Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić upozorio je da je Podgorica već duže od godinu dana formalno bez glavnog administratora, dok je, kako navodi, funkcionalna praznina na toj poziciji prisutna i znatno duže.
Terzić je na mreži X ocijenio da je riječ o svjesno ostavljenoj upražnjenoj funkciji, koja je ključna za drugostepenu kontrolu zakonitosti rada gradskih organa i službi.
– Ovakva situacija dovodi građane i čitav sistem u stanje pravne nesigurnosti i ograničavanja ljudskih prava – poručio je Terzić.
On je dodao da se, prema njegovim riječima, ne radi o propustu, već o sistemskoj odluci gradske vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Terzić: Podgorica bez glavnog administratora više od godinu dana

Svakome ko se bavi politikom jasno je da ni Nova srpska demokratija ni Demokratska narodna partija nijesu odstupile od svojih političkih agendi, pa su dešavanja vezana za Botun samo u cilju udaljavanja Crne Gore od evropskog puta i stvaranja unutrašnjih i spoljnopolitičkih problema – rekao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša.
Pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kaže Mugoša, maksimalno je ispolitizovano, iako su mještani Botuna s pravom zabrinuti zbog eventualnog štetnog uticaja tog postrojenja, jer, podsjeća on, imaju veoma loše iskustvo sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja.
– Strahovanja mještana Botuna su prilično opravdana, doduše ja mislim da je kolektor rješenje, a ne problem i o tome treba da razgovaraju ljudi kojima je to uža specijalnost. Ono što je sigurno jeste da su strah i iskrena namjera Botunjana i Zećana izmanipulisani u političke svrhe. Ovdje smo od problema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda došli do nekih imaginarnih identitetskih pitanja – pitanja zastave, himne, statusa srpskog jezika u Crnoj Gori. Mi znamo da je status srpskog jezika, barem u jezičkom smislu, isti kao u Srbiji – to je jezik u službenoj upotrebi, i sada smo došli u situaciju da se, pored toliko problema koje ovaj grad i ova država imaju, bavimo time. Ono što je ovdje sigurno jeste da su svi sadašnji akteri na političkoj sceni u Crnoj Gori, konkretno vlast u Podgorici, a najvećim dijelom i na državnom nivou, bili protiv gradnje kolektora. Danas smo došli u poziciju kako da se kolektor gradi, a da mi opravdamo svoje nastupe, pa je onda, vjerovatno, neko vrlo mudro i politički iskusno odlučio da sav teret gradnje padne na DNP Milana Kneževića, a u posljednje vrijeme i Dajkovića – da oni preuzmu ulogu boraca za ekologiju i boraca za srpski jezik, da oni izigravaju ekstremnu desnicu – rekao je Mugoša.
Smatra da je premijer morao izaći sa jasnim stavom, što nije učinio, a što može imati političke posljedice, jer povlačenjem odbornika DNP-a vlast u Podgorici nema većinu.
Podsjeća i da su izbori zakazani za jun 2027. godine, da se Skupština može ne sazivati šest mjeseci, nakon čega bi uslijedilo uvođenje prinudne uprave od strane Vlade, što je, kako tvrdi, još šest mjeseci, nakon čega dolaze izbori.
– Ovo je, vjerujte mi, izvanredno isplanirana situacija. Sa stava političkog subjekta koji ja zastupam, to je loše po Crnu Goru, ali sa stava koji zastupaju DNP, NS i vladajuća većina u Podgorici, ovo je sjajno odigrano. Oni se tajmingom i deklarativno prilagođavaju svojim biračima. Ono što pričaju, pogotovo DNP, jeste ono što u Zeti vole da čuju njihovih sedam–osam odsto birača, tako da se neće ništa desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada, jer Glavni grad ne može da funkcioniše bez Skupštine Glavnog grada. Neće se donositi odluke, doći će do ogromne štete, ne samo zbog priče oko kolektora već i zbog mnogih drugih pitanja. Grad će jednostavno biti blokiran, a oni će politički profitirati jer su, očigledno, vrlo rano počeli predizbornu kampanju za izbore 2027. godine – zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ništa se neće desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada

Reflektor i dio stadiona DG Arena biće srušeni, kazao je zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević.
- To su privremeni objekti bez dozvole, a kada to privremeno istekne, nema logike da to produžavamo -rekao je Spalević na TV Vijesti.
Spalević je rekao i da če krivično odgovorati nadležni koji su trebali da znaju da je poligon u kanalu Mareze nelegalno izgrađen.
Podsjećamo, prije par dana, dio poligona je porušen.&nbsp;
Za obnovu poligona u septembru prošle godine uloženo je 50 hiljada eura iz budžeta Glavnog grada.

