<p>Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) nastavlja decenijsku praksu guranja visokonaponskih projekata u naseljenim mjestima i turističkim regijama, bez informisanja javnosti i bez smislenih konsultacija sa lokalnim zajednicama kojima gigantski dalekovodi i visokonaponske žice prolaze iznad kuća i preko imanja. Mještani više sela u Pivi ostali su zatečeni i šokiriani informacijom koju su slučajno dobili - da CGES priprema projekat izgradnje međunarodnog dalekovoda 400kV Brezna - Crkvičko Polje - Sarajevo sa trafostanicom 400/220kV Crkvičko Polje, koji treba da prođe kroz više naseljenih mjesta u Pivi, od Brezana do Crkvičkog Polja i do granice sa Bosnom i Hercegovinom, navodi se u saopštenju Građanske inicijative "Spasimo Brezna".&nbsp;</p>
<p>Mještani Brezana, zajedno sa mještanima drugih sela na liniji dalekovoda, navode da je CGES na svom sajtu, svega devet dana ranije, "zakazao" navodne "javne konsultacije" povodom ovog projekta za četvrtak, 19. februar u 11 časova u Plužinama. To, kako dodaju, ukazuje na očiglednu namjeru da se što manje zainteresovanih tamo i pojavi. Na pisani zahtjev CGES-u da se odlože ove konsultacije i zakažu nove u selima kuda je planirana trasa dalekovoda, da produže javnu raspravu i dostave dokumentaciju o projektu, CGES je prvo pokušao da potpuno ignoriše, a potom i - odbio sve zahtjeve.&nbsp;</p>
<p>- Ovo obavještenje smo slučajno vidjeli na sajtu CGES-a, a objavljeno je 10. februara, samo devet dana, od čega šest radnih, prije navedenih konsultacija. Radi se o ogromnom, transnacionalnom projektu 400 kV koji može trajno da utiče na naše kuće, imanja, zdravlje i razvoj ruralnog turizma, kome smo posvećeni a koji se promoviše kao strateško opredjeljenje Opštine Plužine i cijele Pive. Niko od ljudi na predloženoj trasi nikada nije bio informisan o postojanju ovog projekta, a isti princip "informisanja javnosti" je bio i kod drugih projekata koje je realizovao CGES. Zimski period, radni dan, radno vrijeme, objava sakrivena na sajtu CGES-a koji čitaju samo oni u CGES-u - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;</p>
<p>Pojašnjavaju da su apel za odlaganje "javnih konsulacija" i dostavljanje dokumentacije uputili CGES-u 12. februara, te da ih CGES nije udostojio ni odgovora, sve dok nisu poslali urgenciju, i upoznali EU Delegaciju u Crnoj Gori, Evropsku komisiju, WBIF (Western Balkans Investment Framework) koji je odobrio grant za pripremu tehničke dokumentacije.&nbsp;</p>
<p>- Potpuno ignorisanje je decenijski obrazac odnosa CGES-a prema lokalnim zajednicama i njihovoj imovini i njihovim životma. Isto je bilo u slučaju dalekovoda 400kV Lastva Pljevlja, koji nam je prošao iznad kuća i kada su krijući, na privatna imanja, postavljali ogromne stubove dalekvoda, bez znanja vlasnika. Isto su uradili i u slučaju planiranja gradnje 400kV trafo stanice u centru sela Gornja Brezna, koje je jedino selo u Pivi koje se snažno razvija, gdje se mladi ljudi doseljavaju i grade turističke objekte. Ova trafostanica je planirana za centar međunarodnog energetskog čvorišta i čvorišta za obnovljive izvore energije. Ovakva čvorišta se u civilizovanom svijetu grade na otvorenim morima ili u kompletno pustim regionima, gdje ne ugrožavaju ni ljude ni prirodu - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;</p>
