Al Jazeera Balkans večeras će u ponoć i zvanično prestati s emitovanjem signala što predstavlja i zvanično gašenje ove TV kuće.
U ponoć, signal će biti ugašen, a samim tim i cijeli program.
Povodom gašenja Al Jazeere Balkans ranije se oglasila i Al Jazeera Media Network iz Dohe.
Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme, čime će Al Jazeera ostati predvodnica u medijskom krajoliku koji se brzo razvija.
- Od trenutka pokretanja ovaj je kanal igrao ključnu ulogu u izvještavanju s Balkana, predstavljajući raznolikost multietničkog novinarstva i priča koje odjekuju izvan regije. Al Jazeera izražava najdublju zahvalnost upravi, novinarima, osoblju, partnerima i vjernim gledateljima na Balkanu na podršci i povjerenju. Dok Mreža kreće putem širenja digitalnog traga, Al Jazeera potvrđuje da će i dalje predano izvještavati o Balkanu i regiji na drugim platformama - naveli su.
Izvršni direktor Al Jazeere Balkans Edhem Fočo ranije je u Klix Studiju govorio o gašenju televizije.
- Svake godine kada se ravna budžet u maju, oni su razmišljali mogu li zadržati Al Jazeeru Balkans. Nekako smo uspjeli preživjeti. Ove godine je takva situacija da to više nije bila opcija. S druge strane, što se tiče zaposlenika, mi smo prijatelji i porodica, nismo htjeli da ih stavimo u situaciju da znaju da se to zatvara dok nisu završeni pregovori s Dohom - kazao je ranije Fočo i dodao da svi zaposleni rade do kraja augusta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Al Jazeera Balkans večeras u ponoć i zvanično prestaje s radom

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević imenovan je za novog predsjednika Fudbalskog kluba Budućnost, potvrđeno je Gradskom portalu iz Skupštine akcionara kluba.
Spalević na toj funkciji nasljeđuje Boška Kovačevića, koji je sredinom jula podnio ostavku.
Promjena na vrhu kluba dolazi samo dan nakon što je Budućnost eliminisana iz evropskih takmičenja – u revanš utakmici drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija, "plavi" su poraženi od moldavskog Milsamija.
FK Budućnost se sada okreće domaćem prvenstvu, a pred novim rukovodstvom su brojni izazovi u cilju stabilizacije i povratka kluba na evropsku scenu.

Boris Spalević novi predsjednik FK Budićnost

Analiza žalbi upućenih Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) ukazuje na rastući trend nepostupanja prvostepenih organa po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali i na praksu zloupotrebe tog prava u cilju naplate troškova angažovanja advokata, koji dosežu dvije hiljade EUR po predmetu. 
 
Iz AZLP su saopštili da je Savjet Agencije, u postupku odlučivanja po izjavljenim žalbama u prvoj polovini ove godine, uočio nove prakse aktivnog podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI) od novih nevladinih organizacija. 
 
- Koje u kratkom vremenskom periodu većem broju obveznika primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama podnose zahtjeve kojima se traži dokumentacija koja iziskuje obradu većeg obima informacija za duži vremenski period - navodi se u saopštenju 
 
Kako su kazali iz Agencije, analiza ukupnog broja izjavljenih žalbi potvrđuje i dalje postojanje velikog trenda ćutanja administracije prvostepenih organa, koji često čekaju rješenje Savjeta AZLP kojim se nalaže da u roku od 15 dana od prijema rješenja postupe po podnijetom zahtjevu za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ukupan broj od 1.320 izjavljenih i odlučenih žalbi zbog povrede pravila postupka tokom prve polovine godine jasan je pokazatelj da Agencija promptno postupa kako bi podnosiocima zahtjeva bilo osigurano pravo na pristup traženim informacijama, te da sprovođenje zakonske procedure propisane materijanim i procesnim zakonima ne bude na teret korisnika zahtjeva za slobodan pristup informacijama - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Savjet Agencije u 692 predmeta usvojio žalbu i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. 
 
