Dok je tim studenata volonterski radio na arheološkom nalazištu na sjeveru Francuske, do njih je stigla iznenađujuća poruka iz prošlosti.
Pažljivo pregledajući ostatke galskog sela na liticama nadomak mesta Dijepe, u ponedeljak su pronašli zemljani ćup u kojem se krila mala staklena boca.
- To je nešto poput bočica koje su žene nekada nosile oko vrata i u kojima su se čuvale mirišljave soli - kaže Giljem Blondel, predvodnik tima i šef grupe arheologa koji isped Evropske unije istražuju ovaj gradić.
U bočici je bila poruka na papiru, koji je bio umotan i pričvršćen konopcem.
Blondel je razvio parče papira i na njemu je pisalo: „P. J. Fere, rođen u Dijepeu, član različitih intelektualnih društava, predvodio je iskopavanja na ovom mjestu u januaru 1825. godine. Nastavlja istraživanja u ovoj oblasti poznatoj kao Grad Lim ili Cezarov kamp“.
Fere je bio poznat u lokalnoj zajednici, a arhive iz ove oblasti pokazuju da je započeo prvo arheološko istraživanje na ovom mjestu prije 200 godina.
- Ovo je bio apsolutno čaroban trenutak. Znali smo da je ovdje u prošlosti bilo iskopavanja, ali pronaći ovu poruku od prije dva vijeka… to je potpuno iznenađenje. Ponekad pronađete ovakve kapsule koje su ostavljali parketari dok su zidali kuće. Ali vrlo je rijetko da to urade arheolozi. Oni uglavnom misle da niko poslije njih neće doći da radi na tom mjestu, želeći da vjeruju da su odradili sav posao - kaže Blondel.
U toj oblasti naređeno je hitno arheološko iskopavanje zbog erozije litica nešto južnije od Dijepea.
Već je nestao značajan dio nekadašnjeg utvrđenog sela, koji se nazivao opidijumom.
- Znali smo da se radi o galskom selu. Ali nismo znali čega ima u selu i da li je ovo mjesto zaista važno - kaže Blondel.
Od početka iskopavanja prije nedjelju dana pronađeno je više predmeta iz galskog perioda, ponajviše primjera grnčarije, koji potiču iz perioda od prije 2.000 godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iznenađujući glas prošlosti: Arheolozi u Francuskoj pronašli 200 godina staru poruku u boci

Dvadesetjednogodišnji momak stradao je rano jutros u udesu na magistralnom putu od Podgorice prema Zeti, nezvanično je potvrđeno za Portal ETV iz policije.&nbsp;
Povrijeđene su još četiri osobe, a udes se dogodio pola sata nakon ponoći na dijelu puta kod naselja Zelenika.&nbsp;
Kako je za Portal ETV navedeno, udesu su učestvovala dva vozila.&nbsp;
Od siline udara, jedan automobil se 'prepolovio' - njegov prednji dio ostao je na kolovozu, a zadnji je završio pored saobraćajnice.&nbsp;
Saobraćaj u pravcu Zete duže je bio u prekidu.

Teška nesreća kod Podgorice: Mladić poginuo, četvoro povrijeđeno

Nevladina organizacija „Bijeli štap“ iz Nikšića uputila je hitan apel nadležnim institucijama i poslanicima Skupštine Crne Gore, tražeći da se iz Nacrta zakona o jedinstvenom vještačenju izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom iz obaveze ponovnog vještačenja.
Kako se navodi u saopštenju, ponovna vještačenja su suštinski nepotrebna, jer je stanje osoba sa urođenim invaliditetom trajno i potvrđeno od rođenja.
- Ova obaveza izaziva dodatni stres, narušava naše dostojanstvo, stvara nepotrebnu administrativnu komplikaciju, urušava kvalitet naših života i može dovesti do gubitka prava, iako se naše medicinsko stanje nije promijenilo – poručila je izvršna direktorica NVO „Bijeli štap“ Slavica Samardžić.
Organizacija naglašava da ovakve odredbe nijesu u skladu s međunarodnim standardima i Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, te poziva Skupštinu da prilagodi konačni tekst zakona kako bi bio u skladu sa međunarodnim normama i zaštitio dostojanstvo građana.
- Ukoliko se naš zahtjev ne uvaži, bićemo prinuđeni da zaštitimo svoja prava i kroz druge mehanizme, što šalje lošu poruku i prema Evropskoj uniji – navela je Samardžić.
Iz „Bijelog štapa“ su zahvalili medijima i online portalima na podršci u očuvanju doživotno stečenih prava, izražavajući nadu da će uslijediti brza i konstruktivna reakcija institucija.

