Nakon premijere filma ,, Planeta 7693” &nbsp;reakcije su iznenadile, jer je postojala nevjerovatna doza optimizma kod ljudi ‐ kazao je u emisiji Srećan dan reditelj Gojko Berkuljan.
Film ima jednu porodičnu notu, podsjeća reditelj, koja nije samo zanemarena na prostoru Crne Gore, nije ni regionalno često tretirana i to mu je vrsta posebnosti, jer je to film koji može cijela porodica da pogleda.
- Cilj je bio da to ne gledaju samo djeca, ili ne gledaju samo odrasli, naprotiv, da to bude jedan kolektivni doživljaj, da cijela porodica pođe, i da, nadam se, uživa u tome - rekao je Berkuljan.
Najveći izazov za stvaranje ovakvog filma je obezbjeđivanje sredstava, poručuje Berkuljan, ali i vrijeme koje se ulaže jer proces stvaranja traje.
- Ne traje to zbog kompleksnog načina proizvodnje, jer nije nuklearna fizika, i ne treba ga mistifikovati. Ali, problem finansiranja, obezbjeđivanje finansija, čisto da možete da ugrabite taj talas i da nađete taj prostor, taj vremenski prostor, u kom možete da snimite svoj film, a kasnije i odradite postprodukciju, je tako malo zahtjevnije. I to iziskuje vrijeme, jer je to jedan hiper birokratizovani proces, koji, nažalost, traje, i samo uzima vrijeme - naglašava Berkuljan.
Inicijalna ideja se pojavila 2017.godine, objašnjava Berkuljan, za stvaranje ovog filma, i, dodaje on, sve faze obezbjeđivanja sredstava su trajale do 2021.godine i početka snimanja, dok sama postprodukcija je, kako kaže čekanje, te je film izašao tek 2024.godine.
- Kad se sve završi, tada sam onda, ajde da kažem, najmirniji, jer tada se slegnu utisci, i tada imate generalno neku objektivniju sliku o vašem radu, jer dok god radite, nemamo mi toliko iskustva, ni životnog, ni profesionalnog, u smislu da si apsolutno siguran u ono što si napravio i da možeš &nbsp;da predvidiš svaki budući korak i da možeš da predvidiš svaku buduću reakciju, a, &nbsp;jedino, u onom trenutku kad se sve slegne, kad film dostavimo publici, tek tada možemo da znamo na čemu smo - istakao je Berkuljan.
Reditelj kaže da je bio zaljubljen u tip filma kao što je Planeta 7693, jer je to tip filma koji se voli kad si dijete, koji se gleda porodično.
- Definitivno je, u toj, posebno, završnoj fazi projekta, i to što sam otac imalo je svog uticaja, iz jednog prostog razloga jer se percepcija stvarnosti vam se promijeni, i mnogo drugačije prioritete čovjek sortira, i tako lako počne da odvoji bitno od nebitnog, što prije toga, zaista, nije bio slučaj - zaključio je reditelj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DO-9JxBDfMuI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Berkuljan: Cilj je da cijela porodica pogleda film i uživa u njemu

Budilnik na Televiziji E donosi detalje kampanje "Jedan lijek za duži životni vijek" kojom se jača svijest o značaju dostupnosti ljekova za rijetke bolesti.&nbsp;
U susret Međunarodnom danu svjetskih standarda provjeravamo u čemu Crna Gora postavlja standarde.&nbsp;
Pitamo i koliki je problem što trećina škola u Crnoj Gori nema produženi boravak za djecu, a najavljujemo i rekonstrukciju fudbalskog terena u Ulcinju.&nbsp;
U Budilniku savjeti kako smanjiti gojaznost kod mladih, pokazujemo i jutarnje vjezbe za laksi početak dana.
Od 9 do 11 h je vrijeme rezervisano za još jedan Srećan dan.&nbsp;
Oktobar mjesec je vrijeme za preventivne preglede, kao i podrške svim ženama koje se bore sa karcinomom dojke. Slogan ovogodišnje kampanje „Pođi na kontrolu“ je „Nisi sama, tu smo za tebe”.&nbsp;
Ovo je tema kojom ćemo se baviti u Srećnom danu i ugostiti Damiru Murić, psihološkinju na Institutu za onkologiju i Anu Aleksić, iz NVO Brini o sebi.
Ekipa Srećnog dana bavi se novim crnogorskim filmom, koji je izazvao pozitivne kritike i publike, i stručne javnosti, „Planeta 7693".&nbsp;
Naš sagovornik je reditelj filma, Gojko Berkuljan.&nbsp;
O nagradama i novoj seriji "Bunar" razgovaramo sa glumicom Majom Čampar.

