Velimiru Milačiću, Muju Mujeviću i Žarku Bulatoviću, koji su prije dva dana uhapšeni zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, određen je pritvor do 30 dana.
To je odluka sudije Gorana Šćepanovića.
Mujeviću i Bulatoviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Milačiću samo zbog opasnosti od bjekstva.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milačiću, Mujeviću i Bulatoviću pritvor do 30 dana

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odbio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštvo DT -a da Milici Mijajlović kćerki biznismena Aleksandra Mijajlovića zabrani da raspolaže stanom jer je nekretnina zakonito stečena – to se navodi u odluci u kojoj je Portal ETV imao uvid. PRAVNA SIGURNOST U obrazloženju je sudija Šćepanović istakao da je Mijajlović stan kupio 2011. godine a ugovor o poklonu sačinjen je u avgustu 2021. godine&nbsp; -Postoji ugovor o kupoprodaji stana i ugovor o poklonu koji potvrđuju datum i način sticanja i poklanjanja nepokretnosti. Ovi dokumenti pružaju dokaz o zakonitom sticanju imovine. Prihvatanje privremne mjere za imovinu stečenu više godina prije navedenog datuma krivičnog djela bi moglo narušiti princip pravne sigurnosti i dovesti u pitanje legitimno stečena imovinska prava – piše u odluci sudije Šćepanovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="905" loading="lazy" alt="ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda"> <figcaption>ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda</figcaption> </figure>  On je istakao da ne postoji osnovana sumnja da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću pa je odbijen prijedlog za određivanja privremene mjere. PIPEROVIĆ: POKUŠAJ ODMAZDE Zastupnik Aleksandra Mijajlovića, advokat Zoran Piperović je, kako se navodi, u odluci sudije za istrage ukazao da se njegov klijent bavi legalnim biznisom sa registrovanim legalim firmama, sa prihodima, plaća porez, dugo je u privatnom biznisu i uredno plaća porez. -Stav državih organa u oblasti pravosuđa kada se jedno takvo lice procesuira, da on u stvari nikada ništa legalno nije stekao, nikada ništa nije legalno zaradio i da mu po „temelju“, treba uzeti. Dakle, neko računa da je došlo vrijeme za odmazdu i sve je to lijepo dok ne dođe na sud. Sud je taj koji je barijera takvih rezona i stavova i zato je sud – neveo je advokat Piperović na ročištu na kojem je razmatra zahtjev SDT. Mijajlović je juče u saopštenju dostavljenom medijima najavio da će tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušena reputacija, ugled i ljudska prava. POTRAGA ZA PRAVDOM On je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine. - Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović. Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage. - Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju - pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama – istakao je Mijajlović. &nbsp;