NVO „Bijeli štap“ uputili apel Skupštini: Iz Nacrta zakona o jedinstvenom vještačenju da se izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom iz obaveze ponovnog vještačenja

Rusija i Kina upravo su preoblikovale globalnu gasnu igru bez potpisivanja ijednog ugovora o snabdijevanju. Moskva i Peking su u utorak postigli dogovor o dugo odlaganom projektu izgradnje gasovoda Snaga Sibira 2 za snabdijevanje Kine ruskim gasom.
Gasovod Snaga Sibira 2 (PoS2) – koji je dugo zagovarao, kojem se nadao i koji je uporno promovisao ruski lider Vladimir Putin kod Si Đinpinga – isporučivao bi do 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje iz ruskog Arktika u sjevernu Kinu preko Mongolije.
Ovaj sporazum označava geopolitičku prekretnicu, a signal koji šalje – Vašingtonu i tržištima tečnog prirodnog gasa (LNG) – već odjekuje daleko izvan pregovaračkog stola.
Izgleda da je Putin pažljivo odmjerio ponudu američkog predsjednika Donalda Trampa – o kojoj se govorilo tokom njihovog sastanka na Aljasci – koja je navodno uključivala ublažavanje sankcija, priznanje Krima i zamrzavanje linije fronta, i odlučio se za dugoročno strateško povezivanje s Kinom umjesto za taktičke dobitke sa Zapada. Kina je, pak, odustala od svoje promišljene dvosmislenosti u vezi sa gasovodom. Potpisivanjem PoS2, Peking je signalizirao spremnost da pojača sukob sa SAD-om usred produbljivanja trgovinskog rata, piše u svojoj analizi za Fajnenšel tajms Tatjana Mitrova, istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija.
Preusmjeravanje na ruski gas putem gasovoda – čak i postepeno i uslovno – potkopalo bi pretpostavke o živahnim, zategnutim tržištima 2030-ih. Poruka izvoznicima LNG-a, posebno onima u SAD-u, koji Kinu vide kao tržište u porastu u 2030-ima, jasna je – Kini će trebati manje gasa, i to pod boljim uslovima.
Rusko-kineski memorandum, doduše, formalizuje namjeru, ali odgađa sadržaj. Pravi pregovori o ugovoru o snabdijevanju gasom temeljiće se na četiri ključna parametra – cijeni, obavezama po principu „uzmi ili plati“ (take-or-pay, ugovorna odredba kojom se kupac obavezuje da kupi minimalnu količinu robe ili usluga od dobavljača ili plati kaznu za količinu koju ne kupi), finansiranju i vremenskom okviru. U sva četiri slučaja, navodi Mitrova, Peking je u jačoj poziciji.
Što se tiče cijene, Kina vjerovatno neće prihvatiti ništa blizu evropskim ili tržišno zasnovanim azijskim referentnim vrijednostima. Umjesto toga, forsiraće cijenu negdje između ruskih domaćih cijena i formule vezane za naftu koja se koristi u projektu Snaga Sibira 1, koji je već najjeftiniji gasovodni gas u kineskom portfelju.
To bi osiguralo jeftinu dugoročnu opskrbu za Kinu, a za ruskog energetskog diva Gasprom značilo minimalne marže. Takođe, Kini bi to pružilo pregovaračku moć i dodatno ojačalo njenu industrijsku i energetsku sigurnost.
Dugoročni ugovori o gasu obično zahtijevaju od kupaca da plate minimalnu količinu bez obzira na to da li preuzimaju isporuku. Labaviji uslovi dali bi Pekingu maksimalnu fleksibilnost i rastući uticaj na globalne izvozne tokove, spot cijene gasa i oblik ugovora. U kombinaciji sa ekspanzijom kineskih trgovačkih kuća i fleksibilnošću na strani potražnje, ovo bi pozicioniralo Peking kao ključnog igrača na globalnom tržištu gasa – sposobnog da oblikuje cijene, arbitražne tokove i investicione cikluse.
Ruske gasovode je obično isključivo finansirao Gasprom, ali projekat PoS2 vrijedan 14 milijardi dolara mogao bi to promijeniti. Izvršni direktor Gasproma Aleksej Miler nedavno je spomenuo „raspravu o mehanizmima finansiranja“. Kineski zajmovi ili kapitalno učešće mogli bi promijeniti ekonomsku sliku projekta, smanjujući finansijski pritisak na Gasprom i čineći gasovod održivijim.
To bi takođe značilo prekretnicu u bilateralnim ekonomskim odnosima. Od 2022. kineske kompanije uglavnom su se suzdržavale od ulaganja u ruski energetski sektor, a kinesko finansijsko učešće u PoS2 ponovo bi otvorilo ta vrata.
Kineski uticaj je najvidljiviji u pogledu vremenskog okvira projekta. Sporazum o snabdijevanju može se odgoditi na neodređeno vrijeme – PoS2 daje Kini pravo, ali ne i obavezu, da u budućnosti koristi ruski gas po sniženoj cijeni. Rusija je, nasuprot tome, već javno objavila svoje usklađivanje, bez garancije komercijalnih prinosa, navodi Jutarnji.
Ova asimetrija, ističe autorka, odražava širu dinamiku moći. Rusija nastoji da pokaže otpornost i ponovo usmjeri svoj izvoz gasa prema istoku. Za Kinu je, pak, gasovod vid osiguranja – opcija koju može iskoristiti kad joj odgovara.
Strateške implikacije protežu se daleko izvan Kine i Rusije. Za SAD i industriju LNG-a, uticaj će biti neposredan. Iako gas iz PoS2 neće poteći do 2030-ih, on već sada mijenja očekivanja. Kupci, programeri projekata i banke pomno prate šta se dešava – ako će se Kina u narednoj deceniji više oslanjati na ruski gas iz gasovoda, to će promijeniti matematiku LNG portfelja danas. Preusmjeravanje prema Rusiji – uz fleksibilne količine i niže cijene – moglo bi da poremeti neke projekte prije nego što stignu do faze konačne investicione odluke.

