Boravak u Njujorku je prilika da još jednom Crna Gora prenese snažnu posvećenost međunarodnoj saradnji, multilateralizmu i evropskom putu kao ključnim vanjsko političkim prioritetima, saopštio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ujedinjene nacije obilježavaju 80. godina od osnivanja, a u kontekstu izazovnih geopolitičkih prilika još jednom je potvrđena važnost multilateralizma i postojanja UN.&nbsp;
- Tokom intenzivne agende izdvojio bih potpisivanje Deklaracije o zaštiti humanitarnog osoblja čime smo pružili podršku principima međunarodnog prava, osnovnih ljudskih prava i ulozi humanitarnih radnika u zaštiti života civila. Tokom svog obraćanja na konferenciji o ženama povodom obilježavanja 30 godina od Pekinške deklaracije Crna Gora je iskazala spremnost da unaprijedi standarde u oblasti rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena kao aktivnog društvenog sudionika - naveo je Ibrahimović u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je učestvovao i na Konferenciji o Palestini i dvodržavnom rješenju gdje je, kako se dodaje, Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir, zasnovan na rješenju dvije države i međunarodnom pravu.&nbsp;
- Ono što želim da naglasim je da će Crna Gora ove godine domaćin jednog od događaja na marginama Generalne skupštine UN. U saradnji sa Francuskom i uticajnim svjetskim univerzitetima, Crna Gora po prvi put organizuje događaj na temu unaprjeđenja vazduha u zatvorenim prostorima. Cilj je da se demonstrira posvećenost države u unaprjeđenju standarda i razmjeni iskustva u oblasti zaštite životne sredine. Sa zadovoljstvom ću se osvrnuti i na susret sa dijasporom, jer oni predstavljaju neodvojiv dio identiteta i razvoja Crne Gore - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Njihov potencijal je, kako kaže Ibrahimović, most ka svijetu, a njihova solidarnost i humanitarne inicijative pokazuju snagu naše zajednice i van granica domovine.
- Ovom prilikom sam prenio spremnost Vlade i svoju ličnu spremnost da dam doprinos ka dodatnom učvršćivanju njihovih veza sa Crnom Gorom kako bi se na pravi način valorizovao potencijal dijaspore u SAD, ali i šire - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir između Palestine i Izraela

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan obratio se prisutnima na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na samom početku je izrazio nezadovoljstvo što je predsjedniku Palestine Mahmoudu Abasu zabranjen dolazak u Njujork. - Stojimo za ovom govornicom uz 86 miliona ljudi i palestinsku braću i sestre čiji se glasovi pokušavaju utišati. Pozivam sve zemlje koje nijesu učinile do sada to, da priznaju Državu Palestinu. Svrha UN-a je da podržava međunarodni mir i sigurnost. Dok govorimo ovdje, Izrael masakrira civile u Gazi. Broj civila u Gazi prešao je 65.000. Nažalost, broj ljudi koji su i dalje zarobljeni još se ne zna - rekao je Erdogan. Nakon toga, pokazao je fotografiju iz Gaze. - Svako od ovih ljudi je čovjek, ljudsko biće, nevini ljudi. Ljudi se ne ubijaju samo oružjem, već i glađu. U 21. stoljeću, u civilizovanom svijetu, ljudi umiru od gladi. Pokazaću vam fotografiju iz Gaze. Ovo su žene koje drže lonce. Odgovorite mi na pitanje - možemo li imati razlog za ovakvu brutalnost u 2025. godini? Ova sramotna fotografija iz Gaze se ponavlja svaki dan. Podržavam generalnog sekretara UN-a jer stalno skreće pažnju na genocid u Palestini i čestitam mu i ovaj put na tome. UN nije mogao zaštititi ni svoje osoblje u Gazi. Ljudi su ubijeni - naveo je. Poručio je kako se na izraelske prijetnje konačno treba reagovati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac" data-rendition-name="original" width="5531" height="3688" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan "> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Richard Drew)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  - Moramo shvatiti sljedeće. Jerusalim je zajedničko mjesto za tri monoteističke religije. Ne možemo više nastaviti s ovim ludilom. Moramo imati primirje u Gazi što je prije moguće. Napadi moraju prestati. Uz Božju pomoć, to će se i desiti. Svako ko šuti, odobrava ovo barbarstvo. Pozivam sve šefove vlada i država. Danas je taj dan, da stanemo uz Palestince i čovječanstvo. Dok vaši stanovnici reaguju na barbarstva u Gazi, pokažite hrabrost da poduzmete akciju na ovom mjestu. Ovo je politika genocida, masovnog ubistva, koja se provodi pod krinkom incidenta od 7. oktobra. Dok se Gaza uništava pod krinkom Hamasa, Zapadna obala, gdje Hamas nije na vlasti, postepeno se okupira, a nevini civili se masakriraju - poručio je Erdogan.&nbsp; Izrael se, kako objašnjava, ne ograničava samo na Gazu i Zapadnu obalu.&nbsp; - Uz svo dužno poštovanje, ovo je najniža tačka čovječanstva. Ljudska historija nije vidjela takav zločin u posljednjem stoljeću - zaključio je Erdogan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28" data-rendition-name="original" width="5616" height="3744" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan"> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Yuki Iwamura)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

