Partnerstvo u zaštiti granica i jačanju evropskih bezbjednosnih standarda zajednički su interes Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Fronteksa - poručeno je sa sastanka državnog sekretara MUP-a Petra Koprivice i regionalnog koordinatora Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks) za Zapadni Balkan - Denisa Knauera.
Kako je saopšteno iz MUP-a, Koprivica zahvalio je Fronteksu na kontinuiranoj podršci koju pružaju Sektoru granične policije, naglašavajući da zajedničke operacije doprinose ne samo zaštiti crnogorskih granica, već i jačanju ukupne bezbjednosti regiona.
Saopštio je da, u skladu sa Sporazumom između Crne Gore i Evropske unije, na granicama naše države trenutno je prisutan 81 pripadnik Fronteksa koji operativno djeluju sa crnogorskim graničnim policajcima.&nbsp;
- Istakao je da Fronteksovi timovi pružaju ključnu podršku u prikupljanju i analizi podataka o rutama kretanja, krijumčarskim mrežama, kao i u identifikaciji lica koja predstavljaju bezbjednosni rizik - uključujući krijumčare, strane borce i lica povezana sa terorizmom - naveli su u MUP-u.
Koprivica je izrazio zadovoljstvo najavljenim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o mehanizmima žalbe u vezi sa postupanjem Fronteksa.
- Takav dokument unaprijediće institucionalni okvir saradnje i dodatno osnažiti zaštitu ljudskih prava u svim fazama graničnih procedura - istakao je Koprivica.
On je, takođe, informisao sagovornike da je početkom 2025. godine Vlada Crne Gore usvojila Strategiju integrisanog upravljanja granicom za period 2025 - 2028. godine, čime je dodatno potvrđena odlučnost institucija da usklade nacionalni sistem sa savremenim evropskim standardima.
- Crna Gora je naš pouzdan i posvećen partner, a saradnja sa crnogorskim institucijama primjer dobre prakse u regionu - istakao je Knauer.
On je predstavio dva ključna projekta koja se trenutno sprovode u saradnji sa Fronteksom - prvi je usmjeren na jačanje kapaciteta Sektora granične policije, dok je drugi posvećen upravljanju migracionim tokovima.
Knauer je izrazio spremnost pružanja dodatne podrške Ministarstvu unutrašnjih poslova, posebno u pogledu unapređenja znanja i vještina policijskog kadra i tehničke opremljenosti, čime bi se ojačala postojeća saradnja, a sve u cilju efikasnije kontrole crnogorskih granica.
V.d. generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte, Tijana Šuković, podsjetila je, kako su naglasili u MUP-u, da su pitanja bezbjednosti granica i upravljanja migracijama ključne komponente pregovaračkog poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, te naglasila da saradnja sa Fronteksom predstavlja važan doprinos ispunjavanju završnih mjerila i daljem napretku Crne Gore na evropskom putu.
Sastanku su prisustvovali i Bogdan Živaljević, oficir za vezu Fronteksa za Zapadni Balkan, te Liselot Isakson, zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koprivica - Knauer: Partnerstvo u zaštiti granica i jačanju evropskih bezbjednosnih standarda zajednički interes MUP-a i Fronteksa