<p>Samo u Crnoj Gori je moguće, kako dodaju, da državna energetska kompanija, uz podršku države, gura ovakav projekat u centru turističkog mjesta i turističkog regiona, po cijenu opstanka, života i zdravlja cijele ljudske zajednice.&nbsp;</p>
<p>Podsjećaju da su otkrili brojne nezakonitosti, kršenje procedura i nezakonite uticaje u slučaju projekta Trafostanice Brezna 400kV.&nbsp;</p>
<p>- Jedna od nezakonitosti, možda čak ne i najveća, ali najskandaloznija s aspekta svakog građanina i vlasnika imovine koja bi im se mogla naći na putu, je da su u projektnoj dokumentaciji za EBRD - Evropsku banku za obnovu i razvoj (The European Bank for Reconstruction and Development), falsifikovali činjenice i naveli da u krugu od 2 km od planirane lokacije za trafostanicu "nema nijedan stambeni niti poslovni objekat" iako ih, samo u tom krugu, ima više od 150. Kada smo ovaj podatak, koji je inače javan, i nalazi se na sajtu EBRD, objavili u crnogorskim medijima, obrušili su se nas javnim &nbsp;optužbama da smo državni neprijatelji i da rovarimo protiv države i njih kao ugledne kompanije - navode u saopštenju mještani.</p>
<p>Podsjećaju da su, povodom žalbe mještana Brezana EBRD-u, aktivirani nezavisni IPAM i OCCO mehanizmi banke, te da su ovi postupci u toku, i da mještani očekuju da će EBRD, Evropska komisija (EK) i druge kredibilne i relevantne međunarodne adrese uvažiti više nego ozbiljne argumente i dokaze da gradnja ogromnog i međunarodno značajnog energetskog čvorišta na lokaciji u Breznima, može imati nesagledive posljedice, ne samo po Crnu Goru, već i po region i Evropu.&nbsp;</p>
<p>Pozivaju CGES da, kako kažu, počne da planira i radi u skladu sa Ustavom, zakonima, međunarodnim konvencijama i u skladu sa visokim standardima donatora koji obezbjeđuju grantove za njihove projekte, kao što je WBIF.&nbsp;</p>
<p>- Naš cilj nije da blokiramo razvoj, nego da se o lokacijama i rješenjima za ovako kritičnu infrastrukturu odlučuje transparentno, uz poštovanje zakona i međunarodnih standarda, i uz stvarno uvažavanje ljudi koji ovdje žive. Razvoj energetske infrastrukture ne smije biti na uštrb života i opstanka cijelih ljudskih zajednica i sela koja oživljavaju. Ukoliko se radi stručno, časno i pošteno, i u interesu države i građana, uvijek je moguće pronaći optimalna održiva rješenja - poručuje GI "Spasimo Brezna".</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spasimo Brezna: CGES nastavlja da ignoriše ljude kojima dalekovodi prolaze iznad kuća

<p>Direktor Uprave policije, <b>Lazar Šćepanović</b>, imao je juče u Skupštini priliku koju nije iskoristio - da crnogorsku javnost argumentovano ubijedi da je normalno i bezbjedno da vojni helikopteri, sa civilnim putnicima, slijeću u privatna dvorišta, te da je to razlog zbog kojeg takav slučaj više od pola godine ne zavređuje pažnju Uprave policije i njegovu lično, kao njenog prvog čovjeka, saopštili su iz Građanske inicijative Spasimo Brezna u reagovanju na jučerašnji istup prvog čovjeka policije, tokom skupštinske rasprave o njegovom imenovanju za direktora policije u punom mandatu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.6364%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzasto-se-cuti-o-zastrasivanju-novinarke-vojnim-helikopterom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako navode, Šćepanović na sjednici Skupštine ponovo nije odgovorio na jasna i legitimna pitanja koja mu je postavio poslanik <b>Mihailo Anđušić</b>, a u vezi sa slučajem vojnog helikoptera koji je 10. juna 2025. godine najprije nisko kružio, a potom sletio u dvorište porodične kuće novinarke<b> Vesne Radojević </b>u selu Gornja Brezna, kao i u vezi sa višemjesečnim nepostupanjem institucija po prijavi ugrožavanja njene bezbjednosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuS8BBELFPDs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Osim što nije odgovorio na pitanja od očiglednog bezbjednosnog i javnog značaja, kažu iz GI "Spasimo Brezna", Šćepanović je, tvrde, u Skupštini iznio netačne i obmanjujuće tvrdnje da je Uprava policije „odgovorila novinarki“ i da je ona, kako je naveo, „upoznata sa svim detaljima“.</p>
<p>- Činjenica je, lako provjerljiva, da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova, uključujući njihove čelne ljude, već šest i po mjeseci nijesu odgovorili ni na jednu od šest urgencija, niti su preduzeli zakonom propisane mjere u vezi sa prijavom ugrožavanja bezbjednosti, u čijem je središtu incident sa helikopterom Vojske Crne Gore i civilnim putnicima u njemu - navode u GI Spasimo Brezna.</p>
<p>Podsjećaju javnost na, kako kažu, nesporne činjenice: da je novinarka Vesna Radojević 12. juna 2025. godine podnijela prijavu da strahuje za svoju ličnu i porodičnu bezbjednost; da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova nijesu odgovorili ni na jednu od šest urgencija; da Uprava policije za šest i po mjeseci nije preduzela nijednu radnju na koju je zakonom obavezna radi zaštite novinara i/ili građanskih aktivista; da Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u ovom slučaju, nikada nije upućen zahtjev za bezbjednosnu procjenu; da javnost do danas nije dobila odgovor ko su civilna lica koja su se nalazila u vojnom helikopteru, u kom svojstvu, niti po kom pravnom osnovu je helikopter sletio na privatno imanje.</p>
<p>Ističu da, osim tužilaštva, policije i Vojske Crne Gore, i institucije koje takođe raspolažu navedenim podacima, Agencija za civilno vazduhoplovstvo i SMATSA odbijaju da postupe u skladu sa Zakonom, dostave tražene podatke, te tako potvrde neformalna i dokumentovana saznanja &nbsp;</p>
<p>Građanska inicijativa „Spasimo Brezna“ smatra da je ovakav ishod skupštinske rasprave i izostanak odgovora direktora policije na postavljena pitanja duboko zabrinjavajući, jer se radi o pitanju koje direktno zadire u zaštitu bezbjednosti novinara, odgovornost institucija ii demokratsku kontrolu rada policije.</p>
<p>- Postavljamo jednostavno i legitimno pitanje: Ako direktor Uprave policije više od pola godine ignoriše prijavu novinarke da strahuje za bezbjednost zbog svog istraživačkog rada i građanskog aktivizma, i odbija da je informiše o činjenicama od značaja za njenu ličnu i porodičnu bezbjednost – kako bilo koji građanin može imati povjerenje da će policija postupati profesionalno, neselektivno i bez partijsko - političkih ili drugih uticaja - navode u GI Spasimo Brezna.</p>
<p>Pozvali su nadležne institucije i rukovodstvo Uprave policije da bez daljeg odlaganja daju jasan, potpun i dokumentovan odgovor na pitanja koja su postavljena i u Skupštini i u njihovim prethodnim javnim obraćanjima.&nbsp;</p>
<p>Ponavljaju da će, ukoliko se to ne desi, u najskorijem roku preduzeti zakonite i legitimne radnje koje su već najavili, a SDT-u dostaviti prijavu sumnje na ozbiljna krivična djela iz njihove nadležnosti, potkrijepljenu neoborivim materijalnim dokazima.&nbsp;</p>
<p>- Ćutanje više nije opcija. Ovo je pitanje vladavine prava, bezbjednosti i institucionalne odgovornosti. Ovo je test da li smo država ravnopravnih i bezbjednih građana ili privatni posjed moćnika - zaključuju iz Građanske inicijativeSpasimo Brezna.&nbsp;</p>

