Na slikama žena je isključivo simbol ljubavi, majčinstva, sa duhovnom i fizičkom ljepotom. Ono na čemu sam insistirao, i do čega sam došao u toku rada jeste da sam formu sveo na jednostavnije oblike, stvarajući kontrast toplo hladno, sa cijem da dođe do izražaja ta duhovnost, ali i fizička ljepota žene, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, slikar Goran Ćetković.
U Tivtu 29. marta u 18 sati biće otvorena grupna izložba posvećena ženama, a umjetnik. Goran Ćetković se na izložbi predstaviti sa četiri slike velikog formata, nastale u sklopu ciklusa "Drvo života" čiji je centralni motiv žena.
Izložba će biti organizovana u čast žene, kaže Ćetković, reakcija na 8. mart, a organizator izložbe je, ističe on, galerija A&amp;A Interior u Porto Montenegru.
- Izložbu će činiti slike i skulpture sedam autora. Pored mene će izlagati i ostala značajna imena kao što je Darja Bajagić, Zoran Obrenović, Naod Zorić, Rajko Vesna Sušić, Sekana Radović. To su imena koja će se predstaviti na ovoj izložbi, koja je tematski koncipirana za ženu. Ja ću se predstaviti sa svojim ciklusom Drvo života koji je upravo posvećen toj tematici - rekao je Ćetković.
Ciklus "Drvo života" nastao je u periodu, objašnjava Ćetković, od 2020. do 2022. godine, posle ciklusa "Slijepi putnici", a karakteristike tog ciklusa jesu što je to prvi njegov ciklus posvećen, kako kaže, isključivo ženi.
- Na tim slikama žena je isključivo simbol ljubavi, majčinstva, sa duhovnom i fizičkom ljepotom. Ono na čemu sam insistirao, i do čega sam došao u toku rada jeste da sam formu sveo na jednostavnije oblike, stvarajući kontrast toplo hladno, sa cijem da dođe do izražaja ta duhovnost, ali i fizička ljepota žene - istakao je Ćetković.
U toku pandemije covid19, prisjeća se Ćetković, stvarao je ciklus "Slijepi putnici", koji je, objašnjava on, bio inspirisan tom problematikom i sa svim sa čim se društvo susrelo.
- Poslije toga je uslijedila reakcija, koja je na neki način bila bježanje od surove stvarnosti, i onda se desio ciklus Drvo života, u kom sam težio da se krećem tim nekim optimističnim temama. Žena je vječna tema koja je obrađivana kroz istoriju umjetnosti, još od praistorije kroz Vilendorfske venere, zatim antiku, renesansu, čitav 19.vijek, i modernu umjetnost gdje su poznata imena poput Pikasa, Modeljanija, koji su se bavili isključivo tom temom - podsjetio je Ćetković.
Tri dobi žene, kaže Ćetković, je naslov koji je koncipirao organizator, čemu se nije, ističe on, prilagođavao, već se kroz svoje stvaralaštvo kreće spontano i istraživački.
- Umjetnost je sama po sebi jedan misteriozan čin, i to je ono što je neprocjenjivo. Ja ne volim koncepte i neka unaprijed promišljanja i koncipiranja, jednostavno na tematiku sam se odazvao, za razliku od pojedinih umjetnika koji su morali da pristupe toj temi, bukvalno da kreiraju i stvaraju svoje radove na tu temu, ja sam već imao ciklus Drvo života, koji je odgovorio tematici samog koncepta ove izložbe. Ono čime se bavim kroz Drvo života je da je negdje žena prikazana kao majka, lijepo u zaobljenim formama sa stomakom, koji je simbol rađanja novog života, zatim kroz same nazive dolaze do izražaja ti neki fenomeni kao što je slika Plodovi, koja takođe simbolizuje ženu, slike Zanos, Venera. Kroz svoje stvaralaštvo se krećem uvijek od tog univerzalnog, želim da na neki način se bavim tim temama - zaključio je Ćetković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCUsGD9lwmLM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćetković: Žena je vječna tema

