<p>U okviru investicionog ciklusa unapređenja obrazovne infrastrukture, u toku su radovi na adaptaciji krova Gimnazije „Panto Mališić“ u Beranama.</p>
<p>Projekat podrazumijeva zamjenu dotrajalih materijala i djelova drvene krovne konstrukcije, poboljšanje toplotne i hidroizolacije, kao i kompletnu modernizaciju krova. Cilj radova je stvaranje bezbjednijeg, funkcionalnijeg i prijatnijeg prostora za učenike i zaposlene u školi.</p>
<p>Ukupna vrijednost investicije iznosi 309.994,98 eura sa uračunatim PDV-om, a završetak radova planiran je za drugu polovinu septembra.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavlja intenzivan investicioni ciklus, s ciljem obezbjeđivanja kvalitetnijih uslova za obrazovanje i rad u svim djelovima Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U toku adaptacija krova Gimnazije "Panto Mališić" u Beranama

<p>Čula je Španija i osjetila moć usklika "Da je vječna Crna Gora". Za to su se pobrinuli maturanti Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića koji su u tu zemlju otputovali na ekskurziju.</p>
<p>Terase hotela, u kom su smješteni gimnazijalci, zasijale su jedne noći u crveno-zlatnim nijansama državne zastave, a atmosferu su podgrijale patriotske pjesme koje su puštali crnogorski učenici.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzARpjPUTSqg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Sa njima su pjevali i gosti hotela i otpozdravljali ih osmjesima.</p>
<p>Nikšićki gimnazijalci otputovali su 13. septembra na ekskurziju u okviru koje će, pored Španije, posjetiti i Italiju i Francusku.</p>

VIDEO: Španijom se pjeva "Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora"

<p>Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Oskar Huter</b>.</p>
<p>Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) <b>Dragana Bojovića</b> za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;</p>
<p>- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.</p>
<p>Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" <b>Dragice Lompar</b> koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

<p>Gošća ovoneđeljne emisije "Dres nacija reprezentacija" je <b>Itana Grbić</b>, rukometna reprezentativka Crne Gore.<br/>
<br/>
Emisiju možete pratiti večeras od 21 sat na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Drq6PBF34LB8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Itana Grbić u emisiji "Dres nacija reprezentacija"

<p>Gošća astrološkog talk-show programa Znak Podznak je eno-gastronom <b>Zerina Bogućanin</b>.&nbsp;</p>
<p>Kroz iskrenu ispovijest Bugućanin otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera.&nbsp;</p>
<p>Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni.<br/>
<br/>
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/>
&nbsp;</p>

Zerina Bogućanin gošća emisije "Znak Podznak"

<p>Za poslanika Demokratske narodne partije <b>Dragana Bojovića</b> naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost<b> </b>predstavlja "politički motivisan pritisak" i "pokušaj nasilne asimilacije".</p>
<p>Bojović je, prilikom rasprave u parlamentu u okviru rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, kazao da se takvom praksom krše osnovna građanska i ljudska prava.</p>
<p>- Najveći oblik diskriminacije što se dešava u školama. Tamo je naveden crnogorski, pa tire bosanski, hrvatski, albanski, španski, portugalski i tako dalje. Očekuje se da moja djeca, koja govore srpskim jezikom, dođu iz škole i kažu da govore tim jezikom, a svuda im je nametnuto da govore crnogorskim. To je oblik političke manipulacije, pokušaj nasilne asimilacije i primjer ugrožavanja svih građanskih i ljudskih prava. Vi namećete cijeloj omladini da govore ono što ste vi politički projektovali da tako treba da bude. Ako ste htjeli stvarno ravnopravnost i građansku državu mogli ste makar da ga nazovete maternji jezik, pa da djeca sama odlučuju - poručio je Bojović, obraćajući se poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS).</p>
<p>On je stava da o ovim pitanja treba razgovarati i naći, kako je rekao, valjana, a ne prislina rješenja.</p>
<p>- Sa takvim vidom diskriminacije ne možemo da ulazimo u Evropsku uniju, jer to nema ni u jednoj državi svijeta, kamoli u demokratskim državama. Mora da se uvede jasna ravnopravnost, a posebno da se uvaži činjenica da većina građana jasno iz popisa u popis izjašnjava kojim jezikom govori. I to treba da se konstatuje pravno - zaključio je Bojović.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Bojović jezik u školama vidi kao "nasilnu asimilaciju": Omladini nametnuto da govore crnogorskim

<p>Sjevernokorejski lider<b> Kim Džong Un</b> naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.</p>
<p>Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.</p>
<p>Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.</p>
<p>Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.</p>
<p>- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.</p>
<p>Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.</p>
<p>Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.</p>
<p>Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.</p>
<p>Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.</p>
<p>- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.</p>

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

<p>Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.</p>
<p>Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.</p>
<p>Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.</p>
<p>Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.</p>
<p>Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.</p>

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

<p>Bivši premijer Malezije<b> Nadžib Razak </b>danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.</p>
<p>Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".</p>
<p><b>Lou Tejk Džo</b>, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.</p>
<p>Sutkinja <b>Kolin Lorens Sekera</b> rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".</p>
<p>Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.</p>

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

<p>Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.</p>
<p>Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.</p>
<p>Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.</p>
<p>Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.</p>
<p>Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.</p>
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
<p>Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.</p>