Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji se danas, zajedno sa članovima Savjeta omladinskih inicijativa Predsjednika, pridružio velikoj volonterskoj akciji pošumljavanja Golog brda kod Sutomora.
Ova akciju organizuje Savez izviđača Crne Gore, uz podršku Opštine Bar, Vojske Crne Gore, Mornarice i Vatrogasaca Bara.
- Zahvaljujem Savezu izviđača na ovoj izvanrednoj inicijativi i na svemu što rade za našu zemlju. Ovdje su i predstavnici Vojske Crne Gore, Mornarice i Opštine Bar, i upravo ta sinergija institucija pokazuje našu zajedničku odgovornost da obnovimo ovu zemlju. Ekološka Crna Gora je u temelju naše državnosti i dužni smo da je čuvamo, prije svega kroz ovakav konkretan, ekološki pristup - naveo je Milatović.
Na mjestu gdje su ožiljci požara još vidljivi danas je, kako su kazali u Milatovićevom kabinetu, posađeno 8000 mladih crnih borova.
 - Prvi pravi korak u vraćanju boje i života jednom od najpogođenijih područja barske opštine - dodali su oni.
Milatović je istakao da akcija predstavlja primjer kako institucije i građani mogu da djeluju zajedno u zaštiti prirode.
Organizatori su zahvalili predsjedniku i učesnicima na podršci, poručujući da je današnja akcija dio dugoročnog napora da se Golo brdo obnovi i zaštiti od budućih požara.
- Predsjednik Crne Gore i Savjet Omladinskih inicijativa nastaviće da aktivno učestvuju i podržavaju inicijative koje doprinose obnovi opožarenih područja, jačanju volonterizma i razvoju ekološke svijesti u društvu - zaključili su u Milatovićevom kabinetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa mladima i izviđačima učestvovao u pošumljavanju Golog brda u Sutomoru: „Želimo da damo primjer kako se čuva i voli Crna Gora“