Spalević: Reflektor i dio DG Arene biće srušeni, krivično će odgovarati nadležni za izgradnju poligona u kanalu Mareze

Profesorica crnogorskog jezika i odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada mr Mirjana Radulović jedna je od onih prosvjetnih radnica čiji profesionalni put najbolje otkriva dubinu institucionalnog udara kojem je sektor obrazovanja bio izložen. U intervjuu za naš portal oštro kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, selektivnih odluka, identitetskog inženjeringa, institucionalne samovolje i dvostrukih standarda. Govori o poklanjanju gradske zemlje SPC, diskriminaciji jotovane varijante jezika, Megatrend diplomama, alarmantnom rastu vršnjačkog nasilja, te podsjeća na nezakonitu smjenu 260 direktora koju je naložila Vesna Bratić.&nbsp; „Kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti“ Portal ETV: &nbsp;Skupština je podržala prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića da se zemljište na Koniku ustupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju crkve Sv. Vasilija Ostroškog. Što takva odluka &nbsp;znači za lokalnu zajednicu, ako imamo u vidu da u Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava? - Odluka da se još jedno gradsko zemljište na Koniku pokloni SPC za novu crkvu prije svega ima političko‑identitetski, a tek onda realni pastoralni i urbanistički značaj. U kontekstu već veoma razvijene mreže hramova SPC u Podgorici, takav potez šalje jasnu poruku o tome čije potrebe gradska vlast stavlja u prvi plan. Konik je jedno od najgušće naseljenih i socijalno najosjetljivijih područja Podgorice, sa izrazito mješovitom etničkom i vjerskom strukturom i velikim brojem Roma, Albanaca, Bošnjaka i drugih manjina.U takvom ambijentu poklanjanje atraktivne parcele dodatno narušava osjećaj ravnopravnosti kod zajednica koje već godinama ukazuju na infrastrukturne i socijalne probleme, od kanalizacije do stanovanja. Trenutno nedostaje najmanje 13 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih javnih servisa što &nbsp;ukazuje na disbalans između duhovnih i osnovnih javnih potreba. Skupština treba da &nbsp;šalje poruku da je spremna da gradi neutralne, inkluzivne prostore od kojih koristi imaju svi građani, bez obzira na vjeru. Za većinu stanovnika Konika odluka ne rješava nijedan ključni problem svakodnevice – obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj, kanalizaciju i socijalnu zaštitu već produbljuje osjećaj nejednakog tretmana umjesto da služi kao povod za &nbsp;razvoj Konika kao simbolično „najpodgoričkijeg“ i najraznovrsnijeg naselja u gradu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Portal ETV: Vlada je nedavno obustavila priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend, iako je nesporno da brojni vlasnici ovog sertifikata sjede i u skupštinskim klupama. Da li je to početak sistemskog sređivanja stanja ili samo privid? &nbsp;Da li ste učestvovali u nekoj raspravi ili inicijativi koja se tiče kontrole validnosti diploma nastavnog osoblja i nastavnih kadrova? - Obustava priznavanja diploma sa Megatrenda važan je, ali nedovoljan korak ako istovremeno izostaje ono što je ranije obećano – sistemska provjera svih diploma, uključujući i diploma javnih funkcionera. Kada se jedna visokoškolska ustanova „presiječe“ pod pritiskom skandala, a paralelno ćuti o desetinama sumnjivih sertifikata u vrhu vlasti i uprave, borba protiv lažnih diploma ostaje selektivna i više liči na politički manevar nego na ozbiljnu reformu. Upravo u tom raskoraku između najavljenog „čišćenja“ sistema i stvarnog stanja krije se loša poruka za mlade: šalje se signal da se znanje i rad ne vrednuju jednako za sve, već da za povlašćene postoje prečice i izuzeci. Umjesto da Megatrend bude početak sveobuhvatnog „češljanja“ diploma, djeluje kao alibi mjera – simbolička žrtva koja zadržava postojeću hijerarhiju moći i štiti one koji su svoje karijere gradili na upitnim zvanjima da bi danas pokrivali važne državne funkcije. &nbsp;Ako se za nastavnike uvode striktnije kontrole, a za funkcionere one ostaju mrtvo slovo na papiru, šalje se poruka da su standardi dvostruki: jedni moraju dokazivati svaku stranicu svog obrazovanja, dok se nad diplomama drugih prećutno zažmuri. &nbsp;U takvom ambijentu lažne i sumnjive diplome ne nestaju, već se samo povlače u sjenku, dok mladi vide da se „snalažljivost“ i politička lojalnost često više isplate od rada i učenja, što direktno urušava povjerenje u obrazovni sistem i motivaciju da se u njega ulaže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2" data-rendition-name="original" width="1292" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  Portal ETV: Nedavno je Narodna biblioteka odbila da štampa knjigu Danila Burzana na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Reagovali ste pozivom da se poštuje odredba jezičke ravnopravnosti i podrži objava knjige na obje varijante nakon čega ste bili meta ličnih napada i "otrovnih strelica" direktorice. Kako vidite taj incident? - Odbijanje jotovane verzije knjige i naknadne prijetnje doživljavam kao zabrinjavajući spoj institucionalne samovolje i ličnog obračuna, a ne kao argumentovanu stručnu polemiku. U tom smislu, to je pitanje sistema i vrijednosti, a ne mog ličnog animoziteta prema bilo kome. Ovdje se ne radi samo o jednoj knjizi Danila Burzana, nego o stavu gradske biblioteke prema Ustavom i Zakonom priznatim elementima crnogorskog jezičkog standarda, među kojima su i jotovani oblici i posebna slova. Ako javna ustanova kulture poručuje da joj je „neprihvatljiva“ jedna legalna varijanta crnogorskog jezika, to je već oblik institucionalne diskriminacije, bez obzira kako se to retorički umotava u priču o „estetskim kriterijumima“.