Istorijski dogovor Rusije i Kine mogao bi sve promijeniti

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić učestvuje na Godišnjoj skupštini Međunarodne akademije pravnika za porodično pravo (IAFL), na poziv predsjednice ove institucije Rejčel Kelsi, koja se održava u Najrobiju, Kenija, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Govoreći na panelu „Promjena porodičnog prava u našem svijetu koji se mijenja“, Pavličić je poseban akcenat stavila na suđenja u porodičnim sporovima, sa fokusom na pristup djece pravdi i razmjenu iskustava iz ove oblasti, naglašavajući pozitivan uticaj koji nacionalna sudska praksa može imati.
- Suđenje u porodičnim sporovima ne smije biti polje borbe roditelja, već prostor u kojem se štiti djetinjstvo - istakla je Pavličić, naglašavajući da je najbolji interes djeteta ključni princip zasnovan na međunarodnim i domaćim standardima – od Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta do Porodičnog zakona Crne Gore. Poseban akcenat stavljen je na pravo djeteta da izrazi mišljenje i obavezu suda da to mišljenje uzme u obzir.
Pozitivni primjeri iz crnogorske sudske prakse pokazuju da dijete više nije „nevidljivi akter“, već ravnopravni učesnik čije potrebe moraju biti saslušane i poštovane, naglasila je Pavličić.
- Sudije koriste multidisciplinarni pristup u saradnji sa centrima za socijalni rad, psiholozima i pedagozima. Uvodi se institut lica za podršku djetetu, kao i child friendly rooms (prostorije po mjeri djeteta, prilagođene psihološkim, bezbjednosnim i ambijentalnim potrebama djece), čime se stvara sigurnije okruženje za djecu u sudskom postupku. Istovremeno, medijacija se pokazala kao efikasan način da roditelji postignu dogovor o zajedničkom starateljstvu bez dugotrajnih i traumatičnih parnica - pojasnila je predsjednica Vrhovnog suda, dodajući da crnogorski sudovi sve češće primjenjuju praksu Evropskog suda za ljudska prava i međunarodne standarde.
Prema njenim riječima, dijete je u porodičnim sporovima ravnopravni učesnik čije mišljenje mora biti saslušano i poštovano.&nbsp;
- Naša je obaveza da suđenje u porodičnim predmetima pretvorimo u prostor zaštite djetinjstva, a ne u borbu roditelja. Primjenom navedenih mehanizama pokazujemo da pravosuđe može biti po mjeri djeteta i u potpunosti usklađeno sa međunarodnim standardima - poručila je Pavličić, zaključujući da pozitivna iskustva crnogorskog pravosuđa pokazuju kako je ovaj cilj dostižan kada sudije postupaju senzibilno i odgovorno, u saradnji sa stručnjacima.
Pavličić se sastala sa predsjednicom Vrhovnog suda Kenije Martom Kome.&nbsp;
Kako je saopšteno, razgovarano je o jačanju vladavine prava i nezavisnosti sudstva, pri čemu je posebna pažnja posvećena zaštiti životne sredine. Predsjednica Kome, ugledna stručnjakinja i istaknuta zagovornica u ovoj oblasti, prenijela je svoja dragocjena iskustva i dobre prakse iz Kenije.
