Evropska unija (EU) je upoznata sa tvrdnjama o upotrebi zvučnog oružja protiv mirnih demonstranata u Srbiji i od vlasti u Beogradu očekuje brzu i transparentnu istragu tih navoda, izjavio je danas portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
- Vidjeli smo izvještaje i tvrdnje o korišćenju zvučnog oružja protiv demonstranata. Očekujemo brzu, transparentnu i vjerodostojnu istragu tih tvrdnji. Podsjećamo da vlast mora da zaštiti učesnike skupova od nasilja - rekao je Mersije novinarima u Briselu.
Na novinarsko pitanje od koga EU očekuje sprovođenje istrage, budući da veliki broj građana više ne smatra kredibilnom vlast Aleksandra Vučića i traži prelaznu vladu, Mersije je rekao da to treba ta vlast da uradi.
- Na vlasti je da sprovede istragu, na njima je da urade to - kazao je Mersije.
Mersije je upitan i da li će na evropski put Srbije uticati prošlonedjeljna zabrana ulaska u zemlju novinarima iz članica EU i da li istrage srpskih vlasti protiv onih koji su izvijestili o tvrdnjama da je na protestu 15. marta korišćeno zvučno oružje Unija vidi kao dodatni pritisak na slobodu medija u Srbiji.
- Ne bih spekulisao o tome da li će ti događaji imati uticaja na put Srbije ka EU ili ne. Mogu da kažem da od Srbije očekujemo da poštuje slobodu medija i izražavanja. Svi građani moraju imati pristup informacijama. Srbija novinarima treba da garantuje slobodu kretanja i pristup informacijama, uključujući kretanje preko granica - naveo je Mersije.
On je rekao i da EU „pažljivo prati“ političku situaciju u Srbiji i proteste čiji učesnici zahtijevaju vladavinu prava i snažne i odgovorne demokratske institucije.
- Učešće građana, transparentnost i odgovornost imaju ključnu ulogu u razvoju demokratskog društva. Sve zainteresovane strane, uključujući organizacije civilnog društva, treba zajedno da pronađu put napred ka reformama u Srbiji - kazao je Mersije.
Na video snimcima, nastalim tokom subotnjeg protesta u Ulici Kralja Milana, vidi se kako se okupljeni građani odjednom masovno pomjeraju u stranu, nakon što se začula buka.
Događaj je izazvao paniku među demonstrantima, koji navode da su osjetili jak vruć talas, huk i nešto što liči na zvuk aviona ili na prolazak rakete.
Studenti u blokadi, koji su pozvali na subotnji protest, kao i brojne opozicione stranke, optužili su vlast za upotrebu „zvučnog topa“ tokom 15-minutne tišine u znak sjećanja na 15 poginulih u Novom Sadu 1. novembra. To su negirali najviši zvaničnici Srbije, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane.
Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu da formira predmet i identifikuje ljude koji su u javnosti širili informacije da je Urgentni centar zbrinuo desetine građana sa tegobama koje bi mogao da izazove udar „zvučnog topa“. Tužilaštvo je navelo da su reagovali pošto je Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije demantovao te navode sa društvenih mreža.
Više nevladinih organizacija iz Beograda saopštilo je večeras da im se javilo više od 3.000 građana koji su svjedočili o „zvučnom udaru“ u Ulici Kralja Milana i prijavili zdravstvene tegobe i tjelesne povrede.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Portparol EU: Očekujemo brzu i transparentnu da istragu tvrdnje o upotrebi zvučnog oružja

