Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije, piše Radio Slobodna Evropa.
Početni udarac je zadat otkazivanjem donacija iz budžeta nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u saopštenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je "dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala mnoge nezavisne medije preko grantova, u praksi više ne postoji. Glas Amerike od marta ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Evropa se već četiri mjeseca bori za sredstva, dok se smjenjuje uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Viša pravna savjetnica u Evropskom centru za slobodu štampe i medija (ECPMF) Fljutura Kusari upozorava da će bez nezavisnih medija "ljudi biti manje informisani ili pogrešno informisani, jer neprovjeren sadržaj sa društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu".
Dodala je da mediji širom regiona posluju u teškom okruženju, između ostalog, "zbog političkih pritisaka, fizičkih i onlajn prijetnji, pravnih napada, finansijskih poteškoća i loših uslova rada".
- Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnom profesijom zbog rizika sa kojima se novinari suočavaju - naglasila je Kusari.
<h2>Kako je počelo?</h2>
"Lavina" problema za regionalne nezavisne medije je počela kada je američki predsjednik Donald Tramp, ubrzo nakon što je došao na vlast tokom januara, naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći u inostranstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023. podržavao više od 6.200 novinara u inostranstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema tačnih podataka o broju medija koje je USAID pomagao na Zapadnom Balkanu.
Početkom jula, ova agencija je i zvanično raspuštena, te će u budućnosti američkom stranom pomoći koordinisati Stejt department.
- Finansiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode nezavisne, detaljne izvještaje i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mejnstrim mediji obično previđaju, kao što su ljudska prava, LGBTI pitanja i manjinske zajednice - kazala je Kusari.
Novi udar je uslijedio u martu, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostalog, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa (RSE).
VOA od marta ne emituje sadržaj, dok RSE objavljuje, ali uporedo vodi spor sa USAGM pred sudom u SAD.
RSE je preduzeo i drastične mjere smanjenja troškova, uključujući slanje dijela zaposlenih na prinudni odmor i otkazivanje ugovora honorarnim radnicima.
Istovremeno, čelni ljudi Junajted (United) grupe, u okviru koje posluju regionalne televizije N1 i Nova, smijenjeni su tokom juna, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja.
Junajted grupa ima operacije u: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj. Vlasnik kompanije je investiciono preduzeće Bi-Si Partneri (BS Partners), sa sjedištem u Londonu, koja je od 2019. godine otkupila većinsko vlasništvo u Junajted grupi.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medijske kuće u okviru Junajted grupe, a početkom jula su novinari N1 na adresu redakcije dobili prijetnje smrću.
<h2>O posljedicama u BiH</h2>
Direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić ističe za RSE da je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
On smatra da je za opstanak nezavisnih medija potrebno da se angažuje i medijska zajednica, ali i država. Mediji su, ističe, jedan od stubova demokratskog društva.
- Nemoguće je bilo šta raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, novinarstvo profesionalno, koje je kritički raspoloženo i koje zapravo predstavlja na neki način glas javnosti - kazao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji likuju nad situacijom ubrzo uvidjeti koliko je ona pogubna po društvo. Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica, dodaje Kontić.
- Njenim postojanjem vi održavate nešto što u svakom društvu jeste normalno, da imate kritičke glasove, da imate istraživanja. Jer u tom slučaju ne može svako da radi šta god hoće - zaključuje Kontić.
<h2>Povratak države u medije u Srbiji i regionu</h2>
Profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu Snježana Milivojević kaže za RSE da je gašenje dobrog, kvalitetnog medija uvijek gubitak za sve.
- Izvan te grupe profesionalnih novinara koji ostaju bez posla, što predstavlja poseban udar za novinarsku profesiju ovde, gubitak za opštu javnost svodi se na gubitak medija koji je držao visoko profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu - naglasila je Milivojević.
Pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu, uglavnom, osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili preveliki.
