Građani, politika Ulcinja i političke partije jednoglasno i zajedno poručuju da mi ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju - poručio je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na protestu koji je danas održan u ovom primorskom gradu kako bi još jednom iskazali revolt protiv najavljenih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iz Opštine Ulcinj obavijestili su ranije da su politički subjekti postigli dogovor da danas u 11 sati organizuju jednosatno protestno okupljanje u Kručama, odnosno naselju koje se nalazi na magistralnom putu Ulcinj -Bar, kao i na graničnom prijelazu Sukobin. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F8m8jr2myWw8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nimanbegu je, tokom blokade puta, kazao da će putnicima po završetku protesta dijeliti flajere uz izvinjenje što se ovako nešto dešava. To je, kako ističe, protiv njihove volje. - Ali vidite, građani, politika Ulcinja i političke partije jednoglasno i zajedno poručuju da mi ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju - kazao je Nimanbegu. Na transparentima koji su okupljeni građani nosili moglo se, pored ostalog, pročitati: "Nećemo napredak koji nas guši" kao i "Vladi Crne Gore - Nismo na prodaju, pozdrav za Alabare - S ljubavlju iz Ulcinja".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515140556_2ef5f12b77f63378aeccc21f29bb7cd7f0f5195cf07adad96f8f167eddc5cf8f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515140556_2ef5f12b77f63378aeccc21f29bb7cd7f0f5195cf07adad96f8f167eddc5cf8f" data-rendition-name="original" width="553" height="810" loading="lazy" alt="Sa protesta u Ulcinju"> <figcaption>Sa protesta u Ulcinju(Photo: TV E/Suzana Ganić)</figcaption> </figure>  I u Podgorici je danas na platou ispred hotela Hilton, gdje je održana konferencija na kojoj je govorio investitor Mohamed Alabar, održan performans nevladinih organizacija i građanskih aktivista koji se protive sporazumu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fjedino-sto-alabar-moze-dobiti-besplatno-je-saka-zemlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Jedino što može besplatno da dobije je šaka crnogorske zemlje - poručila je Vanja Ćalović Marković iz MANS-a ukazujući na simbolični poklon u tegli na kojoj je pisalo „Gratis“, poručujući da će sve ostalo morati da dobije na javnom tenderu, u skladu s pravilima Evropske unije. Riječ je, kako je istakla, o investitoru koji, kažu iz Vlade, nije izabran da radi na projektu gdje će navodno biti tender. - To je taj nivo apsurda sa kojim se suočavamo kada je u pitanju nova vlast i kada je u pitanju ovaj posao. Mi smo ovdje došli da danas gospodinu Alabaru damo jednu šaku zemlje Crngorske i to je jedino što može besplatno da dobije građana Crna Gore. Sve drugo će morati da dobije na tenderu. Isključivo na tenderu, isključivo po pavilima Evropske unije. Beskrajno smo zahvalni Evropskoj uniji što nas štiti od odluka našeg premijera i odluka naše Skupštine - kazala je Ćalović Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051515058_aabe8e898756f01e53cfe900b30924d714d67e6924fff8ac5b367c9412772392.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051515058_aabe8e898756f01e53cfe900b30924d714d67e6924fff8ac5b367c9412772392" data-rendition-name="original" width="570" height="837" loading="lazy" alt="Sa protesta u Ulcinju"> <figcaption>Sa protesta u Ulcinju(Photo: TV E/Suzana Ganić)</figcaption> </figure>  Ona je dodala i da su beskrajno zahvalni Specijalnom državnom tužilaštvu što je, kako je kazala, pored svih ogromnih poslova koje radi otvorilo i ovo pitanje. Iako premijer Milojko Spajić i članovi njegovog Pokreta evropa sad, uz podršku nekih medija, nedjeljama unazad vode kampanju u kojoj tvrde da u Ulcinju neće biti nikakvih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata bez saglasnosti lokalne zajednice, današnji nastup Mohameda Alabara, osnivača kompanija Emaar Properties i Eagle Hills, na konferenciji posvećenoj razvoju nekretnina u hotelu Hilton u Podgorici bio je dominantno fokusiran baš na tu destinaciju i crnogorsko primorje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Falabar-ne-volim-da-kupujem-zemlju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Govorio je o potrebi da Crna Gora ima veliku međunardonu marinu, plažnim klubovima, javnim plažama, te izgradnji ne stanova, već „domova za odmor“ koji ne bi ugrozili demografsku strukturu lokalne zajednice jer, kako je kazao, „neki Njemac ili Amerikanac se ne bi preselili da žive u Crnu Goru“. On uvjerava i da je njegov novac čist. - Ako budem pozvan da investiramo, moj novac dolazi iz najstrože kontrolisanih evropskih banaka. Ali ja ne dolazim da kupim vašu zemlju - dolazim da radimo zajedno - kazao je Alabar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nimanbegu: Građani i političke partije Ulcinja jednoglasno poručuju da ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju

Političke partije u Opštini Ulcinj postigle su dogovor da sjutra u 11 sati, u trajanju od jednog sata, održe protesna okupljanja u Kručama, odnosno naselju koje se nalazi na magistralnom putu Ulcinj - Bar, i na graničnom prelazu Sukobin kako bi još jednom iskazali revolt protiv najavljenih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u ovu opštinu.
Kako je saopštio predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, prinuđeni su na ove korake jer Vlada i premijer Milojko Spajić ne odustaju od svojih nauma.
- Na ovaj način još jednom potvrđujemo naše jasno protivljenje takvim namjerama - rekao je na konferenciji za štampu Nimanbegu, kojoj su prisustvovali i predstavnici najvećeg broja stranaka u lokalnom parlamentu.
On je najavio i niz drugih institucionalnih i pravnih mjera koje će se narednih dana preduzeti istim povodom.
- Mi kao Opština smo od samog početka jasno stavili do znanja da smo za održive investicije. Zabrinuti činjenicom da naši zahtjevi nijesu naišli na razumijevanje od strane predsjednika Vlade i njegovih saradnika, primorani smo da svim demokratskim sredstvima stanemo u odbranu naše imovine i naših resursa. Ovom gradu je potreban razvoj, ali ne na štetu urbanog, ekološkog i socijalnog integriteta. Zato smatramo da će transparentnost i dijalog ostati naši vodeći principi - kazao je Nimanbegu.
Posebno je zahvalio civilnom sektoru i predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću zbog angažovanja po ovom pitanju, ali i istakao činjenicu da nijesu ispoštovane ni preporuke koje je dao Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta, što, prema njegovim riječima, zabrinjava.
- O svemu ovome smo informisali ambasade i diplomatska predstavništva u Crnoj Gori. Sa činjenicama i argumentima smo govorili u skupštinskim tijelima, ali smo i protestovali ispred Parlamenta. Ipak, očigledno je da je Vlada odlučna da realizuje najavljeni Sporazum, što potvrđuje i nedavna posjeta gospodina Alabara Podgorici. I njemu smo jasno predočili naš stav putem otvorenog pisma i očekujemo od njega da uvaži opravdane primjedbe građana Ulcinja - poručio je Nimanbegu.

610x380

1084x550

Nimanbegu: Sjutra protestno okupljanje u Kručama i na Sukobinu, prinuđeni smo na ove korake jer Vlada i Spajić ne odustaju od svojih nauma

Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek, kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu u otvorenom pismu upućenom biznismenu Mohamedu Alabaru.
- Od našeg susreta, koji se desio u kabinetu premijera Crne Gore prošlo je dosta vremena. Ostavili ste na mene utisak razumnog i odgovornog čovjeka sa jasnom vizijom i jasnom odlučnošću. Taj utisak dodatno je učvrstila Vaša izjava da nikada ne zaboravljate riječi Vaše majke: da treba poštovati domaćine u čije domove i zemlje želite ulagati. Posebno me dojmila Vaša iskrena emocija kada ste rekli da ste imali sreću da budete rođeni u veličanstvenom gradu, u pravo vrijeme - dodao je Nimanbegu. 
On je kazao da i Ulcinjani, osjećaju sličnu privilegiju - jer su rođeni u najstarijem gradu na Jadranu, u najživopisnijem dijelu Mediterana. 
- Naš grad je stoljećima bio raskrsnica civilizacija i imperija, a tragovi tih velikih epoha i danas žive među nama. Sve su te imperije nestale, a Ulcinj, čvrst u svojoj tradiciji i načinu života, i dalje stoji — i tako će, vjerujemo, ostati do Sudnjeg dana. Ulcinj je jedan od najtolerantnijih gradova na Mediteranu. Kroz našu istoriju ovdje su se plodonosno preplitale kulture, religije, jezici i narodi. Danas je to jedinstvena kulturna i turistička destinacija, svijetla alternativa zaboravu, komercijalizaciji i gubitku identiteta - ističe Nimanbegu u pismu. 
Dodao je da su ponosni na svoju istoriju, kulturu, običaje, ali možda najviše na prirodu, te da iskreno vjeruju da je Ulcinj najljepši grad na svijetu. 
- Bog nam je podario sve što je potrebno za dostojanstven i kvalitetan život, i na tome smo Mu zahvalni. Zato naši stari i kažu da je ovo „zemlja do duše". Naši preci su imali možda manje nego mi danas, ali zahvaljujući njihovoj mudrosti, mi gotovo svi živimo u svojim domovima. Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek. Zahvalni smo i Vama i našoj Vladi jer su, možda i neplanirano, ojačani duh jedinstva, solidarnosti i brige za javni interes u našoj zajednici. U tom duhu, Skupština opštine Ulcinj je dva puta u martu jednoglasno usvojila zaključke kojima izražava jasno i duboko neslaganje sa namjerom da se, bez konsultacija sa nama, sklope sporazumi o ustupanju naše imovine stranim investitorima za gotovo čitav jedan vijek - navodi se u otvorenom pismu upućenom Alabaru. 
Nimanbegu je podsjetio na prethodno oraganizovana masovna okupljanja građana i reagovanje na isto. 
- Organizovali smo masovna okupljanja građana, reagovao je civilni sektor u Ulcinju i cijeloj Crnoj Gori, kao i sam predsjednik države. Svi su jasno stavili do znanja da ovakav pristup razvoju nije prihvatljiv. U danima koji dolaze, donijećemo dodatne odluke koje će učvrstiti naš stav: da se gradnja na Velikoj plaži, u ovom trenutku i na ovakav način, ne može dozvoliti. Pokrenuli smo otvoreni javni dijalog o tome kako odgovorno razvijati to područje koje je već zaštićeno kao Spomenik prirode. Takođe, na našu inicijativu, delta Bojane - čiji je neraskidivi dio Velika plaža - kandidovaće se za UNESCO rezervat biosfere. Postoji i realna osnova da uđe u mrežu Natura 2000 kao zaštićeno područje na nivou Evrope. Zato Vas ovim putem informišemo, poštovani gospodine Alabbar, da će mogućnost za međunarodne konkurse i investicione projekte postojati tek kada završimo ovaj proces osmišljavanja održive i vizionarske strategije razvoja cijelog prostora. Sve drugo, izvan tog okvira i mimo volje građana Ulcinja, za nas je neprihvatljivo i naići će na odlučan institucionalni i društveni odgovor. U nadi da Vas ovo pismo zatiče u dobrom zdravlju i raspoloženju, primite izraze mog poštovanja i srdačne pozdrave iz Ulcinja - naveo je Nimanbegu.