Jutro na TV E: U čemu Crna Gora postavlja standarde, podrška ženama koje se bore sa karcinomom dojke, Gojko Berkuljan...

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Nakon praznika počele su intenzivne organizacione pripreme za veliki koncert regionalne muzičke zvijezde Severine Vučković, koja će 14. februara nastupiti u Bemax areni u Podgorici, povodom Dana zaljubljenih.
Publiku očekuje vrhunska produkcija, atraktivna scenografija i veče ispunjeno bezvremenskim hitovima, koje će obilježiti jedno od najiščekivanijih muzičkih dešavanja ove zime.
Popularna pjevačica se trenutno nalazi na odmoru, gdje, kako je kazala, puni energiju pred brojne profesionalne izazove koji je očekuju u narednom periodu, među kojima posebno mjesto zauzima koncert u Podgorici. Po povratku, Severina će se posvetiti intenzivnim pripremama kako bi publici priredila prepoznatljiv, energičan i emotivan šou.
Na repertoaru će se naći brojni hitovi koje publika svih generacija dobro poznaje, među kojima su „Ja samo pjevam“, „Kreni“, „Prijateljice“, „Da si moj“, „Tvoja prva djevojka“, „Fališ mi“, „Popila“, „Italiana“ i mnogi drugi.
Ulaznice su dostupne u više kategorija – parter, bočne i centralne tribine, kao i Fun Pit zona. Karte se mogu kupiti putem platforme gigstix.me, u Tobacco S Press šopovima širom Crne Gore, dok su VIP i Ultra VIP ulaznice dostupne u igraonici HappyLand u Bemax areni.
Koncert počinje u 20 časova, a organizatori poručuju da će Podgorica na Dan zaljubljenih biti domaćin večeri ispunjene emocijama, muzikom i nezaboravnom atmosferom.

Severina 14. februara u Bemax areni: Podgoricu očekuje muzički spektakl za Dan zaljubljenih