Evropska komisija očekuje brzu, transparentnu i kredibilnu istragu optužbi da je upotrijebljen zvučni top na demonstracijama održanim u Beogradu u subotu 15. marta, kazao je portparol ovog tijela Evropske unije Gijom Mersije.
On je na konferenciji za medije kazao da su vidjeli izvještaje i optužbe o upotrebi takve opreme.
- Podsjećamo da po Zakonu o ljudskim pravima EU, vlasti moraju zaštititi sve učesnike protesta od povređivanja i nasilja - rekao je Mersije.
On nije želio da odgovori na pitanje N1 o kredibilitetu istrage o mogućnosti korišćenja zvučnog topa koju vode predstavnici vlasti, uzimajući u obzir da se više stotina hiljada ljudi 15. marta okupilo na ulicama Beograda zahtijevajući ostavke i formiranje prelazne vlade, jer im ne vjeruju.
- Ne želim da ulazim u tu vrstu debate. Mi očekujemo rezultate istrage, a na vlastima je da je obave - kazao je Mersije.
Iz Evropske komisije nisu željeli da spekulišu da li će aktuelna situacija imati posljedice na evropski put Srbije, ali su dodali da pažljivo prate situaciju, kao i „proteste u Srbiji sa kojih su ljudi tražili vladavinu prava i jake i odgovorne demokratske institucije“.
- Transparentno učešće građana i preuzimanje odgovornosti igraju važnu ulogu u evropskim demokratskim društvima. Zbog toga bi sve strane, uključujući i organizacije civilnog društva, trebalo da pronađu zajednički način da se ubrza sprovođenje reformi u Srbiji, a posebno jačajući vladavinu prava koja je neophodna za budućnost zemlje - poručio je Mersije.
Iz EK su još potvrdili da sljedeće sedmice očekuju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Briselu, na sastanku sa predsjednicom EU Komisije Ursulom fon der Lajen, sa kojom bi trebalo da razgovara o aktuelnoj situaciji u zemlji, ali i regionu.

Evropska komisija očekuje brzu istragu o navodnoj upotrebi zvučnog topa na protestu u Beogradu

Evropska komisija je na pitanje N1 o generalnom štrajku koji se danas održava u Srbiji, ponovila već ranije iznijet stav o studentskim protestima.
Portparol EK Gijom Mersije rekao je za N1 da Brisel pažljivo prati „trenutnu političku situaciju u Srbiji, veliku mobilizaciju studenata i drugih grupa, kao i današnji generalni štrajk".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgeneralni-strajk-u-srbiji-protestne-setnje-daka-i-studenata-odata-posta-u-11-52-sati&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Srbiji je danas generalni štrajk, odnosno "opšta građanska neposlušnost", na koju su građane Srbije pozvali studenti u blokadi.
- Ne idemo na posao, ne idemo na predavanja, ne obavljamo svakodnevne obaveze. Uzimamo slobodu u svoje ruke. Vaše učešće čini razliku - napisali su u srijedu studenti na Instagramu. Brojne kompanije, udruženja i političke stranke saopštile su da podržavaju tu akciju. I pojedini srpski mediji, poput N1, Nova S i Danas pridružili su se štrajku, izvještavajući samo o tom događaju i povezanim akcijama širom Srbije.
Više hiljada studenata i građana blokiralo je raskrsnicu Nemanjine i Ulice kneza Miloša ispred Vlade Srbije, a kolona učesnika protesta prostirala se do raskrsnice Kneza Miloša i Trga Nikole Pašića s jedne, i od raskrsnice Nemanjine do Savskog trga s druge strane.
Rijeke srednjoškolaca, studenata, njihovih roditelja i nastavnika i profesora slivaju se iz više pravaca u Beogradu kao kružnom toku Ušće, gdje su srednjoškolci zakazali "Čas u prirodi".