Marija Žižić

500x500

1084x550

Stan koji je Mijajlović poklonio kćerki zakonito je stečen

Bivšem ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću određen je pritvor do 30 dana, dok je bivši državni sekretar u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Nemanja Katnić pušten da se brani sa slobode. Odluku je donio sudija za istragu Višeg suda Goran Šćepanović nakon saslušanja.&nbsp; Ivanoviću je određen pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 2 Zakona o krivičnom postupku, odnosno uticaj na svjedoke. Njegov advokat Dragoljub Đukanović najavio je žalbu, - Ivanoviću je određen pritvor zbog opasnosti i bojazni da će uticati na svjedoke, a zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje je on negirao. Na to rješenje će odbrana svako izjaviti žalbu, jer smatramo da ti razlozi apsolutno ne stoje i da nije bilo mjesta određivanju pritvora po ovom pritvorskom osnovu - rekao je Đukanović za TV E. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOFgiKRXee5Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Šćepanović je Katniću i bivšem ministru poljoprivrede i rurazlnog razvoja Milutinu Simoviću, koji je juče pušten da se brani sa slobode, odredio mjere nadzora. Katniću je određena mjera zabrana kontakt sa određenim osobama koje će biti u ovom postupku, a Simoviću su određene tri mjere nadzora - povremeno javljanje policiji, oduzimanje putne isprave i zabrana kontakta sa određenim osobama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDF4bZ-mgkPg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ivanović i Simović uhapšeni su u petak, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj. Simović je juče, nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, pušten da se brani sa slobode. Takođe, u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, krivična prijava podnešena je i protiv tadašnje načelnice Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Ministarstva Vukice Perović. Protiv njih, kao i protiv bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimira Mugoše, SDT je podnijelo krivičnu prijavu sumnje da su učinili tri produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215161240_ef26c045c7b33aa935e2d997b60fdc46a81151c128bc8d7af13071518505b4f6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241215161240_ef26c045c7b33aa935e2d997b60fdc46a81151c128bc8d7af13071518505b4f6" data-rendition-name="original" width="741" height="683" loading="lazy" alt="Nemanja Katnić"> </figure>  Predmet krivične prijave i postupka je, kako je naveo SDT, dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike – Agrobudžetu za konkretne godine. Time je, kako se sumnja, nevladinim organizacijama pribavljana korist, a Crnoj Gori nanijeta šteta više od 300.000 eura.

1250x600

Ivanoviću određen pritvor do 30 dana zbog opasnosti da će uticati na svjedoke; Đukanović: Izjavićemo žalbu, razlozi za pritvor ne stoje

Advokat Zoran Piperović podnio je žalbu na rješenje Višeg suda kojom je, po odluci sudije Gorana Šćepanovića, blokirana imovina kompanije Bemax.
Riječ je o jednom od dva stana za koje je još u julu Specijalno državno tužilaštvo tražilo određivanje privremene mjere obezbjeđenja, tvrdeći da su ,,vanknjižni vlasnici” nekedašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i podgorički biznismen Aleksandar Mijajlović.
Piperović kaže da je podnio žalbu na rješenje sudije Šćepanovića kojom blokira imovinu i, kako kaže, ničim izazvan na predlog tužioca, pripisuje Lazoviću stan koji je u vlasništvu Bemaxa.
Ranije je advokat Piperović, pravi zastupnik Zorana Lazovića, podnio krivičnu prijavu protiv NN lica iz budvanskog katastra Budva, napominjući da termin ,,vanknjižni vlasnik” ne poznaje domaće ili međunarodno pravo.&nbsp;
Za stan u Budvi, koji je Viši sud privremeno blokirao, Specijalno tužilaštvo i dalje cijeni da pripada Zoranu Lazoviću, iako svi papiri nedvosmisleno pokazuju da je riječ o imovini kompanije Bemaks koja se redovno rentira u Budvi.&nbsp;
- Jasno je da i sam tužilac zna da se na ovakav način ne može uzeti ničija svojina, a posebno ne Bemaxova koja je stečena na osnovu pravnog posla još 2017. godine i ne može se ta svojina upisati 2024. godine na Zorana Lazovića - kazao je Piperović za TVE.
On je konstatovao da se svojina stiče nasljeđem, kupoprodajom, poklonom ili odlukom državnog organa.
- Tužilac zna da će sud prihvatiti predlog. Kako to radi sudija Šćepanović to je tek posebna priča, do sada u sudskoj praksi potpuno nepoznata. Kao sudija za istragu on ne traži dokaze o svojini, već osnovanu sumnju za Zorana Lazovića - istakao je Piperović.
A gdje je u toj priči Bemaks, Piperović kaže da nikoga nije briga.&nbsp;
- Zato je ovo bruka na koju sudija Šćepanović pristaje iz njemu znanih razloga. Kojom kriminalnom aktivnošću je Zoran Lazović zaradio pare za stan? U predmetu protiv nejga nema ni kokaina, ni cigara, ima šljiva i jabuka. I glavno, kojim pravnim poslom je Bemax izgubio svojinu, da li je stan prodao Zoranu Lazoviću, da li ga je poklonio, da li ga je Zoran Lazović kupio i da li je Zoran Lazović ispod žita, na neviđeno, tajno nešto da Bemaxu da mu oni ustupe stan? Šta je ovdje dokaz? Ovdje treba čovjek da zanijemi, ali ne može jer je đavo odavno odnio šalu - poručio je Piperović.

