Poslanici Evropskog parlamenta ponovo će naredne sedmice, tokom zasijedanja u Strazburu, raspravljati o izglasavanju nepovjerenja predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, na zahtjev poslaničke grupe Patriote za Evropu, zbog trgovinskog sporazuma sa zemljama Latinske Amerike.
Ursula fon der Lajen je odlučila da ne prisustvuje debati o izglasavanju nepovjerenja, već će je predstavljati evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič, navodi portal Politiko.
Glasanje, za koje se vjeruje da neće biti uspješno, zakazano je za četvrtak.
Tokom prethodnih postupaka za izglasavanje nepovjerenja, Ursula fon der Lajen je sa svojih 26 komesara bila prisutna u Evropskom parlamentu, kako bi pokazali jedinstvo.
Ovoga puta poruka je drugačija i Evropska komisija se „više ne igra“, jer je taj instrument parlamentarne borbe već tri puta iskorišten prošle godine i sva tri puta je propao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EP ponovo o nepovjerenju Fon der Lajen, ona neće prisustvovati debati

Francuski premijer Sebastijen Lekorni dobio je podršku danas u prvom od dva glasanja o povjerenju, koja su inicirale stranke kranje desnice i krajnje ljevice.
Lekroni je dobio podršku Socijalističke partije zbog odluke da zamrzne penzionu reformu do 2027. godine i predsjedničkih izbora, prenosi Frans 24.
Poslanici su glasali o prijedlogu stranaka krajnje ljevice i Lekorni je dobio podršku 271 poslanika, dok je za prijedlog opozicije da obori vlast bilo potrebno 289 glasova.
O prijedlogu stranke krajnje desnice, Nacionalnog okupljanja, za rušenje francuske vlade glasaće se uskoro.

1250x600

1084x550

Francuska vlada preživjela prvo glasanje o povjerenju, premijer zamrznuo penzione reforme

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen preživjela je danas još dva glasanja o povjerenju, sa malo većim brojem poslanika Evropskog parlamenta koji su joj dali podršku nego na prethodnom glasanju prije tri mjeseca.
Dva odvojena predloga za izglasavanje nepovjerenja podijnele su grupe krajnje ljevice i desnice, Ljevica i Patriote za Evropu.
Za predlog Ljevice su glasala 133 poslanika, 383 je bilo protiv, a 78 uzdržano.
Drugi predlog koji su podijnele Patriote za Evropu odbijen je sa 179 glasova za, 378 protiv i 37 uzdržanih.
Najveće kritike ove dvije parlamentarne grupe odnosile su se na trgovinske sporazume EU sa SAD i južnoameričkim blokom Merkosur, nedostatak transparentnosti i odgovornosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
To je drugi put za manje od tri mjeseca da su opozicioni poslanici u Evropskom parlamentu tražili da se glasa o povjerenju predsjednici Evropske komisije.
Prethodni zahtjev za izglasavanje nepovjerenja podnio je rumunski desničarski poslanik George Piperea iz grupe Evropski konzervativci i reformisti zbog, između ostalog, tajne prepiske Fon der Lajen i direktora Fajzera Alberta Burle o isporuci vakcina EU 2001. godine, tokom pandemije korona virusa.
Za predlog je tada glasalo 175 poslanika, dok je 360 bilo protiv.
Za izglasavanje nepovjerenja potrebno je da glasa dvije trećine poslanika Evropskog parlamenta, što je nemoguće dostići bez podrške dela političkih grupa centra – Evropske narodne partije kojoj pripada i Fon der Lajen, Socijalista i demokrata i grupe Obnovimo Evropu koje podržavaju Evropsku komisiju.