Crna Gora je ispunila ratni cilj koji su joj saveznici propisali i na osnovu toga je kralj Nikola pošao u emigraciju sa tim kapitalom, insistirajući da se Crna Gora u tom ratu žrtvovala maksimalno i da je treba uvažiti, prije svega kroz njene državne interese, a upravo je kasnije ispalo suprotno – Crna Gora je faktički kažnjena od strane saveznika za ono što je bio njen doprinos od 1914. do 1916. godine – rekao je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, istoričar Dragutin Papović.
Povodom 110 godina od obilježavanja Mojkovačke bitke, SPC je najavila svečanu akademiju pod sloganom – Da svak prizna Srbu-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu – što je, kaže Papović, jedna vrsta nenaučnog revizionizma, sa ciljem da se istorijske činjenice mijenjaju na osnovu ubjeđenja, a ne na osnovu novih saznanja i činjenica.
Podsjeća da je Crna Gora ušla u Prvi svjetski rat da bi se borila za tuđe interese, prvenstveno, kako tvrdi, za ratne ciljeve Srbije, jer je dvije trećine crnogorske vojske od 1914. do 1916. godine bilo angažovano kao direktna podrška srpskoj vojsci.
– Ovdje se radi o nenaučnom revizionizmu i upravo je ova formulacija primjer za to. Srbo-Crnogorcu je termin koji je preuzet iz kasnije sastavljene jedne deseterčke guslarske pjesme. To uopšte nije bio termin koji je upotrebljavan u vrijeme Mojkovačke bitke. Što se tiče same Mojkovačke bitke, dešavanja s početka 1916. godine po novom, odnosno kraja 1915. godine po starom kalendaru, to je rezultat učešća Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Crna Gora je u Prvi svjetski rat ušla prije svega da bi se borila na strani onoga što su joj saveznici propisali kao njen ratni plan, jer moram podsjetiti da Austrougarska nije objavila rat Crnoj Gori 1914, nego je Crna Gora objavila rat Austrougarskoj, i to prije svega na insistiranje Rusije, koja je željela da na taj način uključi Crnu Goru u rat kako bi se ona žrtvovala za ciljeve Srbije. To je bio stav i ostalih saveznika, odnosno sila Antante, tako da je Crna Gora bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije, odnosno za tuđe ciljeve. Crna Gora je to morala da uradi jer je imala vojnu konvenciju sa Rusijom, prema kojoj je Rusija imala odlučujuću ulogu u angažmanu crnogorske vojske u ratnim operacijama, prije svega zbog finansiranja crnogorskog budžeta, zatim zbog velikih investicija koje je Rusija ulagala u crnogorsku vojsku i na taj način je držala crnogorsku vojsku i državu zavisnom od svojih balkanskih ciljeva – rekao je Papović.
Podsjeća da u oktobru 1915. godine počinje velika austrougarska ofanziva protiv Srbije, uz podršku Njemačke i Bugarske, kada se Srbija našla u veoma teškoj poziciji, pa je od crnogorske vojske, kako kaže, traženo da se žrtvuje na Mojkovcu, što je ona i učinila.
– Prvobitna namjera bila je da se srpska vojska povuče dolinom Morave i Vardara prema Solunu, međutim, suparničke trupe su to spriječile, pa se sa Kosova povlači preko Metohije, odnosno putem Peć–Čakor–Andrijevica–Mateševo–Kolašin prema Podgorici i Skadru. Crnogorska vojska dobija zadatak da joj štiti tu odstupnicu i tokom posljednja dva mjeseca 1915. godine, uz izuzetne napore, izvršava taj ratni zadatak. Vrhunac tog operativnog angažmana bila je upravo Mojkovačka bitka i tada je, iako je petnaestak dana prije nje posljednji srpski vojnik već bio u okolini Skadra, ta bitka definisana kao presudna za spasavanje srpske vojske – istakao je Papović.
Smatra da je smještanje Mojkovačke bitke u narative Srpske pravoslavne crkve, Andrije Mandića i Nove srpske demokratije poruka da bi Crna Gora ponovo trebalo da se žrtvuje za srpske interese.
Dodaje i da stavljanje Mojkovačke bitke i kosovskog zavjeta u isti kontekst nije istorijski utemeljeno, jer je Srbija Kosovo osvojila 1912. godine u Balkanskim ratovima, kao ni tvrdnja da je Brskovo srednjovjekovni srpski grad.
– Sredinom 13. vijeka otvoren je rudnik u Brskovu, u koji je srpski kralj Uroš I doveo Sase iz njemačkih rudnika, specijalizovane za rudarstvo. Tu je otvoren rudnik srebrne rude, trg za trgovinu tom rudom i topionica novca. Otprilike od sredine 13. do kraja 14. vijeka taj rudnik je radio, a dubrovački trgovci, koji su imali interese u toj rudi, navode da je već krajem 14. i početkom 15. vijeka Brskovo bilo napušteno. To je bio samo rudnik sa trgom i iz toga proizilazi da se neznanje može razumjeti, ali je riječ o nenaučnoj reviziji – poručio je Papović.
Podsjeća da su svi događaji u Drugom svjetskom ratu proučeni i da se istorijska nauka o njima izjasnila, pa postavlja pitanje zašto se Srpska pravoslavna crkva bavi tim periodom i odnosima četnika i partizana, na zahtjev mitropolita Joanikija koji je pozvao na osnivanje instituta za izučavanje zločina tokom i nakon rata.
– Kakve to veze ima sa pravoslavljem i sa njihovom osnovnom djelatnošću? Jasno je da se crkva Srbije stavila na stranu četničke ideologije i prihvatila je kao svoje političko i javno djelovanje, želeći da na ovaj način ponovo izvrši nenaučnu reviziju istorije. Ne bi me začudilo, s obzirom na njen uticaj na postojeću Vladu, da se zaista realizuje i ta besmislica poput osnivanja instituta – zaključio je Papović.

Papović: Crna Gora je bukvalno morala da uđe u Prvi svjetski rat da bi ratovala za ratne ciljeve Srbije

Restoran „Radovče“, koji posluje u okviru Srednje stručne škole „Sergije Stanić“, od juče je preuzeo pripremu obroka za zaposlene u gradskim službama koji ovih dana intenzivno rade na saniranju posljedica poplava u Glavnom gradu, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz Ministarstva podsjećaju da je restoran „Radovče“ i tokom ljeta bio angažovan na pripremi obroka za vatrogasce smještene u Policijskoj akademiji u Danilovgradu, koji su pružali podršku u gašenju požara širom Crne Gore.
MPNI je uputilo zahvalnost upravi i zaposlenima u SSŠ „Sergije Stanić“ na brzoj i efikasnoj reakciji u vanrednim situacijama, ističući da time pokazuju visok stepen društvene odgovornosti i solidarnosti prema zajednici.
– Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će, u saradnji sa obrazovno-vaspitnim ustanovama i drugim institucijama, u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih kapaciteta, nastaviti da pruža podršku aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu građana i opšteg interesa – navodi se u saopštenju.

MPNI: SSŠ „Sergije Stanić“ priprema obroke za zaposlene u gradskim službama

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

Politika

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation