Evropske vlade optužene su da finansiraju rat Rusije u Ukrajini, nakon otkrića da je Kremlj zaradio više od sedam milijardi eura prošle godine od izvoza tečnog prirodnog gasa Evropskoj uniji, prenosi danas britanski list Gardijan.
Brisel se obavezao da će zabraniti uvoz ruskog gasa do 2027. godine, ali analize pokazuju da se još ne primjećuje smanjenje količina koje stižu u evropske luke iz ruskog gasnog kompleksa na Jamalskom poluostrvu u Sibiru, dodaje list na svom portalu.
Više od 15 miliona tona tečnog gasa sa Jamala prevezeno je kroz arktički led do EU terminala u 2025. godini, prema nevladinoj organizaciji Urgevald, od čega je Kremlj, prema procjenama, zaradio 7,2 milijarde eura.
Evropa je prekinula dotok gasa preko gasovoda iz Rusije na početku ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ali se udio EU u globalnim isporukama iz Jamala povećao prošle godine na 76,1 odsto sa 75,4 u 2024. godini, navodi se u izvještaju.
Taj uvoz je i dalje legalan i EU oklijeva da zabrani ruske isporuke gasa posebno zbog zavisnosti centralne i istočne Evrope od tog izvora energije.
Jedna od dvije transportne kompanije za koje se kaže da formiraju okosnicu za tečni gas iz Jamala je Sipik (Seapeak) sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Prema najnovijoj analizi, Sipik je prevezao 37,3 odsto gasa iz Jamala svojim brodovima, dok je grčka firma Dinagas (Dynagas) prevezla 34,3 odsto.
Jedanaest od 14 specijalnih tankera ledolomaca koji prevoze LNG iz Jamala su u vlasništvu te dvije komanije, Dinagasa i Sipika, čiji vlasnik je američka investiciona firma Stounpik.
Britanija je saopštila da će ove godine uvesti zabranu za pružanje pomorskih usluga plovilima koja prevoze ruski gas.
Aktivista nevladine organizacije "Urgevald" Sebastijan Reters rekao je da dok Brisel slavi najnovoji dogovor o postepenom prekidu kupovine ruskog gasa evropske luke i dalje služe kao "logistička pluća za najveći ruski terminal prirodnog tečnog gasa Jamal".
On je rekao da mora odmah da se prekine sa "davanjem kiseonika" ruskim energetskim profitima i da se odmah zatvori ta rupa u zakonu koju predstavlja Jamal.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Gardijan: Evropske vlade optužene da finansiraju Putinov rat uvozom ruskog tečnog gasa

Cijene prirodnog gasa na nizozemskoj burzi TTF pale su u prošloj godini gotovo 40 posto u odnosu na 2024. godinu, na nešto više od 28 EUR po megavat-satu, što odražava slabiju potražnju u Evropi tokom godine.
Analitičari su kazali da su blagi vremenski uslovi i sporiji industrijski oporavak ograničili potrošnju gasa, čak i u periodima nestabilnosti tržišta, izvještava Trading Economics.
Dodatni pritisak na cijene dolazi od povećanog uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG), posebno iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prenosi SEEbiz.
Očekuje se da će izvoz američkog LNG-a u Evropu dostići rekordne nivoe u prošloj godini, dodatno jačajući ponudu na tržištu i smanjujući zavisnost od tradicionalnih dobavljača.
Istovremeno, EU nastavlja proces postepenog napuštanja ruskog gasa, budući da je Evropski parlament 17. decembra odobrio plan Unije o potpunom prekidu uvoza ruskog gasa do kraja naredne godine.
Ova odluka ima dugoročne implikacije za energetsko tržište, jer podstiče diverzifikaciju snabdijevanja i veća ulaganja u infrastrukturu za tečni prirodni gas (LNG) i obnovljive izvore energije.
Međutim, kratkoročno tržište gasa ostaje osjetljivo na vremenske uslove, kretanja u globalnom snabdijevanju i geopolitičke rizike.