&nbsp; Kao odbornica i kao osoba koja se profesionalno bavi jezikom i književnošću, obavezna sam da reagujem kada javna ustanova, koju finansiraju svi građani, de facto relativizuje jezičku ravnopravnost i pluralizam crnogorske norme. Umjesto da se vodi stručna i argumentovana rasprava o ulozi biblioteke i standarda crnogorskog jezika, uslijedili su lični napadi, etiketiranja i pokušaji diskreditacije mene kao „crnogorske tetke“, „nacionalistkinje“ i slično, i to preko društvenih mreža i medija bliskih trenutnoj vlasti u gradu. Takav rječnik i način komunikacije govori o osobi koja vodi &nbsp;gradsku biblioteku i šalje poruku da je svako ko traži poštovanje crnogorskog jezika i identiteta, legitimna meta uvreda.&nbsp; Kada se dopusti da se „nepoželjnom“ proglasi jedna normativno utemeljena varijanta crnogorskog jezika, sjutra može biti „suvišan“ i sam crnogorski jezik. Prijetnje i „otrovne strelice“ doživljavam kao potvrdu da je tema pogodila živac onih koji bi da javni prostor ostane bez crnogorskog jezika u njegovom punom kapacitetu, ali me takve reakcije neće odvratiti od toga da tražim poštovanje ustavnih načela i profesionalnih standarda u kulturi. U krajnjoj liniji, ako gradska biblioteka u Podgorici nema snage da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, onda je na nama – odbornicima, autorima, javnosti – da je na to jasno i uporno podsjećamo. Portal ETV: - Prema podacima UP u posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori je registrovano 47 slučajeva vršnjačkog nasilja. To je jasno upozorenje da za ovaj problem ne postoji adekvatan tretman u državi. Koliko je ozbiljna situacija i koje su posljedice? - Fenomen nasilja u crnogorskim školama sve više zaokuplja pažnju stručne i šire javnosti, jer prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i upućuje, na dublje društvene disfunkcije. Dosadašnje institucionalne mjere, poput uvođenja školskih zaštitara, pokazale su se kao parcijalna i nedovoljno efikasna rješenja. &nbsp;Nasilje nije samo bezbjednosno, već i duboko društveno pitanje. Ono nije samo fizičko, već i izrazito socijalno, verbalno, psihološko i sajber, te je stoga neophodna snažnija sistemska reakcija kroz jačanje stručnih službi, psihološke podrške i jasne protokole odgovornosti.Pristup njegovom rješavanju mora biti interdisciplinaran, uključujući ne samo sektor obrazovanja, već i socijalne službe, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice i medije. Ključni izazov leži u izgradnji školskog okruženja koje afirmiše emocionalnu pismenost, empatiju i međusobno poštovanje. Dugoročno samo takvi modeli doprinose smanjenju nasilnih obrazaca ponašanja. Portal ETV: Skupština Glavnog grada odlučivala je i o imenovanju novih ulica u Podgorici. Kako vidite poruke koje ta odluka šalje i što smatrate najvažnijim? - Odluka o novom imenovanju ulica u Podgorici nosi snažnu simboličku i identitetsku poruku, jer kroz izbor imena pokazujemo &nbsp;kako vidimo prošlost, sadašnjost i budućnost glavnog grada. Ulice će nositi imena Šarla Bodlera, Aristotela, Josefa Holočeka... kao i imena &nbsp;crnogorskih i jugoslovenskih aktera kao što su Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Borо Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, Koča Popović.&nbsp; Poruka je da Podgorica želi da se predstavi kao grad koji pripada evropskom kulturnom kanonu, ali da istovremeno reafirmiše sopstvenu istoriju i lokalne zaslužne pojedince. Pozitivno je što se konačno rješava status brojnih ulica koje godinama nijesu imale ime ili su imale privremene nazive, što je i administrativni i identitetski problem grada. Takođe, ovo je način da očuvamo crnogorsku istoriju i afirmišemo vrijednosti antifašističke &nbsp;baštine u srcu našeg glavnog grada.Svaka ulica postaje živi spomenik generacijama koje su se borile za našu slobodu gradeći most &nbsp;između prošlosti i budućnosti. Portal ETV: Vašu profesionalnu biografiju obilježila je i nezakonita smjena direktora &nbsp;iz vremena ministarke Vesne Bratić. Da li je, po vašem mišljenju, taj model političke čistke i danas prisutan u sistemu? - U roku od dva dana, bez analize, kriterijuma ili trunke stida, poslato je tipsko – copy-paste rješenje – na adrese oko 260 direktora škola, vrtića i studentskih domova širom Crne Gore. Jedini kriterijum bio je: ‘Nisi naš’. Niko nije pitao za rezultate, posvećenost, obrazovanje, niti da li su ti ljudi uopšte živi – pojedina rješenja bila su upućena i preminulima. Država je, voljom jedne žene kojoj je moć postala važnija od zakona, sebi proizvela štetu od pola miliona eura, a te presude su plaćene iz džepa građana, umjesto da odgovaraju oni koji su ih izazvali. I sama sam bila među onima koji su se usudili da tu nepravdu nazovu pravim imenom: tužila sam Ministarstvo prosvjete i dobila spor, jer kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti. Nisam tužila iz inata, već zbog pravde – da dokažem da zakon postoji i da ga ničiji ego ne može pregaziti. Danas se, iz opozicionih klupa, borim za istu vrijednost koju sam uvijek zagovarala – funkcionalnu i pravednu Podgoricu. Ne vidim svoju ulogu kroz podjele, već kroz odgovornost. Kao rođena Podgoričanka, želim grad u kojem rukovodeće pozicije pripadaju ljudima od znanja, ugleda i integriteta, a ne nepotizmu, populizmu primitivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60" data-rendition-name="original" width="697" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Sekretar Skupštine Glavnog grada Miloš Giljen podnio je ostavku na tu funkciju, saznaje Dan.
Ostavku je 30. decembra prošle godine uputio Jeleni Borovinić-Bojović, predsjednici Skupštine Glavnog grada. U dokumentu koji je dostavio predsjednici gradskog parlamenta, kako saznaje Dan, nije naveo razloge ostavke.
Giljen je 22. juna 2023. godine imenovan za vršioca dužnosti sekretara gradskog parlamenta, a 7. novembra 2023. godine imenovan je za sekretara u punom mandatu.