GI Spasimo Brezna: Šćepanović i u Skupštini izbjegao odgovor na pitanja o zastrašivanju novinarke vojnim helikopterom

<p>Selo Brezna u Pivi na današnji dan, prije 81 godinu, bilo je mjesto najveće humanitarne akcije u bivšoj Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata, odakle je nakon bitke na Sutjesci, savezničkim avionima u italiju prevezeno 1.009 ranjenika, 15 savezničkih pilota i britanska vojna misija.</p>
<p>Na ovaj, gotovo zaboravljen događaj iz Drugog svjetskog rata podsjećaju mještani Brezana koji se već mjesecima bore za spas svog sela od namjere države i državnog energetskog preduzeća CGES, da u srcu sela izgrade visokonaponsku 400kV trafostanicu a potom i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište.&nbsp;</p>
<p>- To bi značilo kraj našeg sela, kraj života u Breznima, i kraj sjećanja na orgromnu ulogu Brezana u antifašističkoj borbi tokom Drugog svejtskog rata. Zahvalni smo uvaženoj bivšoj ambasadorki Alison Kemp koja je uložila napor, istražila i snimila dokumentarni film "Operacija Brezna" i tako ostavila trajno svjedočanstvo neraskidivog prijateljstva Crne Gore sa savezničkim državama. Zahvalni smo Velikoj Britanij što je ogromnim naporima prevezla ranjenjike, i Italiji koja ih je prihvatila. Danas, mještani sela Brezna bore se da sačuvaju ovo istorijsko mjesto od uništenja koje mu je, nažaost, namijenila vlastita država Crna Gora - navode iz GI "Spasimo Brezna".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdxGphbzKOyY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Naglašavaju da politike i namjere vlasti jedne države i privatni interesi ne smiju biti iznad interesa same države odnosno njenih stanovnika.&nbsp;</p>
<p>- Aktuelna državna i lokalna vlast, kao i one prije nje, potpuno ignorišu postojanje našeg sela i nekoliko stotina stanovnika samo u Gornjim Breznima i ponašaju se kao da ne postojimo. Državna energetska kompanija CGES slagala je, u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobila 28 miliona eura, Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD da u krugu od 2 km od lokacije planirane 400kV trafostanice nema nijedna kuća iako ih, samo u tom krugu, ima 150. Gornja Brezna su danas jedino selo u Pivi, i jedno od rijetkih u Crnoj Gori, koje raste i razvija se, naseljavaju se mladi ljudi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva, a turisti iz cijelog svijeta su sve brojniji - naglašavaju mještani Brezana.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko Vlada i CGES, kako kažu, urade što su naumili u Breznima, ovdje života više ne može biti.&nbsp;</p>
<p>- Ne mogu nama pričati bajke da je moguće živjeti i baviti se seoskim turizmom, poljoprivredom, stočarstvom, pčelarstvom, ispod 400k-v dalekovoda. Zato smo odlučni, da po cijenu života, ne dozvolimo da realizuju pakleni plan i sagrade energetsko čudovište u centru sela koje živi, raste i razvija se. Branićemo svim mogućim i nemogućim sredstvima naše pravo na život, na rad, na budućnost, i naše parvo da se s ponosom sjećamo naših predaka i da ih budemo dostojni - naglašavaju.&nbsp;</p>
<p>GI "Spasimo Brezna" u nedjelju u 11 sati organizuje skup na ulazu u svoje selo gdje će objelodaniti Deklaraciju za spas Brezana i saopštiti odluke da zabrane ulazak u selo svima koji, kako kažu, namjeravaju da ga unište.&nbsp;</p>
<p>- Jasno ćemo staviti do znanja onima koji nas ne vide i za koje su Brezna "selo koje ne postoji" da i te kako postojimo, da postoji naša herojska prošlost, naša sadađnjost i naša svijetla budućnost, i glasno ćemo im poručiti da nisu dobrodošli u Brezna. Okupatore iz Drugog svjetskog rata smo otjerali, uz ogromne žrtve, pa nećemo dozvoliti ni savremenim domaćim okupatorima da nas unište zbog ličnih profita - zaključuju u GI "Spasimo Brezna".</p>

Brezna na današnji dan spasila preko 1.000 ranjenika u Drugom svjetskom ratu, mještani sada spasavaju selo