Na današnjoj redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojen je Sporazum s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks), potvrđeno je za N1.
Kako prenosi N1, ova odluka je donešena jednoglasno, a potpisivanje ovog sporazuma, kao i njegovo sprovođenje, jedno je od ključnih koraka u jačanju operativne saradnje država članica Evropske unije i nadležnih vlasti u BiH kada je riječ o upravljanju migracijama i daljem evropskom putu BiH.
Ovaj sporazum sada ide na potpis Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH (HDZ BiH) kako bi zvanično stupio na snagu.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je početkom ove godine dao pristanak da se Sporazum između BiH i EU o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex privremeno primjenjuje u skladu s odredbama sporazuma koja uređuje ovo pitanje.
Tada je Ministarstvo bezbjednosti BiH bilo zaduženo da Izvještaj o pregovorima dostavi Predsjedništvu BiH u dalju zakonom predviđenu proceduru, a uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi Borjana Krišto.
Takođe, u decembru prošle godine Frontex je parafiran u Sarajevu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Sporazum su parafirali šef tima BiH za pregovore sa Fronteksom i direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i direktor za Šengen, granice i vize u Generalnom direktoratu za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije Henrik Nilsen.
Ovaj sporazum omogućiće organizaciju zajedničkih operacija koje uključuju graničare Fronteksa i Bosne i Hercegovine. Takođe, predviđa mogućnost raspoređivanja Fronteksovih timova za upravljanje granicama na teritoriji BiH, čime će agencija pružiti podršku u upravljanju migracijskim tokovima, borbi protiv ilegalne imigracije i suzbijanju prekograničnog kriminala.
Kako bi izvršio svoje zadatke, Fronteks može da sprovodi aktivnosti vezane za upravljanje granicama EU na teritoriji trećih zemalja, uz saglasnost tih zemalja. Od 2019. godine, prema novoj regulativi Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, osoblje Fronteksa može vršiti izvršna ovlašćenja u trećim zemljama, uključujući granične provjere i registraciju osoba.

Važan korak ka EU: Predsjedništvo BiH jednoglasno usvojilo Sporazum o Fronteksu

Uprava policije sprovodi zajedničku operaciju sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori (FRONTEX), u okviru koje FRONTEX pruža podršku Sektoru granične policije u vršenju granične kontrole, u pogledu raspoređivanja ljudstva, kao i materijalno-tehničkih resursa, na graničnim prelazima i lokacijama van graničnih prelaza (nadzor državne granice) za koje postoji operativna potreba.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219100244_b14ef1ccebbb699c280d29bb1c1aeaf1d0ee12e6e71bdbe4abb31d5da6884379.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219100244_b14ef1ccebbb699c280d29bb1c1aeaf1d0ee12e6e71bdbe4abb31d5da6884379" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Frontex"> </figure>  Ova operacija se realizacije u skladu sa Sporazumom između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi FRONTEX, koji je potpisan 16. maja 2023. godine. U skladu sa navedenim, 22. januara ove godine otpočela je zajednička operacija sa FRONTEX-om za 2025. godinu – JO Montenegro 2025.&nbsp; - Pod okriljem ove operacije, FRONTEX angažuje ljudske resurse specijalizovanih profila, resurse za nadzor državne granice iz vazduha, patrolna vozila, kao i druge tehničke uređaje za podršku aktivnostima nadzora državne granice i graničnih provjera namijenjenih kao podrška sprovođenju operativnih aktivnosti čime se jačaju mogućnosti operativnog kombinovanja - saopšteno je iz Uprave policije. U tom cilju, FRONTEX je dopremio kontingent terenskih vozila (Ford Ranger Raptor) namijenjenih kao podrška sprovođenju operativnih aktivnosti u nadzoru državne granice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219100244_271f71686cc9d0b9bf527ef6ed25277d725c3199dcc22f9f3301fbd2b7c4a356.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219100244_271f71686cc9d0b9bf527ef6ed25277d725c3199dcc22f9f3301fbd2b7c4a356" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Frontex"> </figure>  - Vozila se koriste za potrebe zajedničkih patrola koje čine službenici granične policije Crne Gore i FRONTEX-a. Vozila su posebno prilagođena za teške terenske vožnje, što će dodatno unaprijediti napore granične policije u zaštiti crnogorske granice i stanja bezbjednosti u Crnoj Gori - kazali su iz policije. Iz Uprave policije kažu da dugogodišnje partnerstvo sa Frontexom datira od 2009. godine, koje je od tada, kako kažu, proizvelo brojne benefite i dalo nemjerljiv doprinos razvoju granične policije Crne Gore i zaštiti crnogorske granice u skladu sa najboljim evropskim standardima i praksama.