Fon der Lajen ponovo preživjela glasanje o povjerenju

Hrvatski premijer Andrej Plenković ima povjerenje Hrvatskog sabora i stabilnu većinu, potvrdilo je glasanje o njegovom opozivu koji je tražio SDP nakon hapšenja Vilija Beroša dok je bio ministar zdravlja.
Za opoziv je ruku podiglo 64 poslanika hrvatskog Sabora, a 76 ih je bilo protiv, javlja HRT.
Da bi bi Plenković bio opozvan opozicija je trebalo da sakupi 76 glasova.
Opozicija je prije glasanja još jednom ponovila zašto premijer Plenković mora da ode.
Božo Petrov (Most) je rekao da postoje određeni trenuci i situacije u životu kada, iako možda niste krivi, zbog ljudi za koje ste odgovorni, odstupite sa funkcije i ponudite ostavku.
- To se nije dogodilo, a on nije rekao ni izvini. On se obrušio i na SDP, koji istovremeno pokreće impičment dok pregovara o ustavnim sudijama, nazivajući sve političkom farsom i trgovinom - rekao je Petrov.
Peđa Grbin (SDP) je uzvratio da je njihova dužnost da kao odgovorna strana pokrenu impičment kada znaju da se krađa dešava i da je to samo „vrh ledenog brega“.

Ima povjerenje većine poslanika: Plenković ostaje premijer Hrvatske

S pravom javnost spekuliše da u bjekstvima Medenice i Mitrović ima i nečega drugog, jer u trećoj nedjelji od bjekstva Medenice javnost ne zna čija je to odgovornost i kako je moguće da je zakazao kompletan lanac. Posao je za opoziciju i civilni sektor da te teme konstantno drže u fokusu – rekao je, gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, politikolog Danilo Kalezić.
Ne postoji niko ko je iole upućen u crnogorsku politiku, kaže Kalezić, ko je iskreno očekivao odgovornost poslije bjekstva Miloša Medenice i tužiteljke Lidije Mitrović, jer, podsjeća on, nije bilo odgovornosti ni poslije stravičnog masakra na Cetinju. Iluzorno je bilo, kako kaže, očekivati da će to uraditi zbog sopstvenih kardinalnih propusta svih službi bezbjednosti.
Deplasirano je, smatra on, očekivati da će ljudi poput Šaranovića, Bečića i Šćepanovića podnijeti ostavke iz moralnih razloga, jer nijesu ni školovani, a nemaju, kako kaže, ni kapaciteta da se bave takvim poslom.
– Javnost može da se pita da li se radi samo o neznanju, o propustu ili u tome postoji nešto drugo, posebno kada nema odgovornosti. Političke i društvene procese treba analizirati tako što postavimo situaciju kako bi ona izgledala u teoriji, ili kako bi izgledala u zemljama kojima težimo, dakle zapadnim demokratijama. Da se ovo desilo – ne govorimo o jednom, nego već o dva slučaja, iako nijesu uporedivi – imali bismo ostavke koliko te večeri, bez obzira na to da li je bjegunac od pravde uhapšen ili ne. Međutim, ovdje to nemamo, već imamo skandalozno prepucavanje između institucija sistema koje čak zaudara na rijaliti program. Ono što smo gledali na nacionalnim frekvencijama proteklih nedjelja, a već smo u trećoj nedjelji potjere za Medenicom, jeste da i dalje ne dobijamo odgovor na elementarno pitanje ko je trebalo da bude odgovoran, odnosno ko je trebalo da sprovodi tu mjeru. Iako i laička i stručna javnost nema puno dileme, sa nivoa vlasti nije eksplicitno rečeno ko je trebalo da bude odgovoran. A onda nemamo ni odgovor – ako je zakazao jedan, kako je moguće da je zakazao kompletan lanac – rekao je Kalezić.
Smatra da prebacivanje odgovornosti i zatrpavanje javnosti oprečnim i opskurnim informacijama o pomenutom događaju dovodi do stanja konfuzije ili, kako kaže, sluđenosti, sve do trenutka kada javnost prestane da se interesuje za taj slučaj.
– Nema teme u Crnoj Gori koja može da drži pažnju javnosti duže od dva, tri ili najviše pet dana. Oni to dobro znaju i ovo je strategija koja se u masovnim komunikacijama odavno koristi – da u etar plasirate kontradiktorne informacije, zatrpavate javnost oprečnim podacima i stvarate atmosferu u kojoj građani prestaju da se interesuju. To je posao za opoziciju i civilni sektor – da aktuelizuju ove teme i drže ih u fokusu institucija i javnosti koju to interesuje – zaključio je Kalezić.