Portal ETV

Šćepanović ne traži dokaze o svojini stana u Budvi nego osnovanu sumnju za Zorana Lazovića

Viši sud u Podgorici blokirao je imovinu bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici Marija Raković.
- Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović donio je privremenu mjeru kojom je blokirana imovina Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca - navela je Raković.
Katnić je, uz nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv kriminala Zorana Lazovića, uhapšen 14. aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog navodnog stvaranja kriminalne organizacije i zloupotrebe službenog položaja.
Milivoje Katnić je bio glavni specijalni tužilac od 2015. godine, a na tu funkciju je došao sa mjesta sudije Apelacionog suda. Razriješen je početkom 2022, godinu i po nakon što je promijenjena vlast u Crnoj Gori, a Demokratska partija socijalista (DPS) prešla u opoziciju.
Katnić je ponovio u intervjuu koji je objavljen danas da je njegovo hapšenje klasični politički progron.
- Ako imamo u vidu brutalnu medijsko-političku hajku koja se vodi protiv mene i traje još od 2015. godine, u kojoj je objavljeno na više hiljada negativnih tekstova, tv priloga i drugih uradaka, te stalnih javnih zahtjeva političara poput Mandića, Kneževića, Abazovića, Milačića, Medojevića i onih da se moram smijeniti protivno stavovima Venecijanske komisije, i uhapsiti, što se i desilo, kao i kada SDT pokušava da mi podmetne najgnusnija djela da sam kriminalac i ratni zločinac, više je nego jasno da je riječ o klasičnom političkom progonu i procesu - rekao je <a href="https://etv.me/politika/o-mom-hapsenju-i-golgoti-odlucila-je-politika-a-ne-pravda">on u intervjuu za nevladinu organizaciju Dokument, na čijem je čelu novinar Šeki Radončić.</a>