Nimanbegu uputio otvoreno pismo Alabaru: Naša zemlja nije roba, ona nosi dušu našeg identiteta

Izjava predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua o tome kako bi premijer Milojko Spajić i ministarka Majda Adžović tamo mogli biti proglašeni personama non grata neviđeni je institucionalni i politički presedan - ocijenila je poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković.&nbsp;
U objavi na Fejsbuku je poručila da je nedopustivo da se bilo ko, a posebno predsjednik jedne opštine, "na ovako uvredljiv, neodgovoran i destruktivan način" obraća najvišim državnim funkcionerima, te saopštila da pozivaju nadležne državne organe da ispitaju sve aspekte ove izjave i razmotre odgovarajuće institucionalne korake.
- Ulcinj nije ničija prćija niti privatno vlasništvo pojedinca koji se ponaša kao da su državni interesi podređeni njegovim ličnim ili političkim frustracijama. Takva retorika ne samo da je štetna, već i opasna - i mora imati posledice. Još skandaloznija je činjenica da je Nimanbegu o sporu unutar crnogorskih institucija obavijestio zvaničnike strane države - Albanije. Obraćanje zbog domaćih političkih neslaganja predstavlja grubo zadiranje u suverenitet Crne Gore i otvara ozbiljna pitanja odgovornosti jednog lokalnog funkcionera - ocijenila je ona u objavi na Fesjbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F14Fen21Vst8%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nimanbeguu je poručila da je bolje da se pozabavi "katastrofalnim stanjem u njegovoj opštini - umjesto što podiže tenzije i traži strane mentore". Uz to je navela da, prema dostupnim podacima, preko 100 hotela i objekata u Ulcinju funkcioniše mimo zakona - bez građevinskih dozvola i ikakve kontrole.
- Zbog svega navedenog, pozivamo nadležne državne organe da ispitaju sve aspekte ove izjave i razmotre odgovarajuće institucionalne korake. Jer Crna Gora je pravna i suverena država - a lokalni lideri, koliko god mislili da su nedodirljivi, nisu iznad zakona - zaključila je Marković.

Marković: Nimanbegu diže tenzije, nadležni da razmotre institucionalne korake

Opština Ulcinj pozdravlja reakciju komesarke Evropske komisije za proširenje Marte Kos koja je javno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
To je saopštio predsjednik Opštine Genci Nimanbegu.
- Njena spremnost da stane u zaštitu principa transparentnosti, zakonitosti i javnog interesa predstavlja važnu poruku svim građanima Crne Gore, a posebno nama u Ulcinju, koji se nalazimo u središtu ovog spornog procesa - istakao je Nimanbegu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Takođe, kako je dodao, izražavaju zahvalnost predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji je uputio zvanični dopis Kos i time, kako je rekao, dao važan doprinos otvaranju ovog pitanja u evropskim institucijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-ek-nas-upozorava-vlada-da-sa-uae-unaprijedi-tekst-sporazuma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>ŠKOLSKI PRIMJER KRŠENJA PRAVA</h2>
On je ukazao da čitav proces, počevši od usvajanja Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024–2028. godine bez učešća i saglasnosti primorskih opština, pa sve do potpisivanja spornog Sporazuma sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, predstavlja školski primjer kršenja ustavom zagarantovanog prava na lokalnu samoupravu.
Centralna vlast je, podvlači Nimanbegu, ignorišući stavove i interese lokalnih zajednica, preuzela kontrolu nad razvojnim procesima u opštinama, čime je narušila principe decentralizacije i demokratskog upravljanja.
- Ovakav pristup ne samo da ugrožava autonomiju lokalnih samouprava, već i potkopava povjerenje građana u institucije koje bi trebalo da štite njihove interese - dodao je on.
<h2>ZAŠTITA MANJINSKIH NARODA</h2>
Smatraju jednako važnim da se u ovom slučaju ne zanemari ni dimenzija zaštite prava manjinskih naroda.
- Način na koji se čitav proces vodi direktno pogađa opštinu Ulcinj. Ignorisanje zakonskih obaveza u pogledu konsultacija sa predstavnicima manjina, kao i preduzimanje mjera koje mogu promijeniti strukturu stanovništva, predstavlja ozbiljan korak unazad za multietnički karakter Crne Gore - istakao je Nimanbegu.
Podsjetio je da Zakon o manjinskim pravima i slobodama izričito zabranjuje takve mjere.
- Ne samo da lokalna samouprava nije konsultovana, već je i pravo na institucionalni dijalog brutalno prekinuto u parlamentu, uprkos jasno definisanim mehanizmima koje taj zakon predviđa - podsjetio je on.
Zato još jednom pozivaju sve relevantne međunarodne institucije i partnere da ovaj slučaj sagledaju u cjelini - ne samo kao pitanje ekonomije i ekologije, već i kao ozbiljan izazov za prava manjina, prava građana na lokalnu samoupravu i načela demokratskog upravljanja.
- Ulcinj ne traži ništa više osim poštovanja zakona, dostojanstva i ravnopravnosti - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Opština Ulcinj pozdravlja reakciju Kos, zahvaljuje Milatoviću