1250x600

Miloš Giljen podnio ostavku na funkciju sekretara Skupštine Glavnog grada

Odbornik Slobodne Crne Gore Boban Radević kazao je za "Dan" da ta stranka napušta vlast u Podgorici.
- Tokom dana očekuju se stranački organi na kojima ćemo zauzeti stav da više nećemo učestvovati u vlasti u Glavnom gradu. Naša odluka je očekivana zbog jutrošnjih dešavanja u Botunu - rekao je Radević.
Iz ove stranke nam nijesu mogli potvrditi kako će se ostali kaolicioni partneri na nivou Glavnog grada odrediti.

Radević: Predsjedništvo Slobodne Crne Gore će zauzeti stav o izlasku iz vlasti u Podgorici

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić kazala je za "Dan" da će Pokret za Podgoricu glasati budžet Glavnog grada kao temeljni dokument, ali da neće glasati odluku o DUP-u Gorica C
– Budžet nije sporan, naravno da ćemo ga podržati, kako bi grad mogao da se razvija. To nam je svima cilj i u korist građana koji su nam na prvom mjestu. Međutim, postoji jedna odluka koja se našla na dnevnom redu za koju odbornici Pokreta za Podgoricu neće glasati jer se držimo obećanja datog građanima. Građanima smo obećali odbranu Gorice i nećemo dozvoliti betonizaciju brda tako da nećemo glasati za oživljavanje DUP-a Gorica C – rekla je Ljiljanić.
Nakon višesatne rasprave o budžetu očekivalo se i glasanje ali su odbornici Pokreta za Podgoricu izašli iz sale, a više izvora "Dana" reklo da su to učinili jer traže podršku za izmjenu Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama koja je upitna od strane većine odbornika iz vlasti.&nbsp;

Ljiljanić: Glasaćemo budžet, ali ne i DUP Gorica C

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, Glavni grad je večeras u plavoj boji, objavlila je gradska uprava na Fejsbuku.
Kako su kazali, u plavom su upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum.

