Ja sam se sam upisao na gitaru, to niko nije znao, i kad došlo vrijeme da se kupi klasična gitara iznenadio sam ih malo, ali nijesam htio nijedan drugi instrument. Kad sam dobio i kad sam vidio taj instrument stvarno sam se zaljubio , i eto otuda ta &nbsp;ljubav i &nbsp;danas traje, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, gitarista Dražen Joković.
Jedan od najpoznatijih crnogorskih gitarista, Dražen Joković, nastupiće u okviru festivala Dani gitare u Podgorici, u &nbsp;subotu 30.novembra u sali DODEST KIC-a Budo Tomović, pa je tim povodom i bio gost Televizije E.
Sa svojim sinom provodi dosta vremena slušajući muziku, kaže Joković, iako je još mali, od izuzetnog je značaja &nbsp;&nbsp;djeci od najranijeg uzrasta puštati kvalitetnu muziku, zato što, kako objašnjava, muzika podstiče razvoj mozga i naučno je dokazano, podsjeća on, da muzika može povećati IQ do, kako navodi, 20 posto.
- Veoma je važno da se od najranijeg uzrasta djeci nametne kvalitetna muzika, da bi se taj ukus formirao na vrijeme, jer danas nije baš situacija sjajna što se toga tiče, rijetko je uopšte da čujemo klasičnu muziku na televiziji. Ima dosta tog kiča, slobodno mogu tako da kažem, i to je muzika koja je dosta, da kažem, prijemčiva i ona lako uđe u uši. Ona se lako zapamti, mozak je lako prihvata, a uopšte nije dobra za razvoj, pogotovu za razvoj djece, pošto ona u tekstu najčešće ima neke loše poruke, a samo muzičko dešavanje u tim numerama nije uopšte kvalitetno, naprotiv, ono sadržaj koji ne podstiče, naprotiv, zatvara mozak. To je jedna tema koja bi zaslužila dosta više vremena, ne možemo je ispričati u nekom kratkom periodu, ali kao muzičar i profesionalac mogu da tvrdim jeste da je izuzetno važno da djeca slušaju kvalitetnu muziku, i preporuka je da &nbsp;ih od ranih dana roditelji malo upoznaju i sa klasičnom muzikom, a ako slušaju popularnu muziku da to takođe bude nešto što je odabrano - rekao je Joković.
Promakla je kontrola sadržaja koji smije da se pušti u javnost, smatra Joković, i kako je tako krenulo, poplava kič i šund kulture, dodaje on; ljudi su je prihvatili i, kako kaže, navukli se na to.
- Obzirom da se to godinama unatrag plasira narodu, narod se na to navukao, a mediji su u tome vidjeli jedan dobar izvor zarade i svi su se okrenuli ka tome. Ja mogu da kažem, konkretno vezano za Crnu Goru, da je to krenulo pojavom Pink televizije. Prije toga je bilo drugačije. Ja kad sam rastao , kad moji roditelji nijesu bili tu, kad upalim tv mogao sam da pogledam operu, i ja sam kao mali, nijesam išao u muzičku školu, ali sam volio da palim tu operu, jer je ona imala u pozadini neki lijep scenario, muzika je često bila veoma, meni, lijepa. Nekad su to bila teška djela koja ja nijesam mogao da slušam, ali, recimo, neka djela su mi se zaista svidjela. Danas nema takvog sadržaja, zato nije interesantan, nego je interesantno kad je nešto teatralno sa dosta senzacije, malo više našminkano. Rijaliti programi su sadržaj koji je veoma diskutabilan, i ja mislim da bi to trebalo zabraniti, a u svakom slučaju veoma ograničiti, jer to je nešto što djeca i omladina ne bi smjela da gledaju u tolikoj mjeri i da se ugledaju na takav jedan sadržaj i takve ljude - istakao je Joković.
Ljubav prema muzici je djedova zasluga, prisjeća se Joković, jer mu je od malih nogu kupovao muzičke instrumente, vježbao sa njim i trudio se, ističe on, da zavoli muziku.
- Planirano je da budem harmonikaš. Kupili su mi tri harmonike, malu, srednju i veliku. Za sedmi rođendan sam dobio električnu gitaru i kad sam krenuo u muzičku školu &nbsp;ja sam sam se sam upisao na gitaru, to niko nije znao, i kad došlo vrijeme da se kupi klasična gitara iznenadio sam ih malo, ali nijesam htio nijedan drugi instrument. Kad sam dobio i kad sam vidio taj instrument stvarno sam se zaljubio , i eto otuda ta &nbsp;ljubav i &nbsp;danas traje. Volim da se bavim svojim instrumentom - naglasio je Joković.
Prvi susret sa gitarom je imao velikog uticaja, prisjeća se gitarista, jer se zaljubio u izgled instrumenta na početku, iako je, kako kaže, u početku teško i puno izazova za djecu.
- Ako nema podrške prave od profesora, zna da bude mali problem i često se desi odustajanje. Ja mogu slobodno reći da sam prve tri godine muzičke škole išao nevoljno u muzičku školu, htjeo sam da napustim i zamalo sam ubijedio roditelje da me ispišu iz muzičke škole. Međutim, tada je profesor gitare Srđa Bulatović služio vojsku u Domu vojske u Nikšiću i moj otac, pošto je radio pri vojsci, se sprijateljio sa njim i ‘ajde kao da me on presluša. Ja nevoljno, kakva gitara, kakav profesor, odem ja tamo i sviram etidu koju sam vježbao, odsviram, a nevoljno i mrzovoljno završim, samo da što prije idem kući. Kaže on meni, nijesam ni znao da će mi on kasnije biti profesor, ali kasnije moj profesor u srednjoj školi, Srđa, pa dobro je to, ti si talentovan, ti si dobar, ali to treba da zvuči ovako, i bam, odere onu etidu, nevjerovatno brzo i ja sam samo stao i nijesam mogao da se ja bavim tim, da ja sviram instrument, da su mogućnosti instrumenta takve. I tu je krenula opt ljubav da se dešava. Otišao sam kući i uzeo gitaru i vježbao, vježbao, vježbao - zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3bFkPnFIMvI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joković: Rijetko imamo priliku da čujemo klasičnu muziku na televiziji