1250x600

1084x550

Erdogan na zasijedanju UN-a pokazao fotografije iz Gaze: Ovo je najniža tačka čovječanstva

Predsjednik Indonezije Prabovo Subianto održao je govor na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a njegove riječi brojni prisutni pozdravili su velikim aplauzom. Na početku obraćanja rekao je da su svi okupljeni ovdje prvenstveno kao ljudi, bez razlika.
- Različite smo vjere, rase i nacije, ali smo ovdje zajedno kao jedna ljudska porodica. Ovdje smo kao ljudska bića. Svi smo stvoreni jednaki s pravom da živimo slobodno i sretno. Ostajemo posvećeni internacionalizmu, multilateralizmu i onome što jača UN. Danas ne smijemo šutjeti dok se Palestincima negira legitimnost - rekao je predsjednik Indonezije.
Poručio je da Indonezija ostaje posvećena mirovnim misijama.
- Moramo odbaciti doktrinu da jaki mogu raditi šta hoće. Moramo stati uz sve, i jake i slabe. Pravo mora biti pravo. Indonezija je danas jedna od najvećih učesnica u UN mirovnim misijama. Nastavit ćemo služiti tamo gdje mir zahtijeva čuvare - dodao je.
Na kraju je rekao da su spremni poslati „braću i sestre“ u mirovne misije gdje god bude potrebno.
- Sa čizmama na zemlji. Ako i kada UN-ovo Vijeće sigurnosti odluči, kao i Generalna skupština, Indonezija je spremna da pošalje 20.000 vojnika ili više, da pomognu u osiguravanju mira u Gazi ili bilo gdje drugo - zaključio je predsjednik Indonezije.