Kako se dodaje, odbijene su žalbe u 270 predmeta, a kao najčešći razlog je utvrđeno neposjedovanje traženih informacijama i neutvrđivanje kvaliteta dostavljene informacije koja nije zakonsko ovlašćenje Savjeta Agencije, već ocjena zakonitosti akta/rješenja kojim se odlučuje po osnovu podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama. 
 
Iz Agencije su istakli da prvostepeni organi vrlo često pribjegavaju da se kroz prizmu Zakona o SPI odlučuje o zahtjevima koji nijesu zahtjevi za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ne dajući strankama pravo da pribavljaju dokaze u smislu dokumenta radi vođenja drugih postupaka i realizacije vlastitih prava, što stvara nezadovoljstvo kod podnosioca zahtjeva kome su zagarantovana prava u svim postupcima, a koja su bliže određena drugim zakonima - dodaje se u saopštenju Agencije. 
 
Oni su naglasili da stranke moraju biti na samom početku informisane da suština Zakona o SPI nije utvrđivanje zakonitog/nezakonitog postupanja prvostepenih organa i povreda procedura, već dolaženje u posjed dokumenta. 
 
Ocjena zakonitosti postupanja prvostepenih organa je, objasnili su iz Agencije, nadležnost državnih organa i institucija koji su garant sigurnosti u savremenom demokratskom društvu. 
 
U saoptenju se navodi da je Savjet Agencije prilikom odlučivanja uočio i da advokat koji zastupa preko 15 stranaka podnošenjem na nedeljnom nivou velikog broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama vrši zloupotrebu. 
 
- Na način da prvostepeni organi nijesu u mogućnosti blagovremeno donijeti odluke u predmetima, što u konačnom nakon okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore efektira naplatom troškova upravog spora - precizira se u saopštenju. 
 
Kako su naveli iz AZLP, svrha tražene informacije nije sama sebi smisao i cilj, već naplata troškova angažovanja advokata koji često doseže iznose oko dvije hiljade EUR po jednom predmetu. 
 
Iz AZLP su rekli da je Savjet, u postupcima u kojima je utvrdio osnovanost postojanja zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijam, podržao pravni stav Ministarstva javne uprave koje je utvrdilo da je podnosilac zahtjeva podnošenjem repetitivnih zahtjeva u kratkom roku zloupotrijebio pravo na slobodan pristup informacijama, i da se u narednom periodu očekuje sudski epilog u konkretnoj upravnoj stvari. 
 
- Zloupotrebu prava na SPI treba biti demarkaciona linija između prava javnosti da zna u odnosu na pravo pojedinaca ili organizacija da dobiju sredstva kroz naplatu troškova upravnog spora čiji iznosi nijesu zanemarujući - istakli su iz AZLP. 
 
Oni su kazali da je informacini sistem Agencije registrovao 1.942 obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama u prvoj polovini ove godine i da su kontrolori izvršili nadzor kod 49 subjekta sa ciljem povećanja proaktivnosti u objavljivanju informacija na internet stranicima. 
 
- Laka pretraživost i dostupnost traženih informacijama je standard na kome zasnivamo inspekcijski nadzor i ukazujemo kako bi korisnici zahtjeva za SPI imali informacije koje će u konačnom i opredijeliti da li će se obratiti obvezniku primjene posebno na nivou lokalnih samouprava zbog različitih načina organizacije i nadležnosti - navodi se u saopštenju.

