Rusija je u srijedu ujutro krstarećim i balističkim projektilima napala ukrajinski energetski sistem i gradove u istočnom regionu, rekli su ukrajinski ministar energetike i lokalni zvaničnici.
Najmanje šest osoba ranjeno je u raketnom napadu na Harkov na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov.
Ukrajinske vazdušne snage saopštile su da je Harkov napadnut balističkim projektilima, a regionalni guverner Oleh Siniehubov rekao je u aplikaciji Telegram da je „oštećena civilna nestambena infrastruktura“.
Guverner Dnjepropetrovska Serhij Lisak rekao je na Telegramu: „Ruska vojska od jutra snažno napada region Dnjepar. Pokušava da uništi elektroenergetski sistem regiona“.
Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko napisao je na Fejsbuku da Rusija „snažno napada elektroenergetski sektor“ i da je operater prenosnog sistema uveo restrikcije kako bi umanjio štetu.
Rusija je pojačala napade na ukrajinski energetski sektor od proleća 2024, oštetivši gotovo polovinu proizvodnih kapaciteta i uzrokujući višesatne nestanke struje u cijeloj zemlji.
Ukrajinska vojska je u srijedu objavila vazdušnu uzbunu u cijeloj zemlji kao odgovor na ruska lansiranja krstarećih projektila.
Lokalne vlasti i vazdušne snage izvijestile su o preletima projektila u istočnim, centralnim, južnim i zapadnim regionima.
Tokom prethodnog velikog raketnog napada 17. novembra, Rusija je lansirala 120 projektila i 90 dronova, pri čemu je ubijeno najmanje sedam ljudi i ozbiljno oštećen elektroenergetski sistem.
Distributer električne energije DTEK uveo je hitna isključenja struje u trajanju do osam sati u velikim djelovima Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija projektilima napala ukrajinski energetski sistem, ima ranjenih u Harkovu

Podgorička policija identifikovala je dvojicu petnaestogodišnjaka koji se sumnjiče da su uz prijetnju elektrošokerom od zaposlene u jednom automat klubu otuđili novac, nakon čega su se udaljili u nepoznatom pravcu, čime su počinili krivično djelo razbojništvo.
- Sa događajem je upoznat dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu protiv ovih lica podnijeta krivična prijava - saopšteno je iz Ušrave policije.

Petnaestogodišnjaci opljačkali automat klub

Vlada Crne Gore utvrdila je danas na sjednici Predlog zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom. 
 
Iz Vlade je saopšteno da je u diskusiji istaknuto da propis ima za cilj da obezbijedi usklađen i strog regulatorni i nadzorni okvir za djelatnosti svih društava za upravljanje otvorenim investicionom fondovima s javnom ponudom koji posluju u Crnoj Gori. 
 
„Zakon teži uspostaviti okvir koji omogućava rješavanje potencijalnih rizika koji bi mogli proizaći iz djelatnosti tih društava i obezbjeđuje efikasno praćenje tih rizika od Komisije za tržište kapitala, kao nadzornog organa“, kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je svrha Predloga zakona takođe i usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije (EU) koje uređuje ovu oblast (poglavlje 9 - Finansijske usluge), usklađenost rada Komisije, prevashodno uključujući regulatornu funkciju i funkciju sprovođenja zakona. 
 
„Predlogom zakona se dodatno uređuju one regulatorne aktivnosti koje su najvažnije za zaštitu investitora, odnosno pravično i uređeno trgovanje udjelima otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom“, rekli su iz Vlade. 
 
Vlada je utvrdila Predlog zakona o finansijskim konglomeratima. 
 
Zakon se, kako je saopšteno, predlaže u cilju ispunjenja preuzetih obaveza u postupku pristupanja Crne Gore EU, vezanih za pregovaračko Poglavlje 9 - Finansijske usluge. 
 
