Poštovani direktori svih javnih ustanova, preduzeća etc. evo vam recepta kako da do penzije ostanete na čelu kuće. Trajanje mandata nije uopšte važno. Bitno je da imate Upravni odbor, Izvršni odbor ili Savjet na svojoj strani.
Dakle:&nbsp;
Korak 1. Na vrijeme obezbjedite većinu u rukovodećem tijelu. I naravno, političku podršku. Ali, kod političke podrške ne vezujte se za jednu partiju, nego iskoristite metodu „puščanog zrna“. Pokrijte sve - i poziciju i opoziciju, ali pazite da jedni za druge ne znaju. 
Naravno, obezbjeđivanjem ovog preduslova potpuno je nevažno da li ispunjavte uslove za datu rukovodeću poziciju.
Korak 2. Prihvatite se mandata. Sve koji nešto znaju o poslu odmah „počistite“ i opkolite se sa neznavenima i podobnima, klimoglavcima i tzv. „evet“ efendijama. Znate, to su bile efendije na sultanovom dvoru kojima je jedini zadatak bio kada Sultan nešto kaže da oni potvrde to što je rekao.
Korak 3. Kada krenu tužbe zbog vašeg neregularnog izbora, vi se hvalite izmišljenim rezultatima. Za to vrijeme krečite zgradu, mijenjajte vrata, kupujte nova vozila, pratite ekološku revoluciju sa obnovljivim izvorima energije.
Korak 4. Kada krenu opravdane tužbe, pokrenite veze iz mladosti. Posebno ako ste radili u NVO sektoru, pa ste besplatnim i besposlenim putovanjima na neke tzv. obrazovne kurseve u inostranstvu, koje je plaćala Evropa, zadužili političare, pravnike, možda buduće sudije i sl.
Korak 5. Za sve vrijeme neregularnog mandata obećavajte stanove onima u firmi koji vam trebaju, a ovim najbližima dajte enormne plate. Otprilike tri puta veće od prosječne plate u preduzeću. Spletkarite i zavađajte zaposlene. Odradite jedno tri ljubavne afere i sl. Malo da se skrene priča sa problema.&nbsp;
<h2>NAJVAŽNIJI KORACI</h2>
Korak 6. Kada vidite da ćete izgubiti sudski spor, ili ste ga već izgubili, recimo na Osnovnom sudu, rastegnite ga što više možete, a rukovodeće tijelo, pretpostavimo Savjet, neka donese odluku u „neznavenju“ i opet vas imenuje za direktora.
Korak 7. U međuvremenu, Viši sud je donio pravosnažnu presudu da ste neregularno izabrani. Čekate. U pravom momentu, u roku od pola sata, podnesete ostavku i rukovodeće tijelo odbije tu ostavku, te vas imenuje za vršioca dužnosti.
Korak 8. Veoma važan. Pošaljete dopis Vladi da upodobi Zakon sa vašim uslovima. Vlada to usvoji, jer ste vi njen ponos i ogledalo reformi.
Korak 9. Vi ste sada čisti. Više ništa ne važi. Ni to što je svaki dokument koji ste potpisali nevažeći, ni to što je svaki prethodni Ugovor i Konkurs koji je potpisan sa Vaše strane takođe nevažeći. Vi idete dalje u novi mandat. Ni to što ste dobili grdne pare za neregularni mandat.
Korak 10. Raspišete novi konkurs. I dalje ne ispunjavate uslove, ali pozovete advokatsku kuću na koju ste već potrošili u prethodnom periodu desetine hiljada eura da da svoje mišljenje - onako kako vama treba. Oni obavezno na kraju mišljenja kažu da njihovo mišljenje nije sto posto sigurno i da mogu biti drugačija mišljenja njihovih kolega. Ali, oni su se oprali, a vama odgovara njihovo mišljenje. Ako u rukovodećem tijelu postoji neko ko misli svojom glavom, a ne vašom, proglasite ga neprijateljem.
Korak 11. Pripremite situaciju da se vi pojavite kao jedini kandidat, a ovi ostali koji su se javili su nebitni i nezadovoljni i bojkotuju neregularni izbor. Super!
Korak 12. Na intervjuu pred rukovodećim organom, koji je vaš, pričajte bajke koje ni vi ne razumijete, a pogotovo oni koji nemaju veze sa poslom. Oni vas biraju i izabiraju.
Korok 13. Odlučujući. Neizabrani traže intervenciju inspekcija. Ovaj organ, koji se već ranije proglasio nenadležnim, sada je nadležan i dostavlja izvještaj na desetak stranica u kome preskače najvažnije detalje i prepričava Zakon - kako vama odgovara. A vi, na svom portalu, njihov zaključak držite minimum 16 sati.
Korak 14. Sljedećeg dana zatražite mišljenje podobnih pravnika, posebno je dobro da nemaju pojma o slučaju - recimo da vi imate par pravosnažnih presuda o nelegalnom izboru i šta ste sve uradili da obnovite mandat.
Korak 15. Sve ovo ponavljate od mandata do mandata.
I TAKO DO PENZIJE !!!
Sabrija Vulić, kandidat za direktora 😊