Volim da istražujem teme &nbsp;koje više imaju dodirnih tačaka sa dramom, nego recimo sa nekim drugim žanrom, i, naravno, to ljudsko lice i tijelo je za mene nepresušan izvor inspiracije, sa aspekta psihologije i forme, i svega ostalog - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, umjetnik Goran Ćetković.
U sklopu Dana Opštine Bar, u galeriji Velimir Leković, u petak 22. novembra biće otvorena 45. samostalna izložba Gorana Ćetkovića. Umjetnik će se predstaviti sa najnovijim ciklusom slika Feniks.
Najnoviji ciklus slika Feniks, kaže Ćetković, je nastavak bavljenja problematikom od akademskih dana, a to je, ističe on, pitanje čovjeka, opstanka, kako kaže, čovjekovog duhovnog bića.
- Centralni motiv je, kao i prije, čovjek. Da li u formi glave ili tijela, međutim, ono što karakteriše ovaj najnoviji ciklus jeste svakako da sam tu formu, od te glave, figure, razložio na neke jednostavnije oblike i ona je dobila asocijativna značenja, što mi je svako cilj, jer u svom slikarstvu se krećem od tog spontanog i te neke likovne vrijednosti na koju sam došao, mislim da su u ovom ciklusu naročito došle do izražaja. Ono što me prvenstveno interesovalo jeste ta ekspresivnost, težnja ka jednoj nadrealnoj formi, asocijativnoj &nbsp;formi, formi koja je nesvakidašnja i ovaj ciklus ima ta simbolička značenja, jer u samom slikarstvu, kao i kroz život, krećemo od tih nekih uspona i padova, i to je evidentno i u ovom najnovijem ciklusu - rekao je Ćetković.
Krik je najdominantnije stanje na slikama Ćetkovića, a time se, po slikarevim riječima, bavi godinama i, sve su slike, dodaje on, nastale iz forme glave i, kako kaže, otvorenih usta.
- Ta otvorena usta ili taj krik mogu da imaju različita značenja. Nekad to može da bude simbol &nbsp;nečeg tragičnog, a nekad može da bude simbol i neke radosti, kao sami dolazak iz majčine utrobe na svijet je popraćeno isto bolnim plačom ili krikom. I ovaj najnoviji ciklus karakteriše nastanak formi iz te glave, iz tog nekog stanja. Sami nazov radova govori o emotivnim i drugim estetskim kategorijama radova, a tu se prožimaju nazivi kao Stvaranje svijeta, Rađanje, San, do, recimo, nekih drugih kao što su nazivi Prolaznost, Nojeva barka i slično - naglasio je umjetnik.
Bol i patnja su prisutni u radovima svih autora, podsjeća Ćetković, i njegova estetika u potpunosti, kako kaže, korespondira sa tom temom i ona je za njega polje, ističe on, koje mu garantuje bezbroj, kako navodi, artističkih intervencija na tom planu.
- To je ono što me pokreće u radu! Ja volim da istražujem teme koje više imaju dodirnih tačaka sa dramom, nego recimo sa nekim drugim žanrom, i, naravno, to ljudsko lice i tijelo je za mene nepresušan izvor inspiracije, sa aspekta psihologije i forme, i svega ostalog - istakao je umjetnik.
Dešavanja cijelog spoljašnjeg svijeta se reflektuju na slike, kaže Ćetković, jer sve utiče na stvaraoca, pa tako i on, kako navodi, ima slike pod nazivom Lice svijeta, koje tako prikazuju tu mučnu situaciju lica, kako kaže, planete.
Nemoguće je odvojiti umjetnost od duhovnosti, cijeni slikar, jer se razvija svoj način duhovnosti i traženje smisla, a to se vidi, kako ističe, u njegovom posljednjem likovnom ciklusu.
- Biti slikar je, kao što su govorile starije kolege, biti filozof. Na neki način razvijate neku svoju filozofiju duhovnu. Mislim da je ta duhovna strana naročito došla do izražaja u ovom zadnjem ciklusu Feniks i da sam se tu baš bavio tim nekim fenomenima, i uz pomoć tog nekog kolorita, koji ide na plavo sivo, pokušao sam da težim tom nekom miru, duhovnosti, kroz te neke svoje najnovije radove - zaključio je Ćetković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3hS-aoTuXD4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ćetković: Ljudsko lice i tijelo su nepresušan izvor inspiracije