Glavni grad u plavom povodom 19. decembra Dana oslobođenja

Skupština Glavnog grada Podgorice razmatraće obiman dnevni red na predstojećoj sjednici, na kojoj će se odbornici izjasniti o budžetu za 2026. godinu, strateškim dokumentima razvoja, kao i o velikom broju odluka iz oblasti komunalnih djelatnosti, urbanizma, socijalne politike i kulture.
Centralna tačka dnevnog reda je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu, kao i dopuna dnevnog reda koja se odnosi na Predlog Strateškog plana razvoja Glavnog grada Podgorica za period 2026–2031.
Na sjednici će se razmatrati i više odluka iz oblasti upravljanja gradskim zemljištem, među kojima su predlog o prenosu prava svojine na građevinskom zemljištu Pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, kao i odluke o davanju u zakup zemljišta radi postavljanja privremenih objekata. Odbornici će odlučivati i o određivanju lokacije za izgradnju sportskog igrališta sa mobilijarom, kao objekta od opšteg interesa.
Dnevni red obuhvata i niz normativnih akata koji se odnose na svakodnevni život građana, uključujući odluku o radnom vremenu, uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, kao i izmjene kućnog reda u stambenim zgradama. Pred odbornicima će se naći i odluka o davanju naziva ulicama i podizanju spomen-obilježja.
Poseban dio sjednice posvećen je programima rada i poslovanja gradskih preduzeća i ustanova za 2026. godinu, uključujući „Vodovod i kanalizaciju“, „Čistoću“, „Deponiju“, „Komunalne usluge“, „Zelenilo“, „Pogrebne usluge“, „Tržnice i pijace“, kao i ustanove iz oblasti kulture, sporta i socijalne zaštite. Razmatraće se i cjenovnici komunalnih usluga, kao i aneksi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti.
Odbornici će odlučivati o isplati zimnice zaposlenima u lokalnoj upravi za 2025. godinu, izmjenama Odluke o naknadama odbornicima, kao i o Programu rada Skupštine Glavnog grada za 2026. godinu.
Na dnevnom redu su i Povelja o društvenoj koheziji Glavnog grada Podgorice za period 2026–2028, kao i Lokalni akcioni plan za podsticanje rodne ravnopravnosti za period 2026–2028.
Sjednica će obuhvatiti i razmatranje više amandmana koje su podnijeli odbornici, dok će se po hitnom postupku raspravljati o programima rada Parking servisa i preduzeća „Putevi“ za 2026. godinu.

Skupština Glavnog grada u utorak o budžetu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je odlučan u nastojanju da se izgradnja projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu završi, jer je to dobro i za Zetu, i za Podgoricu i za cijelu Crnu Goru.&nbsp;
Gostujući u Jutarnjem programu TVCG istakao je da je riječ o ekološkom postrojenju koje postoji na više lokacija u Evropi, kojoj, kako kaže, svi težimo.
- Od prvog radnog dana počeo sam se intenzivno baviti pitanjem kolektora. Bilo je mnogo razgovora sa mještanima. Na kraju smo napravili jedan paket i ponudu koju nije realno odbiti. Iza paketa stoje Glavni grad, Vlada Crne Gore i EU. Mi smo spremni da sve preporuke Vlade prenesemo u odluke u Skupštini Glavnog grada ukoliko će to biti dodatni nivo garancije za mještane Botuna - istakao je Mujović.
Kaže da je cilj rješavanje pitanja basena crvenog mulja.
- Čak smo napravili ponudu da kolektor ne možemo staviti u pogon dok baseni crvenog mulja ne budu sanirani. Veći nivo ozbiljnosti nijedna vlada nije mogla prikazati. To je ekološko postrojenje, istih postrojenja ima širom Evrope. Svi se kunemo u Evropu, a onda dođemo u situaciju da odustajemo od tog postrojenja ili tražimo da ono bude dislocirano i da dislokacija od 500 metara bude kamen spoticanja - kaže Mujović i dodaje da je odlučan u nastojanju da se ovo postrojenje završi jer je to nešto što je dobro i za Podgoricu, i za Zetu, i za cijelu Crnu Goru.
Odgovarajući na pitanja građana, koji su ukazali na problem gužvi, Mujović kaže da su gužve velike, ali da je to posljedica neplanske gradnje.
- Sve što Glavni grad radi sa aspekta prostornog planiranja prikazaće se u narednom periodu, ali sada plaćamo danak metodama bivše vlasti - kaže Mujović.
Nabrojao je niz infrastrukturnih projekata koji su završeni.
- Ne mogu se čudu načuditi kada iz opozicije čujemo da se nije ništa radilo. Kada govorimo o infrastrukturi, napominjem da je za godinu dana izgrađeno pet poligona - istakao je, između ostalog, Mujović.

Mujović: Odlučan sam da se završi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Danska je spremna da učini više, a Sjedinjene Američke Države već imaju širok vojni pristup Grenlandu i mogle bi da zatraže povećanje svog vojnog prisustva i svaki takav zahtjev će biti konstruktivno razmotren, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen.
Na konferenciji za novinare održanoj u prisustvu ministarke spoljnih poslova Grenlanda Vivian Mocfeld u danskoj ambasadi u Vašingtonu, Rasmusen je rekao da je današnji sastanak sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom i američkim državnim sekretarom Markom Rubiom uslijedio nakon niza upečatljivih javnih izjava o Grenlandu, prenosi BBC.
Kako je istakao Rasmusen, Grenland je pokriven članom 5 NATO, koji definiše kolektivnu odbranu kada je napadnuta bilo koja članica Alijanse.
On je dodao da je cilj sastanka bio da se pronađe zajednički način za jačanje bezbjednosti u Arktiku.
Rasmusen je opisao razgovor sa američkim visokim zvaničnicima kao „iskren, ali konstruktivan”.
On je naveo da su razgovarali o tome „kako osigurati dugoročnu bezbjednost na Grenlandu”, prenio je Gardijan. Rasmunsen je rekao i da se stavovi „i dalje razlikuju”, da je američki predsjednik Donald Tramp „jasno iznio svoj stav”, a da Danska i Grenland „imaju drugačiji stav”.
Prema njegovim riječima, Danska „i dalje vjeruje da se dugoročna bezbjednost Grenlanda može osigurati unutar trenutnog okvira”.
On je dodao i da Danska i Grenland smatraju „svaku ideju koja ne bi poštovala teritorijalni integritet Danske i pravo na samoopredjeljenje grenlandskog naroda” potpuno neprihvatljivim.&nbsp;
- Stoga i dalje imamo fundamentalno neslaganje, ali se takođe slažemo da se ne slažemo - rekao je Rasmusen, prenosi Tanjug.
On je naveo i da će biti formirana radna grupa na visokom nivou koja će istražiti da li se ta dva stava mogu uskladiti. Danski ministar je rekao da će se ta grupa fokusirati na bezbjednosne probleme SAD u vezi sa Arktikom, uz poštovanje danskih crvenih linija, i da će se prvi put sastati „za nekoliko nedjelja”.

Rasmusen: Danska je spremna da učini više, SAD već ima širok vojni pristup Grenlandu

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici litvanski Lietkabelis &nbsp;95:81, u utakmici 14. kola A grupe Eurokupa.
Budućnost, koja je dobila prvi međusobni duel u gostima &nbsp;98:91, upisala je devetu pobjedu i ostala u trci za visok plasman u grupi.
Podgorički tim dugo se mučio, a utakmicu je prelomio tek u finišu meča, zahvaljujući preciznom šutu za tri poena.
Budućnost je, nakon slabije prve dvije četvrtine, u finišu treće, serijom 10:0, napravila preokret i povela 71:65.
Gosti se nijesu predavali i do sredine posljednjeg dijela bili u igri, kada je proradio šut za tri poena, koji je i presudio pobjednika.
Najefikasniji u pobjendičkom timu bio je Aksel Butej sa 22, Nikola Tanasković je ubacio 20, a Rašid Sulajmon 17 poena.
U litvanskoj ekipi po 19 poena ubaciuli su Fardas Aimak i Paulius Danusevicius.
Budućnost Voli će u narednom kolu, 21. januara u Istanbulu, igrati protiv Bešiktaša.