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Recept za dugovječnost generalnog direktora

Sramna je vijest koliku će platu primati generalni direktor RTCG - poručili su u Sindikatu Radio Televizije Crne Gore nakon što je Savjet RTCG na elektronskoj sjednici većinom glasova usvojio prijedlog ugovora o radu Borisa Raonića kojim je predviđena otpremnina do 30.000 eura i plata do 3.500 eura.
U Sindikatu RTCG ocjenjuju da je Savjet odobravanjem visine ove plate pokazao nepoštovanje prije svega radnika u toj kući, ali i svih građana Crne Gore.
- Koji jedva preživljavaju, i čijim takođe novcem bahato omogućavaju svom, ali ne našem, direktoru, vjerovatno i sebi, provjerićemo, enormno bogaćenje - dodali su u Sindikatu RTCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcamovic-velickovic-raonicu-ugovorom-predvidena-otpremnina-do-30-000-eura-plata-do-3-500-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni poručuju da Raoniću nijesu dodijelili propisani iznos po pravilniku nego mnogo više.&nbsp;
- Zašto? U uslovima kada i predsjednik države ukazuje na namješten konkurs za takvog direktora - dodali su u Sindikatu RTCG.
Prosječna zarada u RTCG je, kažu, daleko ispod one u državi.
- A od narednog mjeseca će se uvećati razlika, pa teško možemo govoriti o zadovoljnim radnicima. Prije smo kolektiv na ivici egzistencije. Savjetu je očigledno bitno da isključivo generalni direktor bude zadovoljan a za radnike, i građane čiji su navodno predstavnici briga ih nije - ocijenili su oni.
Naveli su da Javni medijski servis ima posebnu ulogu u informisanju.
- Za razliku od komercijalnih medija koji su orjentisani ka zaradi, dužnost RTCG je da građanima obezbijedi kvalitetne medijske usluge, raznovrsne informativne, kulturne, obrazovne i zabavne. Tih programa i sadržaja naravno nema bez novinara, urednika, reditelja, snimatelja, montažera i brojnih drugih kreativaca. Oni se pregalaštvom vremenom izdvoje, ostaju upamćeni po nesebičnom i talentovanom angažovanju i mnogima je ugled jedina satisfakcija jer većina zaradama teško izdržava sebe i svoje porodice. I osnova su za neku jadnu penziju - istakli su u reagovanju.
Zarade u Javnom servisu su, kažu, taman tolike da mogu obezbijediti podmirivanje osnovnih životnih troškova - za puko prehranjivanje, a za nešto veće, liječenje, bezbrižno ljetovanje, automobil ili stan ne ostaje ništa.
- Što ne važi za generalnog direktora RTCG kojeg je Savjet naše kuće na jučerašnjoj sjednici častio ni manje ni više nego mjesečnom platom od 3500 eura. Primjera radi plata urednika emisije sa 15 godina radnog staža je u RTCG - 815 eura, komentatora sa preko 30 godina 940 eura, naravno bez varijabile, koju dobijaju samo odabrani i poslušni. Varijabile su tajna ovog menadžmenta, podatke kriju. Popularnost, znanje, učinak i doprinos programu nijesu kategorije koje vrednuju smatra većina uglednih profesionalaca u kući - podvukli su u Sindikatu RTCG.
Reprezentativni sindikat RTCG je, kažu, odlučio da krene u otvorenu borbu za standard svojih članova.
- Pozivamo sve dobronamjerne faktore i kolege u društvu da nam pomognu iako nažalost na prepreke na tom putu nailazimo i tamo đe ih ne bi smjelo biti. Ali o tome narednom prilikom - zaključili su u saopštenju.