Prabovo Subianto: Spremni smo poslati 20.000 vojnika u Gazu da čuvaju mir

Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je Rusiju da je spreman da uvede snažne ekonomske mjere zbog rata u Ukrajini i odbacio globalni pokret za priznanje palestinske države, u oštrom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
U svom prvom obraćanju UN-u otkako je u januaru ponovo preuzeo vlast, Tramp je govorio pred desetine svjetskih lidera, od kojih su mnogi bili zabrinuti što Sjedinjene Države okreću leđa tradicionalnim saveznicima u korist izolacionističke politike „Prvo Amerika“.
Trampovo upozorenje Rusiji imalo je i svoj zaokret. Rekao je da želi da saveznici SAD uvedu iste mjere Rusiji koje on predlaže kako bi prisilio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se povuče iz najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Predsjednik SAD je više puta upozoravao na mogućnost sankcija Rusiji, ali još nije preduzeo korake. U posljednje vrijeme je tražio od Evrope da obustavi sve kupovine ruske nafte prije nego što on preduzme akciju.
- U slučaju da Rusija nije spremna da postigne dogovor za okončanje rata, Sjedinjene Države su potpuno spremne da uvedu vrlo snažan paket moćnih tarifa, koji bi, vjerujem, veoma brzo zaustavio krvoproliće - rekao je.
Ali, da bi mjere bile efikasne, rekao je, „evropske zemlje, svi vi ovdje okupljeni, morali biste nam se pridružiti u usvajanju potpuno istih mjera“. 
Planirao je sastanak kasnije tokom dana sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Desetine svjetskih lidera okupilo se u UN-u u ponedjeljak kako bi podržalo palestinsku državu, što predstavlja značajan diplomatski pomak koji nailazi na žestok otpor Izraela i njegovog bliskog saveznika SAD.
Tramp je odbacio državnost Palestinaca, zauzimajući stav izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.
- Nagrade bi bile prevelike za teroriste Hamasa, zbog njihovih zločina - rekao je, ponavljajući poziv za povratak talaca koje je grupa palestinskih militantnih uzela.
Tramp je rekao da SAD želi dogovor o prekidu vatre za oslobađanje talaca, koji bi omogućio povratak svih preostalih talaca, živih i mrtvih.
- Moramo odmah zaustaviti rat u Gazi. Moramo odmah pregovarati o miru - rekao je.
Osudio je poteze zapadnih sila da priznaju palestinsku državu, navodeći da bi takvi koraci nagradili „strašne zločine“ palestinske militantne grupe Hamas, rekavši da bi svjetske sile trebalo da se fokusiraju na obezbjeđivanje oslobađanja talaca u Gazi, skoro dvije godine nakon što ih je Hamas zarobio u smrtonosnom napadu na Izrael koji je pokrenuo rat u Gazi.
Francuska, Britanija, Kanada, Australija i Portugal su priznale palestinsku državu u posljednja dva dana. Njihovi potezi proizašli su iz frustracije zbog Izraela zbog njegove ofanzive u Gazi i imali su za cilj promociju rješenja sa dvije države, ali su razljutili Izrael i njegovog bliskog saveznika Sjedinjene Američke Države.

Tramp se obrušio na Rusiju, podržao Izrael u oštrom govoru u UN-u, osudio priznavanje Palestine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u utorak je žestoko kritikovao Ujedinjene nacije pred najvišim zvaničnicima UN-a i više od 150 svjetskih lidera.
Rekao je da mu se nisu obratili povodom različitih ratova za koje, kako tvrdi, je doveo do kraja.
- Uvijek sam govorio da UN imaju ogroman, ogroman potencijal. Ali ni približno ga ne koriste. Uglavnom, bar za sada, sve što izgleda da rade jeste da napišu pismo veoma oštrog tona, a onda ga nikada ne sprovedu. To su prazne riječi, a prazne riječi ne rješavaju rat - istakao je Tramp.&nbsp;
Predsjednik SAD je iskoristio svoj govor i da se pohvali naporima da smiri sukobe širom svijeta, ali je rekao da UN nisu pomogle.
Nabrajao je svoje napore da ublaži sukobe u više zemalja — ponekad preuveličavajući svoju ulogu i broj područja u kojima je intervenisao — i dodao: „Šteta što sam morao da radim te stvari umjesto da to rade Ujedinjene nacije.“
- Nažalost, u svim slučajevima, Ujedinjene nacije nisu ni pokušale da pomognu - rrekao je Tramp.
Podsjećajući se sarkastično, dodao je da su „dvije stvari koje je dobio od Ujedinjenih nacija loš pokretni stepenik i loš teleprompter“.
Tramp je rekao da bi mogao da održi govor bez bilješki i bez telepromptera, ali je očigledno čitao sa pripremljenog teksta.