Budućnost slavila protiv Lietkabelisa

Međunarodni poredak se danas dramatično promijenio u odnosu na ono što je trajalo decenijama poslije Drugog svjetskog rata i saglasan sa onima koji smatraju da Amerika, Kina i Rusija hoće da podijele svijet na svoje interesne sfere - rekao je novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Smatra da su zakoni jačeg oduvijek vladali i bili su postavljeni u okvire međunarodnog prava, a demokratske zemlje trudile su se to da poštuju.&nbsp;
- Američki predsjednik Donald Tramp uvažava samo silu i on zbog toga respektuje Kinu i Rusiju, sa kojima nije prijatelj, ali uvažava njihovu silu, kinesku ekonomsku i finansijsku moć, rusku nuklearnu moć. On shvata da s njima treba da se dogovori da podijeli svijet na tri nove imperije koje će vladati bez ikakvog međunarodnog prava, nego će samo postojati diktati Vašingtona, Moskve i Pekinga odakle će se malim i slabijim zemljama diktirati šta moraju da rade - ocijenio je Jakšić.
Smatra da je Tramp pokazao kako vlada Amerikom.&nbsp;
- On nipodaštava Kongres, kidiše na pravosuđe, mijenja desetine hiljada ljudi i zapošljava svoje lojaliste i po istoj matrici se ponašaju u svijetu - naveo je Jakšić.
<h2>Grenland</h2>
Komentarišući Trampove aspiracije i najavu zauzimanja Grenlanda naveo je ako bi došlo do sukoba SAD-a i Danske oko Grenlanda to bi bio sukob dvije članice NATO-a i to bi bio kraj te vojne alijanse.
Podsjeća i da je u prvom mandatu američki predsjednik govorio o nezadovoljstvu Atlantskim savezom i najavljivao izlazak SAD-a iz tog vojnog saveza.
- Tramp nudi da kupi Grenland i njegova ponuda je ucjenjivačka, ona je unilateralna - ili ćete da budete kupljeni ili ćemo vojno da intervenišemo. S druge strane, i vlasti u Kopenhagenu i na Grenlandu ponavljaju da nije Grenland na prodaju i oni to neće. Sada je pitanje da li je Tramp zaista toliko osiono spreman da ruši postojeći međunarodni poredak, da apsolutno sruši zapadno vojno savezništvo - ističe Jakšić.
Smatra da bi to bio katastrofalan potez koji prijeti raspadom NATO savezništva.
- Ali mi imamo posla sa jednim u značajnoj mjeri nepredvidivim liderom kao što je Tramp. Evropljani brane sada suverenitet i teritorijalni integritet svog saveznika u Evropskoj uniji i u NATO-u. Dokle će ići Trampova totalitarnost, koja je SAD udaljila od tradicionalnih saveznika, istovremeno približila istočnim despotijama u Moskvi i Pekingu, to nijesu u stanju da daju odgovor ni Trampovi najbliži saveznici, a kamoli mi na Zapadnom Balkanu - rekao je Jakšić.
<h2>Iran</h2>
Protesti u Iranu su, prema njegovim riječima, najveći izazov iranskim režimu još od Islamske revolucije 1979. godine, jer više od hiljadu mrtvih i nekoliko hiljada uhapšenih nadilaze Zeleni pokret iz 2009. godine i masovne nerede 2022. izazvane smrću djevojke koja nije pravilno nosila hidžab.
- Dodatni problem za vlasti u Teheranu je što je istovremeno suočena i sa snažnim otporom iznutra i prijetnjama Trampa koji govori o veoma oštroj reakciji ukoliko se krene sa pogubljenjima u Iranu. Upravo su egzekucije i represivno ulivanje straha do sada uspijevale da uguše ranije proteste, ali zaista je rano reći da li će taj oslonac, ta stara represivna skripta, biti od pomoći i ovoga puta - kazao je Jakšić.&nbsp;
Ono što se događa i što bi moglo da se nasluti je, kako dodaje, da konzervativno krilo koje predvodi vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei preuzima kontrolu nad reformskim snagama predsjednika Masuda Pezeškijana koji je govorio o legitimnim zahtjevima demonstranata.
- On je pozivao na otvaranje dijaloga, ali očigledno je od toga pod pritiskom odustao i sada se i on pridružuje optužbama da su neredi izazvani spolja, da iza njih stoje SAD i Izrael, tražeći izgovor za neku vojnu intervenciju, poput one iz juna prošle godine, kada su američki i izraelski avioni na tri lokacije bombardovali iranska nuklearna postrojenja. Ovoga puta nije potpuno jasno kad bi Tramp mogao da napadne, jer svaki napad koji nije usmjeren isključivo na neke vojne ciljeve bi donio velike žrtve. One bi pomogle ugušivanju revolta, jer bi se Iranci homogenizovali pred spoljnom opasnošću, on su već decenijama vaspitavani da im je Amerika najveći neprijatelj, tako da je to jedna rizična igra - ističe Jakšić.
Treba, kako je kazao, imati u vidu prostranstvo Irana, jer je Iran zaista ogromna zemlja, ima teritoriju koliko Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Španija zajedno.
- Bilo kakva vojna intervencija nekog drugog načina je veoma riskantna. U ovom trenutku ne znamo tačno šta sve može da uradi Tramp, a ne znamo da li će vlast u Iranu i Teheranu nastaviti da odgovara represijom, to je jedan rizičan kurs, tako je da je prerano prognozirati. U svakom slučaju ovo je najveći izazov vlastima sa kojima su suočene i veliko je pitanje na koji način će se rješavati - kazao je Jakšić.&nbsp;
Često se pominje da je ovo prilika za promjenu režima.
- Još se nisu stekli da se taj režim, koji je svakako veoma autoritaran, promijeni. Tu Vašington pravi grešku nepoznavanjem mentaliteta Iranaca kada kao spasioca nudi sina pokojnog šaha Reze Pahlavija, koji apsolutno u Iranu nema nikakvu podršku ni od koga, ni urbanog, ni ruralnog stanovništva, ni srednje, ni više klase. Pahlavi samo iritira stanovništvo Irana i mislim da je to potpuno pogrešan i kontraproduktivan projekat iza koga u ovom trenutku stoji Tramp - rekao je Jakšić.
Govoreći o represiji iranskog režima, podsjeća da je i režim u Saudijskoj Arabiji takođe represivan, te da je CIA potvrdila da princ Bin Salman stoji iza ubistva novinara Džemala Kašogija, a isti taj princ, podsjeća on, veličanstveno je dočekan u Vašingtonu.&nbsp;
- To je politika dvostrukih standarda, jer vi imate jedan represivni režim u Saudijskoj Arabiji gdje je prošle godine pogubljeno više ljudi nego što je pogubljeno u Iranu, ali Saudijska Arabija je saveznik, Iran je veliki neprijatelj. Tumačenje svih tih različitih parametara izaziva značajan stepen negodovanja i to je ono gdje Amerika gubi propagandni rat i zato koliko Iranci bili nezadovoljni sopstvenim režimom, oni zahtijevaju da se taj režim reformiše, da se uvede više sloboda, da privreda postane efikasnija, da korupcija se smanji, ali ne diraju same temelje Islamske republike, posebno zato što gledaju u susjedstvu, u Saudijskoj Arabiji, vide da bi mogli da postanu kolonija SAD-a, što ponosni Persijanci apsolutno ne žele - naglasio je Jakšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLYketPCn5tw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jakšić: Međunarodni poredak se dramatično promijenio, Amerika, Kina i Rusija hoće da podijele svijet na svoje interese sfere