U fokusu razgovora bile su i teme unapređenja pristupa pravdi i zaštite ljudskih prava, kao i uloga žena na rukovodećim položajima u pravosuđu. Posebno je istaknuta važnost osnaživanja žena kao donositeljki odluka i njihov doprinos izgradnji pravednijeg i snažnijeg društva.
Sagovornice su izrazile zajedničku posvećenost nastavku saradnje u ovim oblastima, uz uvjerenje da će ona doprinijeti daljem jačanju demokratskih vrijednosti i ukupnog društvenog razvoja.
Nakon sastanka, predsjednice su dale intervju državnoj televiziji Kenije, u kojem su govorile o postignutim dogovorima i razmijenjenim iskustvima, koje će IAFL prenijeti svim zemljama članicama ovog međunarodnog udruženja. Pavličić je posjetila i Vrhovni sud Kenije i razgovarala sa sudijama tog suda.
Teme skupštine u Najrobiju, koja traje od 3. do 7. septembra, obuhvataju predbračne ugovore i finansijske zahtjeve, porodično nasilje i zaštitu djece, bračni/partnerski status i imovinu, aktuelna pitanja dječjeg prava, dobrobit i mentalno zdravlje u porodičnom pravu. Takođe, biće predstavljen i IAFL Međunarodni vodič o pravnim pitanjima u vezi sa seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom.
Na skupu učestvuje oko 60 predsjednika sudova, sudija, predstavnika NVO sektora i pravnih stručnjaka iz Velike Britanije, SAD-a, Kenije, Zimbabvea, Južne Afrike, Srbije, Francuske, Kanade, Španije, Malavija, Grčke, Australije, Danske, Švajcarske, Holandije, Jamajke, Tanzanije i Kine.
- Organizator događaja u Najrobiju je Međunarodna akademija pravnika za porodično pravo (IAFL), svjetska asocijacija praktičara porodičnog prava, koju stručnjaci prepoznaju kao zajednicu najiskusnijih i najstručnijih specijalista u ovoj oblasti u svojim državama. IAFL je osnovana 1986. godine sa ciljem unapređenja prakse i sprovođenja pravde u oblasti razvoda i porodičnog prava, kao i pružanja pomoći zakonodavcima širom svijeta. Organizacija ima pravo da interveniše u predmetima pred najvišim sudovima u više jurisdikcija, uključujući Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država, Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva i Kasacioni sud u Francuskoj - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Pavličić: Najbolji interes djeteta ispred interesa roditelja

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tag: giljem-blondel

Iznenađujući glas prošlosti: Arheolozi u Francuskoj pronašli 200 godina staru poruku u boci

Teška nesreća kod Podgorice: Mladić poginuo, četvoro povrijeđeno

NVO „Bijeli štap“ uputili apel Skupštini: Iz Nacrta zakona o jedinstvenom vještačenju da se izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom iz obaveze ponovnog vještačenja

Istorijski dogovor Rusije i Kine mogao bi sve promijeniti

Pavličić: Najbolji interes djeteta ispred interesa roditelja

PRATITE TVe UŽIVO