Podrška FRONTEX-a u jačanju nadzora državne granice: Dopremljen kontingent terenskih vozila

Broj neregularnih ulazaka u Evropsku uniju (EU) 2024. godine je bio najmanji od 2021, saopštila je danas Evropska agencija za nadzor granica Fronteks.
Novi preliminarni podaci Fronteksa pokazuju znatan pad od 38 odsto iregularnih prelazaka granica EU u 2024. godini, čime je dostignut najniži nivo od 2021. godine - kada je migracija bila još pogođena pandemijom kovida.
Kako dodaje Fronteks na svom portalu, uprkos upornim migratornim pritiscima, pojačana saradnja EU i partnera protiv mreža krijumčara znatno je smanjila broj prelazaka na evropskim spoljnim granicama, kojih je registrovano više od 239.000 prošle godine.
Pad ukupnog broja prelazaka uglavnom je rezultat pada dolazaka od 78 odsto na zapadnobalkanskoj ruti (21.520), koji je uslijedio poslije jakih napora regionalnih zemalja da zaustave priliv, i pada od 59 odsto prelazaka (66.766) preko centralne mediteraske rute.
Nijesu isti trendovi zabilježeni na svim rutama.
Na istočnomediteranskoj ruti broj prelazaka je porastao za 14 odsto na 69.400 podstaknut novim koridorima iz istočne Libije, sa migrantima uglavnom iz Sirije, Avganistana i Egipta.
Na zapadnoafričkoj ruti, broj dolazaka na Kanarska ostva porastao je za 18 odsto na gotovo 47.000, što je najviša cifra od kada je Fronteks počeo da prikuplja podatke 2009. godine. Ovo je podstaknuto polascima iz Maurtaije, mada je priliv iz drugih polaznih tačaka opao.
Na ruti istočne granice registrovan je trostruki porast prelazaka (192 odsto) , uglavnom duž granice sa Ukrajinom i Bjelorusijom.
Preko Lamanša broj pokušanih prelaza u Veliku Britaniju je neznatno porastao, sa registrovanih 67.552 pokušaja, što je porast od devet odsto u odnosu na 2023. godinu.
Iako cifre o iregularnoj migraciji za 2024. odražavaju napredak, ostaju izazovi, piše u saopštenju Fronteksa.
- Mreže krijumčara prilagođavaju se novim okolnostima i tokovi migracije mogu brzo da se mijenjaju. Vlasti su prijavile povećano nasilje od strane krijumčara duž zapadnobalkanske rute, a porast nestabilnosti u regionima kao što su Sahel nastavljaju da podstiču migraciju ka Evropi - piše u saopštenju.
Prelasci morem koje obično organizuju mreže organizovanog kriminala i dalje predstavljaju ekstremnu opasnost za migrante, a Međunarodna orgnizacija za migracije procjenjuje da je 2.300 ljudi izgubilo život u moru samo u 2024. godini, ukazujući na tragične posljedice na ljudske živote na tim opasnim putanjama.

Fronteks: Broj nelegalnih ulazaka u EU prošle godine bio najmanji od 2021.