- Paralelno sa procesom egzodusa stranih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno, preko državnog Telekoma, i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju - istakla je Milivojević.
Navodi da je snažan politički pritisak protiv medija doveo do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima".
- Mediji koji imaju ili ozbiljne ambicije da informišu o stanju u regionu, ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde, sada su ostali u procepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresovanosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne - naglasila je Milivojević.
<h2>Znatno drugačija medijska scena u Crnoj Gori</h2>
Ovo je zabrinjavajući trend, kaže za RSE Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.
- Svi ovi mediji bili su od izuzetnog značaja ne samo za nas u Crnoj Gori nego i za region. Radi se o 'legacy' medijima koji su, zaista, imali izuzetan značaj i važnost i u najcrnjim godinama 90-ih - rekla je Tadić Mijović.
Ističe da se radi o medijima "koji su imali određenu distancu prema svim vlastima na Balkanu, koji tradicionalno žele da kontrolišu i zarobe medije".
- Ovi su nam nezavisni glasovi bili jako bitni, značajni i bojim se da će nakon gašenja ovih medija naša medijska scena biti znatno drugačija - ocijenila je Tadić Mijović.
Direktorica CIN Crna Gora upozorava da se sada na Zapadnom Balkanu otvara prostor "autoritarnim vođama i korumpiranim biznis elitama da kontrolišu medije".
- Sa druge strane, u tim zemljama imamo nereformisane javne servise i jako puno tabloidnih medija. I još jedna stvar je velika opasnost - imamo društvene mreže preko kojih se nevjerovatno, svjetlosnom brzinom šire dezinformacije - dodala je Tadić Mijović.
<h2>Kosovo – najlošije po slobodi medija</h2>
Kusari upozorava da je "uglavnom zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke Samoopredjeljenje" došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
- Vlada je usvojila neustavni zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari, medijske kuće i aktivisti suočavaju se sa verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Aljbina Kurtija - navela je Kusari.
Ističe da je na Kosovu postalo "gotovo nemoguće dobiti pristup javnim dokumentima", da je transparentnost na rekordno niskom nivou, a da vladajuća stranka redovno vrši pritisak na regulatore i odbore javnih emitera.
Prema njoj, Kosovo rizikuje da pređe iz lidera u slobodi medija u jedan od najalarmantnijih slučajeva pada u regionu, ukoliko Vlada u Prištini nastavi ovim putem.
U posljednjem izvještaju o slobodi medija organizacije Reporteri bez granica (RSF), za 2025. godinu, Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu, i to na 99. poziciji.
Tri pozicije ispred je Srbija, deset pozicija BiH, dok je najbolja u regionu Crna Gora, na 37. mjestu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kontić: Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa stavila je na prodaju zgradu koja je već 71 godinu dom za Glas Amerike, medij kojeg je ovaj političar označio kao metu od dolaska u Bijelu kuću.
Zgrada Vilbur J. Koen je tako i zvanično postavljena na prodaju, te je tako Trampova administracija nastavila s politikom prodaje nekretnina koje smatra “nepotrebnim.”
Pored toga, ove sedmice je čak 600 zaposlenih Glasa Amerike izgubilo posao, čime je Tramp potencijalno prekršio naredbu suda u SAD-u, koji je odlučio da se treba osigurati opstanak ovog medija.
Među 600 zaposlenih koji su dobili otkaz, prema pisanju Gardijana, većina su novinari, ali je bilo nekoliko i administrativnih službenika. Ukupno je dobilo otkaz trećina radne snage u ovom mediju.
Među otpuštenima su i novinari iz autoritarnih zemalja koji se sada suočavaju s deportacijom, jer su njihove vize vezane za posao na Glasu Amerike.
- Danas je izuzetno težak dan jer su otpušteni mnogi naši saradnici koji su se posvetili ispunjavanju kongresno definisane misije Glasa Amerike – pružanja tačnog, uravnoteženog i sveobuhvatnog novinarstva svijetu- naveli su novinari kampanje SaveVOA.
Grupa je saopštila da tim razmatra naredne korake i da ostaje “posvećen cilju vraćanja svih zaposlenih na njihove pozicije.”
Administracija je kao opravdanje za otpuštanja navela “povodljivost vlade”, iskoristivši status radnika kao ugovornih saradnika, a ne punopravnih saveznih zaposlenih.
Direktor Glasa Amerike, Majkl Abramovic nazvao je ovaj potez “neobjašnjivim” i rekao da je “slomljenog srca” u emailu upućenom osoblju.
Obavještenje zaposlenima navodi da će otpušteni radnici biti razriješeni dužnosti od 30. maja i upućuje ih da do tada vrate svoje novinarske akreditacije, identifikacione značke i drugu imovinu Glasa Amerike.