„Njime se vrši usaglašavanje sa Direktivom 2002/87/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. decembra 2002. godine o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicionih društava u finansijskom konglomeratu“, kaže se u saopštenju. 
 
Iz Vlade su rekli da se novim zakonom uvodi efikasna supervizija finansijskih konglomerata velikih finansijskih grupa koje su aktivne u različitim finansijskim sektorima (bankarstvo, investicione usluge i osiguranje), u cilju veće finansijske stabilnosti i zaštite potrošača. 
 
„Zakonom se uvodi obavezna dodatna supervizija, odnosno nadzor nad poslovanjem finansijskog konglomerata od organa nadležnih za superviziju, odnosno nadzor regulisanih subjekata (kreditna institucija, investiciono društvo, društvo za osiguranje, za reosiguranje, za upravljanje otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, odnosno društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima i društvo za upravljanje penzionim fondovima) od Centralne banke, Agencije za nadzor osiguranja i Komisije za tržište kapitala“, kaže se u saopštenju. 
 
Iz Vlade su rekli da se uvode posebni zahtjevi za adekvatnosti kapitala, kao opšti zahtjev koji integriše sve sektorske zahtjeve adekvatnosti kapitala kojima grupa podliježe. 
 
Vlada je usvojila informaciju o polaznim osnovama za realizaciju emisije državnih obveznica na domaćem tržištu u narednoj godini. 
 
Iz Vlade su rekli da je, nakon svih urađenih analiza, zaključeno da emisiju državnih obveznica primarno treba sprovesti vanberzanski kroz mrežu poslovnih banaka u Crnoj Gori, tako što će se upis državnih obveznica vršiti na šalterima poslovnih banaka i na taj način pojednostaviti cijeli proces, odnosno obezbijediti što veća dostupnost upisa državnih obveznica. 
 
Oni su kazali da je planirano da se upis državnih obveznica sprovede u dva kruga. 
 
„I to prvi krug za stanovništvo, odnosno fizička lica (punoljetni državljani Crne Gore i potencijalno punoljetni strani državljani koji su rezidenti Crne Gore), i drugi krug za profesionalne investitore i druga pravna lica, u slučaju da cjelokupna emisija nije upisana u prvom krugu“, kaže se u saopštenju. 
 
Iz Vlade su rekli da su, imajući u vidu da su Predlog Zakona o budžetu i Predlog Odluke o zaduživanju za narednu godinu u proceduri usvajanja i da su samim tim podložni promjenama, usvojeni zaključci kojma se predviđaju samo polazne osnove. 
 
„Kako bi Ministarstvo finansija moglo da uđe u proceduru pregovaranja i priprema da bi, u trenutku kada navedena akta budu usvojena, moglo bez odlaganja da se pristupi samoj emisiji obveznica u skladu sa ovlašćenjima i ograničenjima propisanim Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za narednu godinu, te na osnovu posebne odluke Vlade Crne Gore u skladu sa navedenim aktima“, navodi se u saopštenju. 
 
Vlada je usvojila Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD II - 2014-2020 verzija 1.7. 
 
U diskusiji je naglašeno da je cilj izmjene Programa da pripremi crnogorske poljoprivrednike za ulazak u EU, na način što će sredstva iz IPA II - oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja iskoristiti u što većoj mjeri. 
 
„To će za posljedicu imati unapređenje kvaliteta proizvoda, povećanje obima proizvodnje, veću konkurentnost i dostizanje EU standarda bezbjednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru“, rekli su iz Vlade. 
 
Vlada je usvojila informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za istraživanje i proizvodnju čvrstih mineralnih sirovina. 
 
U informaciji se navodi da Vlada preko resornog ministarstva ima zaključen 51 ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina. 
 
Predmet ugovora su, kako su kazali iz Vlade, ugalj, crveni boksiti, olovo-cinkova ruda, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko- građevinski kamen, bijeli boksit i bentonit (glina). 
 