Cijene gasa pale 40 odsto u prošloj godini

Evropski savjet saopštio je danas da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao dio nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.
Sporazum predviđa pravno obaveznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa iz cjevovoda iz Rusije, sa potpunom zabranom krajem 2026. godine, odnosno u jesen 2027. godine, prenio je Rojters.
Udio ruskog gasa u uvozu EU iznosio je 12 odsto u oktobru, znatno manje u odnosu na oko 45 odsto prije izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine.
Mađarska, Francuska i Belgija ostaju među državama članicama koje i dalje uvoze ruski gas.
- Ovo je velika pobjeda za nas i cijelu Evropu. Moramo da okončamo zavisnost EU od ruskog gasa i njegova stalna zabrana u Uniji je veliki korak u pravom smjeru. Veoma sam zadovoljan i ponosan da smo uspjeli da postignemo dogovor sa Evropskim parlamentom tako brzo. To pokazuje da smo posvećeni jačanju naše bezbjednosti i očuvanju energetskih rezervi - ocijenio je danski ministar za klimu i energetiku Lars Agard.

EU postigla dogovor o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine

Ukrajina će uvoziti gas iz Grčke kako bi zadovoljila svoje potrebe tokom zime, objavio je danas predsjednik Volodimir Zelenski nakon što je gasnu infrastrukturu te zemlje više puta napala ruska vojska.
Moskva je tokom oktobra najčešće bombardovala ukrajinska gasna postrojenja od početka rata u februaru 2022. godine, čime je zaustavljeno oko 60 odsto proizvodnje glavnog izvora grejanja u zemlji.
- Već smo pripremili sporazum sa Grčkom o isporuci gasa Ukrajini - objavio je Zelenski na društvenim mrežama.
On je precizirao da je Kijev takođe zaključio finansijske sporazume za pokrivanje „skoro dvije milijarde eura" uvoza gasa, namjenjene kompenzaciji gubitaka u proizvodnji usled ruskih napada, prenose mediji.
Pored svojih evropskih i američkih saveznika, Zelenski je rekao da Kijev sarađuje i sa Azerbejdžanom, sa kojim se nada da će „zaključiti dugoročne ugovore" za uvoz gasa.
Zelenski je danas otpočeo svoju službenu posjetu Grčkoj, nakon čega ide u Francusku i Španiju.
Ruska vojska je prošle zime prepolovila ukrajinsku proizvodnju gasa, prema podacima Vlade u Kijevu.

500x500

Ukrajina će ove zime uvoziti gas iz Grčke, sprema se dogovor sa Azerbejdžanom

Premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je da će njegova vlada tužiti Evropsku uniju zbog prošlomjesečne odluke da postepeno obustavi uvoz ruskog gasa, prenosi britanski list Gardijan.
- Ne prihvatamo ovo očigledno nezakonito rješenje suprotno evropskim vrijednostima, koje je Brisel odabrao da blokira vladu države koja se sa njim ne slaže. Ovo više nisu sankcije, već mjera trgovinske politike. Obratićemo se Evropskom sudu pravde - rekao je Orban u intervjuu državnom radiju.
On je dodao da razmatra i sredstva „koja nisu pravna“ kako bi odvratio Brisel od zabrane, ali da za sada ne želi da navede detalje.
Zemlje EU su se prošlog mjeseca složile da do kraja 2027. postepeno obustave preostali uvoz gasa iz Rusije, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Mađarska i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza ruskih energenata, uprkos odluci EU.