AZLP: Nastavlja se ćutanje administracije i zloupotreba prava na SPI

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je podnio dvije inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Crne Gore – za Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (PPCG2040) i Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kako su saopštili iz CZIP-a, i u jednom i drugom slučaju, argumente i činjenice koje osporavaju usvajanja ovih Zakona predstavljali smo kako donosiocima odluka tako i široj javnosti.&nbsp;
- Sljedeći korak i jedini preostali pravni mehanizam koji imamo na raspolaganju je upravo podnošenje Inicijativa čiji sadržaj možete pročitati na sljedećim linkovima: <a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf" target="_blank">https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-prostorni-plan.pdf</a><a href="https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf" target="_blank"> i https://czip.me/wp-content/uploads/2025/08/inicijativa-uscg-porazum-uae.pdf</a> - poručili su iz ove organizacije.
Kako ističu, konkretno, odluka o PPCG2040 nije u skladu sa Ustavom i zakonom zbog stupanja Odluke na snagu dan nakon dana objavljivanja, što je izuzetak od opšteg pravila koje je 8 radnih dana, asve to bez relevantnih i opravdanih razloga za to.&nbsp;
Zatim, sporna je činjenica da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine napravilo niz tehnilkih propusta tokom dostavljanja predmetne Odluke Skupštini na dalje odlučivanje, te sama procedura izrade i donošenja nije u skladu s odredbama Zakona o uređenju prostora.&nbsp;
- Kao ključni problem vidimo to što nije sprovedena javna rasprava, ni nakon jasno objašnjenih i javnosti predstavljenih razlika između korigovanog Nacrta Prostornog plana koji je razmatran u periodu januar-april 2024 i predloga Prostornog plana koji je utvrdila Vlada u junu 2025. godine. Takođe, saglasnost na Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja nije postojala u trenutku kada je Vlada utvrđivala ovu Odluku, a dostavljena je Skupštini dan prije nego što su poslanici raspravljali o planu, što znači da nijesu razmatrali kompletan dokument o kome su glasali- poručili su iz CIZIP-a.
Prema njihovim riječima, u inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE taj zakon osporen je sa aspekta procedure donošenja, upravo na osnovu pitanja da li je postojala potrebna većina za njegovo usvajanje.&nbsp;
- Saglasno odredbi člana 91 stav 3 Ustava, Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuju imovinska prava stranaca. Imajući u vidu podatak da je za Zakon glasao 41 od ukupnog broja od 81 poslanika, kao i činjenicu da se radi o propisu koji zasniva imovinska prava stranaca, očigledno da ustavni kriterijum potrebne dvotrećinske većine prillikom donošenja Zakona nije uvažen, te je Zakon neustavan- navode oni.
Jasno je, kažu, da se Sporazumom, radi njegove nesmetane primjene, Vlada obavezuje da derogira veći broj zakona koji važe u Crnoj Gori, kao što su: Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini, Zakon o eksproprijaciji, Zakon o koncesijama, Zakon o uređenju prostora, Zakon o zaštiti konkurencije.
- U inicijativi se navodi da je ovoliki stepen suspenzije zakonodavstva Crne Gore u Sporazumu zavrijedila opravdane kritike stručne javnosti i tvrdnju da je Sporazum protivan principu vladavine prava (član 1 Ustava) i načelu suverenteta (član 2 Ustava), da je bio netransparentntan prilikom donošenja, da državi ne pruža nikakvu zaštitu i dr., zbog čega su reagovale i neke državne institucije- dodaju u saopštenju.
CZIP zahtjeva da Ustavni sud prihvati inicijative za ocjenu ustavnosti, pokrene postupke i najzad, pošto utvrdi da nisu u skladu s Ustavom, ukine Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Odluku o donošenju Prostornog plana Crne Gore.
Pored ustavnopravnih aspekata, iz CIZIP-a poručuju da smatraju da postoji širi problem koji ne mora i ne može uvijek biti precizno normiran ustavnim odredbama. Nepojmljivo je, isitču, da se pod izgovorom razvoja, planira gotovo potpuna devastacija ekološki vrijednih i zakonom zaštićenih područja kao što su Velika plaža i Buljarica i ostala vrijedna područja koja su meta PPCG-a i spornog Sporazuma.&nbsp;
- Ne treba nam član Ustava da nam kaže da to nije normalno, ali pošto trenutna vladajuća većina očigledno nema kapaciteta da to shvati, prinuđeni smo da posegnemo za dostupnim pravnim sredstvima. Hitno nam je potrebna svijest, odgovornost i osjećaj prema javnom dobru i prirodnom nasljeđu koje pripada svim građanima – sadašnjim i budućim- jasni su.
Oni su pozvali donosioce odluka da prepoznaju da prava zaštita prirode počinje vrijednosnim stavom prema onome što je neprocjenjivo i nenadoknadivo.&nbsp;
- Ako planovi i sporazumi ignorišu tu dimenziju, onda nijesu samo pravno problematični već su naš civilizacijski poraz- zaključili su iz Centra za za zaštitu i proučavanje ptica.