Oni su rekli da stalni dio koncesione naknade za ovu godinu iznosi 3.431.193 EUR, dok je promjenjivi dio koncesione naknade za prošlu 2.036.196 EUR. 
 
„Ukupna koncesiona naknada (SDN + PDN) za 2021. godinu iznosi 3.951.326 EUR, za 2022. je 4.519.137 EUR, a za prošlu 5.408.647 EUR“, kaže se u saopštenju. 
 
Iz Vlade su rekli da se na osnovu tih podataka zaključuje da iz godine u godinu raste ukupan iznos koncesione naknade, u prošloj godini u odnosu na prethodnu za oko 19,7 odsto. 
 
Vlada je usvojila informaciju o preusmjeravanju neutrošenih sredstava u Kapitalnom budžetu Uprave za saobraćaj za ovu godinu za potrebe plaćanja eksproprijacije na dionici autoputa od Mateševa do Andrijevice u ukupnom iznosu od 22.499.302 EUR. 
 
Vlada je usvojila informaciju o obezbjeđivanju sredstava za otpočinjanje postupka eksproprijacije nepokretnosti u zahvatu Faze II Aerodroma Tivat na lokalitetima KO Đuraševići i KO Mrčevac. 
 
„Za potrebe eksproprijacije opredijeljen je iznos od 11 miliona EUR“, kaže se u saopštenju.

Vlada utvrdila prijedloge zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i finansijskim konglomeratima

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata P.M. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Osumnjičeni je u porodičnoj kući u Tuzima, na prazničnoj večeri povodom Badnje večeri, pred malodobnim unučadima, u alkoholisanom stanju, uputio prijeteće riječi svojoj supruzi i nožem krenuo ka njoj, u čemu ga spriječio sin - navedeno je u saopštenju ODT-a Podgorica.

Tuzi: Tokom Badnje večeri pijan prijetio supruzi i nožem krenuo ka njoj

Na zahtjev poslanice Jevrosime Pejović, kabinet predsjednika Skupštine je izvršio detaljan pregled snimka prenosa Sedme – posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2024. godini, održane 20. decembra i konstatuje da se ne može jasno zaključiti da li je poslanica Pejović narušavala red i ometala rad ove sjednice, saopštio je šef kabineta Predsjednik Skupštine Crne Gore Mirko Miličić.&nbsp;
Na snimku, kako kažu, može se zaključiti da je poslanica Pejović ustala sa svog mjesta, ali ne i da je ,,bila ispred predsjedavajućeg stola sa kolegama iz opozicije koji su iskazali svoj politički stav."
-Upravo iz tog razloga, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je tokom nastavka Šeste sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2024. godini, održanog 26. decembra 2024. godine, pozvao poslanike opozicije da, ukoliko se solidarišu sa stavom Demokratske partije socijalista izađu ispred predsjedavajućeg stola kako bi se znalo tačno ko sprečava rad parlamenta - dodaje Miličić.
On je, ipak, uputio je izvinjenje poslanici Pejović.
-Kao šef Kabineta predsjednika Skupštine, ovim putem želim da uputim izvinjenje poslanici Pejović zbog toga što je prilikom prvobitnog pregledanja snimka ona označena kao neko ko je remetio rad i red - poručuje on.

Šef Mandićevog kabineta: Ne može se jasno zaključiti da li je poslanica Pejović narušavala red sjednice

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: german-galuscenko

Rusija projektilima napala ukrajinski energetski sistem, ima ranjenih u Harkovu

Petnaestogodišnjaci opljačkali automat klub

Vlada utvrdila prijedloge zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i finansijskim konglomeratima

Tuzi: Tokom Badnje večeri pijan prijetio supruzi i nožem krenuo ka njoj

Šef Mandićevog kabineta: Ne može se jasno zaključiti da li je poslanica Pejović narušavala red sjednice

PRATITE TVe UŽIVO