Potpisan je jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU, saopštio je ministar zdravlja Crne Gore, Vojislav Šimun. Naime, ministar, predstavnica Samostalnog sindikata zdravstva, Mira Šolović i predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, Nebojša Radonjić potpisali su danas u Podgorici Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnot, koji će početi da se primjenjuje od 1. januara 2026. godine.
- Danas je potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za cjelokupni zdravstveni sistem, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika. Granskim kolektivnim ugovorom smo povećali koeficijent zarada srednjeg medicinskog kadra 15 odsto, za medicinske sestre/tehničare sa visokim i višim obrazovanjem 10 odsto, uz dodatak za rukovodni kadar od 5 odsto -saopštio je Šimun.
Ministar je dodao da je ovim GKU obuhvaćeno skoro 6 hiljada zdravstvenih radnika zaposlenih u javnom zdravstvu.
- Potpisivanje ugovora predstavlja kontinuitet u radu Vlade i Ministarsva zdravlja u cilju poboljšanja finansijskog statusa zdravstvenih radnika - rekao je Šimun i dodao da je prije toga adekvatno sproveden program Evropa sad 2, kao i sporazum o stimulacijama za medicinski kadar.
Ministar Šimun je apostrofirao pivotalnu ulogu premijera Milojka Spajića u ovom procesu i podsjetio da je i ranije kao ministar finansija kroz program Evropa sad 1 uticao na značajno uvećanje zarada svih građana Crne Gore, pa tako i zdravstvenih radnika.
Šimun se zahvalio na izvanrednoj saradnji ministru finansija, Novici Vukoviću i ministarki rada, Naidi Nišić, za doprinos koji su dalu u ovom procesu.
Ministar je istakao i konstruktivnost socijalnih partnera tokom kvalitetnog pregovaračkog postupka donšenja GKU.
Radonjić je izjavio da se radi o do sada najvećem procentualnom povećanju zarada za medicinske sestre i tehničare.
Predstavnici oba reprezentativna sindikata zahvalili su se ministru Šimunu na dosadašnjoj podršci za zdravstvene radnike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Šimun: Potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU

Sindikat državnih tužilaštava Crne Gore pozvao je e Vladu hitno ispuni obaveze propisane Granskim kolektivnim ugovorom i uveća koeficijente za državne službenike i namještenike. U suprotnom, poručuju da će preduzeti radikalne sindikalne aktivnosti.
Sindikat je pozdravio inicijativu predloženu nacrtom izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojom se predviđa uvećanje koeficijenata za državne tužioce i sudije. Ipak, izrazili su duboku zabrinutost zbog, kako su rekli u Sindikatu, zapostavljanja državnih službenika i namještenika, posebno onih iz D grupe, koji čine okosnicu efikasnosti i uspješnosti tužilačke organizacije. 
- Zbog selektivnog uvećanja zarada, ova kategorija zaposlenih se s pravom osjeća zaposlenima drugog reda - ocijenili su u Sindikatu državnih tužilaštava.
Napominju da se državni službenici i namještenici iz D grupe, koji predstavljaju najbrojniju kategoriju zaposlenih u tužilačkoj organizaciji, već godinama suočavaju s niskim zaradama. 
- Efikasnost i rezultati rada tužilačke organizacije ne zavise isključivo od rada državnih tužilaca, već od doprinosa svih zaposlenih, gdje svaki zaposleni ima nezamjenjivu ulogu u funkcionisanju tužilačke organizacije. Bez doprinosa državnih službenika i namještenika, ni pravda ni vladavina prava ne bi mogli biti ostvareni na način na koji to građani očekuju - ističe se u saopštenju Sindikata državnih tužilaštava.
Kako kažu, selektivno uvećanje zarada u pravosuđu neće doprinijeti jačanju nezavisnosti i integriteta pravosuđa, ako najugroženija kategorija zaposlenih ostane na marginama životne egzistencije, što, naglašavaju, nije u skladu ni s preporukama Venecijanske komisije, koja zagovara holistički pristup jačanja pravosuđa. 
- Samo kroz timski rad i pravedno vrednovanje svakog pojedinca u državnom tužilaštvu moguće je izgraditi funkcionalan i nezavisan pravosudni sistem koji služi građanima i jačanju vladavine prava - dodaje se u saopštenju.
Posebno zabrinjava, navode oni, što Nacrt Zakona o zaradama, kao ni drugi propisi, ne prepoznaju adekvatno značaj stručnih saradnika specijalizovanih oblasti niti njihov doprinos od kojeg nerijetko zavisi i riješavanje nasloženijih predmeta posebno onih iz oblasti organizovanog kriminala. 
Zbog svega, Sindikat državnih tužilaštava Crne Gore pozvao je Vladu Crne Gore da hitno ispuni obaveze propisane Granskim kolektivnim ugovorom i uveća koeficijente za državne službenike i namještenike. 
- Očekujemo da će Vlada prepoznati značaj ovog problema i pristupiti njegovom rješavanju s punom odgovornošću, te odgovoriti na upućene zahtjeve za održavanjem sastanaka sa predstavnicima Sindikata. U suprotnom, Sindikat će biti primoran da preduzme radikalne sindikalne aktivnosti kako bi zaštitio prava svojih članova - poručeno je u saopštenju.