Projekat Boranka, najveća volonterska kampanja pošumljavanja opožarenih područja u Crnoj Gori i regionu, nastavlja svoje aktivnosti novim dvodnevnim akcijama koje će se održati u subotu i nedjelju, 29. i 30. novembra, na lokalitetu Golo brdo u Sutomoru, jednom od područja koje je pretrpjelo značajna oštećenja usljed požara u prethodnim godinama. Ove aktivnosti predstavljaju nastavak strateškog i dugoročnog procesa obnove šumskog fonda na teritoriji opštine Bar, a posebnu vrijednost ima snažno uključivanje lokalne zajednice, institucija i privrede u zajednički cilj – povratak života na opožarena područja i jačanje otpornosti prirodnog ekosistema. Opština Bar – stub podrške i partner odgovorne ekološke politike Subotnja akcija, 29. novembra, biće realizovana uz aktivno učešće zaposlenih u Opštini Bar i preduzećima čiji je osnivač Opština Bar, koji će zajedno sa izviđačima i drugim volonterima zasaditi nove sadnice crnog bora. Ovaj događaj dio je programa proslave 24. novembra – Dana opštine i Dana oslobođenja Bara i time Opština Bar još jednom potvrđuje svoju ulogu kao primjera odgovorne i ekološki osvješćene lokalne samouprave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126211132_ba9eff70bb3214b3266a3de4c1c0fc67f1262d34d1dfaafb2e79ba3faaf3cdc2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126211132_ba9eff70bb3214b3266a3de4c1c0fc67f1262d34d1dfaafb2e79ba3faaf3cdc2" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Nedjelja posvećena korporativnom volontiranju i zajedništvu"> </figure>  - Ponosni smo što je Opština Bar partner na ovom vrijednom projektu, koji smo pripremali duže od godinu dana. Uvjeren sam da ćemo u subotnjoj akciji, uz odziv brojnih kolega i naših sugrađana, još jednom potvrditi da je Bar grad zajedništva, solidarnosti i da lokalna zajednica može biti pokretač pozitivnih promjena - istakao je predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević. Koordinator projekta „Boranka u Crnoj Gori” Borislav Jovović kazao je da se početkom ove godine, kada su birali potencijalne nove lokacije za našu Boranku, Golo brdo nametnulo kao logičan izbor.&nbsp; - Kroz saradnju sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima, izrađen je Plan sanacije, kao i detaljan Plan sadnje za navedenu lokaciju - navodi Jovović. Predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović kazao je da je od samog starta, Opština Bar, na čelu sa predsjednikom Dušanom Raičevićem, prepoznala Boranku kao projekat koji je od izuzetne važnosti za očuvanje životne sredine.&nbsp; - Ništa manje nije važan i edukativni aspekt projekta, gdje se djeca u osnovnim i srednjim školama upoznaju sa crnogorskim šumama i na koji način svako od nas može pomoći da se stanje dodatno poboljša. Ovom prilikom, zahvalio bih se predsjedniku opštine i njegovom timu što su podržali Boranku i što je upravo subotnja akcija pošumljavanja zvaničan dio obilježavanja Dana opštine Bar - kazao je Vukadinović. Načelnica Saveza izviđača Crne Gore Sara Krpuljević kazala je da velika logistička podrška za akcije u Baru dolazi od strane izviđačkog odreda „24.novembar“, koji je ovih dana proslavio 50 godina postojanja. - Upravo su ovogodišnje akcije pošumljavanja još jedan naš zajednički doprinos lokalnoj zajednici, pošto učešće na kacijama uzimaju i izviđači iz drugih crnogorskih gradova - rekla je ona. <h2>Nastavak uspješnih rezultata na Golom brdu</h2> U nedjelju, 30. novembra, u akciji će učestvovati zaposleni iz Universal Capital Banke i Lovćen osiguranja, koji će zajedno sa izviđačima i drugim volonterima dati doprinos obnovi ovog značajnog prirodnog područja. Tokom prethodnih akcija zasađeno je ukupno 10 000 sadnica crnog bora, uz učešće oko 250 volontera. Ovogodišnji sponzori i partneri kampanje su: Opština Bar, One Crna Gora, Aqua Bianca, Universal Capital Banka, Viza, Lovćen osiguranje, INA Crna Gora, Podravka grupa, Privredna komora Crne Gore, hotel Hilton Podgorica i Garden Design Montenegro.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126211132_51f6588b479d20f99c42acbfe7ef7df67c313a562185b79a9ca58699d75cbfdd.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126211132_51f6588b479d20f99c42acbfe7ef7df67c313a562185b79a9ca58699d75cbfdd" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Nedjelja posvećena korporativnom volontiranju i zajedništvu"> </figure>  Partner projekta je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, dok su pokrovitelji Ministarstvo odbrane, Vojska Crne Gore, Opština Nikšić i Prijestonica Cetinje. Organizatori upućuju poseban poziv medijima iz Bara da isprate ove akcije na terenu i doprinesu širenju poruke o važnosti zajedničkog djelovanja u zaštiti životne sredine.

Boranka nastavlja obnovu Golog brda u Sutomoru novim akcijama pošumljavanja

Na Golom brdu kod Sutomora večeras je došlo do požara koji su tamošnji vatrogasci ugasili brzom reakcijom.
Međutim, kako ističe načelnik tamošnje Službe zaštite i spašavanja Aco Vulević za Radio Bar, na licu mjesta su zatekli dvije osobe za koje se sumnja da su odgovorne za požar.
- Policija ih je procesuirala, a mi smo odmah ugasili vatru. Nije se razvio plamen, što je velika sreća, s obzirom na izuzetno toplo vrijeme i najavljeni vjetar, što su idealni uslovi za nastanak katastrofe - naglasio je on.

Barski vatrogasci brzo ugasili požar na Golom brdu: Policija procesuirala dvije osobe zatečene na licu mjesta

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, Glavni grad je večeras u plavoj boji, objavlila je gradska uprava na Fejsbuku.
Kako su kazali, u plavom su upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum.

Glavni grad u plavom povodom 19. decembra Dana oslobođenja

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sastao se sa posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova Hrvatske Vandom Babić Galić.
Kako je navedeno, oni su u Tivtu razgovarali o razvoju grada, odnosima sa hrvatskom zajednicom i mogućnostima njihovog unapređenja.&nbsp;
- Komnenović i Babić Galić razgovarali su i o svim aktuelnim pitanjima koja opterećuju dvije države. Ovom prilikom dogovoreni su dalji susreti, sa ciljem bržeg rješavanja otvorenih pitanja - naveli su iz Opštine Tivat.

