Obezbijeđen je besplatan đački prevoz za učenike koji iz Podgorice pohađaju nastavu u Zeti, čime je riješeno važno pitanje svakodnevnog dolaska učenika u školu - saopšteno je iz Glavnog grada.
Na inicijativu ministarke prosvjete prof. dr Anđele Jakšić Stojanović i direktora SMŠ „Golubovci“ Dražena Boričića, gradonačelnik Podgorice prof. dr Saša Mujović organizovao je sastanak sa preduzećem Putevi d.o.o. na kojem je u dogovoru sa direktorom Radošem Zečevićem donijeta odluka o uspostavljanju đačkog prevoza učenika iz Podgorice prema Zeti.
- Prevoz će koristiti oko 350 učenika iz Podgorice koji pohađaju nastavu u Zeti, a Glavni grad obezbijedio je sredstva kako bi prevoz za učenike bio besplatan - naveli su u saopštenju.
Realizacija prevoza povjerena je gradskom preduzeću Putevi d.o.o. koja će započeti od 2. februara.
- Direktor škole, roditelji i učenici izrazili su zahvalnost gradonačelniku prof. dr Saši Mujoviću i direktoru Puteva d.o.o. Radošu Zečeviću na odgovornom pristupu, saradnji i brzom pronalaženju rješenja koje će značajno olakšati svakodnevno funkcionisanje učenika Srednje mješovite škole u Golubovcima - zaključili su u Glavnom gradu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Glavni grad: Obezbijeđen prevoz za učenike koji iz Podgorice pohađaju nastavu u Zeti

Glavni grad Podgorica raspisao je juče Javni poziv za ostvarivanje prava na naknadu dijela troškova zakupnine za 2026. godinu.
Kako su pojasnili, pravo na naknadu dijela troškova zakupnine imaju podstanari sa prebivalištem u Podgorici, a subvencioniranje u iznosu od 100 eura se odobrava na period od 12 mjeseci.
- Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 66/25) predviđen je iznos sredstava za naknadu dijela troškova zakupnine u iznosu od 150.000 eura - &nbsp;navode iz Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada.
Rok za podnošenje prijave na Javni poziv je 30 dana od dana objavljivanja, a Komisija će na osnovu dobijenih podataka, utvrditi konačnu rang listu i nakon sprovedene procedure pristupiće se potpisivanju ugovora o naknadi dijela troškova zakupnine, kojim se uređuju međusobna prava i obaveze zakupca i Glavnog grada.
Detalje u vezi sa javnim pozivom i Obrazac prijave dostupni su na <a href="https://podgorica.me/javni-poziv-za-ostvarivanje-prava-na-naknadu-dijela-troskova-zakupnine-za-2026-godinu/">LINKU:</a>
Dodatne informacije svi zainteresovani mogu dobiti na telefon: 020/447-160 ili putem e-mail adresa: anja.raskovic.varagic@podgorica.me

1250x600

Glavni grad raspisao Javni poziv za podršku podstanarima

Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić upozorio je da je Podgorica već duže od godinu dana formalno bez glavnog administratora, dok je, kako navodi, funkcionalna praznina na toj poziciji prisutna i znatno duže.
Terzić je na mreži X ocijenio da je riječ o svjesno ostavljenoj upražnjenoj funkciji, koja je ključna za drugostepenu kontrolu zakonitosti rada gradskih organa i službi.
– Ovakva situacija dovodi građane i čitav sistem u stanje pravne nesigurnosti i ograničavanja ljudskih prava – poručio je Terzić.
On je dodao da se, prema njegovim riječima, ne radi o propustu, već o sistemskoj odluci gradske vlasti.