Tramp: Pisma UN-a „prazne riječi koje ne rješavaju rat“

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, rekao je u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku u utorak da „ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda“.
U svom govoru, Gutereš nije imenovao Izrael, ali je uputio svoje najjače riječi protiv njegovih akcija u Gazi, rekavši da su razmjere smrti i razaranja najgore u njegovih gotovo devet godina na funkciji generalnog sekretara.
„Razmjere smrti i razaranja prevazilaze svaki drugi sukob u mojim godinama na funkciji generalnog sekretara. Ne smijemo posustati u jedinom održivom odgovoru na trajni mir na Bliskom istoku: rješenju o dvije države, kako je to juče tako elokventno potvrđeno. Moramo hitno preokrenuti opasne trendove na terenu – neumoljivo širenje naselja i nasilje moraju stati, kao i prijetnja aneksijom - dodao je Gutereš.
Iako je Gutereš više puta rekao da samo sud može utvrditi da li je Izrael počinio genocid u Gazi, poimence je pomenuo slučaj koji je Južnoafrička Republika pokrenula pred najvišim sudom UN-a na osnovu Konvencije o genocidu – i naglasio njegove pravno obavezujuće privremene mjere, prije svega zaštitu palestinskih civila.
Od kada je Međunarodni sud pravde donio tu odluku u januaru 2024, rekao je Gutereš, ubistva su se pojačala, a u dijelovima Gaze proglašena je glad. On je istakao da se mjere suda „moraju sprovesti – potpuno i odmah“.
Gaza je u centru pažnje na aktuelnom zasijedanju Generalne skupštine.
Konferencija održana u ponedjeljak, kojom su predsjedavale Francuska i Saudijska Arabija, bila je usmjerena na prikupljanje podrške za dugogodišnju ideju rješenja o dvije države za izraelsko-palestinski sukob.
Višesatni sastanak završen je objavama više zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Luksemburg, Maltu i Monako, da priznaju ili potvrđuju priznanje palestinske države, dan nakon što su to učinile Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija i Portugal.
Rat u Gazi počeo je kada su militanti predvođeni Hamasom ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251 osobu.
Izraelska vojna operacija koja je uslijedila pretvorila je veći dio Gaze u ruševine i dovela do gladi u nekim dijelovima. Ministarstvo zdravlja u Gazi navodi da je ubijeno više od 65.000 Palestinaca. Ministarstvo – koje je dio vlade kojom upravlja Hamas i koje vode medicinski profesionalci – ne navodi koliko su među ubijenima civili, a koliko borci, ali ističe da žene i djeca čine oko polovine stradalih.

Gutereš: Ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje Palestinaca

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je danas otvaranju Generalne debate u Njujorku, gdje su se svjetskim liderima obratili, između ostalih, predsjednik SAD Donald Tramp, kao i brojni šefovi država i vlada, gdje je u svojim porukama istakao da „mir nije moguć izolacijom, već slušanjem, razumijevanjem i kompromisom“, te da je „glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“.
Kako je navedeno u saopštenju, tokom boravka u Ujedinjenim nacijama, Milatović je naglasio da je Crna Gora dosljedna u zalaganju za međunarodno pravo, dijalog i zajedničko djelovanje kao temelje stabilnog međunarodnog poretka.
- Podsjetimo, juče je predsjednik prisustvovao obilježavanju 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija, kao i međunarodnoj konferenciji posvećenoj rješenju izraelsko-palestinskog sukoba kroz model dvije države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Večeras će, kako se navodi, predsjednik Milatović sa suprugom Milenom prisustvovati prijemu koji za šefove delegacija organizuje predsjednik Tramp i prva dama Melanija.
- Učešćem na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost multilateralizmu i aktivnu ulogu u jačanju međunarodnog mira i stabilnosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: "Glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja će se održati u periodu od 19. do 25. septembra, u Njujorku.
Sjednica Generalne skupštine UN, čija je ovogodišnja tema „Bolji zajedno: 80 godina i više za mir, razvoj i ljudska prava“, organizuje se, kako su kazali u Ibrahimovićevom resoru, u ključnom momentu za obnovu globalne posvećenosti multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkim aktivnostima od značaja za očuvanje mira i bezbjednosti, unaprjeđenje, zaštitu i uživanje ljudskih prava i sloboda, i održivi razvoj.
- Na marginama Generalne debate 80. zasijedanja Generalne skupštine, ministar Ibrahimović otvoriće Događaj o kvalitetu vazduha u zatvorenim prostorima, koji Vlada Crne Gore organizuje uz podršku Republike Francuske, te Australijske akademije nauka, Instituta Burnet i Univerziteta Braun, 23. septembra 2025 - naveli su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Ibrahimović će, kako su kazali, učestvovati i na brojnim događajima u regionalnim i širim međunarodnim formatima i imati niz susreta sa zvaničnicima UN i država članica.
- Pored događaja na visokom nivou posvećenih Ukrajini i Palestini, ppv i mvp će učestvovati na obilježavanju 30. godišnjice četvrte Svjetske konferencije o ženama, debati Savjeta bezbjednosti na visokom nivou o vještačkoj inteligenciji koju organizuje Vlada Republike Koreje, Transatlantskoj večeri na poziv državnog sekretara SAD Marka Rubija, te ministarskim sastancima Grupe prijatelja Zapadnog Balkana, Američko-jadranske povelje (A5), Jadransko-jonske inicijative i drugim važnim multilateralni skupovima - naveli su u MVP-u.
Tokom boravka u Njujorku, Ibrahimović će potpisati niz bilateralnih sporazuma sa članicama UN i imati susrete sa dijasporom.