Predsjednik Opštine Ulcinj i lider Force Genci Nimanbegu ističe kako, što se njegovog političkog subjekta i njega tiče, ova Vlada trenutno nema legitimitet.
On je to poručio nakon što je premijer Milojko Spajić potpisao dva sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su ove sedmice podržani i u parlamentu, a za koje dio javnosti sumnja kako predstavljaju uvod u mega-projekat na Velikoj plaži.
- Ovo je nametanje volje iz raznih razloga, a ne mogu ulaziti u to šta inspiriše političke subjekte za nešto ovako- kazao je on gostujući na Prvoj.
Istakao je i kako se ovim ruši integritet Vlade.
- Zakon je branila nova ministarka Majda Adžović. Dakle, premijer ne dolazi u Skupštinu da brani zakone o sporazumima, i tu se vidi koliko mu je stalo. Dolazimo i do toga da je polovina poslanika protiv ovih zakona, a oni koji su glasali – podržali su nešto za šta su bili svjesni da ne treba podržati- ističe Nimanbegu.
On se nada kako će predsjednik države Jakov Milatović vratiti poslanicima zakone o potvrđivanju sporazuma na ponovno odlučivanje.
- Bila bi to druga prilika poslanicima da se izjasne, a očekujemo da ćemo do tada dobiti mišljenje Evropske komisije i Evropskog parlamenta. Naši kontakti sa međunarodnom zajednicom govore da su oni iznenađeni- zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Ova Vlada trenutno nema legitimitet

Uoči sjutrašnje skupštinske rasprave i glasanja o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali i protesta koji će biti održan ispred parlamenta, oglasio se i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
- Bitka za Veliku plažu se nastavlja. Sjutra Skupština namjerava nastaviti sjednicu da bi izglasala sporazum koji je protiv naših interesa - istakao je on.
Pozvao je građane da se sjutra okupe na protestu ispred Skupštine, koji počinje u 11:00 časova.
- Moramo dići glas i zajedno sa civilnim sektorom uradimo ono što smo i prije - kao što smo odbranili i Valdanos i solanu i svaki dio naše zemlje koji se ugrožava na ovaj način - naglasio je Nimanbegu.
Dodao je i kako dižu glas protiv sporazuma da se Velika plaža betonizira i pretvori u geto.
- Poštovani poslanici, vi koje je izabrao narod, glasanjem za ovaj sporazum odgovornost je na vama. Lično, danas i zauvijek. Ne glasajte za ovaj sporazum, ne igrajte se sa principima i najljepšim biserom koji bi svaka država poželjela. Ne dajemo Veliku plažu, ne prodajemo nasljeđe, jer ono pripada generacijama koje dolaze - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Poslanici, ako glasate za sporazum, odgovornost je na vama - lično, danas i zauvijek

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da se zarekao da će premijera Milojka Spajića poslati u penziju.
Nimanbegu je pred kraj maratonske sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj se raspravljalo o Sporazumu Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima da je poslato dosta poruka.
- Poruke su bile jasne, nisu bile populističke, nisu bile bajke. Mi smo ovdje da odbranimo jedan napad na našu zajednicu i cijelu Crnu Goru od strane izvršne vlasti, a sada se to prebacuje na zakonodavnu vlast. Taj napad smatram kao diktaaturu države nad zajednicom koja se može desiti svakom. Ovakvim zakonima, gdje se ruši princip podjele vlasti, ugrožava pravo svojine, šteti našem evropskom putu i svima nama - istakao je Nimanbegu.
On je rekao da je zvanično veoma razočaran u Crnu Goru, ali da je ponosan na njene građane.
- Ova poruka se ne šalje samo predsjedniku Opštine Ulcinj, nego svim predsjednicima opštine... Zarekao sam se da ću Spajića poslati u penziju. Njega treba slati u penziju što prije, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio, a ne što moramo ostaviti našoj djeci. On to želi da uradi - poručio je Nimanbegu.