Terzić: Podgorica bez glavnog administratora više od godinu dana

Svakome ko se bavi politikom jasno je da ni Nova srpska demokratija ni Demokratska narodna partija nijesu odstupile od svojih političkih agendi, pa su dešavanja vezana za Botun samo u cilju udaljavanja Crne Gore od evropskog puta i stvaranja unutrašnjih i spoljnopolitičkih problema – rekao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša.
Pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kaže Mugoša, maksimalno je ispolitizovano, iako su mještani Botuna s pravom zabrinuti zbog eventualnog štetnog uticaja tog postrojenja, jer, podsjeća on, imaju veoma loše iskustvo sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja.
– Strahovanja mještana Botuna su prilično opravdana, doduše ja mislim da je kolektor rješenje, a ne problem i o tome treba da razgovaraju ljudi kojima je to uža specijalnost. Ono što je sigurno jeste da su strah i iskrena namjera Botunjana i Zećana izmanipulisani u političke svrhe. Ovdje smo od problema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda došli do nekih imaginarnih identitetskih pitanja – pitanja zastave, himne, statusa srpskog jezika u Crnoj Gori. Mi znamo da je status srpskog jezika, barem u jezičkom smislu, isti kao u Srbiji – to je jezik u službenoj upotrebi, i sada smo došli u situaciju da se, pored toliko problema koje ovaj grad i ova država imaju, bavimo time. Ono što je ovdje sigurno jeste da su svi sadašnji akteri na političkoj sceni u Crnoj Gori, konkretno vlast u Podgorici, a najvećim dijelom i na državnom nivou, bili protiv gradnje kolektora. Danas smo došli u poziciju kako da se kolektor gradi, a da mi opravdamo svoje nastupe, pa je onda, vjerovatno, neko vrlo mudro i politički iskusno odlučio da sav teret gradnje padne na DNP Milana Kneževića, a u posljednje vrijeme i Dajkovića – da oni preuzmu ulogu boraca za ekologiju i boraca za srpski jezik, da oni izigravaju ekstremnu desnicu – rekao je Mugoša.
Smatra da je premijer morao izaći sa jasnim stavom, što nije učinio, a što može imati političke posljedice, jer povlačenjem odbornika DNP-a vlast u Podgorici nema većinu.
Podsjeća i da su izbori zakazani za jun 2027. godine, da se Skupština može ne sazivati šest mjeseci, nakon čega bi uslijedilo uvođenje prinudne uprave od strane Vlade, što je, kako tvrdi, još šest mjeseci, nakon čega dolaze izbori.
– Ovo je, vjerujte mi, izvanredno isplanirana situacija. Sa stava političkog subjekta koji ja zastupam, to je loše po Crnu Goru, ali sa stava koji zastupaju DNP, NS i vladajuća većina u Podgorici, ovo je sjajno odigrano. Oni se tajmingom i deklarativno prilagođavaju svojim biračima. Ono što pričaju, pogotovo DNP, jeste ono što u Zeti vole da čuju njihovih sedam–osam odsto birača, tako da se neće ništa desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada, jer Glavni grad ne može da funkcioniše bez Skupštine Glavnog grada. Neće se donositi odluke, doći će do ogromne štete, ne samo zbog priče oko kolektora već i zbog mnogih drugih pitanja. Grad će jednostavno biti blokiran, a oni će politički profitirati jer su, očigledno, vrlo rano počeli predizbornu kampanju za izbore 2027. godine – zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ništa se neće desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada

Reflektor i dio stadiona DG Arena biće srušeni, kazao je zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević.
- To su privremeni objekti bez dozvole, a kada to privremeno istekne, nema logike da to produžavamo -rekao je Spalević na TV Vijesti.
Spalević je rekao i da če krivično odgovorati nadležni koji su trebali da znaju da je poligon u kanalu Mareze nelegalno izgrađen.
Podsjećamo, prije par dana, dio poligona je porušen.&nbsp;
Za obnovu poligona u septembru prošle godine uloženo je 50 hiljada eura iz budžeta Glavnog grada.

