dokument unaprijediće institucionalni okvir saradnje i dodatno osnažiti zaštitu ljudskih prava u svim fazama graničnih procedura - istakao je Koprivica.
On je, takođe, informisao sagovornike da je početkom 2025. godine Vlada Crne Gore usvojila Strategiju integrisanog upravljanja granicom za period 2025 - 2028. godine, čime je dodatno potvrđena odlučnost institucija da usklade nacionalni sistem sa savremenim evropskim standardima.
- Crna Gora je naš pouzdan i posvećen partner, a saradnja sa crnogorskim institucijama primjer dobre prakse u regionu - istakao je Knauer.
On je predstavio dva ključna projekta koja se trenutno sprovode u saradnji sa Fronteksom - prvi je usmjeren na jačanje kapaciteta Sektora granične policije, dok je drugi posvećen upravljanju migracionim tokovima.
Knauer je izrazio spremnost pružanja dodatne podrške Ministarstvu unutrašnjih poslova, posebno u pogledu unapređenja znanja i vještina policijskog kadra i tehničke opremljenosti, čime bi se ojačala postojeća saradnja, a sve u cilju efikasnije kontrole crnogorskih granica.
V.d. generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte, Tijana Šuković, podsjetila je, kako su naglasili u MUP-u, da su pitanja bezbjednosti granica i upravljanja migracijama ključne komponente pregovaračkog poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, te naglasila da saradnja sa Fronteksom predstavlja važan doprinos ispunjavanju završnih mjerila i daljem napretku Crne Gore na evropskom putu.
Sastanku su prisustvovali i Bogdan Živaljević, oficir za vezu Fronteksa za Zapadni Balkan, te Liselot Isakson, zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koprivica - Knauer: Partnerstvo u zaštiti granica i jačanju evropskih bezbjednosnih standarda zajednički interes MUP-a i Fronteksa

Na današnjoj redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojen je Sporazum s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks), potvrđeno je za N1.
Kako prenosi N1, ova odluka je donešena jednoglasno, a potpisivanje ovog sporazuma, kao i njegovo sprovođenje, jedno je od ključnih koraka u jačanju operativne saradnje država članica Evropske unije i nadležnih vlasti u BiH kada je riječ o upravljanju migracijama i daljem evropskom putu BiH.
Ovaj sporazum sada ide na potpis Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH (HDZ BiH) kako bi zvanično stupio na snagu.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je početkom ove godine dao pristanak da se Sporazum između BiH i EU o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex privremeno primjenjuje u skladu s odredbama sporazuma koja uređuje ovo pitanje.
Tada je Ministarstvo bezbjednosti BiH bilo zaduženo da Izvještaj o pregovorima dostavi Predsjedništvu BiH u dalju zakonom predviđenu proceduru, a uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi Borjana Krišto.
Takođe, u decembru prošle godine Frontex je parafiran u Sarajevu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Sporazum su parafirali šef tima BiH za pregovore sa Fronteksom i direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i direktor za Šengen, granice i vize u Generalnom direktoratu za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije Henrik Nilsen.
Ovaj sporazum omogućiće organizaciju zajedničkih operacija koje uključuju graničare Fronteksa i Bosne i Hercegovine. Takođe, predviđa mogućnost raspoređivanja Fronteksovih timova za upravljanje granicama na teritoriji BiH, čime će agencija pružiti podršku u upravljanju migracijskim tokovima, borbi protiv ilegalne imigracije i suzbijanju prekograničnog kriminala.
Kako bi izvršio svoje zadatke, Fronteks može da sprovodi aktivnosti vezane za upravljanje granicama EU na teritoriji trećih zemalja, uz saglasnost tih zemalja. Od 2019. godine, prema novoj regulativi Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, osoblje Fronteksa može vršiti izvršna ovlašćenja u trećim zemljama, uključujući granične provjere i registraciju osoba.