Jasmina Beharovic

Viši sud u Podgorici blokirao Katnićevu imovinu

Nakon što je Osnovni sud u Podgorici oslobodio bivšu direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović optužbi za utaju poreza i doprinosa prilikom, prodaje stana na Cetinju, danas je Upravni sud Crne Gore poništio odluku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojom je 15. avgusta 2024. godine razriješena Perović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530150552_acc68178b7f247576db49e5bdc33e49d9e2e50759e5aacc49c672a150745ff7e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530150552_acc68178b7f247576db49e5bdc33e49d9e2e50759e5aacc49c672a150745ff7e" data-rendition-name="original" width="900" height="783" loading="lazy" alt="NEZAKONITA ODLUKA SAVJETA ASK-A: Prva strana presude Upravnog suda"> <figcaption>NEZAKONITA ODLUKA SAVJETA ASK-A: Prva strana presude Upravnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo su jedino moguće, na pravu zasnovane, odluke. Iako su interesne grupe okupljene oko određenih kriminalnih struktura pokušale uticati na ishode postupaka, drago mi je da je struka, a time i pravda, pobijedila – kazala je Perović za Portal ETV. &nbsp; ,,Slučaj Jelene Perović” zvanično je počeo 17. aprila 2024. godine, kada je u spektakularnoj akciji više desetina pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja upalo u zgradu Agencije za sprječavanje korupcije i lišilo slobode Jelenu Perović. Da akcija ima političku pozadinu, nehoteći je otkrio potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić koji je, tris ata prije akcije SPO, objavio na društvenim mrežama da je Perović uhapšena?! Protiv Perović je podignuta optužnica zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno određivanja varijabila i prekovremenog rada, iako je to u opisu rada direktorice Agenciej za sprječavanje korupcije, Da bude sve intrigantnije, prema objavljenim, doistupnim, podacima i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, kao i glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fupravni-sud-ponistio-odluku-o-razrjesenju-jelene-perovic-povrijedeno-njeno-pravo-na-izjasnjenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;Aprila prošle godine za Televiziju E Jelena Perović je ukazala na političku pozadinu tužilačkih akcija protiv nje. &nbsp; -Po mom mišljenju, glavni razlog za moje hapšenje je da smo u ASK-u utvrdili da je glavni specijalni tužilac nezakonito oduzimao predmete koji su bili političko i društveno bitni vladajućoj većini od izabranih specijalinih tužilaca i dodjeljivao ih je tužiocima koje je sam tražio da se upute u SDT, istakla je Perović. &nbsp; U razgovoru za TVE Perović ističe da su svi predmeti, koji su bili politički bitni političkoj većini, oduzeti od specijalnih tužilaca i dati tužiocima koji su gotovo bili bez radnog iskustva u tužilačkom smislu. &nbsp; To oduzimanje i preraspoređivanje predmeta je, po zakonu, razlog za razrješenje glavnog specijalnog tužioca odnosno svakog rukovodioca koji učini takvu povredu. Mi smo o tome obavijestili Tužilački savjet. U momentu kad smo obavijestili Savjet – znala sam da će se intezivirati prijetnje koje su mi se već godine upućivale sa radnih adresa. I njihova suština se svodila da – ako budem radila svoj posao - da će me na ovaj ili onaj način skrajnuti sa čelne pozicije u ASK-u, govorila je prije godinu Perović za Televiziju E. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjelena-perovic-oslobodena-optuzbi-zbog-prodaje-stana-koji-je-dobila-pod-povoljnim-uslovima-kao-sudija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

PEROVIĆ: Ovo su jedino moguće, na pravu zasnovane, odluke

Advokat Zoran Piperović kazao je danas ispred suda da je Zoranu Lazoviću &nbsp;postavio 31 pitanje i da je na sve odgovorio: korektno, tačno, istinito i da je to ono što je tretirano iz dispozitiva optužnice, a posebno u dijelu dijela poruka koje je imao Petar Lazović - a tiče se ulaska izlaska, ili onog dijela kada govori o Dušku Roganoviću.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1876%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flazovic-nijesam-bio-na-rucku-sa-zvicerom-kascelanom-belivukom-milovicem-i-miljkovicem-katnic-ovo-je-politicki-proces&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Međutim, ovdje imam jedan gorak ukus, nakon toga. A to je što je bilo tenzično, što je bespotrebno bilo parafrazirano nešto što je rečeno, iako ovo možda nije za javnost, ali javnost je bila prisutna pa nema razloga da krijem. Došlo do malog nesporazuma kod akcije oko toga ko će da iznese predlog o ukidanju pritvora. Vidjeli ste reakciju bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u odnosu na moju reakciju da mu pomognem. Ništa ne zamjeram, čovjek je tenzičan, dugo je u pritvoru. Zbilja ništa ne zamjeram, ali se onako prema kolegama ne ophodi. I upravo sam ja ponukan time kazao, na upit Radovanovića, hoćete li vi da predložite ukidanje pritvora za Lazovića, rekao sam ne da ne smetam Katniću. Ja ću sledeći put - rekao je Piperović.
Sve u svemu, kako kaže, glavno je drugo. Istakao je da sve što je govorio kod faze potvrđivanja optužnice dokazano je kroz odbranu Katnićevu, Lazovićevu i kroz odgovore Lazovića na njegova pitanja.&nbsp;
- Tu ne da nema ništa, nego tu baš nema ništa. Ostaćemo ovdje pola godine, možda i godinu, ali ja ne znam kako će neko da izmisli neku pravnu alhemiju da je iz ovakve optužnice neko bude oglašen krivim. To prosto i jednostavno ne postoji, jer su životni fakti dati u optužnici, takvi da se ne mogu dovest u krivično-pravno logični sklad. Ali sačekajmo. Ja mislim da je jasno sudiji Radovanoviću nakon tri pretresa o čemu se ovdje radi - rekao je Piperović.
On je dodao da ovo nije postupak neđelje, ni ponedjeljka ni utorka, a ne vijeka.
- Nemojte ozbiljni smo ljudi - rekao je Piperović.
On je dodao i da je sudija imao samo jedno pitanje nakon njega koje se odnosilo na ručak na Grahovu.
&nbsp;- To mi govori da nije imao što da ga pita. To je pod 1, pod 2 - ovo što kažete da se godinu dana vrti priča ima li ili nema. Pa vrti se ne na osnovu pravnih fakata, vi sami znate na osnovu čega se ovo vrti, na osnovu želja pojedinih političkih krugova i još nekakvih krugova iz ... zajednice. Inače da je pravo ovdje u pitanju, ovo je predmet za pazarni dan, a ne predmet vijeka - rekao je Piperović.