1250x600

1084x550

Orban: Tužićemo EU zbog zabrane uvoza ruskog gasa

Evropske cijene prirodnog gasa su pale na najniži nivo za posljednjih 18 mjeseci pošto su snažan protok preko norveških gasovoda i značajan uvoz tečnog prirodnog gasa znatno smanjili sezonsku potražnju.
Prema podacima sa berze TTF, cijene gasa u Evropi su u jednom trenutku pale na manje od 30,5 eura po megavat satu, što je najniža vrijednost od maja prošle godine.
Blaga i vjetrovita jesen dodatno je prigušila potrošnju gasa, a toplije vrijeme u Kini omogućava da dodatne isporuke tečnog prirodnog gasa stignu u Evropu, što doprinosi padu cijena na tržištu, prenose Nezavisne novine.
Evropska unija je u prvih deset mjeseci uvezla 101,38 miliona tona tečnog prirodnog gasa, što je 16,75 miliona tona više nego prošle godine.
Popunjenost gasnih skladišta u Evropi trenutno iznosi 82,61 odsto, što je manje nego prošle godine, ali situacija se postepeno poboljšava. Očekuje se da će popunjenost ove sedmice porasti na oko 90 odsto.

Evropske cijene gasa pale na najniži nivo za posljednjih 18 mjeseci

Poljska pregovara o povećanju uvoza prirodnog gasa iz Sjedinjenih Država kojim bi se snabdijevale Ukrajina i Slovačka, što bi dodatno osnažilo veze Evropske unije s američkim energentima, rekla su dva izvora upoznata s pregovorima, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Sarađujemo s našim partnerima - Amerikancima, Slovacima, Ukrajincima - na mogućnostima uvoza američkog gasa kako bismo povećali energetsku sigurnost našeg regiona- navelo je Ministarstvo energetike Poljske agenciji Rojters.
Zvaničnici bi trebalo da objave zajedničku deklaraciju o povećanju uvoza poslije sastanka uključenih strana na transatlantskoj energetskoj konferenciji u Atini kasnije ove sedmice, prema jednom izvoru.
- Nakon toga će da uslijede razgovori o uslovima isporuke Slovačkoj- rekao je izvor Rojtersu.
Potencijalne količine koje bi se isporučivale prema jugu preko Poljske mogle bi da dosegnu čak četiri do pet milijardi kubnih metara gasa godišnje, što je otprilike jednako godišnjoj potrošnji gasa u Slovačkoj, rekli su izvori.
Očekuje se da će ovo biti posljednji u nizu energetskih sporazuma postignutih između evropskih i američkih vladinih zvaničnika i kompanija poslije pritisaka Vašingtona za povećanje izvoza američkog gasa i nuklearne tehnologije.
Evropska unija je u oktobru predstavila nove planove za prekid snabdijevanja ruskom naftom i gasom, s novim paketom sankcija kojim se zabranjuje uvoz ruskog LNG-a do 2027.
Neke članice EU još kupuju rusku energiju, a istovremeno podržavaju Ukrajinu u ratu.
Slovačka i Mađarska pokušavaju da balansiraju između statusa saveznika Vašingtona i uvoza ruske energije, što je izazvalo kritike američkog predsjednika Donalda Trampa.
Američki ministar energetike Kris Rajt u septembru je evropskim ministrima privatno uputio "vrlo snažnu poruku o pouzdanosti Sjedinjenih Država kao energetskog partnera i američkom interesu za većom saradnjom s Evropom", rekao je bivši diplomata.
Istog mjeseca američki ministar unutrašnjih poslova Dag Burgum se sastao s italijanskim ministrom energetike te obećao produbljivanje veza povećanjem prodaje američkog prirodnog gasa. Ubrzo je italijanska kompanija Edison potpisala 15-godišnji ugovor o snabdijevanju prirodnim gasom.
Rajt se potom u Beču sastao s poljskim i slovačkim zvaničnicima. Slovačka je 7. oktobra potpisala sporazum sa Sjedinjenim Državama o novoj nuklearnoj elektrani.
Potrošnja prirodnog gasa u EU je ove godine dosegla istorijske nivoe, pri čemu SAD trenutno osiguravaju oko 55 posto evropske potrošnje, u odnosu na 27 posto u 2021. godini.
Kako je prenio Rojters, potpuna zamjena uvoza ruskog gasa američkim LNG-om bi podigla taj udio na više od 80 odsto.

