Turistička sezona u Ulcinju, sudeći po trenutnoj situaciji, neće biti ni približno dobra kao nekih ranijih godina. Turistički poslenici ne očekuju bolju situaciju ni tokom avgusta. Cjenovna politika, loša avio povezanost i putna infrastruktura učinili su i ove godine Crnu Goru nekonkurentnom destinacijom. Za državu bi, smatraju, ovo trebalo da bude ozbiljno upozorenje. 
<h2>Razlog za zabrinutost</h2>
Plaže poluprazne, ulice bez gužve i to u vrijeme kada je Ulcinj decenijama unazad vrvio od turista. Danas bi se tražio krevet i suncobran više, čekalo bi se mjesto u lokalu da turistička sezona nije loša. To se, poručuju iz najjužnije crnogorske opštine ne može sakriti.
- Ne možemo se previše hvaliti ni sa početkom sezone, ni sa tokom sezone - kazao je za Televiziju E Marko Škrelja, vlasnik kampa u prirodi i zakupac kupališta.
Nema ni najava da će bolja slika biti u avgustu.
- Posljednjih tri-četiri godine malo smo dali marketinga u turizmu i promociji naše ljepote. Ljudi se susrijeću sa dosta poteškoća - saobraćaj, gužve svuda, pa i u marketima, na magistrali ostanu po tri sata, čekaju, žale se. Veliki problem je i granični prelaz Sukobin, ljudi po tri sata čekaju tu. Žale se, nerijetko se vrate sa graničnog prelaza i podju u Velipoju ili negdje drugo - priča Škrelja.
Turistički radnici zabrinuti su za budućnost i kažu da sve što se dešava sa turističkom sezonom mora biti alarm za državu. Isto smatra i prvi čovjek Ulcinja.
- Treba promijeniti neke politike. Treba vidjeti u kom dijelu investirati. Donešene odluke se ne mogu promijeniti, ali se moraju izmijeniti. I kao avio destinacija, investiranje u putnu infrastrukturu, ono što je najvažnije - cjenovna politika morskog dobra koja je sigurno uticala da mi kao destinacija postajemo nekonkurentna za ono tržište s kog očekujemo turiste - kazao je za TV E Genci Nimanbegu, predsjednik Opštine Ulcinj.
<h2>Početak lošeg trenda?</h2>
Da je sve manje turista iz regiona, potvrđuje i dugogodišnji turistički poslenik, koji je takođe stava da je cjenovna politika koju je nametnula država loše uticala na sezonu.
- Mi smo navikli sa gostima iz okruženja - Srbije, Kosova, BiH. U manjem broju dolaze ove godine. Cijene su visoke. Koliko god da kažemo da smo najjeftiniji, mi imamo nabavnu cijenu visoku... Obaveze prema državi - Morskom dobru, komunalnom reduzeću i sigurno nas tjeraju da procentualno dižemo cijene - istakao je Škrelja.
S druge strane, Nimanbegu se pribojava da ovaj pad broja turista ne postane trend u narednom periodu.
- Ova turistička sezona za sad ima pokazatelje da mi bilježimo manji promet nego prethodne godine otprilike 10 odsto i to me čini veoma zabrinutim kako će do kraja proteći. Nadam se da nije neki početak trenda koji će pokazati krizu u turističkoj djelatnosti koja čini 60 odsto ekonomije našeg grada - naglasio je Nimanbegu.
Kada stvari krenu nizbrdo, pitanje koje se mora postaviti je – ko je odgovoran.
- Pa svi će bježati od toga da su odgovorni. Sama priprema grada je kasnila nekoliko sedmica jer smo mi kao lokalna samouprava bili napadnuti od strane Vlade i problematike Morskog dobra na proljeće, ali uspjeli smo na vrijeme da nema nekih neregularnosti u uređenju - naglasio je Nimanbegu.
On je podsjetio i da je Ulcinj prva opština koja je dala odobrenja za rad kupalištima. Podsjeća i na zakašnjele tendere Morskog dobra, te i da i dalje ima plaža koje ne mogu da rade zbog problema sa tim javnim preduzećem. Ukazuje i na lošu aviopovezanost i na lošu putnu infrastrukturu u Crnoj Gori, a sve to je dio odgovorne pripreme sezone. A kao problem detektuje i preizgrađenost i betonizaciju gradova. Pa tako danas oni koji bi ljetovali u privatnom smještaju ili hotelima, odmaraju u svojim stanovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Alarm za državu: Nema naznaka da će avgust "izvući" sezonu u Ulcinju, turistički radnici zabrinuti