Tamara Klikovac

Nimanbegu: Zarekao sam se da ću poslati Spajića u penziju, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko spajić je kazao da su provjerili sa nadležnim organima, te da radi se radi o letovima za obuku mladih pilota duž cijelog crnogorskog primorja, koje sprovodi firma iz Crne Gore, reagujući na informacije o učestalim letovima helikoptera iznad Velike plaže koje su problematizovali predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu i poslanik Demokratske unije Albanaca Medmed Zenka. 
- U pitanju je ruta od UL do HN i nazad, preko Virpazara - kazao je Spajić na Iks (X) mreži. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1912873209239618002&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Spajić: Letovi iznad Velike plaže su obuka mladih pilota duž crnogorskog primorja

Predsjedniče Skupštine, rekoste u 100 godina nije bilo bolje prilike za Crnu Goru - a u 100 godina veće nesreće nije došlo u Ulcinj no što se krenulo sad. Veće zle namjere prema jednom gradu nije bilo - poručio je lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka.
Te pare, kaže on, neće leći u budžet Crne Gore.
- Neće preko budžeta Crne Gore to ići. Garantovano vam neće rasti penzija od ovih para. Glavom garantujem da neće, može biti od drugih izvora, ali od ovih neće. Vi ćete možda reći zarad javnosti, ovđe će past nekakve riječi, niko đe je Alabar uložio nije jeo zlatnom kašikom - rekao je on.
Mještani, kaže, nemaju ništa od toga.
- Moraju posebnim dozvolama da ulaze u objekte koji oni investiraju - dodao je Zenka.
Mandić kaže da je u prethodnim danima bilo nervoze i kampanja protiv ovog projekta.
- Mi usvajamo okvir. Nijesu ni investitori naivni, ako vide da nemamo nekoga ko može da pregovara: što bi gubili vrijeme s nama. Mi danas pokazujemo u Skupštini da smo ozbiljan partner i da želimo dogovor - naveo je on.
Ne može se, kaže on, mimo naroda.
- Ako narod u Ulcinju misli da je to nije dobro - ne može se mimo naroda, ali onaj narod u Buljarici koji zove: "dajte nam tu investiciju" - pa naravno da i njima treba izaći u susret, ili onim sa sjevera koji zovu. Mi se danas legitimišemo da smo spremni za dogovor i da imamo adresu koja može u naše ima da pregovara oko konkretne investicije. To je to, danas nema nikakvih konkretnih poslova - ovo je okvir koji nas kvalifikuje za dalje razgovore i ja tako doživljavam - rekao je Mandić.
Rasprave će o dva prijedloga, kako je najavio Mandić, trajati po tri sata.
Na sjednici je data Skupština dok matični odbor ne završi sa radom.
<h2>OPOZICIJA NIJE PROTIV INVESTICIJA NEGO ZA POŠTOVANJE USTAVA I ZAKONA&nbsp;</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da prvi put u istoriji države imamo najavljenu ovako veliku investiciju priliku da ovu zemlju preporodimo.
Kaže da ga zovu predsjednici opština sa sjevera, ali i iz Budve jer žele da se investicija realizuje u što kraćem vremenu.
- Kada se pojavila ondašnja vlast sa projektom Porto Montenegro, ja sam sa tadašnjom opozicijom bio protiv. Navodio sam da radnici Arsenala imaju najveće plate u Crnoj Gori. Sa ove vremenske distance priznajem svoju grešku - naveo je on.
Ova mala zemlja, kaže, može da se preporodi.
- Ne na štetu bilo koje lokalne zajednice. Mislim da ima dovoljno novca da Ulcinjani budu ztzadovoljni, ali i oni na Sinjajevini i tako dalje - rekao je on.
Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je poručio da je dobro što je Mandić priznao da je bio u zabludi povodom Porto Montenegra, ali da je on uvijek bio protiv onoga što je bilo dobro za Crnu Goru.
- I protiv investicija i protiv autoputa, a da ne pričam o nezavisnosti i članstvu u NATO. Danas ste zagrlili fotelju i u toj mimikriji tvrdite neki pazar za Nikšić i druge ideje, pravdajući to inicijativom opština sa sjevera. Budite otvoreni i iskreni - kazao je on.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da Mandić u kontinuitetu krši Poslovnik.
- To ste sad uradili monologom od 10 minuta koji nema utemeljenje u Poslovniku. Ne manipulišite, niti jedan poslanik nije protiv investicija. Ako nam zamjerate što smo za poštovanje Ustava i zakona, ja prihvatam tu kritiku. Ne pričajte nam o investicijama koje nijesu dio sporazuma - rekao je Mugoša.
Nije, kaže, prirodno, da se poslanicima prekida mikrofon poslije minut, a njemu ne.
- Tehničkom nećete disciplinovati poslanike opozicije. Niko nije protiv investicija. Ne radi se o konkretnim investicijama - dodao je on.