Spalević: Reflektor i dio DG Arene biće srušeni, krivično će odgovarati nadležni za izgradnju poligona u kanalu Mareze

Profesorica crnogorskog jezika i odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada mr Mirjana Radulović jedna je od onih prosvjetnih radnica čiji profesionalni put najbolje otkriva dubinu institucionalnog udara kojem je sektor obrazovanja bio izložen. U intervjuu za naš portal oštro kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, selektivnih odluka, identitetskog inženjeringa, institucionalne samovolje i dvostrukih standarda. Govori o poklanjanju gradske zemlje SPC, diskriminaciji jotovane varijante jezika, Megatrend diplomama, alarmantnom rastu vršnjačkog nasilja, te podsjeća na nezakonitu smjenu 260 direktora koju je naložila Vesna Bratić.&nbsp; „Kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti“ Portal ETV: &nbsp;Skupština je podržala prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića da se zemljište na Koniku ustupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju crkve Sv. Vasilija Ostroškog. Što takva odluka &nbsp;znači za lokalnu zajednicu, ako imamo u vidu da u Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava? - Odluka da se još jedno gradsko zemljište na Koniku pokloni SPC za novu crkvu prije svega ima političko‑identitetski, a tek onda realni pastoralni i urbanistički značaj. U kontekstu već veoma razvijene mreže hramova SPC u Podgorici, takav potez šalje jasnu poruku o tome čije potrebe gradska vlast stavlja u prvi plan. Konik je jedno od najgušće naseljenih i socijalno najosjetljivijih područja Podgorice, sa izrazito mješovitom etničkom i vjerskom strukturom i velikim brojem Roma, Albanaca, Bošnjaka i drugih manjina.U takvom ambijentu poklanjanje atraktivne parcele dodatno narušava osjećaj ravnopravnosti kod zajednica koje već godinama ukazuju na infrastrukturne i socijalne probleme, od kanalizacije do stanovanja. Trenutno nedostaje najmanje 13 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih javnih servisa što &nbsp;ukazuje na disbalans između duhovnih i osnovnih javnih potreba. Skupština treba da &nbsp;šalje poruku da je spremna da gradi neutralne, inkluzivne prostore od kojih koristi imaju svi građani, bez obzira na vjeru. Za većinu stanovnika Konika odluka ne rješava nijedan ključni problem svakodnevice – obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj, kanalizaciju i socijalnu zaštitu već produbljuje osjećaj nejednakog tretmana umjesto da služi kao povod za &nbsp;razvoj Konika kao simbolično „najpodgoričkijeg“ i najraznovrsnijeg naselja u gradu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Portal ETV: Vlada je nedavno obustavila priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend, iako je nesporno da brojni vlasnici ovog sertifikata sjede i u skupštinskim klupama. Da li je to početak sistemskog sređivanja stanja ili samo privid? &nbsp;Da li ste učestvovali u nekoj raspravi ili inicijativi koja se tiče kontrole validnosti diploma nastavnog osoblja i nastavnih kadrova? - Obustava priznavanja diploma sa Megatrenda važan je, ali nedovoljan korak ako istovremeno izostaje ono što je ranije obećano – sistemska provjera svih diploma, uključujući i diploma javnih funkcionera. Kada se jedna visokoškolska ustanova „presiječe“ pod pritiskom skandala, a paralelno ćuti o desetinama sumnjivih sertifikata u vrhu vlasti i uprave, borba protiv lažnih diploma ostaje selektivna i više liči na politički manevar nego na ozbiljnu reformu. Upravo u tom raskoraku između najavljenog „čišćenja“ sistema i stvarnog stanja krije se loša poruka za mlade: šalje se signal da se znanje i rad ne vrednuju jednako za sve, već da za povlašćene postoje prečice i izuzeci. Umjesto da Megatrend bude početak sveobuhvatnog „češljanja“ diploma, djeluje kao alibi mjera – simbolička žrtva koja zadržava postojeću hijerarhiju moći i štiti one