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da je, ukoliko Skupština Glavnog grada ne bude u mogućnosti da funkcioniše i obezbijedi kvorum, jedan od realnih scenarija uvođenje prinudne uprave.&nbsp;
Do raspleta trenutne političke krize, Mujović je kazao da će u skladu sa zakonom obavljati funkciju prvog čovjeka grada, poručujući da razvoj Podgorice neće stati.
- Upravu glavnog grada očekuje potpuno uobičajan i normalan rad dok mi to zakon dozvoljava, dok god sam gradonačelnik. Radiću najbolje što mogu. Ovaj grad neće stati, nema prostora za pesimizam idemo u nove radne pobjede. Nadam se da će Skupština moći da radi, ukoliko ne scenario realan je prinudna uprava. Najkorektniji stav bi bio da budu novi izbori, ali oni su zakazani za 2027, pa bi bilo neracionalno u tako kratkom roku organizovati dva izborna procesa. U toj &nbsp;situaciji prinudna uprava je najbolje rješenje - kazao je Mujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
On je konstatovao da su odbornici Demokratske narodne partije (DNP) i Slobodne Crne Gore napustili vladajuću koaliciju i pojačali redove opozicije. Opozicija sada, navodi on, ima "više ruku".
- Mogu pokrenuti inicijativu o mojoj smjeni i skraćenju mandata Skupštine Glavnog grada. Kakav god bio scenario, savršeno sam miran. Pokrenuli smo jedan od najznačajnijih projekata u Botunu i budite sigurni da Crna Gora, prije i poslije Botuna, neće neće biti ista i sa zdravstveno-ekološkog i sa političkog aspekta - rekao je Mujović.
Ko god da opstane, to je, ističe, dobra stvar i takvo političko "čistilište" je potrebno kako bi, smatra Mujović, Crna Gora ušla u Evropsku uniju 2028. godine.
- Mi ćemo &nbsp;raditi prema zakonu. Do kraja marta mi moramo imati skupštinsko zasijedanje. Vidjećemo kakav će biti odnos nsga, hoćemo li imati kvorum, u slučaju da ne opet ćemo postupati prema zakonu i moguće da se ići ka uspostavljanju prinudne uprave. Koji god scenario da bude, ovaj grad će ići naprijed i nedopustivo da vas jedan političar ili potička snaga spriječe u tome - naglasio je Mujović.
<h2>"DNP me može smijeniti sa opozicijom"</h2>
Saradnja sa odbornicima DNP-a je, ističe, bila sjajna. Kaže da su bili konstruktivni i lojalan dio tima.
- Nemamo sada nikakvog kontakta sa njima, niti informacije kako će se u budućnosti ponašati. Nisam mnogo fokusiran na njihovu odluku, više brinem o PES-u i na šta lično mogu uticati - istakao je &nbsp;Mujović.
On nije želio da govori o potencijalnoj saradnji sa partijama iz redova opozicije.
- Ja sam pravio svoj politički tim i u toj vlasti nije bilo mjesta za opoziciju. Odakle mi sad moralno pravo da mogu očekivati bilo što od bilo koga. Mogu samo imati očekivanja od moje partije i sebe samog. Stoga, ponavlja, imaćemo sjednicu Glavnog grada i pretpostavljam da će se svaka partija ponašati u skladu sa svojim programskim opredjeljenjima i političkim stavovima. Uopšte nemam bilo kakvu iluziju da će se odziv, ili ne odziv partija u opoziciji značiti nešto sa aspekta njihovog odnosa prema meni. Niti će me voljeti, niti nipodaštavati, imaju svoju političku agendu koju će slijediti. Volio bih da to bude na dobro građana i da se ovaj grad ne vodoi u stanje prinudne uprave i bilo čega što može usporiti rad - naglasio je Mujović.
Spreman je, kaže, i da izađe na nove izbore. Poručuje da ga može smijeniti DNP sa opozicijom.
- Formalno-pravno umjesto 31 odbornika, imamo četiri manje i to nije dovoljno za skupštinsku većinu. Međutim, obavljam funckiju dok me neko ne smije. Isti DNP me može smijeniti sa opozicijom i pozivam ih da to urade. Do tada obavljajući potpuno savjesno i posvećeno svoju funkciju - poručio je Mujović.
Komentarišući poziv lidera DNP-a Milana Kneževića da podnese ostavku, Mujović je ironično kazao da mu koljena klecaju i glas drhti od tih zahtjeva.
- Vjerovatno bi još trebalo da ga pitam kad da podnesem ostavku, pa da zajedno izanaliziram njegove zahjteve i postupim po njima u skladu sa njegovim željama - kazao je Mujović.
<h2>"Korektno bi bilo da ljudi na pozicijama iz DNP-a sami podnesu ostavke"</h2>
Na pitanje da li imaju razloga da strahuju ljudi iz DNP-a koji se nalaze na upraljačnim pozicijama u gradskim preduzećima, ili su zaposleni u njima, Mujović je rekao da bi najkorektnije bilo da sami podnesu ostavke, ako stoje iza riječi njihovog lidera.
- Ti su ljudi bili lojajni i korektni članovi tima. Ako hoćemo da budemo principijelni, ako su i dalje članovi DNP-a i podržavaju politiku njihovog lidera i ćute na ono što je rekao za gradonačelnika Podgorice da je korumpiran, primio pare od turske kompanije, da mu je ona otvorila butik, smatram da je logičan slijed događaja da ti isti ljudi, štiteći same sebe i svoj dignitet podnesu ostavku. I to je moj poziv. Ako ne, vidjećemo u danima koji dolaze kako ćemo se prema njima odnijeti. Nije pridono, principijelno i korektno da budete opozicija, da podržavate nekoga ko kaže da mu je najsrećniji dan kad je izašao iz "krvave Vlade", a da budete na važnim pozicijama odlučivanja u Glavnom gradu - poručio je Mujović.
<h2>"Nastavak radova u Botunu tokom sljedeće sedmice"</h2>
Mujović je saopštio i da tokom sljedeće sedmice očekuje nastavak radova na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, nakon što uklone sitne nepravilnosti zbog kojih je inspekcija zapečatila gradilište.
- Nastavak radova se može očekivati tokom sljedeće nedjelje. Radi se o trivijalnim, administrativno-tehničkim problemima. Sve te stavke i problemi biće otklonjeni. Gradilište će biti otpečaćeno i nastavićemo ovaj proces. Ovaj projekat će se realizovati - poručio je Mujović.
On je ponovio da je postrojenje u Botunu jedan od najznačajnijih projekata koji će unaprijediti život cijele Zete i Crne Gore, te da ne postoji prostor za bojazan.
- Molim građane da ne podližu bilo kakvim priticima jer ti ljudi koji se predstavljaju kao njihovi zaštitnici to nisu. Rukovodstvo i članovi DNP-a su doprinijeli i uradili sve da se to postrojenje gradi u Botunu. Doprinijeli su usvajanju Prostornog plana Crne Gore, PUP-a Podgorice koji predviđaju taj projekat. Zašto tada nijesu izašli iz Vlade? Ne volim tu naknadnu pamet, pogotovo ako je pomalo stimulisana od eksternog faktora - poručio je Mujović.