Najveći izazov za izgradnju bolje budućnosti medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara – njihov loš socio-ekonomski položaj, nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada. To ovu profesiju čini sve manje atraktivnom za studente novinarstva, saopšteno je iz Instituta za medije Crne Gore.
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada.
Ovo su neki od ključnih nalaza analize „Budućnost medija u Crnoj Gori“, koju je prethodnih mjeseci proveo istraživački tim Instituta za medije, a koja će biti javno dostupna u narednih nekoliko dana.
Istraživanje je obuhvatilo nekoliko segmenata – budućnost novinarstva, budućnost medija kroz sam koncept, okruženje, vlasništvo, finansiranje, predstavljanje i participaciju, te budućnost korišćenja medija i povjerenje.
U Analizi se navodi da su institucije posljednjih godina nastojale da strateški urede oblast medija donošenjem Medijske strategije i izmjenom medijskih zakona. Međutim, ti propisi nijesu adekvatno odgovorili na neka od ključnih pitanja koja opterećuju medijsku scenu (transparentnost medijskog vlasništva, jaki strani uticaj u vlasničkim strukturama u medijima, neregistrovani portali, borba protiv dezinformacija…) niti su implementirali novu evropsku regulativu u ovoj oblasti. Sve to ukazuje na to da će se medijski zakoni ponovo mijenjati.&nbsp;
Značajno povećanje broja medija nije dovelo do medijskog pluralizma niti povećanja novinarskih standarda.&nbsp;
Procjenjuje se da trenutno ima oko 230 medija i da se taj broj skoro duplirao u odnosu na protekle godine.
Crnogorsko medijsko tržište je malo i pokretanje novih nema ekonomsko opravdanje. Medijska scena je pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije. Vlasnici četiri od pet televizija s nacionalnom frekvencijom jesu kompanije ili biznismeni iz Srbije, dok su u stranom vlasništvu dvije od tri dnevne novine. Kako ovi mediji imaju neizbježan uticaj na javno mnjenje i koriste se za širenje političkog uticaja, neupitno će uticati na kvalitet medijskog izvještavanja i opstanak medija koji su u lokalnom vlasništvu.&nbsp;
Vrijednost tržišta oglašavanja u Crnoj Gori procjenjuje se između 11,7 i 12 miliona eura. Najveći oglašivači su teleoperateri, a najveći udio, oko 50 odsto oglašavanja ide televizijama. To je trend koji se posljednjih godina ne mijenja.&nbsp;
Komercijalni mediji, osim od oglašavanja, novac dobijaju iz Fonda za medijski pluralizam i kroz državnu pomoć. Ukupan iznos tih sredstava u 2023. bio je 1,23 miliona eura, što je više nego prethodnih godina.&nbsp;
Trenutni samoregulatorni mehanizmi nijesu učinkoviti, ali potencijal za dalji razvoj je u novim izmjenama Zakona koji obavezuju medije da razviju internu samoregulaciju ukoliko žele novac iz Fonda za pluralizam medija. Primjenu ove zakonske odredbe mora pratiti i jačanje svijesti medija i novinara o značaju jake samoregulacije koju će građani prepoznati kao nezavisni autoritet koji može doprinijeti poboljšanju kvaliteta izvještavanja i kojem će s povjerenjem podnositi žalbe.&nbsp;
RTCG, koja je trenutno pod snažnim političkim uticajem vladajućih stranaka, ima zakonski garantovano finansiranje iz državnog budžeta. Međutim, za izgradnju profesionalnog i nezavisnog javnog servisa neophodno je zakonito obavljanje funkcije generalnog direktora i nezavisno donošenje odluka u upravljačkim tijelima.&nbsp;
Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada. Društvene mreže postaju sve češći kanal za informisanje, posebno kod mladih. Ovi trendovi dugoročno mogu uticati na to da tradicionalni mediji sve teže mogu ostvarivati svoju primarnu ulogu informisanja i edukacije građana.&nbsp;
Građani u velikoj mjeri prepoznaju važnost medijske pismenosti za društvo, zbog čega aktivna uloga institucija i civilnog sektora u ovoj oblasti dugoročno može biti značajna i uticajna. Osim što je Medijska pismenosti uvedena kao izborni predmet u osnovne i srednje škole, pa mladi kroz obrazovni sistem razvijaju vještine kritičkog mišljenja, institucije moraju raditi i na tome da ostale grupacije u društvu izgrade otpornost na dezinformacije.