U Ulcinju ove sezone bilježe bolju naplatu boravišne takse, ali manje turista u odnosu na prošlo ljeto, kazao je gostujući u Bojama jutra Televizije Vijesti prvi čovjek Opštine, Genci Nimanbegu.
Nimanbegu je rekao da je do 11. jula ostvarena bolja naplata boravišne takse od nekih 10 odsto.&nbsp;
- Radi se o brojci od 280.000 eura. Sa druge strane, u julu imamo pad broja turista od osam odsto, što se tiče samog jula mjeseca, tek od subote, posebno juče, imamo velike gužve i veći broj turista, tako da je brojka od četvrtka koja govori od nešto ispod 20.000 turista sigurno nadmašena i rekao bih da Ulcinj sad ima negdje 30.000 turista - rekao je Nimanbegu.
Plažni mobilijar se, prema njegovim riječima, kreće od 10 do 40 eura, a ovog ljeta na zahtjev Opštine na Maloj plaži je oslobođen prostor bez plažnog mobilijara. Ipak i u najjužnijoj opštini ima neuređenih plaža ovog ljeta.
- Do sada smo izdali 38 dozvola za plažu i rekao bih da smo bili veoma brzi i efikasni u odnosu i na druge primorske opštine, s tim da smo mi morali rješavati probleme koje smo upozoravali prije početka ove turističke sezone, a to je kasno raspisivanje tendera. Identifikovali smo bar sedam kupališta koja nisu spremna. Tako da, jedna od najljepših plaža u Crnoj Gori, Valdanos, trenutno nema zakupca - istakao je Nimanbegu.
On je kazao i da se nada da će Valdanos od avgusta biti spreman da dočeka turiste.

Nimanbegu: Sedam plaža u Ulcinju trenutno nema zakupca, među njima i Valdanos

Pored hroničnih, tu su i novi problemi - plaže još nemaju dozvolu za rad. Privrednici su u sivoj zoni zato što je kasnio tender za zakup plaže. Mnogo toga zavisi od odluke Vlade, odnosno od njene saglasnosti da lokalni Sekretarijati izdaju privremena odobrenja za rad plaža. I to nije problem samo ulcinjskih plaža. Sjutra će se sastati predsjednici svih primorskih opština kako bi pokušali da pronađu rješenje.
More je spremno ali malo što drugo jeste. Za one koji bi ljeto rado proveli na ulcinjskim plažama, problemi se u Ulcinju gomilaju a jedan od gorućih je to što Vlada nikako da odluči o privremenim dozvolama za rad plaža. Zbog toga su mnogi, koji od zakupa plaža žive, u takozvanoj sivoj zoni, a od ponedjeljka kreće dvomjesečni pojačani inspekcijski nadzor.&nbsp;
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je kazao da nijedno kupalište u tom gradu nema dozvolu za rad.&nbsp;
- Mi preskakati procedure nećemo. Da li će rješenja biti izdata ove sedmice ili naredne sedmice, ja vam na to ne želim odgovoriti. Mi smo očekivali da će ranije Vlada, ona je u četvrtsk prošli donijela tu odluku - kazao je Nimanbegu.
Na pitanje Televizije E kako će inspektori u ponedjeljak postupiti u odnosu na zakupce kupališta odgovor je ohrabrujući.&nbsp;
- Ono što je najbitnije je da se na tim kupalištima ispoštuje pravilnik i da se izdaju računi, tao da neće dolaziti do pečaćenja kupališta i zaštita javnih interesa je na prvok mjestu tako da nećemo represivno ići protiv zakupaca kupališta – kazala je Jelena Kankaraš, turistička inspektorka.&nbsp;
No, ako do ponedjeljka ne stignu privremena rješenja za rad, odgovor inspektorke je obeshrabrujući.&nbsp;
- Koliko će biti izdato rješenja do ponedjeljka, mi ne znamo. Ali kada izađemo na teren, moramo raditi po zakonu – preporuka Vlade nije obavezujuća. Mi moramo raditi po zakonu kada izađeno na teren i radićemo po Zakonu – poručila je Kankaraš.&nbsp;
Kankaraš kaže da je veliki problem i to što se ne izdaju računi, kao i što na plažama nema dovoljno spasilaca. Trn u oku je naplata boravišne takse, prema posljednjim podacima u Ulcinju boravi 9.300 gostiju.&nbsp;
- Siguran sam da ima više gostiju od prijavljenih. Mi imamo evidenciju. Tako da, apelujem na sve da registruju svog gosta – kazao je direktor TO Ulcinj, Ćazim Hodžić.&nbsp;
Registrovanih hotela u Ulcinju imamo preko 60 ili 70. Cilj nam je 50 odsto veća boravišna taksa ove godine, znači Ulcinj ima kapaciteta da pojača boravišnu taksu na sigurno do 2 miliona.
Svjesni su u Ulcinju da je veliki problem to što su u sivoj zoni izdavanja smještaja. To je, kažu, izazov na čitavoj crnogorskoj obali a pomak u rješavanju vide u boljem i koordinisanom radu i državnih i lokalnih organa.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Ulcinjske plaže bez dozvola, inspekcija na terenu od ponedjeljka