Reprezentativni Sindikat RTCG: Sramno koliko će platu imati Raonić, krenućemo u otvorenu borbu za standard naših članova

Za najbolje košarkaše Crne Gore proglašeni Đorđije Jovanović i Zorana Radonjić, Nikola Vučević i Marija Leković najbolji u inostranstvu, dok je Andrej Žakelj dobio priznanje "Goran Poli Bojanić"
Proglašenjem najboljih na "Imanju Knjaz" u Podgorici krunisana je još jedna košarkaška godina koju su obilježili nastupi naših košarkaša i košarkašica na Evropskom prvenstvu.
Nagradu za najboljeg košarkaša u Crnoj Gori dobio je Đorđije Jovanović, član Budućnost Volija, dok je u ženskoj konkurenciji ta nagrada otišla u ruke Zorane Radonjić, košarkašice Budućnost Bemaksa. Priznanje za najboljeg košarkaša u inostranstvu dobio je igrač Čikago Bulsa Nikola Vučević, koji se ljetos nakon nastupa na šampionatu Evrope oprostio od reprezentacije. Kod košarkašica, najbolja u ovoj kategoriji je Marija Leković koja igra za Valensiju.
Nagrade za najbolje u konkurenciji mladih dobili su Lazar Rakočević, junior SC Derbija i Jovana Savković iz Budućnost Bemaksa, koja je bila najbolja i prošle godine. Nagradu "Goran Poli Bojanić" za trenera godine zaslužio je šef stručnog štaba Budućnosti, Andrej Žakelj. Slovenački stručnjak je sa ekipom stigao do prvog mjesta u regularnom dijelu ABA lige i do finala plej-ofa. Žakelj je i privremeni selektor seniorske reprrezentacije Crne Gore. KSCG je uručio i plaketu za humanost mladom košarkašu SC Derbija Ognjenu Brajoviću.
Na početku ceremonije, predsjednik Košarkaškog saveza, Dragan Bokan istakao je da je ovo bila godina promjena.
- Godina koja je za nama bila je godina promjena, ali i godina novih početaka. Nova uprava preuzela je odgovornost vođenja Saveza sa jasnom sviješću o težini zadatka, ali i sa snažnom vjerom u potencijal koji crnogorska košarka ima. Od prvog dana vodila nas je ideja da radimo otvoreno, posvećeno i u interesu košarke – od najmlađih selekcija do seniorskih reprezentacija. Od prvog dana trudili smo se da postavimo temelje sistema koji će biti stabilan, pravedan i okrenut budućnosti. Pred nama je mnogo posla. Zato želim jasno da poručim: od prvog radnog dana u novoj godini nastavljamo započeto. Vrata Saveza su otvorena svima koji žele da rade, da doprinose i da zajedno sa nama grade sistem koji će donositi rezultate. Svima je data šansa, &nbsp;Savez pripada igračima, trenerima, klubovima i sportskim radnicima. Samo zajedničkim pristupom, uz međusobno povjerenje i jasnu viziju, možemo ostvariti ciljeve koji nisu mali, ali su dostižni i &nbsp;ostvariti ambicije koje crnogorska košarka &nbsp;zaslužuje - rekao je Dragan Bokan.