IMCG: Medijska scena pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije

&nbsp;
Povodom 23. januara Dana novinara Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je čestitke zapošljenima u medijima uz nadu da će se poboljšati njihov položaj, ali i opšti odnos prema novinarstvu kao profesiji. CGO ističe zabrinutost zbog kontinuiteta ograničavajućeg okruženja za slobodu medija, a što negativno utiče i na šire demokratske procese u društvu.
- Tokom 2024. godine, CGO je evidentirao 16 napada i prijetnji usmjerenih protiv medijskih radnika i medijskih kuća u Crnoj Gori. Sve nas je užasnuo brutalan napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, od strane biznismena Zorana Bećirovića, koji je i jedan od najalarmantnijih skorašnjih primjera ugrožavanja bezbjednosti novinara, ali i prava javnosti na informisanje. Podsjećanja radi, u 2023. godini CGO je zabilježio 16, u 2022. godini 19, a u 2021. godini 21 napad i prijetnju na novinare/ke i medijske kuće u Crnoj Gori. Opterećenje predstavlja i činjenica da je do danas nerazjašnjeno ubistvo Duška Jovanovića, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan. Radi se o opominjućim činjenicama u kontekstu veličine države, koje zahtijevaju daleko efikasnije postupanje nadležnih institucija, uključujući i najstrožije kazne za počinioce napada na novinare kako bi se poslala jasna poruka da nema tolerancije za ugrožavanje medijskih sloboda – piše u saopštenju CGO koje potpisuje saradnik na programima te organizacije Nikola Obradović.
Kako kaže, novinari i novinarke su važan dio svakog demokratskog društva jer utiču na razvoj kritički orijentisanog javnog mnjenja i moraju imati kako slobodno okruženje za rad bez cenzure i autocenzure zbog političkih i ekonomskih pritisaka, tako i adekvatne zarade i uređeno radno vrijeme.&nbsp;
- Zabrinjavajuće je da pojedini lokalni javni emiteri nemaju ni osnovnu opremu za svakodnevno funkcionisanje ili da kasne sa isplatama mjesečnih zarada, što dodatno otežava rad zaposlenih u tim medijima. Granski kolektivni ugovor za medije još uvijek nije potpisan, čime su mnogi novinari ostavljeni bez adekvatne zaštite radnih prava – navodi Obradović.
Iz CGO-a podvlače i stanje u RTCG, a posebno odnos vladajuće većine koja ignoriše pravosnažne sudske presude, kojima je utvrđeno da je stari-novi generalni direktor nezakonito obavljao tu funkciju, i uz veliku vjerovatnoću da se isto biti utvrđeno i za aktuelni mandat, šalje poruku da vlasti ne žele slobodan i kritički orijentisan javni servis.
- CGO naglašava i značaj poštovanja Kodeksa novinara Crne Gore, jer se samo tako mogu pružiti objektivne informacije građanima i građankama i jačati integritet novinarske profesije. Konačno, put ka unaprijeđenju stanja u medijskoj sferi zahtijeva sveobuhvatan pristup. Zato je od ključne važnosti stvaranje klime u kojoj će se cijeniti istraživačko novinarstvo, poštovati etički standardi profesije i njegovati kritičko mišljenje, uz jačanje ekonomske stabilnosti medija i poboljšanje radnih uslova novinara – zaključuje se u saopštenju.