Babić Galić bila u Tivtu, sastala se sa Komnenovićem

Američko Ministarstvo pravde je pod sve većim pritiskom kako se bliži rok za objavljivanje dokumenata povezanih sa osuđenim pedofilom i finansijerom Džefrijem Epstajnom, poznatijim kao "Epstajnovi dosijei".
Najkasnije večeras, tačno u ponoć, po američkom vremenu, odnosno u 6.00 po našem, dokumenti moraju da budu objavljeni.
U Ministarstvu pravde raste frustracija zbog žurbe da se rediguje hiljade stranica dokumenata vezanih za Epstajna, reklo je više izbora za "Si-En-En". Prema njihovim riječima, svaki advokat iz Odeljenja za nacionalnu bezbjednost pri Ministarstvu pravde obrađuje dokumente još od nedelje u kojoj su Amerikanci slavili Dan zahvalnosti, krajem novembra. Oni, kako tvrde izvori, ne dobijaju jasna ili sveobuhvatna uputstva o tome kako da učine što više informacija dostupnim u skladu sa zakonom.
Američki Kongres je prošlog mjeseca usvojio Zakon o transparentnosti Epstajnovih fajlova, kojim je naloženo da se ti materijali objave najkasnije do 19. decembra, osim u ograničenim slučajevima kada bi objavljivanje moglo da:
-ugrozi aktuelne istrage
-nacionalnu bezbjednost ili spoljnopolitičke ciljeve SAD
-otkrije identitet Epstajnovih žrtava
Od trenutka kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zakon, njegova administracija nije saopštila dokle se stiglo sa njegovom primjenom. Ranije ovog mjeseca, grupa zakonodavaca zatražila je od državne tužiteljke Pem Bondi brifing o napretku Ministarstva pravde, ali brifinga na kraju nije bilo.
Dva demokratska senatora iz te grupe potom su zaprijetila da će blokirati imenovanje pojedinih civilnih kandidata, uz obrazloženje da su zabrinuti da se administracija "sprema da ignoriše zakon za čije smo usvajanje predvodili borbu u Senatu, a koji je ubjedljivom većinom usvojen u oba doma Kongresa".
<h2>Šta mogu da otkriju Epstajnovi dosijei</h2>
Nije jasno kakve bi pravne posledice mogle uslijediti ukoliko Ministarstvo pravde ne ispoštuje zakon o obaveznoj objavi dokumenata, ali bi takav potez gotovo sigurno izazvao političku buru. Ukoliko fajlovi budu objavljeni, oni bi mogli da sadrže stotine hiljada stranica povezanih sa istragama o pokojnom Džefriju Epstajnu, uključujući dodatne iskaze žrtava i imena njegovih visokopozicioniranih saradnika.
Ta dokumenta bi takođe mogla da rasvetle kako je Epstajn - koji je među svojim moćnim prijateljima imao i Trampa, kao i bivšeg britanskog princa Endrua - decenijama uspevao da izbjegne pravdu.
Mnoge Trampove krajnje desničarske pristalice vjeruju u teorije zavjere prema kojima je Epstajn izbjegao pravosudni progon zahvaljujući vezama sa uticajnim muškarcima za koje smatraju da su bili dio mreže trgovine maloletnicama radi seksualne eksploatacije. Tokom predizborne kampanje 2024. godine, Tramp je obećao da će objaviti sve vladine dokumente o Epstajnu i to obećanje je ponovio i na početku svog drugog predsedničkog mandata, piše britanski list "Gardijan".
Međutim, u julu je Ministarstvo pravde objavilo saopštenje u kojem se tvrdi da ne postoji "lista Epstajnovih klijenata".
- Iako smo uložili velike napore da javnosti pružimo maksimalnu količinu informacija o Epstajnu i obezbijedimo pregled svih dokaza u posedu vlade, Ministarstvo pravde i Federalni istražni biro (FBI) zaključili su da dalje objavljivanje ne bi bilo prikladno niti opravdano &nbsp;-naveli su tada iz Ministarstva pravde.
U međuvremenu, američki list "Volstrit džornal" objavio je da se Trampovo ime više puta pojavljuje u Epstajnovim dokumentima. Od tada, administracija nije objavila nijednu suštinski novu informaciju. Kao odgovor na neaktivnost administracije, Kongres je krajem novembra dao zeleno svijetlo za zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da u roku od 30 dana objavi sve Epstajnove dosijee - uz mali broj izuzetaka. Tramp je taj zakon potpisao 19. novembra.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Epstajn je 2008. godine dobio postigao izuzetno povoljan sporazum sa tužiocima na Floridi, koji mu je omogućio da se izjasni krivim po dvije optužbe za prostituciju na nivou savezne države, uprkos vjerodostojnim dokazima da je zlostavljao više maloljetnih djevojčica. Vodio je uglavnom nesputan život sve do kraja 2018, kada je list "Majami herald" objavio opsežno istraživanje novinarke Džuli K. Braun o tom kontroverznom sporazumu.
Epstajn je uhapšen u julu 2019. godine zbog saveznih optužbi za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. Izvršio je samoubistvo u zatvoru, kako su saopštile vlasti, dok je čekao suđenje pred saveznim sudom na Menhetnu. Njegova saradnica Gislejn Maksvel je uhapšena u julu 2020. zbog saučesništva u podvođenju maloljetnica, a sledeće godine je proglašena krivom.
Ovo su ključni događaji iz ove godine koji su doveli do nove objave dokumenata:
21. februar - Tužiteljka Bondi je tvrdila da posjeduje navodnu listu Epstajnovih klijenata
27. februar - Kancelarija Bondijeve je objavila oko 200 stranica, uglavnom dokumenata koji su procurjeli u javnost, ali nisu ranije bili zvanično objavljeni, koje su sadržale podatke iz dnevnika, kontakte i imena žrtava
17. jul - "Volstrit žurnal" je pisao o Epstajnovoj "rođendanskoj knjizi" u kojoj se spominje Tramp - navodno 2003. napisao Epstajnu lascivnu poruku uz crtež nage žene
22. avgust - Objavljen je transkript intervjua sa Epstajnovom saradnicom Gislejn Maksvel, koje su uglavnom išle u prilog Trampovim nastojanjima da se distancira od Epstajna
2. septembar - Odbor Predstavničkog doma objavio je više od 33.000 stranica materijala koji su uglavnom već poznati javnosti
8. septembar - Demokrate su objavile Epstajnovu rođendansku knjigu od 238 stranica koje sadrže i navodnu Trampovu poruku
13. novembar - Objavljeni Epstajnovi mejlovi, koji su sadržali poruke sa snažnim političkim implikacijama za Trampa i druge istaknute ličnosti
3. decembar - Objavljene fotografije sa Epstajnovog privatnog ostrva
12. decembar - Objavljene fotografije Epstajna sa moćnim saradnicima
18. decembar - Objavljen novi paket fotografija, uključujući slike sa citatima iz "Lolite" i fotografije Epstajna sa Dejvidom Bruksom, Stivom Benonom, Bilom Gejtsom i Noamom Čomskim.