Trampova administracija na prodaju stavila sjedište Glasa Amerike

Grupa od šest novinara Glasa Amerike (VOA) podnijela je tužbu protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i drugih zvaničnika optužujući ih za nezakonito gašenje nekoliko javno finansiranih medija.
Donald Tramp je 14. marta potpisao izvršnu uredbu čiji je cilj smanjenje nekoliko saveznih agencija, uključujući i USAGM, kao i nekoliko drugih saveznih emitera. Naredba je teško pogodila sedam saveznih agencija, među kojima je bila Agencija za globalne medije (USAGM), kojoj je naređeno da "smanji učinak svojih funkcija određenih statutom i povezanog osoblja, na minimalno prisustvo i funkciju propisanu zakonom."
Nekoliko sati nakon donošenja ove naredbe, osoblje Glasa Amerike, čiji je USAGM matična kuća, stavljeno je na administrativni odmor, a njihove prostorije su zatvorene.
Tužba je podnijeta juče u Njujorku, a u njoj se navodi da je Trampova administracija koristila "motornu testeru" u pristupu Američkoj agenciji za globalne medije (USAGM) putem izvršne naredbe.
Vršilac dužnosti direktora USAGM, Viktor Morales, i specijalna savjetnica Kari Lejk navedeni su u tužbi, koja u kojoj se ističe da su potezi Trampove administracije u vezi sa zatvaranjem USAGM-a kršenje prava zaposlenih u Glasu Amerike prema Prvom amandmanu o slobodi govora.
Od suda se traži da se obnovi finansiranje medija koji koriste grantove USAGM, među kojima su Radio Slobodna Evropa (RFE), Radio Slobodna Azija (RFA) i Bliskoistočna radiodifuzna mreža (MBN). Tim medijima su ukinuti grantovi istog dana kada je Glas Amerike zatvoren.
- Optuženi su prekršili sve ove zakone zatvaranjem USAGM-a i potpunim prekidom posla prikupljanja i objavljivanja vijesti i stavova putem VOA i njegovog sestrinskog servisa, Radio Marti, kao i drugih primalaca grantova, RSE, RFA i MBN. Postupci optuženih su neustavni, nezakoniti i moraju odmah da prestanu - navodi se u tužbi.
U sastavu agencije USAGM nalaze se medijske kuće kao što su RSE (RFE), Glas Amerike (VOA), Radio Slobodna Azija, Kancelarija za emitovanje na Kubi (Radio Marti), bliskoistočna mreža MBN i Fond za otvorenu tehnologiju.

Grupa novinara Glasa Amerike tužila administraciju SAD zbog nezakonitog gašenja medija