Zagovornik sam uvođenja vetinga u crnogorskom pravouđu, kako oni ljudi koji rade profesionalno ne bi nosili teret onih koji su zloupotrebljavali – kazao je ministar pravde Bojan Božović na skupu „Veting u crnogorskom pravosuđu“ u organizaciji nevladine organizacije Akcija za ljudska prava.
Ističe da je za uvođenje ovog sistema ne samo zbog ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji, nego i zbog svih izazova.
- Želim da uradimo sve što je do nas, da procedura bude jasna, bez donošenja odluka iza zatvorenih vrata. Ako se dobro pripremi čitav projekat svi izazovi se mogu prevazići – smatra Božović.
Obaveza je da se, kako je naveo, integritet provjeri kod najviših funkcionera.
- Ne možemo da provjeravamo one samo koje biramo nego da proverimo i one koji biraju – ocijenio je Božović.
Smatra i da je potrebna politička volja, „sve korak po korak“.
- Mi moramo zatvarati poglavlje 23 i 24. Brisel očekuje pravosnažnost presuda i proaktivniji rad Agencije za sprečavanje korupcije – rekao je Božović.
Dodaje i da se neće zalagati za radikalni veting, jer može, prema njegovim riječima, da bude udar na pravično suđenje.
<h2>Strahovi i fokus</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković smatra da je ovo pitanje veoma bitno da li ulazimo u veting i ako ulazimo – na koji način.&nbsp;
- Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju. Da, treba da imamo veting, ali ovo prati mnogo pitanja i koraka, imamo i puno strahova u kojem obliku treba pristupiti tome – naveo je Marković.
Ne treba fokus, kako je ocijenio, samo staviti na pravosuđe, nego i na vještake, advokate, notare, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno sve one organe sa kojima sarađuje pravosuđe.
Pitanje je, kako dodaje, da li smo mi već počeli veting u Crnoj Gori.
- Imamo 10 postupaka protiv tužioca, policije.. Možemo reći da mi već imamo veting. Veliki broj zvaničnika je procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Ne polazimo od nulte tačke, imamo rezultate – kazao je Marković.
Smatra da nosioci pravosudnih funkcija moraju imati stalne provjere i stalne evaulacije.
- Mi imamo već veting u Crnoj Gori i važno je da se uvede stalna evaluacija – rekao je Marković.
Tužilački savjet bi, prema njegovim riječima, bio pozvan da sprovodi evaulaciju.&nbsp;
- Jedno pitanje je veoma bitno – ovaj proces se mora sprovoditi bez političkog uticaja, ključno pitanje je na koji način sprovesti veting. Ovo nije proces koji se mže brzo završiti – naveo je Marković.
<h2>Veting često zloupotrijebljen</h2>
Sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetkovic kazao je da je tačno da je bio član radne grupe koja je analizirala mogućnost uvođenja vetinga u Crnoj Gori.
- Trudili se da damo aktivan doprinos u rješavanju pitanja da li je veting neophodan u Crnoj Gori. Veting sam po sebi, iako često u javnosti predstavljen kao mehanizam koji će brzo i efikasno ispitivanjem odstraniti sve nosioce pravosudnih funkcija koji nemaju stepen autoriteta koji je potreban, često je zloupotrijebljen i koristi se kao sredstvo političke manipulacije – ocijenio je Ćetković.
Ne mogu se, kako ističe, očekivati rezultati ako se ne ulaže u pripremu.
- To se ne završava nešto brzo, nemamo ništa da traje koliko treba bitno je da se povrati povjerenje u pravosuđe. Morate biti u komunikaciji sa inostranim partnerima, evropskom komisijom, nevladinim sektorom – rekao je Ćetković.
Veting se, kako dodaje, uvodi kada ni jedan drugi mehanizam nije dao rezultate.
- Potrebno je ojačati sistem, obezbijediti tužiocima i sudijama uslove, omogućiti da postoji disciplinska odgovornost sudija i etička odgovornost tužioca - zaključio je Ćetković.
<h2>Percepcija korupcije</h2>
Suvlasnica agencije Defacto i profesorica na Fakultetu političkih nauka Olivera Komar kazala je, predstavljajući rezultate istraživanje o percepciji korupcije kod aktera u pravosuđu, da su uključili sudije, advokate, tužioce i vještake.
Podijeljeni su, kako je navela, odgovori na pitanje da li ima korupcije u pravosuđu.
- Tužioci i sudije vide manje korupcije u odnosu na one koji dolaze spolja – navela je Komar.
Ističe da kad postoji percepcija da nemate problem onda imate problem i da ga riješite.
Na pitanje o percepciji reforme pravouđa, manje od 20 odsto ispitanih tužioca misli da je veting dobar, dok malo više od 20 odsto misli da ovaj sistem treba uvesti.
Da bi veting smanjio korupciju u pravosuđu smatra 66 odsto ispitanih advokata, dok nešto više od 50 odsto vještačka smatra da bi veting bio dobar i da treba da se uvede.
Odgovarajući na pitanje o uvođenju faznog vetinga, 78 odsto ispitanih, kako je pokazalo istraživanje, kazalo je da će prihvatiti, 14,6 odsto nema stav, dok će sedam odsto dati otkaz.
Analiza je pokazala da je malo više onih koji znaju što bi, odnosno 71,6 odsto sudija je saglasno, dok je 3,2 odsto protiv.
<h2>Pristupanje EU</h2>
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević objasnila je da je prva vrsta vetinga, takzovani preveting, najmanje kontraverzan, dok je druga vrsta vetinga bezbjednosna provjera.
Trećom vrstom vetinga, kako dodaje, provjerava se integritet svih sudija i državnih tužilaca.
- Veting ne znači reizbor, ne radi se o raspuštanju svih sudija i državnih tužilaca pa ponovni reizbor, već je fokus u provjeri zbog vjerovatnoće da može doći do zloupotrebe aktivnosti – istakla je Gorjanc Prelević.&nbsp;
U Crnoj Gori, kako je rekla, nedostaje 60 sudija i 25 tužilaca i sudije su opterećene sa po 700 predmeta u parnici u prosjeku.
Dodaje da je u toku 10 krivičnih postupaka protiv sudija i drzavnih tužilaca.
- Jedino se vrši provjera ranije osuđivanosti i provjere stručnosti. Veting i njegovo uvođenje neophodno je sagledati iz ugla pristupanja EU – navela je Gorjanc Prelević.
&nbsp;