koji su svoje karijere gradili na upitnim zvanjima da bi danas pokrivali važne državne funkcije. &nbsp;Ako se za nastavnike uvode striktnije kontrole, a za funkcionere one ostaju mrtvo slovo na papiru, šalje se poruka da su standardi dvostruki: jedni moraju dokazivati svaku stranicu svog obrazovanja, dok se nad diplomama drugih prećutno zažmuri. &nbsp;U takvom ambijentu lažne i sumnjive diplome ne nestaju, već se samo povlače u sjenku, dok mladi vide da se „snalažljivost“ i politička lojalnost često više isplate od rada i učenja, što direktno urušava povjerenje u obrazovni sistem i motivaciju da se u njega ulaže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2" data-rendition-name="original" width="1292" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  Portal ETV: Nedavno je Narodna biblioteka odbila da štampa knjigu Danila Burzana na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Reagovali ste pozivom da se poštuje odredba jezičke ravnopravnosti i podrži objava knjige na obje varijante nakon čega ste bili meta ličnih napada i "otrovnih strelica" direktorice. Kako vidite taj incident? - Odbijanje jotovane verzije knjige i naknadne prijetnje doživljavam kao zabrinjavajući spoj institucionalne samovolje i ličnog obračuna, a ne kao argumentovanu stručnu polemiku. U tom smislu, to je pitanje sistema i vrijednosti, a ne mog ličnog animoziteta prema bilo kome. Ovdje se ne radi samo o jednoj knjizi Danila Burzana, nego o stavu gradske biblioteke prema Ustavom i Zakonom priznatim elementima crnogorskog jezičkog standarda, među kojima su i jotovani oblici i posebna slova. Ako javna ustanova kulture poručuje da joj je „neprihvatljiva“ jedna legalna varijanta crnogorskog jezika, to je već oblik institucionalne diskriminacije, bez obzira kako se to retorički umotava u priču o „estetskim kriterijumima“.&nbsp; Kao odbornica i kao osoba koja se profesionalno bavi jezikom i književnošću, obavezna sam da reagujem kada javna ustanova, koju finansiraju svi građani, de facto relativizuje jezičku ravnopravnost i pluralizam crnogorske norme. Umjesto da se vodi stručna i argumentovana rasprava o ulozi biblioteke i standarda crnogorskog jezika, uslijedili su lični napadi, etiketiranja i pokušaji diskreditacije mene kao „crnogorske tetke“, „nacionalistkinje“ i slično, i to preko društvenih mreža i medija bliskih trenutnoj vlasti u gradu. Takav rječnik i način komunikacije govori o osobi koja vodi &nbsp;gradsku biblioteku i šalje poruku da je svako ko traži poštovanje crnogorskog jezika i identiteta, legitimna meta uvreda.&nbsp; Kada se dopusti da se „nepoželjnom“ proglasi jedna normativno utemeljena varijanta crnogorskog jezika, sjutra može biti „suvišan“ i sam crnogorski jezik. Prijetnje i „otrovne strelice“ doživljavam kao potvrdu da je tema pogodila živac onih koji bi da javni prostor ostane bez crnogorskog jezika u njegovom punom kapacitetu, ali me takve reakcije neće odvratiti od toga da tražim poštovanje ustavnih načela i profesionalnih standarda u kulturi. U krajnjoj liniji, ako gradska biblioteka u Podgorici nema snage da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, onda je na nama – odbornicima, autorima, javnosti – da je na to jasno i uporno podsjećamo. Portal ETV: - Prema podacima UP u posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori je registrovano 47 slučajeva vršnjačkog nasilja. To je jasno upozorenje da za ovaj problem ne postoji adekvatan tretman u državi. Koliko je ozbiljna situacija i koje su posljedice? - Fenomen nasilja u crnogorskim školama sve više zaokuplja pažnju stručne i šire javnosti, jer prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i upućuje, na dublje društvene disfunkcije. Dosadašnje institucionalne mjere, poput uvođenja školskih zaštitara, pokazale su se kao parcijalna i nedovoljno efikasna rješenja. &nbsp;Nasilje nije samo bezbjednosno, već i duboko