Ibrahimović na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine UN

Poslanica ovo može izjaviti jedino u lično, ili možda i u ime članova BS, iako sam siguran da i među njima ima mnogo onih koje ovakav narativ duboko vrijeđa. Ali nikako u ime svih Bošnjaka - poručio je odbornik Evropskog saveza u Skupštini Opštine Bijelo Polje Adnan Striković nakon što je poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić Harbić u Sarajevu izjavila da su Bošnjaci u Crnoj Gori prepušteni sebi i bez komunikacije sa matičnom državom.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstrujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Striković je u saopštenju ocijenio da je ova stranka „ukrala“ ime naroda i dala ga političkoj partiji.
- "Ukrali" ste ime naroda i dali ga političkoj partiji, ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na "Oj svijetla majska zoro" - naveo je on.
Neka, kaže Striković, ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo.
- Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - zaključio je Striković.

Striković: Strujić-Harbić može da priča jedino u lično i ime članova BS, iako i među njima ima onih koje ovakav narativ vrijeđa

Vojska Crne Gore je prinuđena da otkaže učešće na međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi „INOCHIOS 26“ u Grčkoj, zbog nedonošenja odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost o učešću u međunarodnim vježbama i obukama tokom 2026. godine - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Oni su decidni da neodlazak vazduhoplovaca VCG sa helihopterom Bell 412 na tu vježbu znači propuštenu priliku za unaprjeđenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke. Ističu i da otkazivanje učešća na međunarodnim vježbama, posebno onim koje organizuju članice NATO-a, direktno utiče na sposobnosti Vojske Crne Gore, borbenu spremnost i nivo obučenosti, te ozbiljno utiče na kredibilitet i ugled Crne Gore unutar NATO saveza i partnerskih inicijativa.
- Dodatno, neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost i sporost u rješavanju kadrovskih pitanja blokira postavljanja, razrješenja i unapređenja oficira i oficirki Vojske Crne Gore, što negativno utiče na moral, profesionalni razvoj i ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava pripadnika Vojske, a može proizvesti i finansijske i pravne posljedice po državu - navode iz Ministarstva odbrane.
Neophodno je, kažu oni, da predsjedavajući Savjetu u što skorijem periodu sazove sjednicu, kako bi se omogućilo donošenje odluka koje su ključne za borbenu spremnost, profesionalni razvoj pripadnika Vojske i međunarodni ugled Crne Gore.