CZIP podnio inicijative za ocjenu ustavnosti Prostornog plana Crne Gore i Sporazuma sa UAE

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline,&nbsp; Volim sa Vama da podijelim neke misli i smatranja, pa evo... Jučerašnji dan bio je blagosloven. Iz nekoliko razloga. Bilo je nekoliko ukazanja i dva proviđenja. Ukazao se Mijo Lekić u Parlamentu, Andrija sa Majklom Daglasom i na kraju stihovi iz Bećirove - Hudini knjige, nagrađene Trinaestojulskom nagradom!&nbsp; Dva proviđenja bila su u vidu Vas, kao naučnika i predsjednika Savjeta i Naoda Zorića kao umjetnika i člana Savjeta. Poslije dužeg vremena ugledah vas, blago preplanule i mislima ophrvane.&nbsp; Pa, zar nije to blagoslov?! Da malo promuabetimo o ovim ukazanjima.&nbsp; Mijo je naravno, kao prekaljeni erudita, i juče briljirao. Doduše, nijesam ispratila suštinu njegovog obraćanja, ali s obzirom na to da je pomenuo menadžent (nije greška u kucanju) pretpostavljam da je bila neka ekonomska dubioza u pitanju. Što se tiče Andrijine i Majklove fotografije mogu da primijetim - holivudskiji je osmjeh našeg Andrije iz Mojkovca nego Majkla iz Holivuda. Kad smo već kod ove tematike - moram da pohvalim djelatnike koji sastavljaju Andrijina saopštenja. Na osnovu kurtoazne konverzacije - Kako ste, drago mi je da smo se upoznali i da li ste bili nekad u Crnoj Gori, iz Mandićevog kabineta izašlo je saopštenje od čitave strane, formata A4?! E, taman ko da su čitav dan do podne taborili kod Sava na Trešnjevik.&nbsp; Nego, idemo na najvažnije. Ukazanje. Bećirovi nagrađeni stihovi! Ne znam, Vi ste vjerovatno imali tu čast da ranije pročitate ovo sočinenije, a ja tek juče, i to samo nekoliko stihova. Šta da kažem, a da ostanem u svijest?! Na mah mi se učinilo da je nešto iz „navodila za uporabo“ veš mašine. Ali mi čudno. I ja imam veš mašinu, ali nikad takav tekst nijesam pročitala na uputstvu za upotrebu. Jutros, međutim, čitam šta zapravo kažu oni koji su odlučili da Bećirov zaumni bruj dobije najvažnije crnogorsko priznanje.&nbsp; Evo citat.&nbsp; “Vukovićeva lirika, međutim, posjeduje i specifičnu mitsku dimenziju koja kroz stihove promiče i tamo gdje je uopšte ne očekujete. Pjesmom i dalje gospodari neka vrsta grubo-neposrednog osjećanja života, ali u pozadini stalno „radi“ sveobuhvatna i moćna mitska rezonanca. Svaki prizor i svaki lik potencijalno je mitski, i to ne u apstraktnom i dalekom smislu mita, nego u smislu da je sâm život mitski”.&nbsp; .......&nbsp; nema snošaja kao na veš mašini kad je centrifuga u jeku piše ana ....... Dakle, ovo je zapravo “moćna mitska rezonanca”. A, pa to. Nijesam ja znala. Kao što rekoh, mislila sam da je neki problem sa veš mašinom. Onda ništa.&nbsp; Najvažnije da smo mi zdravo i da se Bećir ne sjekira. Koliko vidim, njega baš boli patka. Juče, u Kolašinu, slavio je 50 godina mature, ispod slamarice stavio 15 hiljada evra i briga mu se za Trinaestojulsku! Ionako prezire sve što ima predznak crnogorski. A, evri su drugo. Oni imaju tu prijeko potrebnu internacionalnu notu.