društveno pitanje. Ono nije samo fizičko, već i izrazito socijalno, verbalno, psihološko i sajber, te je stoga neophodna snažnija sistemska reakcija kroz jačanje stručnih službi, psihološke podrške i jasne protokole odgovornosti.Pristup njegovom rješavanju mora biti interdisciplinaran, uključujući ne samo sektor obrazovanja, već i socijalne službe, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice i medije. Ključni izazov leži u izgradnji školskog okruženja koje afirmiše emocionalnu pismenost, empatiju i međusobno poštovanje. Dugoročno samo takvi modeli doprinose smanjenju nasilnih obrazaca ponašanja. Portal ETV: Skupština Glavnog grada odlučivala je i o imenovanju novih ulica u Podgorici. Kako vidite poruke koje ta odluka šalje i što smatrate najvažnijim? - Odluka o novom imenovanju ulica u Podgorici nosi snažnu simboličku i identitetsku poruku, jer kroz izbor imena pokazujemo &nbsp;kako vidimo prošlost, sadašnjost i budućnost glavnog grada. Ulice će nositi imena Šarla Bodlera, Aristotela, Josefa Holočeka... kao i imena &nbsp;crnogorskih i jugoslovenskih aktera kao što su Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Borо Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, Koča Popović.&nbsp; Poruka je da Podgorica želi da se predstavi kao grad koji pripada evropskom kulturnom kanonu, ali da istovremeno reafirmiše sopstvenu istoriju i lokalne zaslužne pojedince. Pozitivno je što se konačno rješava status brojnih ulica koje godinama nijesu imale ime ili su imale privremene nazive, što je i administrativni i identitetski problem grada. Takođe, ovo je način da očuvamo crnogorsku istoriju i afirmišemo vrijednosti antifašističke &nbsp;baštine u srcu našeg glavnog grada.Svaka ulica postaje živi spomenik generacijama koje su se borile za našu slobodu gradeći most &nbsp;između prošlosti i budućnosti. Portal ETV: Vašu profesionalnu biografiju obilježila je i nezakonita smjena direktora &nbsp;iz vremena ministarke Vesne Bratić. Da li je, po vašem mišljenju, taj model političke čistke i danas prisutan u sistemu? - U roku od dva dana, bez analize, kriterijuma ili trunke stida, poslato je tipsko – copy-paste rješenje – na adrese oko 260 direktora škola, vrtića i studentskih domova širom Crne Gore. Jedini kriterijum bio je: ‘Nisi naš’. Niko nije pitao za rezultate, posvećenost, obrazovanje, niti da li su ti ljudi uopšte živi – pojedina rješenja bila su upućena i preminulima. Država je, voljom jedne žene kojoj je moć postala važnija od zakona, sebi proizvela štetu od pola miliona eura, a te presude su plaćene iz džepa građana, umjesto da odgovaraju oni koji su ih izazvali. I sama sam bila među onima koji su se usudili da tu nepravdu nazovu pravim imenom: tužila sam Ministarstvo prosvjete i dobila spor, jer kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti. Nisam tužila iz inata, već zbog pravde – da dokažem da zakon postoji i da ga ničiji ego ne može pregaziti. Danas se, iz opozicionih klupa, borim za istu vrijednost koju sam uvijek zagovarala – funkcionalnu i pravednu Podgoricu. Ne vidim svoju ulogu kroz podjele, već kroz odgovornost. Kao rođena Podgoričanka, želim grad u kojem rukovodeće pozicije pripadaju ljudima od znanja, ugleda i integriteta, a ne nepotizmu, populizmu primitivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60" data-rendition-name="original" width="697" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Sekretar Skupštine Glavnog grada Miloš Giljen podnio je ostavku na tu funkciju, saznaje Dan.
Ostavku je 30. decembra prošle godine uputio Jeleni Borovinić-Bojović, predsjednici Skupštine Glavnog grada. U dokumentu koji je dostavio predsjednici gradskog parlamenta, kako saznaje Dan, nije naveo razloge ostavke.
Giljen je 22. juna 2023. godine imenovan za vršioca dužnosti sekretara gradskog parlamenta, a 7. novembra 2023. godine imenovan je za sekretara u punom mandatu.

Miloš Giljen podnio ostavku na funkciju sekretara Skupštine Glavnog grada

Odbornik Slobodne Crne Gore Boban Radević kazao je za "Dan" da ta stranka napušta vlast u Podgorici.
- Tokom dana očekuju se stranački organi na kojima ćemo zauzeti stav da više nećemo učestvovati u vlasti u Glavnom gradu. Naša odluka je očekivana zbog jutrošnjih dešavanja u Botunu - rekao je Radević.
Iz ove stranke nam nijesu mogli potvrditi kako će se ostali kaolicioni partneri na nivou Glavnog grada odrediti.

Radević: Predsjedništvo Slobodne Crne Gore će zauzeti stav o izlasku iz vlasti u Podgorici

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić kazala je za "Dan" da će Pokret za Podgoricu glasati budžet Glavnog grada kao temeljni dokument, ali da neće glasati odluku o DUP-u Gorica C
– Budžet nije sporan, naravno da ćemo ga podržati, kako bi grad mogao da se razvija. To nam je svima cilj i u korist građana koji su nam na prvom mjestu. Međutim, postoji jedna odluka koja se našla na dnevnom redu za koju odbornici Pokreta za Podgoricu neće glasati jer se držimo obećanja datog građanima. Građanima smo obećali odbranu Gorice i nećemo dozvoliti betonizaciju brda tako da nećemo glasati za oživljavanje DUP-a Gorica C – rekla je Ljiljanić.
Nakon višesatne rasprave o budžetu očekivalo se i glasanje ali su odbornici Pokreta za Podgoricu izašli iz sale, a više izvora "Dana" reklo da su to učinili jer traže podršku za izmjenu Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama koja je upitna od strane većine odbornika iz vlasti.&nbsp;

Ljiljanić: Glasaćemo budžet, ali ne i DUP Gorica C

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, Glavni grad je večeras u plavoj boji, objavlila je gradska uprava na Fejsbuku.
Kako su kazali, u plavom su upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum.

Glavni grad u plavom povodom 19. decembra Dana oslobođenja

Najmanje 12 osoba poginulo je u ruskom napadu dronom u blizini autobusa koji je prevozio radnike u istočnoj Ukrajini, saopštio je regionalni zvaničnik.
Prema preliminarnim informacijama, u napadu u okrugu Pavlohrad ranjeno je još sedam osoba, objavio je načelnik regionalne vojne administracije Oleksandr Hanža na Telegramu.
- Utvrđujemo sve okolnosti napada. U regiji je i dalje na snazi vazdušna uzbuna - naveo je Hanža.
Ukrajinska energetska kompanija DTEK saopštila je da je autobus prevozio njihove radnike iz jednog od rudnika u toj regiji, te da su svi poginuli i ranjeni zaposleni kompanije koji su se vraćali s posla. Napad su opisali kao „masovni teroristički čin“ ruskih snaga.
- Neprijatelj je danas izveo ciničan i ciljani napad na radnike energetskog sektora u Dnjepropetrovskoj oblasti - poručio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Napad je uslijedio nakon što je tokom ranih jutarnjih sati u nedjelju u više ruskih napada širom Ukrajine povrijeđeno najmanje devet osoba. Šest osoba ranjeno je u napadu dronom na porodilište u Zaporižju, među kojima su bile i dvije žene koje su se u tom trenutku nalazile na ljekarskim pregledima. U odvojenim napadima u Hersonu poginule su tri osobe, dok su u Dnjepru u noćnom napadu stradali jedna žena i jedan muškarac.
Ukrajinske vlasti navode da je Rusija tokom noći lansirala oko 90 jurišnih dronova, od kojih je 14 pogodilo devet lokacija, prema podacima ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

Brutalan ruski napad na autobus koji je prevozio ukrajinske radnike: Poginulo 12 osoba

Košarkaši Mege pobijedili su večeras u Beogradu ekipu Crvene zvezde 107:102, u 17. kolu ABA lige.
Tim porazom, četvrtim ove sezone, Crvena zvezda je ostala bez šansi da se domogne čelne pozicije u B grupi.
Budućnost je juče napravila veliki korak ka prvom mjestu pobjedom protiv Spartaka u Subotici (75:66), a nakon poraza Cvene zvezde je i definitivno se domogli te pozicije.