Piperović: Ovo nije ni postupak neđelje, poneđeljka, utorka - a ne vijeka

Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu - istakla je profesorica na Fakultetu za humanističke studije Univerziteta Primorska dr Sandra Bašić Hrvatin na panelu "Digitalno, kritički, odgovorno: Izazovi i rješenja za siguran onlajn svijet" koji su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo kulture i medija. Predstavnici državne administracije, akademskog, privrednog i civilnog sektora diskutovali su, u Evropskoj kući u Podgorici, o privremeno zatvorenom poglavlju 10 "Informatičko društvo i mediji", obavezama koje proističu iz primjene Uredbe Evropske unije o digitalnim uslugama, te kapacitetima državne administracije u tom procesu i spremnosti građana da usvoje nova znanja u digitalnom dobu, posebno u pogledu ključnih izazova - dezinformacije, zloupotreba vještačke inteligencije i zaštita maloljetnika. <h2>Politička volja</h2> Bašić Hrvatin je, govoreći o izazovima u Sloveniji u pogledu primjene Uredbe EU o digitalnim uslugama, kazala je da je ovo tehnički zakon koji uključuje sve - od ekonomije, pravosuđa, zaštite ljudskih prava, zaštite prava djece. - Ovo je tehnički zahtjevna regulativa koja podrazumijeva koordinaciju svih državnih institucija i politički konsenzus. Govorimo o sistemu koji istovremeno uključuje samoregulaciju, koregulaciju i regulaciju - objasnila je Bašič Hrvatin. To podrazumijeva, prema njenim riječima, da treba uskladiti svako djelovanje u Crnoj Gori, a za to mora postojati politička volju i hrabrost. To je, kako dodaje, regulacija koja reguliše globalne igrače na koje jedna država sama ne može imati puno uticaja.&nbsp; - Ako govorimo o manipulaciji, vještačkoj inteligenciji u smislu da se stvaraju lažni profili sa ciljem političkog uticaja, za to morate imate usklađenu regulativu na nivou Evropske komisije. Mislim da je puno važnije kako unutar Crne Gore posložiti te kockice u tom velikom digitalnom mozaiku - navela je Bašić Hrvatin. Ova uredba je, prema njenim riječima, tipičan primjer kako internet radi. - To je mrežna regulaciju u kojoj ako jedan regulator ne radi svoj posao stvar neće funkcionisati - ističe Bašić Hrvatin, dodajući da primjena ovog akta podrazumijeva i promjene unutar pravosuđa kako bi cjelokupan sistem bio zaokružen. Uvijek, kako ističe, treba naći pravu mjeru u pogledu novih tehnologija. - Generativna vještačka inteligencija je veoma korisna jer u biti omogućava procesuiranje velikog broja informacija. Studenti je sve više svakodnevno koriste. Ljudi moraju razumjeti da je to tehnologija koja bi morala nama služiti. Ne treba govoriti samo o njenim negativnim uticajima, jer ima puno pozitivnih - smatra Bašić Hrvatin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_15f474afc19de4d20480141dd8f8a42a0b910fe5e2712428800985ae587bdcfe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530130520_15f474afc19de4d20480141dd8f8a42a0b910fe5e2712428800985ae587bdcfe" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Sunčiča Bakić, Sandra Bašić Hrvatin i Andreja Mihailović"> <figcaption>Sunčiča Bakić, Sandra Bašić Hrvatin i Andreja Mihailović(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  Predstavnica Agencije za audiovizuelne medijske komunikacije Sunčica Bakić je, govoreći o primjeni Akta o digitalnim uslugama, te najvećim preprekama u ostvarivanju dva završna mjerila za zatvaranje poglavlja 10, kazala da će proces daljeg usklađivanja regulative biti jedan izazov.