U susret glavnoj turističkoj sezoni, u prostorijama Opštine Ulcinj danas je održana zajednička konferencija za medije predstavnika lokalne uprave, Turističke organizacije Ulcinj i Ministarstva turizma – Sektora turističke inspekcije. Na konferenciji su predstavljene aktivnosti i planovi za unapređenje turističke ponude, efikasniju naplatu boravišne takse i pojačan nadzor u skladu sa važećim propisima.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu istakao je značaj registracije turista i redovne naplate boravišne takse, kao ključnih alata za praćenje turističkog prometa i dalji razvoj ponude.
- Svrha boravišne takse nije samo obaveza koju Turistička organizacija mora da sprovodi – ona ima širu ulogu u unapređenju ukupne turističke ponude naše opštine. Pored toga što služi promociji Ulcinja i razvoju kulturnog života, boravišna taksa je i ključni alat za kvalitetnu evidenciju i praćenje dolazaka turista - kazao je Nimanbegu.
Dodao je da su početni pokazatelji za ovu sezonu ohrabrujući.
- Statistika pokazuje da Opština Ulcinj trenutno bilježi porast broja registrovanih turista u odnosu na isti period prošle godine. Riječ je o povećanju od četiri odsto, što je značajan pokazatelj pozitivnog trenda i rezultat zajedničkog angažmana svih nadležnih institucija - poručio je predsjednik Opštine.
Direktor Turističke organizacije Ulcinj Ćazim Hodžić naglasio je da je evidentiranje turista temelj za kvalitetno planiranje i promociju destinacije.
- Registracija turista jedna je od najznačajnijih aktivnosti u radu naše organizacije, jer predstavlja osnov za kvalitetno planiranje, praćenje turističkog prometa i unapređenje ponude - rekao je Hodžić.
On je naveo da su podaci za juni posebno pozitivni:
- Od 1. do 23. juna ove godine zabilježen je porast broja registrovanih turista od 8,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan broj dolazaka u tom periodu iznosi 11.661 posjetilaca. Najveći broj turista došao je sa Kosova, Srbije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Rusije, Poljske i drugih zemalja - kazao je direktor TO Ulcinj.
Hodžić je dodao da se posebna pažnja posvećuje osmišljavanju sadržaja tokom predsezone i glavne sezone:
- Kako bismo učinili predsezonski period atraktivnijim, organizovali smo brojne muzičke događaje tokom vikenda. Slični programi biće nastavljeni i u toku glavne sezone, sa ciljem da Ulcinj ponudi raznovrstan sadržaj za sve posjetioce - istakao je on.
Turistička inspektorka Jelena Kankaraš najavila je pojačane kontrole od narednog ponedjeljka, sa posebnim fokusom na kvalitet usluga.
- Naš cilj nije samo da izričemo kazne – cilj nam je da podignemo kvalitet usluga na viši nivo, kako bi Ulcinj ostao prepoznatljiva i konkurentna turistička destinacija - rekla je Kankaraš.
Ona je dodala da, iako turistička inspekcija formalno nije nadležna za naplatu boravišne takse, postoji dobra saradnja sa lokalnim institucijama:
- Povodom naplate boravišne takse održali smo jedan veoma koristan i otvoren sastanak. Iako to nije direktna nadležnost Ministarstva turizma, mogu poručiti da smo spremni za svaku vrstu saradnje i pružanja podrške, u cilju unapređenja turističkog sistema - zaključila je Kankaraš.