Naglašena potreba za unaprijeđenjem okruženja za slobodu medija

Problem može da nastane već u aprilu mjesecu, kad nam dolazi otplata od 500 miliona starih dugovanja, i tu već imamo problem, jer mi nemamo taj novac, za taj novac bi morali da se zadužimo sa novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari kredit. Do kraja marta možemo računati da će stanje biti donekle normalno, da će se servisirati sve te obaveze, dok već nakon marta, u aprilu, ulazimo u problem, ukoliko se ne usvoji budžet - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.&nbsp;
Svako odstupanje od redovnog finansiranja i usvajanja budžeta, kaže Mulešković, jeste neka vrsta vanrednog stanja, ali, ne može se reći da takvo stanje nije već bilo u Crnoj Gori.
- Upravo je 2021.godine premijer Spajić bio ministar finansija, i imali smo privremeno finansiranje tokom šest mjeseci, i veoma je slična situacija kao ove godine, a jedina razlika između te dvije pozicije, 2025. i 2021.godine je ta što smo 2021.godine na računu imali, čini mi se, oko 600 miliona depozita, a sad imamo 300 miliona depozita, i mnogo manje novca za ispunjavanje svih onih obaveza koje nam slijede tokom 2025.godine. Naravno, 2021.godine nijesmo još imali reforme koje su se odnosile na povećanje zarada, a ukidanje kako doprinosa za zdravstveno osiguranje, a posle i smanjivanje doprinosa za PIO, pa samim tim i pritisak na sami budžet je mnogo veći, i ove godine zavisimo od toga kako će se puniti budžet od indirektnih poreza, to jest naplate PDV-a, dominantno, jer preko 51 posto prihoda je planirano od naplate PDV-a, pa samim tim sve to dodatno uzrokuje probleme prilikom usvajanja budžeta. Takođe, moramo da budemo veoma svjesni da smo 2021.godine, samo par dana pred ulazak u Novu Godinu se zadužili, pa smo imali te depozite, i imali smo odluku o zaduživanju, pa smo mogli da se zadužimo, sad nemamo odluku o zaduživanju pa ne možemo da se zadužimo - rekao je Mulešković.
Do kraja prvog kvartala, smatra Mulešković, ne bi trebalo da ima nikakvih problema, naglašava on, u dijelu servisaranja troškova.
- Problem može da nastane već u aprilu mjesecu, kad nam dolazi otplata od 500 miliona starih dugovanja, i tu već imamo problem, jer mi nemamo taj novac, taj novac bi morali da se zadužimo sa novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari kredit. Do kraja marta možemo računati da će stanje biti donekle normalno, da će se servisirati sve te obaveze, dok već nakon marta, u aprilu, ulazimo u problem, ukoliko se ne usvoji budžet. Mada ja se nadam, jer šaljemo lošu sliku sa ovom situacijom, pa ko god da je izazvao situaciju, šaljemo lošu sliku jer šaljemo opet sliku političke nestabilnosti, a ta politička nestabilnost donosi mnogo više negativnih stvari ekonomiji od neusvajanja budžeta, od privremenog finansiranja, jer upravo je ta politička nestabilnost prethodne dvije godine dovela do toga da imamo ne tako dobre javne finansije - naglasio je Mulešković.
Prije par dana je direktor fonda PIO rekao, podsjeća Mulešković, da će penzije biti redovno servisirane, dodaje on, kako redovne za januar , tako i, kako kaže, povećane penzije za februar.
- Ono što neće biti uvećano jesu srazmjerne penzije, jer taj zakon je još uvijek na čekanju u parlamentu, a moramo da budemo i tu veoma otvoreni i kažemo da penzioneri koji primaju srazmjernu penziju već su godinu dana su diskriminisani, kad je došlo do povećanja minimalne penzije, upravo ti penzioneri su ostali ispod minimalne penzije, pa su već godinu dana diskriminisani, pa se tako to samo nastavlja, i moramo da budemo svjesni da su upravo ovi penzioneri, koji očekuju povećanje penzije od januara, to jest od februarske isplate, su bili takođe diskriminisani, jer povećanjem minimalne penzije 2024.godine nijesu dobili najavljeno povećanje svojih penzija, nego su čekali upravo ovo usklađivanje - zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmtQCH2cDqIc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Do kraja prvog kvartala bez problema sa servisiranjem obaveza iz budžeta

U Crnoj Gori danas se obilježava 19 godina od željezničke nesreće na Bioču, u kojoj je poginulo 47 osoba, a više od 200 povrijeđeno.

Tragedija se dogodila kada je lokalni elektromotorni voz, koji je saobraćao od Bijelog Polja do Podgorice i Bara, u blizini mjesta Bioče, na izlasku iz tunela, iskliznuo iz šina i sva četiri vagona se survala u provaliju.

Tadašnji ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar, nakon željezničke nesreće, podnio je ostavku na tu funkciju zbog, kako je rekao, objektivne odgovornosti za taj događaj.

Zbog nesreće kod Bioča osuđen je jedino mašinovođa Slobodan Drobnjak, na šest godina zatvora, dok je 11 zaposlenih u Željeznici oslobođeno odgovornosti.

Nevladina organizacija (NVO) Voz neprebola poručila je na konfereniciji za novinare, povodom obilježavanja 19 godina od nesreće, da se na Bioču nije dogodila željeznička nesreća već zločin.

Predsjednik te NVO Goran Vojinović kazao je da brojni dokazi upućuju na to da je tragedija bila neizbježna.

On je pozvao odgovorne da pobijede strah i savjest i javno saopšte ko je odgovoran za nesreću.