Vladina agencija SAD koja vodi "Glas Amerike" (VOA) odlučila je danas da raskine višedecenijske ugovore sa agencijom Asošiejted pres, Rojtersom i agencijom Frans pres, i rekla svojim novinarima da prestanu da koriste njihov materijal.
Kari Lejk, bivša radio-novinarka koja je postala republikanska političarka, a predsjednik Donald Tramp ju je odabrao da vodi „Glas Amerike“, procijenila je da će se time uštedjeti 53 miliona dolara.
Nova administracija SAD je brzo potvrdila svoj autoritet u „Glasu Amerike“ koji je zemljama širom svijeta prenosio vijesti iz američke perspektive. Dok je čekala zvanično odobrenje za preuzimanje, Lejk je imenovana za specijalnu savjetnicu u Agenciji SAD za globalne medije koja nadgleda „Glas Amerike“ i sestrinske organizacije poput „Radija Slobodna Evropa“.
Ona je u četvrtak putem društvenih mreža objavila da prekida „skupe i nepotrebne ugovore“ s novinskim agencijama.
- Ne bi trebalo da plaćamo drugim novinskim organizacijama da nam kažu šta su vijesti- rekla je Lejk koja se neuspješno kandidovala za guvernerku Arizone. „Sa budžetom od skoro milijardu dolara, trebalo bi da sami proizvodimo vijesti. A ako to nije moguće, američki poreski obveznici treba da zahtijevaju zašto je tako“, rekla je ona.
Na današnjem sastanku zaposlenima VOA je rečeno da prestanu da koriste materijal agencija za svoje izvještaje, kažu novinari koji su govorili pod uslovom da im se ne objave imena.
U mnogim novinskim organizacijama, audio, video i tekstualni izvještaji agencija se koriste kao dopuna izvještajima sopstvenih novinara.
AP, Rojters i AFP su odbili da daju komentar.
Ovaj potez VOA dolazi usred napetih odnosa između štampe i Bijele kuće. Asošiejted pres je tužio Bijelu kuću jer je zabranila njegovim novinarima da dolaze, Pentagon je uklonio nekoliko novinara sa dugogodišnjih mjesta, a novinske agencije su bile i na meti tužbi i istraga.
U drugom postu na društvenim mrežama, Lejk je rekla da utvrđuje stanje i poručila: „Čovječe, nalazim mnogo gluposti koje američki poreski obveznici ne bi trebalo da plaćaju!“.

Glas Amerike raskinuo ugovore sa agencijama Asošiejted pres, Rojters i Frans Pres

Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa posebnim Trampovim izaslanikom za specijalne misije Ričardom Grenelom, koji je rekao da bi trebalo ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu (RSE).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3074%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgrenel-zeli-da-ugasi-voa-i-rse-te-medijske-kuce-su-pune-aktivista-krajnje-ljevice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država - rekao je Grenel.
Mask se, u objavi na društvenoj mreži Iks, čiji je i vlasnik, saglasio sa njim.&nbsp;
- 1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika - napisao je Mask.

Mask se saglasio sa Grenelom: Ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu, to su samo radikalni ljevičari

Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.
Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.
Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.
Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.
Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.

Rumunija: Autobus sa skoro 50 ljudi zapalio se na autoputu, nema povrijeđenih

Prvih deset dana u ovoj godini potvrdili su besmislenost bilo kakvog obzira prema političkoj javnosti, poručeno iz Građanske inicijative "21. maj".
- Prve jače kiše su načele novoizgrađenu saobraćajnu infrastrukturu na sjeveru Crne Gore, nanijele znatnu štetu u centralnom i južnom dijelu, niz opština ostavile bez pitke vode i reaktivirale mentalnu i moralnu insuficijenciju vlasti. Pritom, nije zabilježeno da se bilo koji visoki državni funkcioner, ma koliko bio glup ili nesposoban, pojavio na terenu ili makar glumio odgovornog političara- poručili su iz ove inicijative.
Istovremeno, kako dodaju, "dok je trajala provincijalna predstava u Botunu agenturna, trivijalna (Milan) Kneževićeva stranka nastavila je da zasmijava javnost sa svojim petparačkim antievropskim srpstvom i tzv. prijetnjama o izlasku iz vlasti".&nbsp;
- Na sve to se naslonio Joanikije sa svojim antipartizanskim institutom i Mandić sa četničko-kazandžijskom čestitkom posrnulom Dodiku i to povodom neustavnog datuma entiteta nastalog na iredentizmu i genocidnoj politici. Da bi postnovogodišnja propadanja bila kompletirana potrudio se i DPS koji je svoja sekularna "uvjerenja" prodao za milion eura, dok će ostali ex-suverenisti nastaviti da "uzdržano" asistiraju u bizarnoj budvanskoj vlasti- dodali su oni.

GI "21. maj": Nova godina potvrdila bezobzirnost političke javnosti

Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Picula: Evropa ispružila ruku, BiH mora odgovoriti

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do sedam, najviša dnevna od minus šest do 11 stepen

Tag: glas-amerike