Kalezić: Imamo skandalozno prepucavanje između institucija sistema koje zaudara na rijaliti program

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane podnijeli su krivične prijave protiv dvije osobe zbog sumnje da su bez dozvole gradile objekte na teritoriji Nacionalnog parka Biogradska gora, čime su, kako navode iz Uprave policije, prekršeni propisi o zaštiti prirodnih dobara.
Kako je saopšteno iz UP, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – OB Berane, u okviru kontinuiranih aktivnosti na suzbijanju ekološkog kriminala, identifikovali su još dva slučaja nelegalne gradnje u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora.
Krivična prijava podnijeta je protiv Lj.O. (75) zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. Sumnja se da je u julu 2021. godine, na lokalitetu planine Šiška u okviru nacionalnog parka, izgradio objekat dimenzija 2,5 x 6 metara, kao i betonsku ploču dimenzija 5,4 x 4,8 metara, koja predstavlja osnovu za izgradnju još jednog objekta.
Takođe, krivična prijava podnijeta je i protiv R.P. (49), zbog sumnje da je u maju 2023. godine, na području istog nacionalnog parka, sagradio objekat dimenzija 5 x 2,3 metra bez pribavljene građevinske dozvole.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti intenzivne aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju svih oblika ekološkog kriminaliteta, sa posebnim fokusom na nezakonitu gradnju u zaštićenim područjima, u cilju očuvanja prirodnih resursa i zaštite nacionalnih parkova Crne Gore.

Krivične prijave zbog nelegalne gradnje u Nacionalnom parku Biogradska gora

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Slovačke Juraj Blanar potvrdili su danas u Podgorici snažno partnerstvo dvije države i kontinuiranu podršku evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da je članstvo u Evropskoj uniji dostižan cilj u narednim godinama.
Milatović je primio Blanara, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, a tokom susreta istaknuti su prijateljski i partnerski odnosi Podgorice i Bratislave, kao i spremnost za dodatno unapređenje političke i ekonomske saradnje.
Predsjednik Crne Gore podsjetio je na posjetu slovačkog predsjednika Petera Pelegrinija Crnoj Gori u maju 2025. godine, te najavio uzvratnu zvaničnu posjetu Slovačkoj sredinom juna 2026. godine.
Sagovornici su pozdravili odluku o otvaranju diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bratislavi, ocijenivši da će taj potez dodatno osnažiti politički dijalog, ekonomsku saradnju i investicione aktivnosti između dvije zemlje.
Poseban fokus razgovora bio je na politici proširenja Evropske unije i dinamici pregovaračkog procesa Crne Gore.
– Punopravno članstvo u Evropskoj uniji ostaje naš apsolutni prioritet. Uz podršku prijatelja poput Slovačke, uvjeren sam da Crna Gora može završiti pregovore do kraja 2026. godine i ostvariti cilj članstva do 2028 – poručio je Milatović.
Blanar je istakao snažnu i kontinuiranu podršku Slovačke evropskim integracijama Crne Gore, naglasivši da Bratislava Crnu Goru vidi kao predvodnicu u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Milatović – Blanar: Slovačka snažan partner Crne Gore na putu ka EU

Sveukupna slika svjedočenja bivšeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića koje još nije završeno, jer imaju pitanja okrivljeni, daje sliku onu koja je realna o kojoj mi pričamo od početka - od faze potvrđivanja optužnice. Nadam se da će ovo da rezultira onim što sam najavio juče, a to je da ću nakon što bude okončano njegovo saslušanje da tražim ukidanje pritvora Zoranu Lazoviću - kazao je njegov branilac, advokat Zoran Piperović.
On je naglasio da je sada već potpuno evidentno da Zoran Lazović i Milivoje Katnić apsolutno nezasluženo, van ikakve logike, van zakona, van realnog što se desilo u životu, borave u Spužu, odnosno pritvoreni su.
Piperović je ukazao da je &nbsp;svjedok Žižić uglavnom na sva njegova pitanja koja su bila vezana na navode iz optužnog akta a tretiraju Zorana Lazovića, kazao ono što sam ja tvrdio i što je njegov klijent tvrdio iznoseći odbranu, da od toga tu nema ništa, da ne postoji nikakav trag, da je to čista konstrukcija i improvizacija mentalna i da su prosto te tvrdnje nabacane u optužnom aktu.&nbsp;

Tag: glasanje-o-povjerenju