&nbsp; - Sigurna sam da pregovaračke strukture mogu da odgovore u pogledu usaglašavanja crnogorske regulative sa evropskim. Cijeli set medijskih zakona - oni su na nivou principa apsolutno usklađeni sa direktivama o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Ali sem usklađivanja, morala bi se fokusirati i na neke naše autohtone probleme. Mislim da principi koje nama nalažu evropska dokumenta ne mogu biti adekvatno primijenjena u slučaju Crne Gore ukoliko ne radimo na prevazilaženju lokalnih problema. Kad pređemo taj jedan korak, onda slijedi pitanje impelementacije - ističe Bakić.&nbsp; Gotovo godinu, kako dodaje, Agencija za audiovizuelne medijske usluge nema imenovane sve članove svog Savjeta. - Ukoliko zaista hoćete da implementirate evropsku regulativu, imate nezavisna regulatorna tijela, onda im morate obezbijediti tu nezavisnost. To je jedan nivo problema - rekla je Bakić i izrazila nadu da će se aktuelni konkurs uspješno završiti.&nbsp; Nju, kako dodaje, u kontinuitetu zabrinjava okolnost koja se odnosi na uplive različitih horizontalnih zakona o oblastima koje su tretirane.&nbsp; - Nacrtom zakona o tržištu kapitala predviđene su drakonkse novčane kazne za medije. Koliko ja znam niko nikog iz oblasti medija nije konsultovao. To je jedan zakon koji reguliše sasvim drugo pitanje, horizontalno je ušao u oblast koja se tiče audiovizuelne medijske politike. To nije rijetkost, to se kod nas vrlo često dešava. Ti horizontalni uplivi mogu ozbiljno da poremete nešto što smo upostavili i za šta imamo dobre principe - ističe Bakić. Smatra da nije u pitanju mogu li pregovaračke strukture da postignu uspostavljanje usklađenosti sa evropskim propisima, već njihova primjena. Govoreći o upotrebi vještačke inteligencije u našoj državi, smatra da Crna Gora ne koristi pozitivne aspekte, a izložena je negativnim uticajima.&nbsp; <h2>Luksuz</h2> Ocijenila je i da su se na panelu čuli prilično utopistički stavovi o cijelom novom svijetu inovacija - upotrebi vještačke inteligencije, o gejmingu, društvenim mrežama - i kako to treba da izgleda, ali da s druge strane postoji administracija koja je na različitom stepenu razvoja, kadrovske osposobljenosti, transparentnosti koja treba da primijeni sve. - To je jedan ogroman posao. To znaju svi koji rade u državnoj administraciji. To je jedan poseban izazov za nas. Uredba EU o digitalnim uslugama je sistem kockica u kom je svaka kockica važna karika. Naš administrativni sistem nema adekvatnu usaglašenost međusektorsku, harmonizaciju da bi takav sistem mogao da se implementira. Zalažemo se da prije implementacije zakonski regulišemo ko su učesnici procesa, koje su to institucije koje će učestvovati u tom procesu, da se napravi mreža na nacionalnom nivou i među njima izabere digitalni koordinator. Njemu treba da se da nadležnost da koordinira radom te mreže - navela je Bakić. Predstavnica nevladine organizacije "35mm" Snežana Nikčević rekla je da nerijetko čujemo kako nemamo dovoljno veliku administraciju, a da potom u