Vojinović je novinarima kazao da su konačno poslije 19 godina dobili prvu javnu podršku koja je došla od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i da se nadaju da će i druge institucije konačno smoći snage da se pokrenu i preispitaju sudske presude i da se dođe do prave istine na Bioču 2006.

Milatović, koji je prošle sedmice primio predstavnike NVO Voz neprebola, apelovao je na tužilaštvo, Skupštinu Crne Gore i druge organe da, u domenu svoje nadležnosti, preispitaju efikasnost i zakonitost djelovanja institucija u slučaju tragedije kod Bioča, kako bi se istražili eventualni propusti i utvrdila puna odgovornost.

On je ukazao da nesreće poput ove ostaju trajno upisane u kolektivno sjećanje crnogorskog društva.

Polaganje vijenaća u 11 sati i 55 minuta na Bioču biće odata pošta žrtvama željezničke nesreće, a nijesu predviđena obraćanja iz pijeteta prema stradalima na Cetinju i njihovim porodicama.

Danas 19 godina od nesreće na Bioču

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Višednevni izostanak zvanične potvrde iz Ministarstva prosvjete da je direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Biljana Vučurović razriješena, kao i jučerašnja &nbsp;štura objava da je imenovan vršilac dužnosti direktora Zoran Pejović, rezultat su zakulisnih manevara premijera i lidera PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Sakrivanjem informacija o smjeni - koja je ,,odrađena” ranije ali zvanično zavedena tek 17. januara – Spajić je želio da vanrednu situaciju javno prikaže redovnom i da tako pokuša da održi jedinstvo unutar unutar svoje stranke, ali i sačuva koaliciju sa Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012101014_ef576f0f6c41f0097c55fd02d19bf841643d65ff775b8ac50133718ad2882e15" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>PRINCIPIJELNA: Ministarka Anđela Jakšić Stojanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ODLUČNA MINISTARKA I PREMIJER KOJI OBEĆAVA Prema informacijama Portala ETV, uzaludni su bili napori Budimira Aleksića, funkcionera Mandićeve NSD da na sve načine promijeni odluku o smjeni Vučurović, koja je postala izvjesna nakon što je prosvjetna inspekcija utvrdila da je direktorica Gimnazije prekršila zakon.&nbsp; Ministarka Anđela Jakšić Stojanović, kako kažu izvori, pokazala je krajnju odlučnost i odbila da usliši, prvo molbe i nagovaranja Aleksića, kasnije i naredbu Milojka Spajića da odustane - radi mira unutar parlamentarne većine – od razrješenja Vučurović. Kada je Spajić shvatio da ministarka prosvjete neće pokleknuti pod pritiskom, okrenuo se ,,kontroli štete”: naredio je da se niko ne oglašava ili odgovara medijima iz resora Jakšić Stojanović. Istovremeno, pokušao je da ublaži bijes Nove srpske demokratije: obećao je Mandiću da će Jakšić Stojanović biti razriješena dužnosti minstarke prilikom sljedeće rekonstrukcije, koju premijer planira za početak proljeća. Premijer je takođe zamolio predsjednika Skupštine da, dok traju protesti studenata - i u vremenu kada iz Brisela stižu jasna upozorenja da se moraju izgladiti odnosi opozicijom u sporu oko Ustavnog suda – Mandić ne podiže tenzije i ne dovodi u pitanje opstanak 44. Vlade Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025012101014_36c9d15a2faecd5b042cdb3572d2f1d664d5680848a598e5e357cabc025d4bfe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić"> <figcaption>KAKO SAČUVATI INTERESNU KOALICIJU: Mandić, Spajić i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Andrija Mandić je, kažu izvori Portala ETV, prihvatio Spajićevu ponudu i za sada nije izvjestan sukob PES-a i NSD-a. Međutim, ta kupovina vremena, da bi se smirije tenzije unutar koalicije, nije Spajiću pomogla u sređivanju stvari u sospstvenoj partiji.&nbsp; Naprotiv, sve su vidljivije različite struje unutar PES-a.&nbsp; FRAKCIJSKA BORBA Izvori iz PES-a ističu da se unutar te stranke sve više komplikuju relacije različitih partijskih grupa i da je sve izraženija polarizacija izmedu, uslovno rečeno, prosrpskog i procrnogorskog stranačkog krila.&nbsp; Nakon ,,slučaja Vučurović” ministarka Jakšić Stojanović je prepoznata kao jedan od predvodnika grupe koja ne prihvata gaženje ključnih državnih prerogativa, radi golog opstanka na vlasti. Zato će, kako je Spajić poručio preko posrednika Mandiću, ministarka biti predviđena za smjenu, ne samo zato što je postala target NSD-a, već prije svega što na taj način ozbiljno dovodi u pitanje opstanak koalicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012101018_ef77ea70bfd03d5e0e240ed4b1fab41728bb3b41487ea4eb53bca6d2f86f57a8" data-rendition-name="original" width="800" height="640" loading="lazy" alt="NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac"> <figcaption>NEPODOBNI MINISTAR I PODOBNI ŠEF KABINETA: Novica Vuković i Branko Krvavac(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim negativnog stava koji ima prema Jakšić Stojanović, Spajić je nezadovoljan i radom ministra finansija Novice Vukovića, koji inače nije omiljen među većinom članova Vlade. Posebno ga kritikuju ljudi iz vrha PES-a, optužujući ga da, iako drži ključeve od državne kase, tu poziciju ne koristi za posredno jačanje stranke. Istovremeno, Vuković nije voljan da državne novce izdvaja za projekte koje predlažu ljudi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi.&nbsp; Premijeru Milojku Spajiću, politički formiranom u okviru srpsko-američke lobističke grupe SALC, koja je pomagala litije Srpske pravoslavne crkve 2020. godine, bliža je opcija koju zagovaraju oni funkcioneri PES-a koji ne kriju svoju ,,srpsku prepoznatljivost”, kao i bliskost sa narativom Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata.&nbsp; Osim šefa kabineta Branka Krvavca, koji ima bezrezervnu podršku premijera Spajića, u toj grupaciji funkcionera PES-a koji imaju ,,srpsku prepoznatljivost”, Spajić računa i na podršku za uslugu partijskom vođi uvijek spermnog Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine Crne Gore, kao i logoreične Jelene Nedović, koja suštinski ima ulogu partijskog radikala. Neku sličnu poziciju, ,,zaštitnika srpskih interesa“ ima poslanik Dejan Dragović ili šef poslaničkog kluba Vasilije Čarapić...&nbsp; Sve su to ljudi na koje Spajić i Krvavac računaju da će im – bez osvrtanja na evropsku agendu u programu PES-a -svojim beskrupuloznim služenjem interesima prosrpskih stranaka obezbijediti održanje koalicije sa Mandićevom i Bečićevom strankom.&nbsp; PROTESTI OTKRIVAJU PRAVA LICA FUNKCIONERA PES-A Osim unutarstranačkih turbulencija i pokušaja da održe odnosi saradnje sa Mandićevim NSD-om i Bečićevim Demokratama, Spajić i Krvavac iskazuju sve veću nervozu i zabrinutost zbog rasta snage studentskih protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250121010112_25fa82027849be35a4b665f4a4b5ac591d1d8b9114229fadce16b724ce6333e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara "> <figcaption>OPASNOST ZA VLAST: Sa protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako su iz vrha izvršne vlasti pokušali da javno demonstriraju mirnoću, pa su &nbsp;plasirali informacije da se na posljednjem protestu okupilo tek nekih šest hiljada ljudi, u tajnosti - kada raspravljaju u četiri partijska zida - funkcioneri PES-a pokazuju sve veću nervozu.&nbsp; Prije svega zbog izričitog stava vrha Demokrata da ostavke Danila Šaranovića i Alekse Bečića ne dolaze u obzir. To remeti planove Milojka Spajića da nekako ,,otupi oštricu” pristesta. Izvor Portala ETV, koji ima dobre konecije sa kabinetom Milojka Spajića, naglašava da premijer uporno, naročito od protesta 16. januara, pokušava da pronade način kako bi usvojio dio zahtjeva organizatora protesta i tako uspio da smiri tenzije.&nbsp; Prema informacijama izvora iz vrha PES-a, Spajić je užem krugu svojih saradnika, u nekoliko navrata, saopštio da bi ostavka ministra unutrašnjih poslova DaniÍa Šaranovića mogla zadovoljiti organizatore protesta.&nbsp; To je bio i ključni razlog Spajićevog poziva za sastanak vođama studentske organizacije „Kamo śutra". Spajić je namjeravao da predloži organizatorima protesta da odustanu od smjene Alekse Bečića ukoliko Danilo Šaranović podnese ostavku. No, kako je odbijen susret Spajić i njegova ekipa su sada primorani da traže ,,alternativne načine” da se ovakva ponuda predoči organizatorima protesta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250121010116_43f19a8d1a97c03c1e5004e28a955b6a22b0cae91e6e52479e1e50a9b68b75df" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović"> <figcaption>SPREMAN ZA SVE: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Predsjednik Vlade je i iz Brisela upozoren da valja ozbiljno shvatiti studentske proteste i njihove zahtjeve. Svjestan da bi isforsirana ostavka Alekse Bečiča neminovno vodila ka padu 44. Vlade Crne Gore, Spajićev cilj je da ,,isposluje” kod Demokrastke Crne Gore rokadu: da nakon ostavke Danila Šaranovića njegovo mjesto zauzme Boris Bogdanović, aktuelni šef poslaničkog kluba Demokrata.&nbsp; Nakon toga bi potpredsjednik Vlade Bečić i novi ministar unutrašnjih poslova Bogdanović pokušaÍi da serijom sastanaka zaustave studentske proteste. To je jedan od razloga što se Aleksa Bečić praktično povukao iz javnosti, pokušavajući da - iako je koordinator svih službi bezbjednosti - ne iritira javnost izjavama nakon maskra na Cetinju 1. januara.&nbsp; Prema informacijama iz vrha PES-a, sada se preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost pokušavaju naći kontakti sa roditeljima, poslodavcima i rođacima ,,vođa” studentskih protesta, kako bi pokušali da nekako smanje pritisak i ,,omekšaju” priču oko zaustavljanja protestnih okupljanja.&nbsp; Problem je, međutim, što neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra“ nema hijerarhijsku strukturu i nekoliko vođa, već horizontalnu organizaciju sa desetak, dvadesetak mladih ljudi koji se dogovaraju. Zato će i zadatak ekipe iz Vlade biti mnogo teži, a ideja o samo jednoj ostavci, Danila Šaranovića, koja bi trebalo da ugasi proteste više djeluje kao utopija nego realnost.&nbsp; Baš kao i što će se teško realizovati namajera Milojka Spajića da istovremeno sjedi na više stolica, odnosno da zadovolji interese Andrije Mandića i Milana Kneževića, uticajnih ambasadora i birokrata iz Evropske unije, a da istovremeno spriječi raskol unutar PES-a...