Radonjić najbolja košarkašica Crne Gore

Vlada Crne Gore dala je saglasnost da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, najkasnije do preksjutra, raspiše novi javni poziv za zapošljavanje 514 viskoškolaca u zvanju policijskog službenika, saopštio je potpredsjednika Vlade Aleksa Bečić.
On je kazao da će oko 370 izabranih kandidata sa prethodnog javnog poziva sjutra preuzeti odluke o izboru kandidata i uskoro početi sa radom, što zajedno sa svršenim akademcima sa Policijske akademije čini kadrovsko snaženje Uprave policije od oko 500 mladih ljudi.
- Očekujemo efikasno sprovođenje novog javnog poziva, kao i dalja zakonska unapređenja koja će omogućiti, početkom naredne godine, raspisivanje novih javnih poziva i širenje kadrovske baze - naveo je Bečić u saopštenju.
Kako je rekao, nastavljaju se kadrovske reforme otvaranjem vrata za veliki broj mladih ljudi, čuvanjem i motivisanjem istinskih profesionalaca u sistemu, kao i, saglasno zakonskim mehanizmima, čišćenjem sistema od svih nedozvoljenih uticaja.
- Kadrovska obnova, istorijske investicije u opremu, proces modernizacije i digitalizacije rada, uz normativna unapredjenja čine temelje daljeg ozdravljenja i stvaranja čistog, čvrstog i otpornog sektora bezbjednosti - kazao je Bečić.