Mega iznenadila Crvenu zvezdu, Budućnost osigurala prvo mjesto

Sa našim kolegama iz Hrvatske napravili smo film koji će voljeti cio region, a mi to danas ne možemo da uradimo u Srbiji, kaže glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić, koji tumači jednu od naslovnih uloga u filmskom hitu „Svadba“.
Bjelogrlić je na svom Instagram profilu objavio snimak u kojem odgovara na pitanje novinarke o tome šta je bilo najizazovnije u procesu rada na filmu „Svadba“.
- Znaš šta je bilo izazovno? Izazovno je to što veći broj nas glumaca iz Srbije, koji radimo na ovom filmu, posljednjih nekoliko godina ne može da radi u Srbiji. Mi smo na crnoj listi, mi smo zabranjeni. Onda smo otišli u Hrvatsku i sa našim kolegama napravili film koji će voljeti cio region, a mi to u Srbiji danas ne možemo da uradimo - istakao je Dragan Bjelogrlić.
Ispod njegove objave nižu se pozitivni komentari i izrazi oduševljenja filmom „Svadba“, koji je nedavno imao beogradsku premijeru u Plavoj sali Sava centra, pozdravljenu desetominutnim ovacijama publike.
Crvenim tepihom dugim 25 metara na beogradskoj premijeri prošetala je impresivna glumačka ekipa, koju predvode legende regionalnog glumišta – Dragan Bjelogrlić, Rene Bitorajac, Vesna Trivalić, Seka Sablić, Anđelka Stević Žugić, Denis Murić, Roko Sikavica, Marko Grabež, Nika Grbelja i Snježana Sinovčić-Šiškov.
Radnja filma „Svadba“ prati dvije imućne porodice, jednu iz Beograda i drugu iz Zagreba, čija se djeca zaljubljuju daleko od kuće.
Zaplet počinje neplaniranom trudnoćom, koja ubrzava upoznavanje roditelja. Svadba, koja mora ostati strogo čuvana tajna, postaje okidač za lavinu komičnih i napetih situacija koje ubrzo izmiču kontroli.
Uz Igora Šeregija, koji potpisuje i scenario, autorski tim čine direktor fotografije Tomislav Sutlar, montažerka Lea Mileta i scenografkinja Jana Piacun.
Film je nastao u produkciji kuća Eclectica i Viktorija film, pod producentskom palicom Ivana Kelave i Marka Jocića.

Bjelogrlić o "Svadbi": U Hrvatskoj smo snimili film koji će voljeti cio region, a u Srbiji to danas ne možemo

U Budilniku na Televiziji E govorimo o novim pravilima za dodjelu „Lučе“, koja su izazvala brojne reakcije u javnosti. Saznajemo da li je riječ o pravednijem sistemu nagrađivanja najboljih ili o dodatnom pritisku na đake i nastavnike?
Bavimo se i promjenama na Tehnološkom fakultetu, gdje se gasi studijski program metalurgije, dok se fokus preusmjerava na nove, savremenije smjerove. Pitamo da li obrazovni sistem prati potrebe tržišta rada?
Analiziramo i zabrinjavajuće podatke o nezaposlenosti, prema kojima muškarci čine većinu onih bez posla u Crnoj Gori - koji su razlozi i kakve su posljedice tog trenda?
Donosimo i priču iz oblasti zdravstva. Povratak učenika u školske klupe obilježen je naglim porastom oboljelih od gripa, zbog čega su ambulante danima prepune. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Tag: glavni-grad