500x500

Sindikat državnih tužilaštava: Vlada da uveća koeficijente, ili ćemo preduzeti radikalne aktivnosti

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je na prijetnje Donalda Trampa o novom napadu Sjedinjenih Američkih Država na Iran, rekavši da će svaki vid agresije dobiti oštar i obeshrabrujući odgovor.
Pezeškijan je svoju reakciju objavio na mreži Iks, direktno se referišući na izjavu Donalda Trampa, nakon sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Odgovor Islamske Republike Iran na bilo kakvu okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži Iks.
Trampova izjava da Iran nastavlja sa povećanjem proizvodnje balističkih raketa, kao i da nastavlja izgradnju nuklearnih postrojenja, korespondira sa izjavama izraelskih zvaničnika protekle sedmice.
Takođe, nedavna vježba raketnih jedinica iranske vojske, odnosno Korpusa islamske revolucionarne garde, shvaćena je kao dodatni vid provokacije Teherana.

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Izrael je saopštio da je ukinuo dozvolu za više od 25 humanitarnih organizacija da posluju na području Gaze, a među njima su Ljekari bez granica i CARE.
Kao razlog je navedeno to što se naprosto nisu pridržavali novih pravila registracije.
Izrael tvrdi da ta pravila sprečavaju Hamas i druge militantne grupe da se infiltriraju među humanitarce. Međutim, organizacije tvrde da su pravila arbitrarna i upozorile da će nova zabrana naškoditi civilnoj populaciji kojoj je humanitarna pomoć očajnički potrebna.
Ljekari bez granica, poznati po francuskoj skraćenici MSF, saopštili su da će odluka vlada u Jerusalimu imati katastrofalne posledice po njihov rad u Gazi, jer ta organizacija na to pom području opslužuje oko 20 odsto bolničkih kreveta i vrši trećinu porođaja.
MSF je takođe negirala izraelske optužbe u vezi sa svojim osobljem.&nbsp;
- MSF nikada ne bi svjesno zaposlio ljude koji se bave vojnim aktivnostima- navodi se.
Dok Izrael tvrdi da će odluka na terenu imati tek ograničen uticaj, pogođene organizacije smatraju da je njen tajming - manje od tri mjeseca otkako je stupio krhki prekid vatre - zapravo razornog karaktera.
- Uprkos prekidu vatre, potrebe u Gazi su ogromne, a mi i desetine drugih organizacija sada smo i nastavićemo da budemo blokirani u nastojanjima da donesemo neophodnu pomoć koja spasava živote- izjavila je Šaina Lou, savjetnica za komunikacije Norveškog savjeta za izbjeglice.
Ta organizacija takođe je na udaru odluke.&nbsp;
- Nemogućnost slanja osoblja u Gazu znači da sav obim posla pada na naše iscrpljeno lokalno osoblje- rekla je Lou.
Neke humanitarne grupe kažu da nisu Izraelu dostavile spisak palestinskog osoblja, kako jevrejska država to zahtijeva, iz straha da će oni biti na meti Izraela i evropskog zakona o zaštiti podataka.
- To proističe sa pravne i bezbjednosne tačke gledišta. U Gazi smo vidneli kako su ubijene stotine humanitarnih radnika- objasnila je Lou.
Odluka da se ne obnove licence humanitarnim grupama znači da će njihove kancelarije u Izraelu i istočnom Jerusalimu biti zatvorene, a organizacije neće moći da šalju međunarodno osoblje ili pomoć u Gazu.
Izrael je tokom cijelog rata u Gazi tvrdio da Hamas uzima pomoć od humanitarac – što je optužba koju ova militantna palestinska organizacija poriče.
Početkom ove godine, Izrael je saopštio da će od humanitarnih organizacija zahtijevati da registruju imena svojih radnika i dostave detalje o finansiranju i operacijama kako bi mogle da nastave sa radom u Gazi.
Novi propisi uključuju i ideološke zahteve – diskvalifikaciju organizacija koje su pozivale na bojkot Izraela, negirale Hamasov napad od 7. oktobra na tu zemlju ili izrazile podršku za bilo koji od međunarodnih sudskih postupaka koji su pokrenuti protiv izraelskih vojnika ili lidera.
Izraelsko ministarstvo za dijasporu saopštilo je da više od 30 grupa – oko 15 odsto organizacija koje djeluju u Gazi – nije ispunilo zahtjeve i da će njihov rad biti obustavljen.
Saopštilo je i da Ljekari bez granica, jedna od najvećih i najpoznatijih humanitarnih grupa u Gazi, nijesu odgovorili na izraelske tvrdnje da su neki od njihovih radnika povezani sa Hamasom ili Islamskim džihadom.
- Poruka je jasna: humanitarna pomoć je dobrodošla – eksploatacija humanitarnih okvira za terorizam nije- rekao je izraelski ministar za dijasporu Amihaj Čikli.