Marija Žižić

500x500

1250x600

1084x550

Božović: Zagovornik sam uvođenja vetinga, Marković: Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju

Ovaj grad, u kojem smo porasli i u kojem živimo, izgubio je svoje obrise. Nikšić je danas, zahvaljujući neradu ljudi koji su bili odgovorni za upravljanje, devastiran u gotovo svakom smislu, poručio je Željko Nikčević, kandidat na listi Evropskog saveza u Nikšiću, na konvenciji &nbsp;predstavljanja liste.
- Čast mi je i zadovoljstvo što se, kao predstavnik Crnogorske evropske partije, nalazim na ovoj listi, sa ovim ljudima, boreći se da naš Nikšić izvučemo iz četvorogodišnjeg propadanja - rekao je Nikčević.
On je podsjetio da je Crnogorska evropska partija relativno novi politički subjekt, nastao na političkoj sceni Crne Gore kao alternativa onima koji nijesu željeli da podrže ni partije konstituente vlasti prije 2020. godine.
- Danas sam srećan jer je politički subjekt koji predstavljam dio Evropskog saveza u Nikšiću – opcije koju čine građanske, proevropske, državotvorne partije sa samo jednim ciljem – da Nikšiću bude bolje - rekao je Nikčević.
On je istakao uvjerenje da će Evropski savez dobiti značajnu podršku Nikšićana.
- U tom smislu, svojim imenima i prezimenima, svojim ljudskim i profesionalnim integritetom, programom za koji vjerujemo da je najbolji od ponuđenih, vjerujem da zavrjeđujemo i da ćemo dobiti podršku velikog broja Nikšićanki i Nikšićana - rekao je Nikčević.