Obaveza poslanika je, podvlači, da štite ovaj dom.
- A ne da neki politički savijaju svoju kičmu - zaključio je Mugoša.
Mandić je na to poručio da su hiljade ljudi širom Crne Gore srećni jer je ovo temelj za konkretne investicije.
<h2>DOPUNJEN DNEVNI RED</h2>
Poslanici Skupštine usvojili su u dnevni red prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji, ali i o saradnji u turizmu i o razvoju nekretnina.
47 poslanika je bilo za, a pet je glasalo protiv.
<h2>VEĆINA DUŽNA DA OBJASNI ČEMU ŽURBA</h2>
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić poručio da je parlamentarna većina ostala da odgovori čemu žurba da se sve završi danas u vezi sa ovim poslom.
Juče su, kaže, obaviješteni da je predat predlog za dopunu dnevnog reda.
- Nije ni najavljeno da će danas biti rasprave - što se inače radi da bi mogli da se pripreme za sjednicu. Digli ste cijelu Crnu Goru na noge i imate ambiciju da ovo završite netransparentno. Za parlament je mnogo pametnije da se ovakve procedure odvijaju u skladu sa Poslovnikom - da ovu raspravu ostavimo za neki drugi dan i u skladu sa zakonima Crne Gore. Mnogo pametnije je da svaki sporazum predlaže u skladu sa najtransparentnijim procedurama. Naš poziv je da se vratimo poštovanju Poslovnika, ispoštujemo poslanike, i građane Crne Gore, kako bi javnost imala detaljan uvid što se predlaže, zašto je nedovoljna uključenost lokalne zajednice u Ulcinju i zašto ovolika trka - naveo je Nikolić.
Premijer Milojko Spajić je žurbu uporedio sa Programom Evropa sad 1.
- Ako nijete navikli na ovu brzinu, navići ćete se vrlo brzo jer će stvari da se rade jako brzo jer građani od nas očekuju rezultate. Trideset godina je ekonomija išla brzinom puža - rekao je on.
<h2>NEMA RAZLOGA ZA HITNU PROCEDURU</h2>
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je rekao da misli da je prekšen član 151 Poslovnika. Sama Vlada, kako je rekao, kazala da ne postoje razlozi za donošenje po hitnoj proceduri i u obrazloženju nije navela štetne posljedice ako se ovo ne usvoji po hitnoj proceduri.
- Da bi se neki zakon razmatrao po hitnoj proceduri, po članu 151, moraju da postoje štetne posljedice koje mogu nastati ako se zakon ne donese po hitnoj proceduri. Ovo nije pitanje samo Ulcinja nego cijele Crne Gore. Ovaj sporazum nije štetan samo za Ulcinj nego cijelu Crnu Goru - naveo je Konatar.
Sjednica Skupštine Crne Gore počela je nakon dva sata kašnjenja.
Prethodno je Nimanbegu je prethodno, nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, saopštio da su uputili zahtjev da se ovaj sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine.
22 poslanika su glasala je Poslovnik prekršen, a 44 da nije.
Boris Mugoša iz Socijaldemokrata je poručio da ovaj potez Mandića pokazuje na koje grane je pala ova institutcija.
- Uloga predsjednika parlamenta je da štiti Poslovnik, a ne da ovako obesmišljava ono što je krovni dokument u našem radu. Jasno je da ne postoje razlozi za hitnost i da nijesu sadržani u članu 151 - ukazao je Mugoša.
Danas, kaže, se odlučuje o sporazumu na crnogorskom - koji ne odgovara u onome što piše na engleskom jeziku.
- Umjesto da sačekali da Agencija za zaštitu konkurencije Vi to ne želite nego da ako oni nakon usvajanja utvrde da ima povreda - ova država će imati ozbiljne posljedice. Ni to vam nije dovoljno da za nekoliko dana odgodite. Saznaćemo zašto ste se obavezali i kome - naveo je on.
Rekao je da je ovo skandal.
<h2>Zenka: Svaka ruka koja bude glasala za sporazum sa UAE je uperena protiv Crne Gore i građana Ulcinja</h2>
Mehmed Zenka je na početku sjednice tražio da se izostavi predlog Vlade da se u dnevni red uvrste sporazumi Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Radi se o poklanjanju jednog grada i bankrotiranju i ovako olako staviti u dnevni red ovu tačku sa ovakvim zakonskim ovlašćenjima nije primjereno niđe - ni u jednoj državi, bar što se Evrope tiče. Stavljate u dnevni red jedan zakon koji nije ni za vrijeme komunizma - poručio je on.
Ni Agrarna reforma, kaže, nije svojim državljanima kao što se namjerava učinjeti ovim zakonom.
On je apelovao na sve da ovo ne podrže.
- Svaka ruka koja bude glasala za ovo je uperena protiv Crne Gore i svih građana Ulcinja. Krajnje će da plati Crna Gora, ne Ulcinj - poručio je on.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pitao je potom premijera Milojka Spajića da li odustaju od ovog prijedloga, a on je odgovorio odrično.