Izrael onemogućio rad brojnim humanitarnim organizacijama u Gazi, među njima i Ljekari bez granica

Poslanica SNP-a u Skupštini Crne Gore, Slađana Kaluđerović, saopštila je da ono što se danas desilo u Botunu predstavlja grubo gaženje osnovnih demokratskih i ljudskih prava i ozbiljnu sramotu za državu koja se poziva na vladavinu prava. Masovna hapšenja mirnih građana, među kojima su stariji ljudi i maloljetnici nijesu rješenje – to je poruka sile, a ne dijaloga i kompromisa, poručila je Kaluđerović.
- Scene iz Botuna su uznemirujuće i bolno podsjećaju na slike koje su građani Crne Gore poslali u prošlost. Privođeni su ljudi koji nijesu počinili nikakvo krivično djelo, već su mirno branili svoja osnovna ljudska prava i dostojanstvo. Među njima su žene, djeca i stariji građani – ljudi koji stoje iza jasno izražene volje sa referenduma. To nijesu kriminalci, već građani- smatra Kaluđerović.
Podsjetila je da su građani 30.avgusta 2020. godine glasali za promjene upravo da bi ovakve slike ostale iza nas, za državu u kojoj aparat sile ima mjeru, a dijalog prednost. Međutim, kakao je kazala, očigledno je da tolerantan odnos nijesu dobili svi. Posebno ne oni koji su se najviše istakli u borbi protiv takvog sistema i u njegovom političkom penzionisanju, rekla je Kaluđerović.
- Posebno zabrinjava očigledno nejednak tretman Zećana u odnosu na druge proteste širom Crne Gore, gdje su se mjesecima tolerisale blokade i okupljanja, čak i u jeku turističke sezone. Zeta je miran kraj i miran narod koji drži do časti i ponosa. Isti taj narod je i ranije, za vrijeme Ivana Vukovića, zbog istog pitanja, bio izložen hapšenjima i pritiscima – i tada smo rekli da će takva politika imati cijenu. Imala je- &nbsp;ističe Kaluđerović.
Podsjetila je da je ona, prije svega Zećanka, pa tek onda političarka.
- Zato bez zadrške stojim uz svoj narod. Zastrašivanje i policijska sila nijesu i nikada neće utišati glas građana. Takvo postupanje je neprihvatljivo i mora odmah prestati. Jednostrana rješenja nikada nijesu dobra, niti su dugoročno održiva. Ona trajno narušavaju političku i društvenu stabilnost, i samo je pitanje trenutka kada će oni koji danas ugrožavaju stabilnost sami osjetiti posljedice takve destabilizacije- &nbsp;kazala je Kaluđerović.
Ona je pozivala nadležne da hitno obustave ove aktivnosti i da se problem rješava razgovorom i kompromisom, a ne hapšenjima i prijetnjama.&nbsp;
- Nijedna sila ne može ugušiti slobodnu volju naroda - poručila je.

Kaluđerović: Dešavanja u Botunu grubo gaženje osnovnih demokratskih i ljudskih prava

Skupština opštine Žabljak usvojila je danas budžet za 2026. godinu težak nešto manje od sedam miliona eura. Kako se navodi u saopštenju sjednica je, nakon kraćeg odlaganja, započeta i završena u konstruktivnoj atmosferi, a odbornici su razmatrali i usvojili više odluka značajnih za dalji razvoj opštine.
Predsjednik Skupštine opštine Žabljak Ivan Popović kazao je da je usvojeni budžet razvojni, odgovoran i investicioni, sa jasno postavljenim prioritetima u oblasti infrastrukture, turizma, podrške privredi, kao i očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa.
- Budžetom su planirani radovi na adaptaciji gradskih saobraćajnica, rekonstrukciji domova u mjesnim zajednicama, unapređenju vodovodne i kanalizacione mreže, kao i povećana podrška Crkvenoj opštini Žabljak, lokalnim preduzećima i ustanovama - naveo je Popović.
Kako je istakao, posebna pažnja biće posvećena i jačanju socijalnih, sportskih i kulturnih programa, kao i povećanju iznosa studentskih stipendija. Kapitalni projekti su, prema njegovim riječima, u fazi izrade, uz očekivanje visokog stepena realizacije tokom naredne godine.
Na sjednici je, pored budžeta, usvojen i Program rada Skupštine opštine Žabljak za 2026. godinu, koji definiše ključne pravce djelovanja lokalnog parlamenta u narednom periodu, sa fokusom na unapređenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti rada lokalne uprave.
Popović je zahvalio odbornicima na konstruktivnoj raspravi i istakao da je, uprkos početnim izazovima, Skupština pokazala odgovornost prema građanima i spremnost da javni interes stavi u prvi plan.

Usvojen budžet opštine Žabljak

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je danas poslije razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu da se rat završi za nekoliko nedjelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbjednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.
- Ključni efekat posljednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbjednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podjele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put- kazao je Tusk.
Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocijenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa ovog vikenda.
- Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedjeljama, ne mjesecima ili godinama- rekao je Tusk pred sjednicu poljske vlade.
Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.
- Vidjećemo kako će biti dosljedni naši partneri s druge strane Atlantika. Predsjednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je riječ o odluci o teritorijama.- rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.