Poljska pregovara o povećanju uvoza američkog prirodnog gasa

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović je danas izjavila da se Srbija nalazi u veoma teškoj i gotovo bezizlaznoj situaciji, pošto je Savjet Evropske unije usvojio zabranu tranzita ruskog gasa kroz EU u treće zemlje, a ta mjera stupa na snagu 1. januara.
Suština je da Bugarska neće dozvoliti protok ruskog gasa kroz gasovod Balkanski tok, čime će biti oštećena i Srbija, navela je Đedović Handanović.
- Zahvaljujući odličnim odnosima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa svjetskim liderima, nadamo se da ćemo naći rješenje i radimo sve što je u našoj moći, ali situacija je gotovo bezizlazna, imajući u vidu i trenutnu situaciju u vezi sa Naftnom industrijom Srbije - konstatovala je Đedović Handanović u pisanoj izjavi.
Prema njenim riječima, Srbija se, mada nije učesnica ni u jednom sukobu, "našla pogođena ni kriva ni dužna“.

Đedović Handanović: Bugarska neće dozvoliti protok ruskog gasa ka Srbiji

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je odbijanje evropskih država da se oslanjaju na ruske energetske resurse ozbiljno narušilo konkurentnost njihovih ekonomija i dovelo do pada industrijske proizvodnje i rasta cijena širom kontinenta.
Govoreći na plenarnoj sjednici Ruske energetske nedjelje u Moskvi, Putin je istakao da su postupci zapadnih političkih elita „uništili globalnu energetsku infrastrukturu", naglasivši da je politički pritisak doveo do iracionalnih odluka u EU, prenose zapadni mediji.
- Mnoge evropske zemlje, pod političkim pritiskom, odbile su da kupuju ruske energente. Već sam više puta upozoravao na posledice — ne za Rusiju, već za same te države. Vidimo pad industrijske aktivnosti i rast cijena zbog skuplje nafte i gasa iz inostranstva- rekao je Putin.
On je dodao da su zapadne kompanije, nakon zabrane saradnje sa Rusijom, počele da gube tehnološku prednost i smanjuju proizvodnju, dok ruski stručnjaci postaju „tehnološki lideri" na tržištu.
-Šta su uradili? Kupili su kartu i nisu otputovali — samo da bi se inatili sa kondukterom. Kakve gluposti!- poručio je Putin u svom prepoznatljivom ironičnom tonu.
Putin je najavio da će globalna potražnja za naftom u 2025. godini dostići 104,5 miliona barela dnevno, što je više nego ove godine. Prema njegovim riječima, Rusija će do kraja godine proizvesti oko 510 miliona tona nafte, što je za oko jedan odsto manje nego 2024. godine - u skladu sa sporazumima OPEK+.
Predsjednik Rusije je podsjetio da Rusija raspolaže jedinstvenim rezervama gasa, čija proizvodnja ostaje stabilna i na visokom nivou.
- Stopa gasifikacije zemlje dostigla je 74,7 odsto, što je povećanje od više od šest procentnih poena u odnosu na 2019. godinu. Cilj je da pređe 75 odsto u narednom periodu - rekao je Putin.
Ruski lider je naglasio da energetske kompanije ne bi smjele da prebacuju svoje troškove na potrošače kroz tarife za električnu energiju. Umjesto toga, gubici bi, kako je rekao, trebalo da se nadoknađuju modernizacijom infrastrukture, izgradnjom novih elektrana i primjenom regulatornih inovacija.
Putin je takođe pozvao vladu i regionalne vlasti da izrade bilans goriva i energije za sve regione i uspostave digitalni sistem za upravljanje snabdijevanjem energentima.
- Naš energetski sistem je jedan od najvećih na svijetu, sa ukupnim instaliranim kapacitetom od skoro 270 gigavata. Taj ogromni kompleks radi pouzdano i efikasno - zaključio je predsjednik Rusije.