EK o generalnom štrajku u Srbiji: Sloboda okupljanja je osnovno pravo EU

Evropska unija (EU) poziva sve institucije u Crnoj Gori da poštuju zakon i da Ustav države jer je ovo ključno za evropski put Crne Gore.
- EU poziva sve organe vlasti i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao suštinske garancije za vladavinu prava i demokratsku stabilnost, uključujući obezbjeđivanje pravovremenih imenovanja na osnovu zasluga, transparentnosti i zakonskih zahtjeva - naveo je u pisanom odgovoru portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije.
On je podsjetio da je tokom prošlonedeljne posete Crnoj Gori, evropska komesarka za proširenje Marta Kos ohrabrila sve političke snage da se udruže kako bi prevazišli trenutni zastoj i obezbedili najširu podršku reformama koje se odnose na EU.
Komesarka Kos, tvrdi portparol Mersije, je ponudila podršku EK u istraživanju mogućih rješenja u interesu Crne Gore i njenog pristupanja EU, uključujući mogućnost procjene nezavisnog međunarodnog tijela, poput Venecijanske komisije.
- EU još jednom apeluje na to da Crna Gora izmijeni svoj sadašnji pravni okvir kako bi uvela posebnu uredbu o pravima u vezi sa radom, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sudije i tužioce, koja bi trebalo da bude u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije - istakao je briselski portparol Gijom Mersije.
Crnogorska opozicija traži od predsjednika Jakova Milatovića da stavi van snage odluku parlamentarne većine o penzionisanju sudija Ustavnog suda. Opozicija je to okarakterisala kao ustavni puč.
Od predviđenih sedam, Ustavni sud trenutno ima pet sudija, jer je jedan nedavno penzionisan, a procedura izbora novog nije ni počela.
Ustavna kriza nastala je oko načina penzionisanja još troje sudija.
Ustav Crne Gore jasno propisuje da samo Ustavni sud na sjednici može konstatovati koje sudije su ispunile uslov za penzionisanje.
U spornom slučaju, Ustavni odbor Skupštine je 17. decembra, bez takvog obavještenja Ustavnog suda, a na osnovu dopisa predsjednice tog suda Snežane Armenko, konstatovao da su ispunjeni uslovi za penzionisanje troje sudija.
Odlučio je i da se raspiše oglas za izbor novih.
Istog dana, na osnovu te odluke Odbora, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak mandata jednoj od troje, sutkinji Dragani Đuranović.
Za ostalo dvoje nije mogao jer je to u "nadležnosti" predsjednika države, na čiji predlog su svojevremeno birani za sudije.
Penzionisanjem troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi blokiralo proces odlučivanja do izbora novih.

EU: Institucije da poštuju zakon i pridržavaju se Ustava

Evropska unija (EU) zabrinuta je zbog odluke Skupštine Crne Gore da prestane mandat sudiji Ustavnog suda, poručio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
Na pitanje TVCG povodom nedavnih dešavanja u Skupštini Crne Gore, Mersije je kazao da je poštovanje Ustava od suštinske važnosti za napredovanje zemlje ka EU.
<div class="embed-block"><iframe width="852" height="480" id="ec-player" src="https://audiovisual.ec.europa.eu/corporateplayer/index.html?video=I-265740" title="EC Midday press briefing of 20/12/2024" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen></iframe></div>
 
- Pozivamo sve institucije da poštuju vladavinu prava i da poštuju Ustav. Ovo je ključno za EU put Crne Gore - naveo je Mersije.
Ističe da je Ustavom Crna Gore utvrđeno da je na Ustavnom sudu da odlučuje o prestanku mandata sudiji Ustavnog suda, na osnovu ispunjenosti kriterijuma za penzionisanje i o tome obavještava Skupštinu.
- EU ponavlja da Crna Gora treba da izmijeni svoj sadašnji pravni okvir kako bi uvela posebnu uredbu o kriterijumima za penzionisanje sudija, koja bi trebalo da bude u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije - ističe Mersije.
Portrarol Evropske komsije dodaje i da svi organi vlasti i politički lideri moraju da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda „kao suštinske garancije za vladavinu prava i demokratsku stabilnost, uključujući obezbjeđivanje blagovremenih imenovanja na osnovu zasluga, transparentnosti i zakonskih odredbi“.

EU zabrinuta zbog odluke o prestanku mandata sudiji Ustavnog suda

Bivša demokratska potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris saopštila je danas da se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije, čime je okončala spekulacije da bi neuspješna predsjednička kandidatkinja mogla da traži tu visoko-profilisanu funkciju.
- Ozbiljno sam razmišljala o tome da zatražim od naroda Kalifornije privilegiju da im služim kao guvernerka. Volim ovu državu, njene ljude i njeno obećanje. Ovo je moj dom. Ali nakon dubokog promišljanja, odlučila sam da se neću kandidovati na ovim izborima - navela je u saopštenju.
Haris je rekla da se sada neće kandidovati ni za jednu funkciju, ostavljajući otvorena vrata za moguću predsjedničku kandidaturu 2028.
- Za sada, moje vođstvo, kao i javna služba, neće biti u izabranoj funkciji. Radujem se što ću se vratiti među narod, slušati Amerikance, pomagati da se širom zemlje izaberu demokrate koje će se boriti bez straha, i što ću u narednim mjesecima podijeliti više detalja o sopstvenim planovima - poručila je ona.
Haris je bila relativno povučena nakon što je izgubila predsjedničke izbore od republikanca Donalda Trampa 2024.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom, takođe demokrata, koji tu funkciju obavlja od 2019. godine, ne može se ponovo kandidovati zbog ograničenja mandata.
Ostali istaknuti demokratski kandidati već su najavili kandidature, uključujući Ksavijera Beseru, koji je bio direktor za zdravstvo i ljudske resurse u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, i bivšu predstavnicu u Kongresu Kejti Porter.