<p>Mještani Gornjih Brezana predali su tužbu protiv državnog energetskog preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koje namjerava da u centru njihovog sela izgradi veliku trafostanicu 400kV a potom i međunarodno energetsko čvorište.</p>
<p>Mještani Brezana okupljeni u Građanskoj inicijativi "Spasimo Brezna" saznali su za ovaj plan tek prije nekoliko mjeseci i od tada se bore da zaustave projekat koji bi, kako tvrde, uništio njihovo selo i život u njemu.&nbsp;</p>
<p>Oni tužbom traže i da sud sasluša i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD kako bi se i formalno utvrdile, kako ističu, nesporne činjenice</p>
<p>Pivsko selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine a vjerovatno i cijeloj Crnoj Gori koje se posljednjih godina intenzivno razvija, gdje se doseljavaju mladi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva i grade turističke objekte koji su popunjeni, uglavnom stranim turistima, i do 250 dana godišnje. Mještani Gornjih Brezana otkrili su da je CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju trafo stanice od Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, sakrio postojanje cijele ljudske zajednice od nekoliko stotina mještana, te EBRD-u dodstavio lažan podatak da u krugu od 2 kilometra od lokacije 400kV trafostanice nema nijedan stambeni niti poslovni objekat.</p>
<p>- Popisali smo samo vlasnike objekata, postojećih i onih u izgradnji u krugu od dva kilometra i ima ih 75, dok je vlasnika zemljišta mnogo više. Kako gotovo svi vlasnici imaju po dva ili više objekata, zbirno u krugu od dva kilometra od lokacije 400 kV trafostance kojui su isplanirali da rade, ima oko 200 kuća, štala i turističkih objekata. Kako to da tako moćna kompanija kompanija kao što je CGES nije vidjela 200 objekata? Zbog navedenog osnovano sumnjamo da je CGES namjerno sakrio postojanje naših kuća i da "nije vidio" cijelo živo selo, upravo kako bi izbjegao stroge procedure i visoke standarde EBRD-a kada su u pitanju loklane zajednice i njihovo očuvanje - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;</p>
<p>Dodaju da EBRD procedure zahtijevaju da lokalne zajednice na koje utiču projekti koje oni finansiraju budu uklkjučene od najranijih faza planiranja projekta, te da uticaj na prirodu i ljude bude minimalan.</p>
<p>- U našem slučaju, intencija CGES-a pa i države Crne Gore, odnosno aktuelne, ali i prethodnih Vlada je bila da sakriju naše postojanje, jer su svjesni da će međunardone energetski projekat u naseljenom mjestu značiti kraj života na toj lokaciji i potpuno obezvrijeđivanje privatne imovine mještana. Sigurni smo da EBRD, da je imao ovu informaciju ne bi podržao ovaj projekat, kao što nije podržao uništenje sela Krallje radi gradnje autoputa. Prema našim pouzdanim saznanjima, Vlada Crne Gore, odnosno Monteput, &nbsp;je izmjestio trasu autoputa upravo na zahtjev Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se sačuvalo preko 50 kuća i lokalna zajednica u ovom selu - ističu oni.</p>
<p>Dodaju da je u Gornjim Breznima direktno ugroženo oko 200 objekata i cijela ljudska zajednica od nekoliko stotina ljudi. ukoliko se realizuje gradnja 400kV trafostanice i međunarodnog energetskog čvorišta. Kako dodaju, oni traže da se trafo stanica i eneretsko čvorište izmjeste na drugu lokaciju gdje će imati minimalan uticaj na prirodu i ljude.&nbsp;</p>
<p>- Takvih lokacija je u Pivi mnogo, jer je sjever Crne Gore opstošen pogubnim politikama proteklih decenija i godina. Umjesto da opština Plužine i Vlada ohrabe i konkretno podrže svakog mladog čovjeka koji se vraća na selo, oni su ujedinjeni u namjeri da naše selo unište a nas protjeraju sa naše zemlje. To nećemo dozvoliti ni po koju cijenu - decidni su u GI "Spasimo Brezna". &nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p>Mještani Brezana javno su se u proteklih nekoliko mjeseci obraćali brojnim adresama, pa i državnom vrhu Crne Gore, predsjedniku, premijeru i predsjedniku Skupštine, insistirajući da se uključe i pomognu u spasavanje njihovih života, imovine i budućnosti njihovog sela, ali ih do sada niko od njih nije čuo, ni vidio.&nbsp;</p>
<p>- Još smo za našu državu i sve institucionalne adrese "selo koje ne postoji", ali nećemo odustati dok nas ne vide, priznaju da postojimo, i dok ne izmjeste planirano energetsko čudovište na bezbjednu udaljenost od naših kuća i imanja - zaključili su oni.</p>

1250x600

1084x550

Mještani Brezana predali tužbu protiv CGES-a, traže i saslušanje predstavnika EBRD-a

<p>Američki glumac <b>Erik Dejn</b>, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.</p>
<p>Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.</p>
<p>U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.</p>
<p>Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.</p>
<p>Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.</p>

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

<p>Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.</p>
<p>U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.</p>
<p>Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera<b> Bašara el Asada</b> u decembru 2024. To je bio prioritet za <b>Toma Baraka</b>, ambasadora predsjednika <b>Donalda Trampa</b> u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.</p>
<p>Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider <b>Ahmad el Šar</b>. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.</p>
<p>Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.</p>
<p>- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.</p>
<p>Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik <b>Nikolas Maduro</b>. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.</p>

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

<p><b>Andrija Mandić</b> i <b>Milan Knežević </b>dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske <b>Milorad Dodik.</b></p>
<p>Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.</p>
<p>- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

<p>Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.</p>
<p>Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).</p>
<p>U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).</p>
<p>U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.</p>

Tag: gi-spasimo-brezna