1250x600

Nimanbegu: Ulcinj bilježi više registrovanih turista nego prošle godine

Vlada bi trebalo da daje saglasnost ili zaključak na osnovu čega bi sekretarijati u Opštini Ulcinj mogli dati privremena rješenja za rad zakupcima plaža, do dobijanja potpunih dokumenata - kazao je prvi čovjek ove opštine za Televiziju E Genci Nimanbegu,. Jedini uslov bi, kako je rekao u našoj informativnoj emisiji "24 sata", bio da zakupci imaju potpisani ugovor sa Morskim dobrom o zakupu, bilo privremenog objekta, bilo kupališta, te da se onda na osnovu toga izdaje privremeno rješenje za rad koje bi trajalo na primjer do kraja avgusta ili kraja septembra. - Veoma sam zabrinut, i ranije sam bio, za ovu turističku sezonu. Sad i još više, jer ušli smo u šesti mjesec. Ako Vlada narednih dana ne usvoji ovaj zaključak, znači da će kašnjenje biti još veće. Nijedan sekretar ili radnik neće preuzeti na sebe odgovornost da izda nešto van zakonskih okvira, stoga apelujem na one koji su pogriješili, koji neće snositi odgovornost za ovo kašnjenje, već će to biti sama turistička sezona, građani i privrednici - ističe Nimanbegu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602200652_982b8a012e917bc4a65ed6390ad7e999ddb5280f9940ce157d6e53c6cd72c73c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250602200652_982b8a012e917bc4a65ed6390ad7e999ddb5280f9940ce157d6e53c6cd72c73c" data-rendition-name="original" width="1057" height="582" loading="lazy" alt="Genci Nimanbegu"> <figcaption>Genci Nimanbegu(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Podsjeća da još ništa nije riješeno sa devet plaža koje je investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamed Alabar prvobitno dobio na tenderu, a tu je i još šest plaža za koje je ponovljena tenderska procedura i nije završena, a očekuje se da neće ni biti do kraja ovog mjeseca. - Morsko dobro i dalje ne želi prihvatiti grešku koju su oni i ministarstvo napravili kad su išli u tendersku proceduru sredinom godine - ocijenio je Nimanbegu. Džavid Hodžić već dvije i po decenije zakupac je kupališta na ulcinjskoj velikoj plaži. Vođen iskustvom, kupalište je pripremio uprkos tome što kasne o tenderi i ugovor sa Morskim dobrom. Za sada odobrenje za rad nema, a na državu apeluje da njemu i ostalim zakupcima omogući da posluju legalno. - Mi smo oko 20. maja završili ugovor sa Morskim dobrom vezano za kupališta , za plažni bar i za kamp, međutim, ima već 13 dana od tada i imamo problem sa izdavanjem odobrenja za rad. Pošto Morsko dobro traži da se urade projekti za kupališta, plažne barove i kampove, tu ostaje jedan period kad mi to ne možemo da završimo. Kad bi sad počeli da radimo idejni projekat koji se traži za kupalište, saglasnost glavnog gradskog arhitekte, za plažni bar je potrebno idejno i glavno rješenje, potom revizija projekta, kao i saglasnost glavnog arhitekte, te za kamp - dodatno je potrebna i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.. To bi iziskivalo toliko vremena da mi ne bi stigli do nove godine da završimo - ističe Hodžić za TV E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602200644_e3ae60fe0dab3feaf0ba5d4ffa28179cef90536747e7066ad21841a7bf5121f7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602200644_e3ae60fe0dab3feaf0ba5d4ffa28179cef90536747e7066ad21841a7bf5121f7" data-rendition-name="original" width="1060" height="591" loading="lazy" alt="Džavid Hodžić"> <figcaption>Džavid Hodžić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  On kaže i da zakupci kupališta nikada nijesu bili u lošijem položaju, a sve se već odražava na sezonu, pa očekuju podršku ulcinjske uprave. - Nama ostaje nada da će predsjednik Opštine sa strukturama iz Morskog dobro dogovoriti donošenje privremenih rješenja, jer mi sad faktički nemamo odobrenje za rad, sad smo neki divlji zakupci koji izdaju plažni mobilijar na nelegalan način. Imamo usluge hrane i piće na nelegalan način, a izdajemo isto prostor u kampu na nelegalan način. Mi to ne želimo - rekao je Hodžić. Zakupci kupališta ukazuju na to da bi ovaj problem trebalo riješiti hitno, već ove sedmice. - Mi se borimo na pravi način da dočekamo i ispratimo turiste, a ovo što treba da riješi Morsko dobro sa Vladom i Opštinom Ulcinj je njihov problem i neka ga oni rješavaju - kazao je Hodžić. J. B.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2SR1F3IeytQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nimanbegu: Vlada da da saglasnost na privremena rješenja za rad; Hodžić: Zakupci kupališta nikada nijesu bili u lošijem položaju

Ovaj sastanak smo sazvali sa ciljem da još jednom uputimo poruku široj javnosti u Crnoj Gori - građanima, civilnom društvu, institucijama, političkim subjektima, a posebno poslanicima Skupštine Crne Gore - da kažu „ne“ usvajanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dokumenta koji će se ponovo naći pred Parlamentom na usvajanje 29. Maja - saopštio je predsjednik Opštine Ulcinje Genci Nimanbegu.
Nimanbegu je u obraćanju poslanicima, kazao da se Opština Ulcinj obraća sa jasnim i odlučnim pozivom da ne glasate za Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u njegovom predloženom obliku.
- Ovo nije politički poziv, već institucionalni i građanski apel, koji proizilazi iz odgovornosti prema našoj zajedničkoj budućnosti. Znate da je ovaj Sporazum izazvao ozbiljne zabrinutosti, ne samo na lokalnom nivou, već i kod najviših državnih instanci i naših međunarodnih partnera. Predsjednik Crne Gore, Evropska unija i civilno društvo su izrazili duboke rezerve u vezi sa transparentnošću, održivošću i dugoročnim uticajem ovog Sporazuma - navodi se u saopštenju Nimanbegua.
Opština Ulcinj je, dodaje on, više puta isticala da nije protiv investicija.
- Naprotiv, uvijek je otvorena za ekonomsku saradnju i održivi razvoj. Međutim, investicije moraju biti u skladu sa javnim interesom, ustavnim normama, zaštitom životne sredine i kulturnog nasljeđa, kao i sa evropskim standardima kojima težimo. Opština Ulcinj, politički subjekti koji participiraju u našem lokalnom parlamentu, naši poslanici, civilni sektor i naši građani - kada je riječ o ovom Sporazumu - govore jednim glasom i imaju jedinstven stav. Taj stav je već jasno predstavljen javnosti u Crnoj Gori, Vladi, Predsjedniku, diplomatskim predstavništvima, Delegaciji EU i ostalim relevantnim faktorima - rekao je on.
Nimanbegu dodaje da su poslanici imali dovoljno vremena da razmisle i, nakon brojnih kritika koje su upućene Sporazumu sa UAE u ovom obliku,kako od strane Opštine Ulcinj, tako i civilnog sektora, Predsjedništva i EU.
- Očekujemo i od vas da zauzmete jasan stav i kažete NE njegovom usvajanju u Parlamentu - rekao je Nimanbegu.
Nimanbegu se u ime Ulcinj i njenih građana zahvalio medijima za pravovremeno, istinito i odgovorno izvještavanje o pitanjima koja se tiču ovog Sporazuma, kojem je Opština Ulcinj posvetila posebnu pažnju jer, dodaje on, smatraju da direktno pogađa opšti interes naših građana.
- Pored toga, Opština Ulcinj posebnu pažnju posvećuje pripremama za turističku sezonu. U tom smislu, preduzete su sve neophodne mjere od strane nadležnih Sekretarijata, i u stalnom smo kontaktu kako bismo pratili njihovu realizaciju - naveo je on.
Mjere, kaže, uključuju: Unaprjeđenje javne infrastrukture: uređenje puteva, čišćenje i održavanje javnih površina, javnu rasvjetu, signalizaciju, parking prostore itd; povećanje čistoće i brige o životnoj sredini, uz angažovanje ekipa JP "Komunalne djelatnosti".
U saradnji sa Turističkom organizacijom promovisani su, kažu, turistički potencijali našeg grada kao gostoljubive destinacije bogate prirodnim, istorijskim i kulturnim vrijednostima. Opština Ulcinj, ističe on, u okviru svojih mogućnosti, podržava lokalne biznise i uključuje ih u sajmove, tržišta i aktivnosti koje jačaju lokalnu ekonomiju...
- Posebna pažnja posvećena je i organizaciji kulturnih aktivnosti koje obogaćuju turističku ponudu i pružaju zabavu kako za turiste, tako i za naše građane; Povećanje bezbjednosti ostaje naš stalni prioritet. U tom smislu, ističem zajednički angažman komunalne policije, državne policije, granične policije i dr. ; U ovom periodu fokusirani smo i na uključenje lokalne zajednice kao ključnog faktora uspjeha sezone, pozivajući građane da budu aktivni učesnici u očuvanju reda, čistoće i promociji naših najboljih vrijednosti - rekao je Nimanbegu.
Na kraju, Nimanbegu je naglasio da Opština Ulcinj ostaje posvećena obezbjeđivanju uspješne turističke sezone, sa sve višim standardima u gostoprimstvu i organizaciji.
- Pozivam sve građane Ulcinja, institucije i privredu da budu dio zajedničkog napora da naš grad predstavimo sa ponosom i dostojanstvom pred domaćim i stranim posjetiocima i turistima - zaključuje Nimanbegu u saopštenju.

Nimanbegu poslanicima: Kažite „ne“ usvajanju Sporazuma sa Emiratima

Građani, politika Ulcinja i političke partije jednoglasno i zajedno poručuju da mi ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju - poručio je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na protestu koji je danas održan u ovom primorskom gradu kako bi još jednom iskazali revolt protiv najavljenih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iz Opštine Ulcinj obavijestili su ranije da su politički subjekti postigli dogovor da danas u 11 sati organizuju jednosatno protestno okupljanje u Kručama, odnosno naselju koje se nalazi na magistralnom putu Ulcinj -Bar, kao i na graničnom prijelazu Sukobin. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F8m8jr2myWw8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nimanbegu je, tokom blokade puta, kazao da će putnicima po završetku protesta dijeliti flajere uz izvinjenje što se ovako nešto dešava. To je, kako ističe, protiv njihove volje. - Ali vidite, građani, politika Ulcinja i političke partije jednoglasno i zajedno poručuju da mi ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju - kazao je Nimanbegu. Na transparentima koji su okupljeni građani nosili moglo se, pored ostalog, pročitati: "Nećemo napredak koji nas guši" kao i "Vladi Crne Gore - Nismo na prodaju, pozdrav za Alabare - S ljubavlju iz Ulcinja".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515140556_2ef5f12b77f63378aeccc21f29bb7cd7f0f5195cf07adad96f8f167eddc5cf8f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515140556_2ef5f12b77f63378aeccc21f29bb7cd7f0f5195cf07adad96f8f167eddc5cf8f" data-rendition-name="original" width="553" height="810" loading="lazy" alt="Sa protesta u Ulcinju"> <figcaption>Sa protesta u Ulcinju(Photo: TV E/Suzana Ganić)</figcaption> </figure>  I u Podgorici je danas na platou ispred hotela Hilton, gdje je održana konferencija na kojoj je govorio investitor Mohamed Alabar, održan performans nevladinih organizacija i građanskih aktivista koji se protive sporazumu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fjedino-sto-alabar-moze-dobiti-besplatno-je-saka-zemlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Jedino što može besplatno da dobije je šaka crnogorske zemlje - poručila je Vanja Ćalović Marković iz MANS-a ukazujući na simbolični poklon u tegli na kojoj je pisalo „Gratis“, poručujući da će sve ostalo morati da dobije na javnom tenderu, u skladu s pravilima Evropske unije. Riječ je, kako je istakla, o investitoru koji, kažu iz Vlade, nije izabran da radi na projektu gdje će navodno biti tender. - To je taj nivo apsurda sa kojim se suočavamo kada je u pitanju nova vlast i kada je u pitanju ovaj posao. Mi smo ovdje došli da danas gospodinu Alabaru damo jednu šaku zemlje Crngorske i to je jedino što može besplatno da dobije građana Crna Gore. Sve drugo će morati da dobije na tenderu. Isključivo na tenderu, isključivo po pavilima Evropske unije. Beskrajno smo zahvalni Evropskoj uniji što nas štiti od odluka našeg premijera i odluka naše Skupštine - kazala je Ćalović Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051515058_aabe8e898756f01e53cfe900b30924d714d67e6924fff8ac5b367c9412772392.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051515058_aabe8e898756f01e53cfe900b30924d714d67e6924fff8ac5b367c9412772392" data-rendition-name="original" width="570" height="837" loading="lazy" alt="Sa protesta u Ulcinju"> <figcaption>Sa protesta u Ulcinju(Photo: TV E/Suzana Ganić)</figcaption> </figure>  Ona je dodala i da su beskrajno zahvalni Specijalnom državnom tužilaštvu što je, kako je kazala, pored svih ogromnih poslova koje radi otvorilo i ovo pitanje. Iako premijer Milojko Spajić i članovi njegovog Pokreta evropa sad, uz podršku nekih medija, nedjeljama unazad vode kampanju u kojoj tvrde da u Ulcinju neće biti nikakvih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata bez saglasnosti lokalne zajednice, današnji nastup Mohameda Alabara, osnivača kompanija Emaar Properties i Eagle Hills, na konferenciji posvećenoj razvoju nekretnina u hotelu Hilton u Podgorici bio je dominantno fokusiran baš na tu destinaciju i crnogorsko primorje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Falabar-ne-volim-da-kupujem-zemlju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Govorio je o potrebi da Crna Gora ima veliku međunardonu marinu, plažnim klubovima, javnim plažama, te izgradnji ne stanova, već „domova za odmor“ koji ne bi ugrozili demografsku strukturu lokalne zajednice jer, kako je kazao, „neki Njemac ili Amerikanac se ne bi preselili da žive u Crnu Goru“. On uvjerava i da je njegov novac čist. - Ako budem pozvan da investiramo, moj novac dolazi iz najstrože kontrolisanih evropskih banaka. Ali ja ne dolazim da kupim vašu zemlju - dolazim da radimo zajedno - kazao je Alabar.

Nimanbegu: Građani i političke partije Ulcinja jednoglasno poručuju da ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju

Političke partije u Opštini Ulcinj postigle su dogovor da sjutra u 11 sati, u trajanju od jednog sata, održe protesna okupljanja u Kručama, odnosno naselju koje se nalazi na magistralnom putu Ulcinj - Bar, i na graničnom prelazu Sukobin kako bi još jednom iskazali revolt protiv najavljenih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u ovu opštinu.
Kako je saopštio predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, prinuđeni su na ove korake jer Vlada i premijer Milojko Spajić ne odustaju od svojih nauma.
- Na ovaj način još jednom potvrđujemo naše jasno protivljenje takvim namjerama - rekao je na konferenciji za štampu Nimanbegu, kojoj su prisustvovali i predstavnici najvećeg broja stranaka u lokalnom parlamentu.
On je najavio i niz drugih institucionalnih i pravnih mjera koje će se narednih dana preduzeti istim povodom.
- Mi kao Opština smo od samog početka jasno stavili do znanja da smo za održive investicije. Zabrinuti činjenicom da naši zahtjevi nijesu naišli na razumijevanje od strane predsjednika Vlade i njegovih saradnika, primorani smo da svim demokratskim sredstvima stanemo u odbranu naše imovine i naših resursa. Ovom gradu je potreban razvoj, ali ne na štetu urbanog, ekološkog i socijalnog integriteta. Zato smatramo da će transparentnost i dijalog ostati naši vodeći principi - kazao je Nimanbegu.
Posebno je zahvalio civilnom sektoru i predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću zbog angažovanja po ovom pitanju, ali i istakao činjenicu da nijesu ispoštovane ni preporuke koje je dao Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta, što, prema njegovim riječima, zabrinjava.
- O svemu ovome smo informisali ambasade i diplomatska predstavništva u Crnoj Gori. Sa činjenicama i argumentima smo govorili u skupštinskim tijelima, ali smo i protestovali ispred Parlamenta. Ipak, očigledno je da je Vlada odlučna da realizuje najavljeni Sporazum, što potvrđuje i nedavna posjeta gospodina Alabara Podgorici. I njemu smo jasno predočili naš stav putem otvorenog pisma i očekujemo od njega da uvaži opravdane primjedbe građana Ulcinja - poručio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Sjutra protestno okupljanje u Kručama i na Sukobinu, prinuđeni smo na ove korake jer Vlada i Spajić ne odustaju od svojih nauma

Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek, kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu u otvorenom pismu upućenom biznismenu Mohamedu Alabaru.
- Od našeg susreta, koji se desio u kabinetu premijera Crne Gore prošlo je dosta vremena. Ostavili ste na mene utisak razumnog i odgovornog čovjeka sa jasnom vizijom i jasnom odlučnošću. Taj utisak dodatno je učvrstila Vaša izjava da nikada ne zaboravljate riječi Vaše majke: da treba poštovati domaćine u čije domove i zemlje želite ulagati. Posebno me dojmila Vaša iskrena emocija kada ste rekli da ste imali sreću da budete rođeni u veličanstvenom gradu, u pravo vrijeme - dodao je Nimanbegu. 
On je kazao da i Ulcinjani, osjećaju sličnu privilegiju - jer su rođeni u najstarijem gradu na Jadranu, u najživopisnijem dijelu Mediterana. 
- Naš grad je stoljećima bio raskrsnica civilizacija i imperija, a tragovi tih velikih epoha i danas žive među nama. Sve su te imperije nestale, a Ulcinj, čvrst u svojoj tradiciji i načinu života, i dalje stoji — i tako će, vjerujemo, ostati do Sudnjeg dana. Ulcinj je jedan od najtolerantnijih gradova na Mediteranu. Kroz našu istoriju ovdje su se plodonosno preplitale kulture, religije, jezici i narodi. Danas je to jedinstvena kulturna i turistička destinacija, svijetla alternativa zaboravu, komercijalizaciji i gubitku identiteta - ističe Nimanbegu u pismu. 
Dodao je da su ponosni na svoju istoriju, kulturu, običaje, ali možda najviše na prirodu, te da iskreno vjeruju da je Ulcinj najljepši grad na svijetu. 
- Bog nam je podario sve što je potrebno za dostojanstven i kvalitetan život, i na tome smo Mu zahvalni. Zato naši stari i kažu da je ovo „zemlja do duše". Naši preci su imali možda manje nego mi danas, ali zahvaljujući njihovoj mudrosti, mi gotovo svi živimo u svojim domovima. Vaše interesovanje za ulaganje, kao i stavovi naše Vlade, imali su pozitivan efekat - učinili su nas još svjesnijima vrijednosti i ljepote našeg prostora. Podsjetili su nas da se o ovako dragocjenom nasljeđu mora briňuti pažljivo i dugoročno. Naša zemlja nije roba. Ona nosi dušu našeg identiteta. I zato ne možemo pristati da se, na početku trećeg milenijuma, u ime brzog razvoja, dragocjeni dijelovi naše teritorije predaju na upravljanje na čitav jedan vijek. Zahvalni smo i Vama i našoj Vladi jer su, možda i neplanirano, ojačani duh jedinstva, solidarnosti i brige za javni interes u našoj zajednici. U tom duhu, Skupština opštine Ulcinj je dva puta u martu jednoglasno usvojila zaključke kojima izražava jasno i duboko neslaganje sa namjerom da se, bez konsultacija sa nama, sklope sporazumi o ustupanju naše imovine stranim investitorima za gotovo čitav jedan vijek - navodi se u otvorenom pismu upućenom Alabaru. 
Nimanbegu je podsjetio na prethodno oraganizovana masovna okupljanja građana i reagovanje na isto. 
- Organizovali smo masovna okupljanja građana, reagovao je civilni sektor u Ulcinju i cijeloj Crnoj Gori, kao i sam predsjednik države. Svi su jasno stavili do znanja da ovakav pristup razvoju nije prihvatljiv. U danima koji dolaze, donijećemo dodatne odluke koje će učvrstiti naš stav: da se gradnja na Velikoj plaži, u ovom trenutku i na ovakav način, ne može dozvoliti. Pokrenuli smo otvoreni javni dijalog o tome kako odgovorno razvijati to područje koje je već zaštićeno kao Spomenik prirode. Takođe, na našu inicijativu, delta Bojane - čiji je neraskidivi dio Velika plaža - kandidovaće se za UNESCO rezervat biosfere. Postoji i realna osnova da uđe u mrežu Natura 2000 kao zaštićeno područje na nivou Evrope. Zato Vas ovim putem informišemo, poštovani gospodine Alabbar, da će mogućnost za međunarodne konkurse i investicione projekte postojati tek kada završimo ovaj proces osmišljavanja održive i vizionarske strategije razvoja cijelog prostora. Sve drugo, izvan tog okvira i mimo volje građana Ulcinja, za nas je neprihvatljivo i naići će na odlučan institucionalni i društveni odgovor. U nadi da Vas ovo pismo zatiče u dobrom zdravlju i raspoloženju, primite izraze mog poštovanja i srdačne pozdrave iz Ulcinja - naveo je Nimanbegu.

Nimanbegu uputio otvoreno pismo Alabaru: Naša zemlja nije roba, ona nosi dušu našeg identiteta

Izjava predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua o tome kako bi premijer Milojko Spajić i ministarka Majda Adžović tamo mogli biti proglašeni personama non grata neviđeni je institucionalni i politički presedan - ocijenila je poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković.&nbsp;
U objavi na Fejsbuku je poručila da je nedopustivo da se bilo ko, a posebno predsjednik jedne opštine, "na ovako uvredljiv, neodgovoran i destruktivan način" obraća najvišim državnim funkcionerima, te saopštila da pozivaju nadležne državne organe da ispitaju sve aspekte ove izjave i razmotre odgovarajuće institucionalne korake.
- Ulcinj nije ničija prćija niti privatno vlasništvo pojedinca koji se ponaša kao da su državni interesi podređeni njegovim ličnim ili političkim frustracijama. Takva retorika ne samo da je štetna, već i opasna - i mora imati posledice. Još skandaloznija je činjenica da je Nimanbegu o sporu unutar crnogorskih institucija obavijestio zvaničnike strane države - Albanije. Obraćanje zbog domaćih političkih neslaganja predstavlja grubo zadiranje u suverenitet Crne Gore i otvara ozbiljna pitanja odgovornosti jednog lokalnog funkcionera - ocijenila je ona u objavi na Fesjbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F14Fen21Vst8%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nimanbeguu je poručila da je bolje da se pozabavi "katastrofalnim stanjem u njegovoj opštini - umjesto što podiže tenzije i traži strane mentore". Uz to je navela da, prema dostupnim podacima, preko 100 hotela i objekata u Ulcinju funkcioniše mimo zakona - bez građevinskih dozvola i ikakve kontrole.
- Zbog svega navedenog, pozivamo nadležne državne organe da ispitaju sve aspekte ove izjave i razmotre odgovarajuće institucionalne korake. Jer Crna Gora je pravna i suverena država - a lokalni lideri, koliko god mislili da su nedodirljivi, nisu iznad zakona - zaključila je Marković.

Marković: Nimanbegu diže tenzije, nadležni da razmotre institucionalne korake

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: genci-nimanbegu