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Vulkan Ključevski na Kamčatki počeo je, nakon zemljotresa, da izbacuje pepeo na visinu od šest kilometara iznad ivice kratera, saopštio je direktor Instituta za vulkanologiju i seizmologiju Dalekoistočnog ogranka Ruske akademije nauka Aleksej Ozerov. 
 
Prema njegovim riječima, zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale, koji je danas pogodio područje Kamčatke, izazvao je pojačanu aktivnost vulkana Ključevski, koji već dugo eruptira. 
 
- Ranije erupcije nijesu bile snažne, a vulkanske bombe su letjele do visine od 200-300 metara uz manju emisiju pepela. Međutim, nakon zemljotresa došlo je do trenutne i jake emisije pepela do visine od šest kilometara - naveo je Ozerov. 
 
Ozerov je istakao da vulkani u ovom regionu često reaguju na zemljotrese slične ili manje jačine, prenosi Tanjug. 
 
Nakon ovog zemljotresa, primijećena je pojačana aktivnost i na vulkanu Avačinski, gdje su gasovi izbacivani na visinu od 200-300 metara, zbog čega je naučni tim preporučio turistima i penjačima da se uzdrže od uspona na vrh vulkana. 
 
Slične preporuke su date i za vulkane Mutnovski i Goreli zbog povećane opasnosti.

Snažan zemljotres aktivirao vulkan Ključevski na Kamčatki

Evropska unija (EU) je objavila novi datum kada će početi digitalno da bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nisu članice EU, a koji putuju na teritoriju neke od 29 zemalja članica Šengenskog prostora. Među njima su i državljani &nbsp;Crne Gore.&nbsp;
Oni koji od 12. oktobra budu ulazili u zemlje Evropske unije, treba mnogo ozbiljnije da vode računa koliko dugo su ostali u Šengen zoni i da nijesu slučajno prekršili maksimalnih 90 dana.
Jer, EU će od tada početi da primjenjuje novi sistem dizajniran da digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nijesu članice EU. Sistem će prikupljati biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju i snimak lica, kao i druge informacije o putovanju, čime će se postepeno zamijeniti dosadašnji sistem pečatiranja pasoša.
- Pokretanje EES 12. oktobra predtavlja naš korak bliže tome da EU postane najnaprednija putna destinacija na svijetu - izjavila je izvršna potpredsjednica EK za Tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen.
Cilj EES je modernizacija i poboljšanje upravljanja spoljnim granicama EU. On će obezbijediti pouzdane podatke o prelascima granica, sistematski detektovati one koji prekorače dozvoljeni boravak, kao i eventualne prevare sa dokumentima i identitetom.
Kako će izgledati registracija putnika?
Oni koji prvi put prelaze granicu od uvođenja EES-a moraće da dostave svoje lične podatke. Granični službenici će skenirati njihove otiske prstiju (četiri prsta) i napraviti fotografiju lica. Ove informacije biće zabilježene u digitalnom dosijeu.
Pasoš (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti pečatiran.
EES prikuplja, bilježi i čuva podatke navedene u vašem putnom dokumentu (npr. puno ime, datum rođenja; datum i mjesto svakog ulaska i izlaska; fotografiju lica i otiske prstiju (tzv. biometrijske podatke, od kojih četiri otiska prstiju); informaciju o eventualnom odbijanju ulaska.
Na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka, kreiraju se biometrijski šabloni koji se čuvaju u zajedničkoj Biometrijskoj službi za upoređivanje podataka.

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E ugostićemo psihološkinju Mariju Babić, NLP trenericu Aleksandru Anđelić, trenera džiu džice Davora Markovića.
Naši gosti biće i organizatori i učesnici Inženjerske škole nauke koji će izvesti zanimljive eksperimente.
Razgovaraćemo i sa članovima Gradske muzike Kotor - dobitnicima &nbsp;međunarodnog zlatnog odličja, a iz Ulcinja donosimo priču o turističkoj sezoni.

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Tag: gijom-mersije