Nikčević: Izvući ćemo naš Nikšić iz četvorogodišnjeg propadanja

Premijer Milojko Spajić kazao je da je predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamed bin Zajed Al Nahjan najavio punu podršku zajedničkim ulaganjima.
Spajić boravi u UAE gdje je juče potpisao sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Emirata. Danas se sastao sa predsjednikom te zemlje.
- Predsjednik UAE Šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan je danas iskazao svoju privrženost bliskoj saradnji sa Crnom Gorom, najavivši punu podršku zajedničkim ulaganjima, kojima smo juče otvorili vrata na obje strane. Uspješna realizacija projekata u turizmu, energetici, infrastrukturi, visokim tehnologijama itd - donijeće ubrzani ekonomski rast, a samim tim i mnogo viši standard za naše građane - naveo je Spajić na mreži X.
Iz Vlade je potom saopšteno da je Zajed Al Nahjan izrazio uvjerenje da Spajić vodi Crnu Goru u njenom najboljem interesu.&nbsp;
- Na putu daljeg razvoja vaše države i društva imate moje puno povjerenje i podršku - kazao je predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Jačanje ekonomskih veza i unaprjeđenje bilateralnih odnosa bile su glavne teme sastanka, a sagovornici su saglasni da postoji značajan prostor za intenziviranje saradnje. Poseban akcenat stavljen je na prioritetne razvojne šanse poput turizma, obnovljive energije, infrastrukture, visokih tehnologija sa ciljem podsticanja održivog ekonomskog rasta u obje zemlje.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1905908370629865525&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na toj liniji kao naredni korak planiran je niz tehničkih sastanaka, kako sa članovima Vlade UAE, tako i sa biznis zajednicom, radi definisanja projekata od zajedničkog interesa - navedeno je u saopštenju Vlade.
Šeik Mohamed je istakao da je neophodno istrajati na putu zajedničkog ulaganja - jer uspješnost u partnerskim poduhvatima učvršćuje i nadograđuje bilateralne odnose i povezuje naše građane. Doprinos ulaganjima, kako je ocijenio, posebno daje stabilna politička situacija u Crnoj Gori kao i sve bolji biznis ambijent.&nbsp;
. Imao sam priliku da se lično uvjerim u ljepote Crne Gore. Sada sam siguran da u Vama ima i lidera koji će raditi u njenom &nbsp;najboljem interesu. Na putu daljeg napretka vaše zemlje i građana računajte na moje puno povjerenje i podršku - kazao je predsjednik UAE Šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan.
Tokom sastanka bilo je riječi i o regionalnim odnosima uz isticanje potencijala Crne Gore da u brojnim oblastima bude čvorište i kapija kako Balkana tako i šire.&nbsp;
- UAE žele da osnaže partnerstva sa zemljama regiona, a kako je Šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan istakao, pružiće podršku svim inicijativama koje promovišu mir i doprinose stabilnosti i prosperitet u zemljama našeg susjedstva - navedeno je u saopštenju Vlade.