Večeras ističe rok za objavljivanje tajni Epstajna: Amerika se sprema za politički zemljotres

Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica, saopšteno je iz MUP-a.
Kažu da je Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova u periodu od 8. do 19. decembra 2025. godine sproveo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica.
- Teorijski dio osposobljavanja realizovan je u Trening Centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening Centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači. Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i pripadnici Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada - kaže se u saopštenju.
Ova &nbsp;važna edukacija &nbsp;pripadnika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se, kako kažu, po prvi put u Crnoj Gori, a &nbsp;kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi.
- Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina, a nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja - istaknuto je.

Sprovedena obuka pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su sinoć maloljetnika (16) zbog sumnje da je na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici 16. decembra ispisao više grafita sa porukama kojima se veliča ratni zločin u Srebrenici i grafita sa simbolima koji upućuju na govor mržnje, kao i nacističkih simbola iscrtanih na tabili posvećenoj jevrejskom prazniku Hanuki na trgu Argentina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je, kako navode u saopštenju, upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, na način što je u noći 16. decembra na zgradi ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici iscrtao &nbsp;grafite.
- U odnosu na iscrtane simbole na tabli okačenoj na trgu Argentina, povodom obilježavanja jevrejskog praznika, nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijenili da se u radnjama maloljetnika stiču elementi bića prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i uhapsili ga - navodi se u saopštenju.&nbsp;
On će danas, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti priveden Sudu za prekršaje u Podgorici, na dalju nadležnost.
- Službenici Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem mjera i radnji na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja kojima se izaziva ili podstiče nacionalna, vjerska i rasna mržnja, netrpeljivost i diskriminacija, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bezbjednosti svih građana - navodi se u saopštenju.
Na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici prije dva dana osvanuo je natpis "Generale, hvala ti za Srebrenicu“.
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić tada je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Tag: golo-brdo