Putin: Zapad sam sebi puca u nogu, ruski energetski sistem radi bez greške

Prihodi kojih su se slili u federalni budžet Rusije iz naftno-gasnog sektora iznosili su 6,03 biliona rubalja odnosno 61,5 milijardi eura od početka januara do kraja avgusta, objavilo je rusko Ministarstvo finansija.
To je 20,2 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, prenose Nezavisne novine.
Prihodi ruskog saveznog budžeta koji nijesu vezani za naftu i gas povećani su 14,3 odsto u istom periodu u odnosu na isti period prošle godine na 17,7 biliona rubalja odnosno 180,75 milijardi eura, saopštilo je ministarstvo.
Napominje se da su iznosi dobijeni od trgovine naftom i gasom manji uglavnom zbog pada prosječne cijene nafte.
- Prihodi od poreza na promet, uključujući i porez na dodatu vrijednost (PDV), povećani su šest odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu od januara do avgusta, što odgovara trendovima slabljenja domaće tražnje i inflacije - navodi se u Ministarstvu finansija Rusije.

Prihodi Rusije za osam mjeseci od nafte i gasa 61,5 milijardi eura

Regionalni seminar o klimatskim promjenama biće održan danas u Skupštini Crne Gore.
Skupština, kako je saopšteno iz te institucije, seminar organuzuje u saradnji sa Interparlamentarnom unijom.
U saopštenju se navodi da će događaju prisustvovati delegacije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnici UNDP-a, IPU, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.
Navodi se da će na seminaru biti razgovarano o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu - uticajima, troškovima i prilikama za parlamentarnu akciju, unapređenju parlamentarne komunikacije o klimatskim promjenama.
Na seminaru će, kako se dodaje, biti razgovarano i o zelenoj tranziciji kao strateškoj prilici za Zapadni Balkan.

U Skupštini Crne Gore danas o klimatskim promjenama

Advokat Veselin Radulović poručio je da ne nema posebna očekivanja od novog Anketnog odbora za „Možuru“, te ocijenio da je u pitanju politička kalkulacija.
- Bilo koji anketni odbor, formiran povodom bilo kojeg događaja, nije donio u praksi neke kvalitetne, konkretne rezultate, nije dao odgovore ni na jedno pitanje koje je eventualno bilo sporno - rekao je Radulović za RTCG.
Negdje je možda to, navodi, logično očekivati kada vidimo sposobnost i stručnost poslanika, odnosno ljudi koji su članovi tog Anketnog odbora.&nbsp;
- Oni su uvijek bili isključivo sredstvo za jednu vrstu političke promocije i pokušaje sticanja partijskih političkih poena i ubijeđen sam da je to slučaj i sada. Dakle, ne vjerujem da se tu bilo šta promijenilo - rekao je Radulović.
Predsjednik ovog Odbora je Dritan Abazović dok je zamjenik Dejan Đurović.

Radulović: Anketni odbor za „Možuru“ služi za ubiranje političkih poena, nemam posebnih očekivanja

Pokret penzionera Crne Gore saopštio je da će danas u 12 sati u Podgorici predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore uručiti pomoć sakupljenu od posljednjeg povećanja penzija od 1.70 eura.&nbsp;
- Penzioneri sa sjevera prikupili su pomoć od posljednjeg povećanja penzija kroz humanitarnu akciju koje su organizovane u Bijelom Polju i Rožajama od strane Pokreta penzionera Crne Gore - naveli su u saopštenju.
„Veliki humanitarni događaj“, kako su naveli, zakazan je za podne.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpenzioneri-porucili-ispred-skupstine-povecanje-od-1-70-eura-je-ponizenje-a-ne-pomoc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pokret penzionera danas Vladi uručuje „pomoć“ sakupljenu od posljednjeg povećanja penzija

Nakon velikih požara koji su prošle godine zahvatili Crnu Goru, vatrogascima su obećane reforme, bolja oprema i jačanje sistema zaštite i spašavanja, ali ključni problemi uglavnom su ostali neriješeni. &nbsp;Nedostatak kadra, neujednačeno finansiranje, nedovoljno jasni pravilnici i oslanjanje na ad-hoc rješenja i dalje su problemi sa kijima se suočavaju vatrogasci.&nbsp;
Kada su prošle godine požari buktali širom Crne Gore, donosioci odluka su vatrogascima obećavali mnogo toga. Kako za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tripkovic-iz-sezone-u-sezonu-vatrogasci-dobijaju-samo-obecanja-placamo-cijenu-nepostojanja-pravilnika-i-dugorocne-strategije">Analitiku</a> kaže predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca, Goran Tripković, uglavnom je sve i ostalo na tome.
- Iz godine u godinu, iz sezone u sezonu, dobijamo obećanja da će se sistem u Crnoj Gori konačno kreirati po stručnim uputstvima na način kako je to urađeno u većini zemlja Evrope. Svi prethodni ministri i premijeri davali su zajedničko obaćenje: da je došlo vrijeme da se uočeni nedostaci što hitnije moraju rješavati. Sva ta obećanja izgleda završiše u korpi, a za njihovu realizaciju, po nama, je dovoljna samo dobra volja - smatra Tripković.
<h2>Novca manje, očekivanja veća</h2>
Uprkos brojnim obećanjima, sredstva za Direktorat za zaštitu i spasavanje i Avio-helikoptersku jedinicu za ovu godinu su smanjena. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ranije su kazali da u 2026. ulaze spremniji kada je riječ o zaštiti i spašavanju. Tripoković ukazuje da rješavanje problema vatrogasaca donosiocima odluka nije prioritet.&nbsp;
- Treba objasniti da Direktorat u našem sistemu ima samo zakondavnu i kontrolnu funkciju i da kao takav nema puno uticaja na same vatrogasce- spasioce, ali bi morao da napravi pravilnike kako bi uredili naš sistem. To im očigledno nije prioritet iz njima znanih razloga, što je za nas neprihvatljivo - poručuje on.&nbsp;
Nakon što su se požari razbuktali i vatrena stihija gutala sve pred sobom širom Crne Gore, javnost je saznala da dva aviona MUP-a čekaju servisiranje i da nijesu mogla da se koriste za gašenje. Operativni su bili helikopteri. Ove godine novca je manje, pa je pitanje da li će svi vazduhoplovi biti operativni.
- Direktorat, što se tiče vatrogasaca, ima spojnicu preko avio-helikopterske jedinice. Pošto je dio sredstava smanjen i samoj jedinici, postavlja se logično pitanje - ako proteklih godina, sa većim sredstvima u budžetu nijesu uspijevali da organizuju rad jedinice u punom kapacitetu kako će to biti sprovedeno ove. Ostaje da se nadamo da će konačno Avio-helikopterska jedinica biti jedinica koja će u punom kapacitetu ispunjavati obaveze - kaže sagovornik Analitike.
<h2>Prepušteni lokalnim upravama</h2>
U protekloj godini ni neke opštine nijesu isplatile bonuse vatrogascima. Iako posao vatrogasaca podrazumijeva visok nivo odgovornosti, rizika i posvećenosti zajednici, praksa nagrađivanja i dodatne motivacije nije ujednačena među opštinama.
- Istina je da nekoliko opština u Crnoj Gori nije isplatilo nagrade svojim vatrogascima. Napominjem da to i nije obaveza, i da svaki vatrogasac posao ne radi zbog bonusa, ali sam gest puno znači. Razlog zašto opštine koje nijesu isplatile bonuse i pored obećanja da će to biti urađeno, nama nije poznat. Odgovor na to pitanje treba da daju gradonačelnici i predsjednici opština - smatra Tripković.
Oslanjanje isključivo na lokalne uprave i njihovu ekonomsku snagu dovelo je do situacije u kojoj pojedine opštine raspolažu zadovoljavajućom finansijskim sredstvima, dok druge funkcionišu u otežanim uslovima.
- Sistem finansiranja vatrogastva u Crnoj Gori je pao samo na lokalne uprave i na njihovu ekonomsku jačinu. Tako pojedine opštine imaju pristojnu opremu, kako kolektivnu, tako i ličnu, dok ostale, naročito na sjeveru kubure sa opremom, neredovnom nabavkom i servisiranjem iste. Pa i jedan od naših zahtjeva u svim razgovorima sa resornim ministrima i premijerima u proteklom periodu se odnosi na uređenje, odnosno donošenje zakonskih rješenja kako bi se ovaj sistem uredio makar kao u našem okruženju - pojašnjava Tripković.&nbsp;
<h2>Jaz između crnogorskih kapaciteta i evropskih standarda</h2>
Prošlog ljeta, kada su stigle ekipe iz EU, vidjeli smo drastičnu razliku u opremi i resursima u odnosu na naše vatrogasce. Sagovornik Analitike ukazuje da je dolazak ekipa iz EU pokazao sve manjkavosti našeg sistema zaštite i spašavanja.
- Zahvalan sam svim našim kolegama koji su došli iz raznih država na pokazanoj požrtvovanosti da u danima velikih požara, vatrena stihija bude stavljena pod kontrolu. Ali njihov dolazak je ogolio u potpunosti stanje u našoj profesiji kako u pogledu opreme, tako i pogledu obuke, organizacije kao i onog, po nama najporaznijeg, način kako je sistem reagovao - ističe Tripković.
Ukazuje i da je u narednom periodu neophodno uložiti mnogo više kako u opremu, tako i u ljudstvo i stručnost kadra.&nbsp;
- Dolazak naših kolega iz EU pokazao je i da se u narednom periodu moraju planirati mnogo veća sredstva za ulaganje u opremu i obuku, ali prije svega da se sistem reorganizuje tako da se struka konačno pita. Treba prestati sa eksperimentisanjem i postavljanjem na odgovorna mjesta osoba koje su jedine dodirne tačke sa vatrogasno spasilačkim poslom imale gledajući filmove na televiziji - podvlači Tripković.&nbsp;
<h2>Manjak kadra</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da problem predstavlja manjak kadra, što dodatno opterećuje sistem zaštite i spašavanja u kriznim trenucima.&nbsp;
- U Crnoj Gori ima oko 600 profesionalnih vatrogasaca spasilaca. Da li postoji potreba za povećanjem broja, svakako postoji, ali bi se u tom pravcu moralo naći najkorisnije rješenje. Vidjeli smo protekle požarne sezone da je veliki, od 600 koliko ih ima u Crnoj Gori, dio vatrogasaca bio angažovan samo na teritoriji opštine Podgorice. Kod nas ne postoji nikakav rezervni sastav odnosno rezervne snage na čijem se formiranju u narednom period mora poraditi - kaže Tripoković.&nbsp;
Ukazuje i da problem prestavlja nepostojanje jedinstvene, dugoročne strategije ili plana modernizacije vatrogasno-spasilačkih službi i da se sve radi ad-hoc.
- Na našu veliku žalost rijetke su jedinice koje imaju razrađene planove razvoja, opremanja i obuke svoga sastava, i u većini slučajeva se u zavisnosti od snalažljivosti domaćina i podrške njihove uprave u realizuju iste. Nažalost, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika za osnivanje Službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori gdje bi postojao zakonski propisan način opremanja, broja pripadnika i njihovog obučavanja, te ne bi bilo mogućnosti osnivanja službi ukoliko se propisana pravila ne bi ispoštovala - kaže Tripković.&nbsp;
<h2>Vatrogasci u Crnoj Gori u lošijem položaju od kolega u EU</h2>
Naš sagovornik ukazuje i da vatrogasci, imajući u vidu rizike kojima su izloženi prilikom obavljanja radnih zadataka, nijesu dovoljno zaštićeni u pravnom i materijalnom smislu.
- To je tema koja je otvorena onog dana kada je vatrogasac postao profesionalan. Kako kod nas, tako i u inostranstvu, postoji borba za poboljšanjem uslova rada, materijalnih uslova i pravnog statusa, a mi smo u debelom zaostatku za zemljama Evrope - kaže Tripković.
Iako vatrogasci obavljaju izuzetno zahtjevan i rizičan posao, često u ekstremnim uslovima, od gašenja požara tokom vrelih ljetnjih mjeseci, preko intervencija u poplavama, pa sve do spasilačkih akcija iz smetova, sistem im ne pruža dovoljnu zaštitu.
- Podatak da u Crnoj Gori ne postoji institut za profesionalne bolesti, tako da crnogorske vatrogasce ne muče samo nadolazeće vrućine, kakve smo sretali prethodnih godina, jer pored vatre, svaki ljekarski pregled za nas je poseban izazov koji nas može izbaciti iz stroja čak iposlati na biro rada, bez prava na zaštitu, kakve postoje u zemljama gdje postoje ovakve ustanove - ukazuje Triković.&nbsp;
Nedavno je javnost saznala i da je jedna vatrogasna stanica isključena sa mreže kao nelegalni potrošač struje i to nakon što nije uplaćena rata od 1.700 eura. Iako je problem riješen, to je samo jedan od primjera sa kakvim preprekama se suočavaju u svakodnevnom radu.
- Taj problem je u međuvremenu riješen, uz nadu, da takvih dešavanja u budućnosti neće biti. Sam podatak da je prošla četvrtina 21. vijeka a da se u Crnoj Gori suočavamo sa ovakvim problemima mora da bude alarm da se nešto mora mijenjati - kategoričan je Tripković.&nbsp;
<h2>Nova sezona, stari problemi</h2>
Ukoliko nadležni ne preduzmu neke mjere po pitanju rješavanja položaja vatrogasaca, iz Sindikata poručuju da će oni reagovati.&nbsp;
- Mi i dalje vjerujemo da će nadležni do požarne sezone ispuniti obećanja jer ne bismo voljeli da je dočekamo sa istim problemima. Sindikat će se truditi i stalno podsjećati nadležne na njihove obaveze. Ukoliko ipak do pomaka ne dođe svi vatrogasci će donijeti odluku kakav će odgovor biti, na koji način i u koje vrijeme saopšten, naravno vodeći računa na potrebe naših građana - kaže Tripković.&nbsp;
Predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca ukazuje i koje međunarodne prakse ili standarde bi Crna Gora mogla da primijeni kako bi unaprijedila rad vatrogasno-spasilačkih službi i smanjila zavisnost od pomoći iz inostranstva.
- Suština naše obuke je učenje na osnovu iskustava naših kolega širom svijeta inajlakše bi bilo prekopirati standard iz visoko razvijenih sredsina. Svjesni smo da država sada nema snage da ispoštuje sve te standarde koji su tamo na snazi, ali bi za početak valjalo da preuzmemo rješenja, iskustva i znanja koji su iz našeg okruženja, konkretno iz Hrvatske, Slovenije ili Srbije. Po našem mišljenju te su zemlje na najefikasniji način uspjele da naprave most između standarda u visoko razvijenim zemljama i potreba u njihovim zemljama koji se puno ne razlikuju od potreba kod nas - kaže Trikpković.&nbsp;
Poručuje i da se nada da će 2026. godina konačno predstavljati prekretnicu u rješavanju nagomilanih problema svih vatrogasaca u Crnoj Gori.

Tag: gas