Vlada odobrila raspisivanje novog javnog poziva za 514 policijskih službenika

Većina studenata koja studira van granica Crne Gore nastavi i svoj radni angažman i život u inostranstvu. Cilj je napraviti početni korak i ostati u kontaktu sa njima kako bi bili uključeni u višegodišnje, održive projekte, ne samo finansijske, već i kadrovske. Crna Gora šalje u kontinuitetu poruke da su iseljenici njeni najbolji predstavnici i diplomate, ali i ljudi koji održavaju finansijski sistem Crne Gore – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar za dijasporu Mirsad Azemović.
Registar dijaspore je, kaže Azemović, nasušna potreba Ministarstva dijaspore da bi se preko tačnih podataka o crnogorskoj dijaspori širom svijeta moglo strateški djelovati prema iseljenicima.
– Zaključili smo da je postojeći registar bio jako glomazan, komplikovan za popunu i da definitivno nije dao rezultate, pa smo pristupili izradi novog registra. U saradnji sa Ministarstvom javne uprave izradili smo registar kojim smo uklonili manjkavosti prethodnog, pojednostavili dosta pitanja, sveli to otprilike na dvije minute jedne ankete. Mogu vam reći da je naša dijaspora sa velikim zadovoljstvom prihvatila taj registar, iako je bilo otpora zbog loše interpretiranih namjera. Namjera je da registrujemo našu dijasporu i da znamo koji su njihovi afiniteti, obrazovni profili i, na kraju, da li oni žele da ulažu u Crnu Goru ili ne. Preko tog registra dobićemo kompletnu sliku naše dijaspore i znaćemo koje politike država treba da sprovodi – rekao je Azemović.
Podsjeća da su državi potrebni tačni statistički podaci o broju crnogorskih iseljenika, jer ta dijaspora, ističe on, doprinosi razvoju države kako u ekonomskom, tako i u kadrovskom smislu.
– Pokušavamo ljude dobrim politikama vratiti u državu, iskoristiti njihove kapacitete i u finansijskom dijelu, ali i iskustvo, stečena znanja i diplome. Važna je i činjenica da je naša dijaspora dobro konektovana sa velikim sistemima, fondovima i politikama u državama prijema, što predstavlja resurs za lobiranje Crne Gore u svijetu. Očekujem da će privući direktne strane investicije koristeći veze koje su uspostavili – istakao je ministar.
Dodaje da su budžetom opredijelili sredstva za unapređenje ključnih projekata, među kojima je i manifestacija Dani dijaspore, koja se ove godine održala u šest opština.
– Sljedeće godine računamo da možemo povećati broj opština partnera i iznos budžeta. Nastavljamo i online kurs crnogorskog jezika koji smo pokrenuli krajem ove godine – želja naše dijaspore koja traje godinama. Prva grupa završava u martu, a krećemo i sa novom. Računam na više zainteresovanih jer se već proširila pozitivna priča ove prve grupe. Pokrećemo i kancelariju za povratnike – naglasio je Azemović.
Da bi se crnogorski jezik izučavao svuda gdje egzistira dijaspora, potrebni su veći resursi i stručni kadrovi.
– Počeli smo konsultacije sa Ministarstvom prosvjete da vidimo kako najbolje možemo da im izađemo u susret. Treba istaći da kada je u pitanju dijaspora, djelujemo sa više adresa i institucija: Ministarstvo dijaspore, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo sporta, Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo vanjskih poslova – rekao je Azemović.
Kao nedostatke navodi česte promjene na direktorskim pozicijama u nekadašnjoj Upravi, nedostatak kadrovskih kapaciteta i lošu percepciju dijaspore o funkcionisanju te institucije.
Ističe da je jezik najveća potreba iseljenika, ali i povezivanje dijaspore i države kroz kulturno-umjetničke programe.
– Trebalo je vremena da se vrati povjerenje dijaspore. Imamo preko 200 registrovanih udruženja sa kojima sarađujemo, a mnogo naše dijaspore individualno se uključuje u humanitarne aktivnosti. Zato smo morali obići većinu udruženja i vidjeti njihove potrebe – kaže Azemović.
Važna je, poručuje, veza dijaspore sa maticom jer su ti ljudi patriote koji prate dešavanja u Crnoj Gori.
– Dobili smo podatak da je na Montesongu glasalo 13.000 ljudi iz dijaspore, a 17.000 iz Crne Gore. To pokazuje koliko prate dešavanja. Moramo iskoristiti momenat njihove privrženosti matici da ih motivišemo da se vrate i da slobodnije ulažu kapital stečen u inostranstvu, da ga vraćaju u Crnu Goru za kvalitetne projekte – poručio je ministar.
Podsjetio je da je Ministarstvo dijaspore počelo sa nekoliko službenika, da su gradili sistem i intenzivno radili na medijskoj promociji.
– Samo ove godine dao sam više od 30 intervjua za crnogorske medije, mnogo i za štampane, i zadovoljan sam prisustvom u javnosti. Ovo je glomazna Vlada i nije lako doći do medijskog prostora; potrebni su kvalitetni projekti da biste privukli pažnju. Mislim da smo uspjeli da fokus stavimo na ovo Ministarstvo – zaključio je Azemović.

Azemović: Moramo iskoristiti taj momenat privrženosti matici da motivišemo iseljenike da se vrate u državu

Polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima u centru grada obilježen je 29. decembar, kada je prije 81 godinu oslobođen Kolašin.
Delegaciju Opštine Kolašin predvodili su Petko Bakić, predsjednik Opštine, i Vasilije Bulatović, predsjednik SO Kolašin.
Ispred UBNOR-a i antifašista Kolašina bio prisutan predsjednik Nikola Lakićević, koji je ponovo podsjetio da polaganju vijenca nije prisustvovala delegacija Vojske Crne Gore.
Podsjetimo, prije 81 godinu Kolašin je konačno oslobođen od okupatora, a tokom Drugog svjetskog rata 23 puta je prelazio iz ruku oslobodilaca u ruke okupatora i domaćih izdajnika.
Kolašin je bio ratna prijestonica Crne Gore, gdje su održana istorijska zasijedanja ZAVNO-a, čijim je odlukama počelo vraćanje državnosti Crne Gore.
Decenijama je 29. decembar bio Dan opštine Kolašin, da bi nakon toga bilo promijenjeno da Dan opštine bude 20. jul, kao datum prvog oslobođenja. Trenutno je Dan opštine 28. avgust i vezan je za gradnju Manastira Morače.

Dan kada je oslobođen Kolašin

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.