SPAJIĆEVA (NE)MOGUĆA MISIJA: Kako zadovoljiti Mandića i Evropljane, a spriječiti raskol u PES-u?

Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je otvorio sjednicu nešto nakon 12 sati, ali su se poslanici opozicije odmah spustili kod njegovog stola ne dozvoljavajući mu da nastavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3wFlPlIFug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Poštovani građani Crne Gore, vidite u kakvim uslovima radimo. Sloboda znači ograničavanje samog sebe, a ne drugih. Mi treba da raspravljamo o važnoj stvari, a to je budžet Crne Gore i želim ministru i timu dobrodošlicu. Uvažavam i poštujem poslanike opozicije koji nam na ovoja način saopštavaju odnos prema parlamentu. Ovakvim ponašanjem se dovodi u pitanje autoritet ovog parlamenta, ali građani moraju da znaju da će mnogi biti oštećeni ako danas ne budemo rasrpavljali i usvojili budžet - rekao je Mandić.
Na to mu je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao da za pet minuta može da riješi pvu situaciju.
Mandić je odgovorio da svako pokazuje svoje lice.
- Prvo bih zamolio režiju da snimi sve ljude koji su izašli iz poslaničkih klupa, da ne bih napravio grešku jer vam na osnovu člana 106 Poslovnika Skupštine, a zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je ranije da će do ispunjenja uslova opozicije Skupština biti blokirana, te da će ustavni poredak štititi po svaku cijenu.
Živković je rekao da je u subotu, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, potvrdio zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja parlamentarne krize.
- Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu - podcrtao je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
I ministar finansija Novica Vuković apelovao je na poslanike da usvoje budžet neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Na dnevnom redu vanredne sjednice, pored Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, su i brojni zakoni koje je Vlada predložila.