Mujović: Prinudna uprava realan scenario, spreman sam i za izbore, grad neće stati

Država koja ne umije da sprovede presudu izgubila je autoritet. Premijer Milojko Spajić da smijeni odgovorne odmah ili sam da preuzme odgovornost - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je istakao da bjekstvo pravosnažno osuđene bivše tužiteljke Lidije Mitrović predstavlja još jedan dokaz dubokih slabosti vladavine prava u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovo više nije incident, već obrazac ponašanja koji urušava povjerenje građana i vodi ka potpunom raspadu sistema. Kada država ne može da sprovede osuđeno lice u zatvor, onda nema vladavine prava. Postoje samo alibi izjave i prebacivanje krivice, dok građani gledaju kako pravna država prestaje da postoji - naglasio je Milatović.
Premijer je, kako doodaje, dužan da obezbijedi da institucije rade, a ne da se raspadaju pred očima građana Crne Gore.&nbsp;
- Više nije moguće da se krije iza birokratije, ni iza lanaca komande, ni iza fraza. Ovo je njegov posao, njegova Vlada i njegova odgovornost, jer ništa nije uradio kada je pobjegao Miloš Medenica - rekao je Milatović.
Zato, kako je kazao, zahtijeva da premijer odmah razriješi i smijeni odgovorne, ali i da tužilaštvo pokrene radnje kako bi odgovarali pred zakonom.&nbsp;
- Nije ovo zanemarivanje radnih zadataka, u pitanju je kriminal i korupcija. Ostavke više nijesu opcija, jer su zakasnili. Smjene odmah, i javno saopštavanje ko je zakazao, ko je bio zadužen, ko je kontrolisao, ko nije radio posao. Pravda bez odgovornosti nije pravda. Država bez odgovornosti nije država. Premijer danas ima izbor: da smijeni odgovorne, ili da sam preuzme odgovornost - poručio je Milatović.