Anja Ivanović

Zenka: U 100 godina veće nesreće nije bilo u Ulcinju - no što se krenulo sad; Mandić: Ne može se mimo naroda, ali ako u Buljarici ili na sjeveru žele investicije - i njima treba izaći u susret

U Crnoj Gori, pored niza inicijativa i dokumenata, i dalje izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja romsko-egipćanske (RE) zajednice, smatra Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković. 
 
On je na okruglom stolu pod nazivom „Položaj romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, koji je organizovao Juventas, poručio da se napredak ne može svesti samo na statističke pokazatelje i formalna poboljšanja u oblasti obrazovanja. 
 
- Već mora biti vidljiv i opipljiv u svim segmentima društvenog života, od pristupa zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, do osnovnih uslova stanovanja i učešća u donošenju odluka- istakao je Bjeković. 
 
Kako je saopšteno iz Juventasa, on je upozorio da je nedostatak senzibiliteta i empatije prema problemima RE zajednice duboko ukorijenjen u društvu, kao i da nerijetko postoji otpor da se sagleda stvarna složenost izazova sa kojima se suočavaju. 
 
- Uprkos tome, izrazio je nadu koju vidi u sve većem broju mladih pripadnika i pripadnica RE zajednice koji se obrazuju i aktivno uključuju u društvene procese, posebno na univerzitetskom nivou- navodi se u saopštenju. 
 
Institucije, kako je poručio Bjeković, moraju pokazati veću odgovornost, ali i spremnost da konkretno djeluju kako bi svako dijete, bez obzira na porijeklo, imalo jednake šanse da razvija potencijale. 
 
Iz Juventasa su naveli da se predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Svetlana Drobnjak osvrnula na konkretne mjere koje preduzimaju u oblasti predškolskog obrazovanja. 
 
- U okviru postojećih kapaciteta, Ministarstvo je nastojalo da doprinese integraciji RE populacije u obrazovni sistem, naročito kroz obezbjeđivanje besplatnog boravka u predškolskim ustanovama za svu djecu iz te zajednice- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je kao važan segment prepoznato uspostavljanje registra djece koja su pristigla za upis i da su, kako bi se podstaklo veće uključivanje u sistem, sprovedene promotivne kampanje u 12 opština, i to na romskom, crnogorskom i albanskom jeziku. 
 
Drobnjak je, kako je saopšteno, istakla napore koji se ulažu u identifikaciju djece iz RE populacije koja su uključena, ali i onih koja nijesu obuhvaćena sistemom predškolskog obrazovanja. 
 
- Takav registar omogućava pravovremeno djelovanje, unapređenje položaja djece i prevenciju napuštanja obrazovanja tokom školovanja- rekla je Drobnjak. 
 
Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević ukazala je na ozbiljnost situacije u kojoj se društvo nalazi, “da ni za 1,17 odsto ukupnog stanovništva, koliko broji RE populacija, još nijesmo u mogućnosti da obezbijedimo osnovne uslove za dostojanstven život”. 
 
Ona je istakla da je potrebno da svako, iz svoje pozicije, da doprinos ovoj temi, jer je riječ o pitanju koje se tiče svih. 
 
Dokle god to ne postane kolektivna obaveza, ozbiljni pomaci će, kako je zaključeno, izostajati. 
 
Rakočević je rekla da čak tri odsto djece iz RE populacije koja upišu osnovnu školu napuštaju obrazovanje već nakon prvog razreda. 
 
- Nakon završetka osmog ili devetog razreda, više od 80 odsto djece prekida školovanje, a procenat je još veći kada su u pitanju djevojčice- navela je Rakočević. 
 
Direktorica Juventasa Ivana Vujović istakla je da i pored vidljivog napretka, on i dalje nije dovoljan. 
 
- Progres postoji i ne možemo ga negirati, ali nije dovoljno brz da odgovori na potrebe novih generacija- kazala je Vujović. 
 
Ona je upozorila da se u nekim segmentima stanje čak pogoršava, naročito kada je riječ o uslovima stanovanja. 
 
- Zajednice koje žive na rubu siromaštva često su prinuđene na rizične strategije preživljavanja, što povećava stopu kriminaliteta, a institucije nijesu učinile dovoljno da to spriječe- ocijenila je Vujović. 
 
Ona je poručila da je, u odnosu na obrazovanje, potrebno obezbijediti pristup sadržajima za najmlađe na maternjem jeziku, poboljšati kvalitet dopusnke nastave, podržati i proširiti programe podrške u učenju i poboljšati ptistup kvalitetnom i besplatnom produženom boravku koji uključuje podršku u završavanju domaćih zadataka. 
 
U okviru drugog panela, koji je bio fokusiran na terenska iskustva, govorili su programski direktor Juventasa Jovan Bojović i Nikola Raičević iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana. 
 
Bojović je istakao da obrazovanje ima presudnu ulogu u stvaranju temelja za uspješnije školovanje romske djece. 
 
Kako je rekao, kroz kvalitetan obrazovni proces moguće je umanjiti razlike koje se javljaju tokom školovanja, a koje često proizilaze iz nepovoljnih početnih uslova. 
 