Spajić sa predsjednikom UAE: Al Nahjan najavio punu podršku zajedničkim ulaganjima

Podaci posljednjeg Svjetskog izvještaja o sreći pokazuju da su Finci ostali na tronu kao najsretnija nacija na svijetu i tu se nalaze već osam uzastopnih godina. Finsku na vrhu slijede Danska, Island, Švedska i Nizozemska.&nbsp; Kada je u pitanju Crna Gora, naša država se za pet mjesta i nalazi se na 71. mjestu Indeksa sreće. <h2>Top 10</h2> Među top 10 najsretnijih država su još i Kostarika, Norveška, Izrael, Luksemburg i Meksiko. Kostarika (ne šestom mjestu) i Meksiko (deseti) po prvi put ulaze u prvih 10, dok nastavljeni uzlazni trendovi za zemlje kao što su Litvanija (16), Slovenija (19) i Češka (20) naglašavaju približavanje nivoa sreće između istočne, srednje i zapadne Evrope, stoji u izvještaju. Sjedinjene Američke Države (24) su pale na najnižu poziciju ikad, a stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva su prijavili najniži skor (23) od izvještaja iz 2017. godine. Na samom dnu liste nalazi se Avganistan, a uz njega su Sijera Leone, Liban, Malavi i Zimbabve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329100340_803039bd4253cd58c69c7f2316a143839afa6b7321960ddfdb486a81ed720ebd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329100340_803039bd4253cd58c69c7f2316a143839afa6b7321960ddfdb486a81ed720ebd" data-rendition-name="original" width="982" height="567" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Godišnji izvještaj od 2024. godine objavljuje Centar za istraživanje dobrobiti pri Univerzitetu Oksford, u partnerstvu sa Galupom, UN-ovom Mrežom rješenja za održivi razvoj i nezavisnim uredničkim odborom. Izvještaj se uglavnom oslanja na podatke Galupove svjetske ankete. Rangiranje zemalja se zasniva na trogodišnjem prosjeku prosječne procjene kvaliteta života svake populacije. Interdisciplinarni stručnjaci iz ekonomije, psihologije, sociologije i drugih područja onda nastoje da objasne varijacije među zemljama i kroz vrijeme koristeći faktore kao što su BDP po glavi stanovnika, očekivani životni vijek u zdravlju, da li osoba ima na koga računati, osjećaj slobode, velikodušnost i percepcija korupcije. Ovi faktori pomažu da se objasne razlike među nacijama, dok se same rang-liste zasnivaju isključivo na odgovorima ljudi kada ih se pitaju da ocijene svoje živote. <h2>(Ne)srećne države regiona</h2> Što se država regiona tiče, najbolje rangirana je Slovenija, na 19. mjestu Indeksa sreće, ujedno i najboljem rezultatu dosad. Ako se pogledaju pojedinačni faktori, Slovenija se posebno ističe u društvenoj podršci, gdje je šesta u svijetu (ispitanici su pozitivno odgovarali na pitanje: da se nađete u nevolji, imate li rođake ili prijatelje na koje možete računati da će vam pomoći kad god vam zatrebaju ili ne?). Na skali velikodušnosti Slovenci su na visokom osmom mjestu. Ispitanici su pozitivno odgovarali na pitanje: jeste li donirali novac u dobrotvorne svrhe u proteklom mjesecu? Kosovo se nalazi na visokom 29. mjestu liste, što je takođe dosad najbolji skor. Kosovo najbolji skor ima u kategoriji velikodušnosti (17) i kategoriji sloboda (28. mjesto u svijetu), gdje su ispitanici odgovarali na pitanje: jeste li zadovoljni ili nezadovoljni svojom slobodom da birate šta ćete raditi sa svojim životom?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329100340_0612f356b7cb9a982bbb8dcb720b75380f7dbbcb922bfea9dd316ea98f5f3f38.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250329100340_0612f356b7cb9a982bbb8dcb720b75380f7dbbcb922bfea9dd316ea98f5f3f38" data-rendition-name="original" width="1016" height="435" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  I Srbija je postigla dosad najbolji rezultat i nalazi se na visokom 31. mjestu Indeksa sreće. Njeni državljani su davali najpozitivnije odgovore u kategorijama "društvena podrška" (29. mjesto u svijetu) i"‘velikodušnost" (36. mjesto). Svoj najbolji skor postigla je i Bosna i Hercegovina i nalazi se na 56. mjestu Indeksa sreće. Ako se pogledaju pojedinačne kategorije, i ovdje je najbolji skor u polju "velikodušnosti" (28. mjesto u svijetu), ali je jako loša ocjena u polju "percepcije korupcije", i nalazi se na 124. mjestu, od ukupno 147 država. Ispitanici su većinom pozitivno odgovarali na pitanja “Je li korupcija raširena u cijeloj vladi ili ne?” i “Je li korupcija raširena unutar preduzeća ili ne?” Tamo gdje nedostaju podaci o korupciji u vladi, percepcija poslovne korupcije koristi se kao ukupna mjera percepcije korupcije. Hrvatska, koja je 2021. godine bila na 47. mjestu, sada je na 72. mjestu liste. Ispitanici su jako pozitivno odgovarali na pitanje o "društvenoj podršci" i nalaze se na 10. mjestu u svijetu, ali su zato prema odgovorima u kategoriji "velikodušnosti" na 119. mjestu, a u kategoriji "slobode" na niskom 124. mjestu (pitanje: Jeste li zadovoljni ili nezadovoljni svojom slobodom da birate šta ćete raditi sa svojim životom?). Crna Gora se popela za pet mjesta i nalazi se na 71. mjestu Indeksa sreće. Za razliku od Slovenije, Kosova, Srbije i BiH, Crnogorci postižu najniži skor u kategoriji "velikodušnosti" – 99. mjesto u svijetu. Od država regiona najlošije rangirana je Sjeverna Makedonija na 84. mjestu Indeksa sreće. Država je doživjela pad od dva mjesta od prošlogodišnjeg najboljeg ranga. Makedonci su postigli najgori skor u kategoriji "slobode" (119. mjesto) i kategoriji "percepcije korupcije", gdje su na niskom 131. mjestu od 147 država. Indeks koristi i podatke o pozitivnim i negativnim emocijama, dobronamjernosti (donacije, volontiranja i pomaganja) i nejednakosti (odstupanje standardne devijacije), koji nisu prikazani u tabeli.