Crnogorska vojska otkazuje učešće na vježbama u Grčkoj: Savjet za odbranu i bezbjednost nije donio odluku o međunarodnim obukama

O.R. (18) iz Bijelog Polja je uhapšen, dok je protiv petnaestogodišnjaka podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu šesnaestogodišnjaku.
Njima se na teret stavlja zelenaštvo.
- Sumnja se da su prijavljeni, u periodu od januara 2026. godine, u kontinuitetu i kao saizvršioci, oštećenom maloljetniku davali novac na zajam, pri čemu su za sebe ugovarali i pribavljali nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući njegovu lakomislenost i nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje - naveli su u policiji.
Protiv O.R. i maloljetnika podnijeta je krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

Bijelo Polje: Osamnaestogodišnjak uhapšen, a petnaestogodišnjaku krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu

Iran je nagovijestio da je spreman na ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćeni uranijum, dok Teheran nastoji da izbjegne eskalaciju i potencijalni američki napad, prenosi Rojters.
Obje strane i dalje su duboko podijeljene, čak i po pitanju opsega i mehanizma ukidanja američkih sankcija, nakon dvije runde pregovora, rekao je visoki iranski zvaničnik za Rojters.
Ovo je, navodi agencija, prvi put da Iran nudi nove ustupke otkako su pregovori okončani prošle sedmice, kada je djelovalo da se pozicije dodatno udaljavaju i da je vojni sukob sve izvjesniji.
Analitičari ocjenjuju da ovaj potez pokazuje da Teheran pokušava da održi diplomatiju i spriječi dalje zaoštravanje odnosa sa Vašingtonom.
Zvaničnik je rekao da će Teheran ozbiljno razmotriti kombinaciju slanja polovine najobogaćenijeg uranijuma u inostranstvo, dok bi preostali dio bio razrijeđen, kao i učešće u osnivanju regionalnog konzorcijuma za obogaćivanje – ideje koja se povremeno pojavljivala u iranskoj diplomatiji.
Iran bi to učinio u zamjenu za američko priznanje prava na „miroljubivo nuklearno obogaćivanje“ prema sporazumu koji bi uključivao i ukidanje ekonomskih sankcija, rekao je zvaničnik.
Dodatno, Iran je ponudio američkim kompanijama mogućnost da učestvuju kao izvođači radova u velikim iranskim naftnim i gasnim projektima, navodeći da bi u okviru ekonomskog paketa SAD imale priliku za ulaganja i konkretne ekonomske interese u toj oblasti.
Vašington na obogaćivanje uranijuma unutar Irana gleda kao na potencijalni put ka razvoju nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, opovrgava da teži razvoju nuklearnog naoružanja i insistira na tome da mu pravo na obogaćeni uranijum bude priznato, podsjeća Rojters.
Iran i SAD nastavili su pregovore ranije ovog mjeseca, dok SAD istovremeno pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku. Teheran je poručio da će odgovoriti na eventualni napad na svoje baze u regionu.
- Posljednja runda pregovora pokazala je da se američki stavovi u vezi s opsegom i mehanizmom ukidanja sankcija razlikuju od iranskih zahtjeva. Obje strane moraju postići razuman vremenski okvir za ukidanje sankcija - rekao je zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči saopštio je da očekuje sastanak sa specijalnim izaslanikom predsjednika Donalda Trampa Stivom Vitkofom u Ženevi, dodajući da i dalje postoje „dobre mogućnosti“ za diplomatsko rješenje.
Arakči je ranije kazao da očekuje da će pripremiti nacrt kontrapredloga, dok je Tramp naveo da razmatra i ograničene vojne opcije.
U međuvremenu, Vitkof je izjavio da je predsjednik SAD bio znatiželjan zašto Iran još nije „kapitulirao“ i pristao da ograniči svoj nuklearni program.
Među američkim zahtjevima su uvođenje ograničenja na iranske balističke projektile dugog dometa, kao i okončanje podrške regionalnim proksijima. Iran je odbacio raspravu o svojim projektilima, dok su izvori za Rojters prenijeli da „pitanje regionalnih proksija nije crvena linija za Teheran“.
Iranske vlasti poručile su da bi diplomatsko rješenje donijelo ekonomske koristi i za Teheran i za Vašington, ali su naglasile da Iran neće prepustiti kontrolu nad svojim naftnim i mineralnim resursima.
- SAD mogu biti ekonomski partner Iranu, ništa više. Američke kompanije mogu učestvovati kao izvođači radova na iranskim naftnim i gasnim poljima - istakao je zvaničnik.

Tag: generalna-debata