- Učenje i usvajanje vještina u obrazovnom okruženju pomaže djeci romske nacionalnosti da lakše savladaju jezik, što direktno utiče na njihov školski upsjeh i opštu integraciju- naveo je Bojović. 
 
On je upozorio da sistemska pravna podrška romskoj djeci i njihovim porodicama još nije dovoljno razvijena. 
 
- Mehanizmi poput besplatne pravne pomoći često nijesu prilagođeni realnim potrebama zajednice, pristup im je otežan jezičkim barijerama, komplikovanim procedurama i nedostatkom povjerenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Raičević ukazao na pozitivna iskustva iz Berana, gdje je postignut napredak u upisu romske djece u vrtiće i predškolske ustanove. 
 
On je rekao da njihova organizacija, iako relativno mlada, značajno doprinosi unapređenu stepena upisa RE zajednice u sve nivoe i sisteme školstva i obrazovanja. 
 
Raičević je kazao da se, uz podršku relevantnih institucija, trude da svako dijete završi makar osnovno obrazovanje. 
 
- Ključnu ulogu u tome imaju romski medijatori u obrazovnim ustanovama, koji doprinose motivaciji djece, kao i boljoj komunikaciji sa roditeljima i zajednicom- naveo je Raičević. 
 
Događaj je realizovan u sklopu projekta “Dječija animirana serija na romskom jeziku”, koji sprovodi Juventas, a finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Bjeković: Izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja RE zajednice

Amerikanac Robert Prevost inaugurisan je na velikoj inauguracionoj misi na trgu Svetog Petra u Vatikanu, za 267. papu, Lava XIV. Svečani čin inauguracije ozvaničen je kada je novom papi dodijeljena papske insignija vlasti, Ribarski prsten. Papa je prilikom ustoličenja održao govor, u kojem je posebno kritikovao globalnu ekonomiju koja izrabljuje planetu i gura najsiromašnije na marginu. Istovremeno je upozorio na opasnost od centralizacije unutar Vatikana, poručivši da će svoju službu posvetiti tome da uvijek odli iskušenju da upravlja Vatikanom autokratkski.&nbsp; Upozorio je i na opasnost vjerske propagande. - Braćo i sestre, želio bih da naša prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, znakom zajedništva, koji postaje pokretačka snaga za pomireni svijet- rekao je movi papa. Govoreći o "Petrovom služenju" – učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan – istaknuo je da se ono "odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadrške". - Budući da Crkva Rima predsjeda u ljubavi, a njena prava vlast je Hristova ljubav, nikada se ne smije raditi o tome da se druge osvaja silom, vjerskom propagandom ili moći. Uvijek i samo se radi o ljubavi, onako kako je to činio Isus- poručio je Lav XIV. Novi papa je na kraju pozvao vjernike da ostanu "zajedno kao jedan narod", da "koračaju prema Bogu i ljube jedni druge".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c" data-rendition-name="original" width="1122" height="618" loading="lazy" alt="Inauguracija pape"> </figure>  Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan došli su zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp; Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodi premijer Milojko Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994" data-rendition-name="original" width="1097" height="607" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaju mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7" data-rendition-name="original" width="1116" height="615" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Američku delegaciju predvodi potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio. Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f" data-rendition-name="original" width="1127" height="621" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Evharistijska proslava počela je &nbsp;danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime je papa Lav XIV svečano počeo svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Inaugurisan papa Lav XIV, primio Ribarski prsten i insignije papske vlasti

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Premijer Španije Pedro Sančez pozvao je na pojačani pritisak kako bi se zaustavila izraelski "masakr u Gazi", te najavio da Madrid planira da podnese rezoluciju Ujedinjenim nacijama kojom bi se od Svjetskog suda zatražilo mišljenje o pristupu humanitarnoj pomoći palestinskoj teritoriji. 
 
Sančez je na samitu Arapske lige u Bagdadu izjavio da je rat koji je započeo napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine doveo do "neprihvatljivog broja" žrtava u Gazi, čime je prekršen "princip humanosti".
- Izuzetno teška humanitarna kriza kroz koju Gaza prolazi od oktobra 2023. prouzrokovala je više od 50.000 mrtvih, 100.000 ranjenih i raseljavanje dva miliona ljudi- rekao je on, koji je ranije već oštro kritikovao izraelsku ofanzivu.
Svjetski lideri bi, prema njegovim riječima, trebalo da "intenziviraju pritisak na Izrael kako bi se zaustavio masakr u Gazi, posebno putem mehanizama koje nam pruža međunarodno pravo".
Sančez je najavio da će Španija "predložiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da zatraži od Međunarodnog suda pravde mišljenje o tome da li Izrael ispunjava svoje međunarodne obaveze kada je riječ o omogućavanju pristupa humanitarnoj pomoći Gazi", koja je pod potpunom blokadom pomoći od 2. marta.
Sančez je rekao da će Španija takođe podržati nacrt druge rezolucije UN-a kojom se od Izraela traži da "okonča humanitarnu blokadu" i omogući "potpun i neometan pristup humanitarnoj pomoći" Gazi.

Sančez najavio UN rezoluciju zbog izraelskih napada u Gazi

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: genci-nimanbegu