&nbsp; A, sada, prelazimo na rubriku - Vijesti iz RTCG.&nbsp; Pošto je tematika vrlo delikatna napraviću jedan mali uvod.&nbsp; Mjesto zbivanja - Naodov park, ispred RTCG. Klupa pored skulpture koja predstavlja veliku rolnu toalet papira. Akteri - Vi, kao uvaženi Docent i Boris, uprkos zakonima i zdravom razumu generalni direktor RTCG.&nbsp; Vrijeme zbivanja - Vrela julska noć. Vjetrić čarlija, nebo obasjano zvijezdama. U pozadini, sa razglasa RTCG, čuje se Šostakovič. Vi - u laganoj polo majici, malo jače boje, tek toliko da istakne preplanuli ten. Kosa Vam leprša na vjetru.&nbsp; Boris - kosa ne leprša, ali ističe se brižljivo odabrana lanena košulja, boje pijeska, koliko da naglasi figuru.&nbsp; U jednom trenutku počinje konverzacija. Boris Vam kaže - “Odlazim na odmor i ne znam šta ću da zateknem kada se vratim. Čujem da NEKI planiraju da na moje mjesto dovedu Rajku. Ali, znaj (to kaže Vama, drhtavim glasom) učiniću sve, ali baš sve, da nas niko ne razdvoji (Vas i njega)”. To reče i diskretno mu zasuziše oči. Još dodade: “Idi, i ne okreći se. Ušinućeš vrat”.&nbsp; Vi, u šoku! Kakva Rajka, šta Rajka?! Čak nijeste ni uspjeli da izgovorite pitanje, a već ste bili na putu prema parkingu.&nbsp; U djeliću sekunde, pomisliste: Pušti đavola, mijenjaju se okolnosti. Bolje da se ne zadržavam previše sa inkrimisanim.&nbsp; Tako je, potpuno Vas podržavam, kao i uvijek, uostalom. Samo da nam Vi ostanete, meni je to važno. Vi ste , za moj pojam, garant bolje budućnosti našeg Javnog servisa. Ko tako ne misli, samo kupi trunje! Moram da priznam da mi je dozu optimizma, da će sve biti u redu ulila i fotografija koju jutros spazih. Nekako sam potpuno mirna i sigurna da nema te sile koja će nas skrenut sa puta u Evropu!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080115084_21ea73b366243691a5fe417ae38bf2a069aec142b5f074e71fae98bce9110410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080115084_21ea73b366243691a5fe417ae38bf2a069aec142b5f074e71fae98bce9110410" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Osvećenje temelje crkve Svetog Stefana Visokog na Veruši"> <figcaption>Osvećenje temelje crkve Svetog Stefana Visokog na Veruši</figcaption> </figure>  Ne bih Vas više zadržavala, blagodarim. Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, Tanja Šuković, djelatnica RTCG

Rajka

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: gasenje-signala

Al Jazeera Balkans večeras u ponoć i zvanično prestaje s radom

Boris Spalević novi predsjednik FK Budićnost

AZLP: Nastavlja se ćutanje administracije i zloupotreba prava na SPI

CZIP podnio inicijative za ocjenu ustavnosti Prostornog plana Crne Gore i Sporazuma sa UAE

Rajka

PRATITE TVe UŽIVO