Važan korak ka EU: Predsjedništvo BiH jednoglasno usvojilo Sporazum o Fronteksu

Uprava policije sprovodi zajedničku operaciju sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori (FRONTEX), u okviru koje FRONTEX pruža podršku Sektoru granične policije u vršenju granične kontrole, u pogledu raspoređivanja ljudstva, kao i materijalno-tehničkih resursa, na graničnim prelazima i lokacijama van graničnih prelaza (nadzor državne granice) za koje postoji operativna potreba.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219100244_b14ef1ccebbb699c280d29bb1c1aeaf1d0ee12e6e71bdbe4abb31d5da6884379.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219100244_b14ef1ccebbb699c280d29bb1c1aeaf1d0ee12e6e71bdbe4abb31d5da6884379" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Frontex"> </figure>  Ova operacija se realizacije u skladu sa Sporazumom između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi FRONTEX, koji je potpisan 16. maja 2023. godine. U skladu sa navedenim, 22. januara ove godine otpočela je zajednička operacija sa FRONTEX-om za 2025. godinu – JO Montenegro 2025.&nbsp; - Pod okriljem ove operacije, FRONTEX angažuje ljudske resurse specijalizovanih profila, resurse za nadzor državne granice iz vazduha, patrolna vozila, kao i druge tehničke uređaje za podršku aktivnostima nadzora državne granice i graničnih provjera namijenjenih kao podrška sprovođenju operativnih aktivnosti čime se jačaju mogućnosti operativnog kombinovanja - saopšteno je iz Uprave policije. U tom cilju, FRONTEX je dopremio kontingent terenskih vozila (Ford Ranger Raptor) namijenjenih kao podrška sprovođenju operativnih aktivnosti u nadzoru državne granice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219100244_271f71686cc9d0b9bf527ef6ed25277d725c3199dcc22f9f3301fbd2b7c4a356.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219100244_271f71686cc9d0b9bf527ef6ed25277d725c3199dcc22f9f3301fbd2b7c4a356" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Frontex"> </figure>  - Vozila se koriste za potrebe zajedničkih patrola koje čine službenici granične policije Crne Gore i FRONTEX-a. Vozila su posebno prilagođena za teške terenske vožnje, što će dodatno unaprijediti napore granične policije u zaštiti crnogorske granice i stanja bezbjednosti u Crnoj Gori - kazali su iz policije. Iz Uprave policije kažu da dugogodišnje partnerstvo sa Frontexom datira od 2009. godine, koje je od tada, kako kažu, proizvelo brojne benefite i dalo nemjerljiv doprinos razvoju granične policije Crne Gore i zaštiti crnogorske granice u skladu sa najboljim evropskim standardima i praksama.

Podrška FRONTEX-a u jačanju nadzora državne granice: Dopremljen kontingent terenskih vozila

Broj neregularnih ulazaka u Evropsku uniju (EU) 2024. godine je bio najmanji od 2021, saopštila je danas Evropska agencija za nadzor granica Fronteks.
Novi preliminarni podaci Fronteksa pokazuju znatan pad od 38 odsto iregularnih prelazaka granica EU u 2024. godini, čime je dostignut najniži nivo od 2021. godine - kada je migracija bila još pogođena pandemijom kovida.
Kako dodaje Fronteks na svom portalu, uprkos upornim migratornim pritiscima, pojačana saradnja EU i partnera protiv mreža krijumčara znatno je smanjila broj prelazaka na evropskim spoljnim granicama, kojih je registrovano više od 239.000 prošle godine.
Pad ukupnog broja prelazaka uglavnom je rezultat pada dolazaka od 78 odsto na zapadnobalkanskoj ruti (21.520), koji je uslijedio poslije jakih napora regionalnih zemalja da zaustave priliv, i pada od 59 odsto prelazaka (66.766) preko centralne mediteraske rute.
Nijesu isti trendovi zabilježeni na svim rutama.
Na istočnomediteranskoj ruti broj prelazaka je porastao za 14 odsto na 69.400 podstaknut novim koridorima iz istočne Libije, sa migrantima uglavnom iz Sirije, Avganistana i Egipta.
Na zapadnoafričkoj ruti, broj dolazaka na Kanarska ostva porastao je za 18 odsto na gotovo 47.000, što je najviša cifra od kada je Fronteks počeo da prikuplja podatke 2009. godine. Ovo je podstaknuto polascima iz Maurtaije, mada je priliv iz drugih polaznih tačaka opao.
Na ruti istočne granice registrovan je trostruki porast prelazaka (192 odsto) , uglavnom duž granice sa Ukrajinom i Bjelorusijom.
Preko Lamanša broj pokušanih prelaza u Veliku Britaniju je neznatno porastao, sa registrovanih 67.552 pokušaja, što je porast od devet odsto u odnosu na 2023. godinu.
Iako cifre o iregularnoj migraciji za 2024. odražavaju napredak, ostaju izazovi, piše u saopštenju Fronteksa.
- Mreže krijumčara prilagođavaju se novim okolnostima i tokovi migracije mogu brzo da se mijenjaju. Vlasti su prijavile povećano nasilje od strane krijumčara duž zapadnobalkanske rute, a porast nestabilnosti u regionima kao što su Sahel nastavljaju da podstiču migraciju ka Evropi - piše u saopštenju.
Prelasci morem koje obično organizuju mreže organizovanog kriminala i dalje predstavljaju ekstremnu opasnost za migrante, a Međunarodna orgnizacija za migracije procjenjuje da je 2.300 ljudi izgubilo život u moru samo u 2024. godini, ukazujući na tragične posljedice na ljudske živote na tim opasnim putanjama.

Fronteks: Broj nelegalnih ulazaka u EU prošle godine bio najmanji od 2021.

Protiv M.K. iz Berana podnijeta je krivična nakon što je kod njega pronađeno 2.921 komad petardi, 34 komada vatrometa, 350 komada prskalica i 15 komada metalnih palica na izvlačenje.
On je inače, kako su naglasili u policiji, višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminaliteta.
M.K. je procesuiran po nalgou tužioca u beranskom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu.
- Preduzimanje ciljanih kontrola radi suzbijanja sive ekonomije kao i ostalih oblika kriminaliteta i prekršaja će i dalje biti u fokusu službenika RCB “Sjever”, radi održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta za život i rad naših građana - poručili su u policiji.

Berancu krivična prijava, kod njega pronađeno oko 3.300 pirotehničkih sredstava

Titulu najskupljeg turističkog grada ponijela je južnokorejska prijestonica Seul, pokazali su rezultati novog istraživanja portala Time Out, zasnovanog na mišljenjima više od 18 hiljada stanovnika širom svijeta.&nbsp;
Istraživanje je pokazalo da tek 30 odsto ispitanika smatra da je odlazak u restoran u Seulu finansijski prihvatljiv, dok večernji izlazak kao pristupačan vidi svega 21 odsto građana. Ni piće u baru ne donosi veliko olakšanje za kućni budžet, jer ga tek nešto više od četvrtine ispitanih opisuje kao jeftino, prenosi Capital.ba.
Visoko na listi najskupljih gradova našao se i glavni grad Norveške, Oslo, koji godinama ima reputaciju jednog od najskupljih u Evropi. Rezultati istraživanja to dodatno potvrđuju, budući da je norveška prijestonica zabilježila najnižu ocjenu kada je riječ o pristupačnosti restorana, uz svega 24 odsto pozitivnih odgovora.
Na spisku skupih gradova očekivano su se našle i neke od najpoznatijih svjetskih metropola, među kojima su London, Sidnej i Los Anđeles. London se posebno izdvojio kao najskuplji grad za noćni izlazak, jer ga pristupačnim smatra tek 16 odsto njegovih stanovnika.&nbsp;
Ipak, britanska prijestonica ima i svoju svjetliju stranu. Čak 83 odsto stanovnika Londona navodi da su umjetnost i kulturni sadržaji u gradu jeftini ili u potpunosti besplatni.
Sasvim drugačija slika otvara se na drugom kraju liste. Tako je istraživanje pokazalo da su dva kolumbijska grada, Medeljin i Bogota, najpovoljniji za život. U Medeljinu čak 89 odsto ispitanika smatra da je odlazak u restoran pristupačan, 83 odsto to isto kaže za piće u baru, dok impresivnih 94 odsto tvrdi da je kafa tamo zaista jeftina.
Među povoljnijim gradovima našle su se i kineske megametropole Peking i Šangaj, naročito kada je riječ o pozorištu i kulturnim sadržajima, koje većina lokalnog stanovništva doživljava kao finansijski dostupne.
Zanimljivo je i to da se među američkim gradovima kao jedini povoljniji izdvojio Nju Orleans. Grad je dobio visoke ocjene kada je riječ o koncertima i piću u barovima, što dodatno potvrđuje njegovu reputaciju mjesta u kojem se vrhunska zabava i bogata kulturna scena mogu doživjeti bez pretjeranog opterećenja za kućni budžet.
Ispitanici u istraživanju portala Time Out procjenjivali su koliko su im finansijski dostupne svakodnevne aktivnosti poput odlaska u restoran, bioskop ili pozorište, ispijanja kafe, posjeta koncertima, pića u barovima i večernjih izlazaka.
Na osnovu odgovora koje su opisivali kao jeftine, besplatne ili jednostavno pristupačne, sastavljena je lista gradova u kojima je život, barem kada je riječ o izlascima i društvenim navikama, najskuplji, ali i onih u kojima se još može uživati bez prevelikih troškova.
Istraživanje se nije bavilo troškovima stanovanja, najma ili svakodnevnih namirnica, već isključivo cijenama izlazaka i kulturnog života u gradovima. Uprkos tome, rezultati jasno pokazuju koliko se doživljaj svakodnevice može razlikovati od grada do grada, te kako pojam skupoće ili povoljnosti najvjerodostojnije mogu procijeniti upravo oni koji u tim gradovima žive.&nbsp;

Seul najskuplji turistički centar na svijetu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene lakše, a jedna teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda.
U Baru i Nikšiću evidentirane su po dvije, a u Beranama jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 512 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 77 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za dan 13 saobraćajnih nezgoda

&nbsp;Turizam u Crnoj Gori ne može da se razvija isključivo kroz infrastrukturu i zakonske promjene, već prije svega mora da počiva na ljudima i znanju, ocijenio je profesor Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Ilija Moric.
On je, po završetku konferencije Novi dani boljeg turizma u Budvi, rekao da je kvalitetan, kompetentan i kredibilan kadar ključan za rješavanje brojnih izazova s kojima se sektor suočava, te da se bez toga nijedna promjena ne može dugoročno iznijeti, prenosi Mediabiro.&nbsp;
- Mislim da turizam treba prije svega da počiva na ljudima, na kadru koji je kvalitetan, kompetentan i kredibilan. Kvalitetan kadar jedini je u mogućnosti da riješi probleme kojih imamo dosta. Sa svakim od tih elemenata uvijek se vraćamo na početak i kraj, a to su ljudi koji mogu da iznesu te promjene - kazao je Moric.
On je dodao da se objekti mogu izgraditi za kratko vrijeme, ali da je za stvaranje ljudi koji žele i znaju da rade u turizmu potreban dug proces edukacije, promjene svijesti i strateškog razmišljanja. Upravo u tome vidi ulogu univerziteta i fakulteta, koji treba da obrazuju kadar sposoban da planira razvoj turizma u decenijama koje dolaze.&nbsp;
- Hotel ili neki sličan smještajni objekat može da se izgradi u relativno kratkom vremenskom periodu. Međutim, izgradnja kadra i ljudi koji mogu i žele da žive i rade u turizmu zahtijeva znatno više vremena. Atrakcije pokreću turizam, ali atrakcije, ipak, pokreću ljudi - istakao je Moric.
On je naveo da u Crnoj Gori postoji potencijal maslinarstva i uljarstva, ne samo kroz proizvodnju, već i kroz kreiranje autentičnih iskustava. Prema njegovim riječima, konkurentska prednost nije u samom proizvodu, već u načinu života, interpretaciji i pričama koje stoje iza turističke ponude.
Crna Gora raspolaže pojedinačnim luksuznim hotelima i vrhunskim restoranima, ali još nije izgradila premium doživljaj na nivou destinacije, saopštio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Bojan Zečević.&nbsp;
On je kazao da ključni problem crnogorskog turizma nije nedostatak potencijala, već izostanak sistemskog i dugoročnog pristupa razvoju.
- U Crnoj Gori postoje premium proizvodi u smislu pojedinačnih usluga, ali ne postoji premium doživljaj na nivou destinacije. To je nešto što se gradi dugoročno. Nije dovoljno imati izuzetne kapacitete i restorane - potrebno je da cio sistem funkcioniše kako valja - rekao je Zečević.
On smatra da premium turizam ne podrazumijeva masovnost, već fokus na ekonomske efekte, kvalitet iskustva i reputaciju destinacije. Umjesto brojanja dolazaka i noćenja, neophodno je mjeriti potrošnju, prihode i zadovoljstvo gostiju, jer su to pokazatelji održivog rasta.
- Kod premium gosta mi ne brojimo koliko je došlo gostiju i koliko su noćenja ostvarili, nego kakvi su ekonomski rezultati. Važni su prihodi za državu i lokalne pružaoce usluga. To je suštinska razlika u odnosu na klasičan masovni turizam - rekao je Zečević.
Kao jedan od ključnih nedostataka, on je naveo loše uređen javni prostor, probleme s mobilnošću tokom ljetnje sezone i neplansko prostorno uređenje, što direktno utiče na ukupni doživljaj destinacije. Takvi problemi, kako je upozorio, posebno odbijaju premium goste, koji imaju nultu toleranciju na haos, nefunkcionalnost i narušenu estetiku.
- Uređenje javnog prostora je jako loše, a problemi s mobilnošću tokom ljeta stvaraju totalni haos. Ljudi bježe od toga, bez obzira na to koliko vole zabavu. Premium gost, kada vidi da nešto na destinaciji ne funkcioniše, jednostavno se više ne vraća - kazao je Zečević.
On je upozorio da su neke destinacije trajno izgubljene zbog lošeg prostornog planiranja, ali da za brojne mikrolokacije i dalje postoji realna šansa da postanu osnova za izgradnju reputacije Crne Gore kao premium destinacije. Međutim, takav potencijal se ne može prepoznati intuitivno niti čekanjem da „neko dođe“, već isključivo kroz kontinuirana i ozbiljna istraživanja tržišta.
Posebno problematičnim smatra oslanjanje turističke politike na osnovne statističke pokazatelje poput broja dolazaka i noćenja, koje naziva pogrešnim mjerilom uspjeha, naročito kada je riječ o turizmu više vrijednosti.
- Jako je opasno vezivanje za broj turista i broj noćenja - to je najgora stvar koju destinacije rade. Onda padne vam promet - jao, pao promet, skoči promet - vidite, skočio nam promet deset odsto. Za premium turizam to je apsolutno nebitno. Neću da kažem da nije važno da raste, ali da raste umjereno, a da vam prihodi rastu u kontinuitetu, ne tako što se cijene vještački dižu, već zato što ljudi vjeruju u kvalitet za ono zbog čega su cijene povećane - objasnio je Zečević.
On je dodao da premium gost ne traži isključivo luksuzni smještaj, već funkcionalnu destinaciju - dobru mobilnost, uređen javni prostor i dosljedan kvalitet ukupnog ambijenta.
- Takvi gosti, uglavnom finansijski stabilni i otporniji na krize, spremni su da putuju i u nestabilnijim okolnostima, ali su istovremeno mnogo zahtjevniji i brže donose odluku da se na destinaciju ne vraćaju ukoliko su razočarani - naveo je on.

Ljudi i znanje temelj održivog turizma u Crnoj Gori

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Dječak brutalno fizički ponižavan

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

Tag: fronteks