Milatović o bjekstvu Mitrović: Spajić da smijeni odgovorne odmah ili sam da preuzme odgovornost

U Budilniku na Televiziji E analiziramo projekat CEMI-ja koji kroz odgovorno medijsko izvještavanje doprinosi većoj vidljivosti i prihvaćenosti LGBTIQ+ zajednice.&nbsp;
Biće riječi i o porukama iz Spektre da je Zakon o samoodređenju ustavna obaveza države na putu ka zatvaranju Poglavlja 23.&nbsp;
U Budilniku govorimo i o najavi novog štrajka pritvorenika u spuškog zatvoru, ali i o podacima koji pokazuju da zaposleni u Crnoj Gori na bolovanju provode znatno više dana nego u Zapadnoj Evropi.
Budite uz Televiziju E od sedam sati.

Budilnik: O projektu CEMI-ja, porukama iz Spektre, novom štrajku pritvorenika...

Tužilaštvo u Milanu službeno je pokrenulo istragu protiv 80-godišnjeg bivšeg vozača kamiona iz provincije Pordenone zbog sumnje da je bio jedan od takozvanih "vikend snajperista", stranaca koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu plaćali kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu.
Prema pisanju lista Il Đorno (Il Giorno), osumnjičenom je danas uručen poziv za saslušanje koje je zakazano za ponedjeljak, 9. februara. Istragu vodi odjeljenje ROS karabinjera pod koordinacijom tužioca Alesandra Gobisa.
Osumnjičeni Italijan, bivši zaposleni jedne metalske kompanije, tereti se za produženo i teško krivično djelo dobrovoljnog ubistva. Tužilaštvo smatra da je on, "u saradnji sa drugim, zasad nepoznatim osobama", a u sklopu istog zločinačkog plana, uzrokovao smrt nedužnih civila, uključujući žene, starce i djecu.
Prema navodima optužbe, on je u periodu od 1992. do 1995. godine iz snajperskog oružja pucao sa brda oko Sarajeva. Zločin je okvalifikovan kao težak zbog "niskih i gnusnih motiva".
Ključni dio istrage temelji se na iskazima svjedoka. Osumnjičeni se navodno pred drugim osobama hvalio kako je u tom periodu odlazio u Jugoslaviju u "lov na ljude". Ovi navodi su došli do istražitelja nakon što je jedna žena ispričala lokalnoj novinarki u regiji Furlanija o onome što je čula od osumnjičenog.
Tokom pretresa njegove kuće, karabinjeri su pronašli sedam komada legalno prijavljenog oružja: dva pištolja, jedan karabin i četiri puške.
Cijeli slučaj je pokrenut nakon prijave koju je podnio pisac Ecio Gavazeni. U dokumentima se spominju i svjedočenja Adriana Sofrija, koji je tokom rata izvještavao iz Sarajeva, kao i bivšeg obavještajca bh. službe Edina Subašića.
Subašić je navodno izjavio da je italijanska tajna služba (SISMI) još početkom 1994. godine imala informacije od bosanskohercegovačkih službi o tome da "turisti ubice" kreću iz Trsta na svoja krvava putovanja, te da su italijanske službe kasnije prekinule te užasne "safarije".
Istraga je utvrdila da je osumnjičeni 80-godišnjak u ratnom periodu više puta putovao u bivšu Jugoslaviju, što su potvrdile i njegove bivše kolege s posla.
Ovaj slučaj poprima međunarodne razmjere jer, prema sudskim spisima, ovi "turisti smrti" nisu bili samo Italijani. U istragu su uključene vlasti Bosne i Hercegovine, a provjere se vrše i u Francuskoj, Švajcarskoj i Belgiji. Tužilaštvo u Milanu trenutno radi na identifikaciji drugih potencijalnih snajperista, a navodno se već provjerava ime još jedne osobe.

Tag: fronteks