Spriječeno održavanje sjednice, Mandić izrekao mjere protiv poslanika opozicije

Zluopotreba moći ili zlonamjerno korišćenje ovlašćenja? &nbsp; Stvarno, kako se to zove, kada oni koji su se na Ustav zakleli da će štititi građane i poštovati zakone - brutalno prekrše svoju riječ i, kršeći zakone, napadaju građane? &nbsp; Prije dva dana je vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – ime mu je Velimir Furtula – uspio u jednom dopisu i da prekrši i Zakon o unutrašnjim poslovima i da beskrupulozno atakuje na dvije istaknute crnogorske novinarke i građanske aktivistkinje, Danicu Nikolić i Kaćušu Krsmanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121200148_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula "> <figcaption>DRASTIČNO KRŠENJE ZAKONA: Velimir Furtula(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da li je u pitanju policijska obijest ili prizemno nepoštovanje vlastite profesije - manje je bitno. Jesu li ministar unutrašnih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović prethodno klimnuli glavama da se šalje prijeteće pismo na adresu M portala – i to nije toliko važno. &nbsp;&nbsp; U ovom bizarnom slučaju napada na slobodu javne riječi, značajno je razlučiti što je policija zaista uradila i kakve su posljedice zloupotrebe institucije. &nbsp; Dakle: od glavne urednice M portala Danice Nikolić policija zahtijeva da se pismeno izjasni zašto je na M portalu naručila i objavila tekst Kaćuše Krsmanović, iako je Nikolić samo prenijela tekst koji je Krsmanović, kao novinarka i urednica, prethodno &nbsp;objavila na Portalu ETV. &nbsp; Vrh Uprave policije, dakle, ne zna - ili ne želi da zna - ni đe je, ni ko je, ni kad je objavljen tekst?! &nbsp; Nije tu nije kraj policijskoj šaradi. Sve pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, &nbsp;policijski funkcioner Furtula od urednice Nikolić traži pismeno izjašnjenje - ko je i kada odao tajne podatke - iako glavnu urednicu medija taj zakon uopšte ne obavezuje. Istovremeno, shodno Zakonu o medijima, novinar ima pravo da ne odaje izvore informacije, osim u slučajevima ,,kad je to neophodno radi zaštite interesa​​ nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite javnog zdravlja”. &nbsp; Dakle i običnom pozorniku, a ne policijskom funkcioneru, kristalno je jasno da objava jedne stranice dopisa klasifikovanog oznakom ,,Interno", kojim Lazar Šćepanović traži od policajaca da špijaju svoje kolege, a u kojem &nbsp;nema ni jednog zaštićenog podatka – nije odavanje tajnih podataka koji ugrožavaju nacionalnu bezbjednost. Izvjesno je, dakle, da je Furtula zahtjeve u dopisu M portala dostavio da bi – zastrašivanjem pokušao da sazna ko je izvor podataka iz policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121200152_23d795026fa49063957ecb9eb04afcc9ecd87ceee3f4c730c283ba817e57eeda" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>ŠTO JE SVE TRAŽIO OD POLICAJACA: V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da se razumijemo, nijesu u ovoj mučnoj priči ,,beskrajno naivni” samo policajci. U institucionalno zastrašivanje novinarki Nikolić i Krsmanović uključio se, voljno i spremno, i tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ivan Bojanić. Koji je, kako tvrdi policija, i dao nalog da se novinarke pismeno izjasne od koga su dobile navodno tajne podatke. &nbsp; Kada je razotkriven njegov identitet, a pismo postalo vrlo kompromitujuće, tužilac Bojanić se pokušao ,,opravdati” saopštenjem da on nije imao namjeru da zastraši Nikolić i Krsmanović, da one mogu da se pozovu na Zakon o medijima i da ne odaju izvore... &nbsp; ,,Pomirljivi” tužilac je pokazao naknadnu pamet, kao da mu je neko iz vrha tužilačke organizacije dobro ,,zavrnuo uši”. Ili je, možda, neko pitao: da li su u nekim bliskim rođačkim vezama tužilac Ivan Bojanić i šefica kabineta ministra unutrašnjih poslova Snežana Vujović? &nbsp; Možda bi odgovor na to pitanje odgonetnuo iznenadnu zaintersovanost osnovnog tužioca da se bavi - ograničenjem slobode izražavanja. &nbsp;&nbsp; Moguće da će se i to razjasniti. Ipak, sada je najbitnije: pismo iz Uprave policije je pismeni dokaz teške zloupotrebe policijskih i tužilačkih ovlašćenja. Jer, Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje. &nbsp; I sada je jasan motiv i vrha Uprave policije i osnovnog tužioca - besprizorno zastrašivanje novinarki i klasična zloupotreba moći i službenog položaja. &nbsp; Teško je da se ne primijeti obrazac, zakonitost ponavljanja napada na slobodne novinare: od BIRN-ovog targetiranja građanskih aktivista, brutalnog pokušaja kriminalizacije novinara koje je, bez reakcije vrha Specijalnog državnog tužilaštva sprovodio specijalni tužilac Miloš Šoškić, do ovog posljednjeg zastrašivanja koje potpisuje policijski funkcioner Velimir Furtula... Nije to slučajnost već planski pokušaj zatiranja slobode govora. I za crnogorsko društvo bi sve to trebalo biti crveni alarm, jer su ataci državnih službenike policije i tužilaštva na na slobodne novinarke i novinare pravi skener, prava slika nedemokratičnosti. Istovremeno, za odgovornu vlast bi svaka registrovana, čak i minimalna zloupotreba moći policije i tužilaštva, trebalo biti posljednje upozorenje da se nešto mora mijenjati. &nbsp; Ali, sudeći po onome što premijer Spajić objavljuje – koji sebe na društvenim mrežama naziva naziva cvrčkom - njega ne interesuju ni promjene, ni zakonitost postupanja ni princip pravne države… Sve dok je na vlasti i dok njegovu pjesmu premijera-cvrčka, ovdašnji mravi–crnogorski građani mirno slušaju. &nbsp; A što će biti dan poslije, kada pjesma cvrčka prestane? Izgleda da premijera i lidera PES-a to sada ne interesuje, kao da vjeruje ,,u vječni život parlamentarne većine”. &nbsp;

Tag: gitara

Joković: Rijetko imamo priliku da čujemo klasičnu muziku na televiziji

IMCG: Medijska scena pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije

Naglašena potreba za unaprijeđenjem okruženja za slobodu medija

Mulešković: Do kraja prvog kvartala bez problema sa servisiranjem obaveza iz budžeta

Danas 19 godina od nesreće na Bioču

PRATITE TVe UŽIVO