Finska najsrećnija nacija, Crna Gora napredovala za pet mjesta

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je u intervjuu za N1 Slovenija da Milorad Dodik neće biti sagovornik u razgovorima o rješenjima za Bosnu i Hercegovinu.
Jasno je naglasila da Dodik svojim djelovanjem koči evropski put BiH i da zbog toga ne može biti relevantan partner u procesu evropskih integracija.
- Riječ je o političaru sa secesionističkim težnjama, koji je protiv evropskih integracija, ne poštuje poredak uspostavljen Dejtonskim sporazumom i prisvaja sebi prava koja mu ne pripadaju - kazala je Kos.
Dodala je da Evropska unija nastoji pronaći način kako da Bosnu i Hercegovinu iz trenutnog stanja prevede na put ka Briselu, ali da to podrazumijeva ključne reforme i stabilizaciju prilika u zemlji. Naglasila je da čak i u Republici Srpskoj više od 50 odsto građana podržava evropsku perspektivu BiH, uprkos Dodikovoj retorici.
Kos je takođe istakla da je trenutna situacija u BiH izuzetno napeta, ocijenivši da Dodik svojim postupcima dodatno destabilizuje prilike u zemlji. Podsjetila je i na ocjene analitičara koji upozoravaju da je ovo jedan od najopasnijih perioda za BiH nakon završetka rata.
Na pitanje novinara hoće li Dodik biti sagovornik Evropske unije u traženju rješenja za BiH, Kos je bila kategorična: "Neće".
Evropska unija, kako je naglasila, nastavlja raditi na tome da Bosna i Hercegovina što prije ispuni uslove za početak pregovora i učvrsti svoj evropski put, ali bez saradnje s političarima koji aktivno rade protiv tog cilja.

Kos: Dodik je separatista i neće biti sagovornik Evropske unije

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: goran-cetkovic