Njemačka će još ove sedmice poslati prve vojnike na Grenland, piše njemački list Bild pozivajući se na više izvora u Njemačkoj i Skandinaviji.
Prema pisanju njemačkog lista, u početku će biti poslat izviđački odred sa nekoliko pripadnika Bundesvera.&nbsp;
Portparol njemačkog Ministarstva odbrane rekao je za Bild da to ne može ni da potvrdi ni da demantuje.&nbsp;
List, međutim, navodi da bi operacija mogla da počne već sjutra.&nbsp;
Iz krugova njemačke vlade i Bundestaga rečeno je da će prvi izviđački tim krenuti sjutra.&nbsp;
Danska je u utorak najavila značajno pojačanje svoje prisutnosti, a i drugi evropski NATO-partneri bi trebalo da učestvuju.
Zvanično, u pitanju su evropske države članice NATO-a koje pojačavaju prisustvo na Grenlandu.&nbsp;
Međutim, prema informacijama "Bilda", operacija se koordinira iz Kopenhagena, a ne preko NATO struktura.&nbsp;
Kao razlog za to navodi se da nordijske države u NATO-u, uključujući i Grenland, podležu NATO komandovanju u Norfolku u SAD.&nbsp;
Međutim, ova misija treba da se sprovede bez SAD-a.&nbsp;
Prema informacijama njemačkog lista, pored obuke kopnenih trupa, najvjerovatnije će biti obučavani i mornarica i vazduhoplovstvo.&nbsp;
Grenland se već neko vrijeme razmatra kao lokacija za stacioniranje ili upotrebu novih dalekometnih izviđačkih aviona "Posejdon", navodi list, prenosi Tanjug.

Tag: glavni-grad