novinama čitamo kako je svaki treći građanin zapošljen u državnoj administraciji. - Tehnološki, više nemamo luksuz da na ovakvim skupovima sjede isti ljudi. Uredba o GDPR-u (p. a. General Data Protection Regulation - Opšta uredba o zaštiti podataka) preduslov je za čitavu ovu priču, a još nije usvojen - ističe Nikčević. Ova regulativa omogućava da znamo kakve podatke neko skuplja o nama, na koji način može da nas targetira i oblikuje mišljenje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_6babea24bfc7518b338abbbdd5349a11545b5c1ea1f3f809b512954dd1d4b3eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530130520_6babea24bfc7518b338abbbdd5349a11545b5c1ea1f3f809b512954dd1d4b3eb" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Andreja Mihailović, Nada Rakočević i Snežana Nikčević"> <figcaption>Andreja Mihailović, Nada Rakočević i Snežana Nikčević(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  - Ključno je da svaki korisnik zna kakve digitalne tragove ostavlja, ko ih prikuplja, kako može biti targetiran i kako mu se mišljenje može oblikovati. Tradicionalni mediji više ne oblikuju mišljenje mladih ljudi - ističe Nikčević. Tema panela bilo je i kako odrediti dobre granice u normiranju upotrebe novih tehnologija.&nbsp; Nikčević je navela primjer socijalne karte iz Srbije u kojoj su, nakon što je uveden sistem automatske obrade prava na socijalnu pomoć, brojni građani te zemlje ostali bez ovog dodatka, jer je prvobitno zakon predviđao da nije dozvoljeno da se prave određene vrste procjene koje su ranije postojale, kao što je izlazak na teren i provjera stanja.&nbsp; Generalni problem bio je, prema njenim riječima, da je sistem razmjene podataka između institucija problematičan, što znači da kad se u čitavu priču uvrsti algoritam zasnovan na vještačkoj inteligenciji, postoji opasnost da ljudi ostanu bez socijalnih davanja, odnosno osnovnog ljudskog prava.&nbsp; - Bez setova zakona koji su međusobno povezani ne možemo da pričamo - ističe Nikčević. Govoreći o mladima, navodi da su oni budući donosioci odluka.&nbsp; - Oni mišljenje ne formiraju na osnovu onoga što pročitaju, već na osnovu mog mišljenja jer mi vjeruju. Djeca u petom osnovne ne znaju što je blog, ali znaju što je vlog. Dobili su zadatak da pitaju Čatdžipiti (ChatGPT) koja je razlika, te dobili odgovor da je to "lični i personalni" dnevnik. I to su citirali u odgovoru. Nisu doveli u pitanje odgovor koji im je ova vještačka inteligencija ponudila - rekla je Nikčević.&nbsp; Kod nas je, prema njenim riječima, vrlo važno da imate čitav ekosistem, zato što su mladi i izloženi sadržajima izvana - trendovima. <h2>Alati za građane</h2> Predstavnica Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević kazala je da nivo digitalne pismenosti naše privrede nije na zavidnom nivou. - Kao IT-evac često čujem za bilo što što je vezano za digitalizaciju: „Aj ti, ti ćeš to“. Još nismo podigli svijest na nivo da digitalni alati IT-evci razvijaju za ostale građane - ističe Rakočević. Dezinformacije, kako dodaje, mogu jako loše da utiču na privredne subjekte i mogu da unište tržište. - Digitalna ekonomija još nije razvijena. Sistemski pristup, pored normative, jačanja kapaciteta, vrlo je bitno kroz obrazovanje uvesti to kao nešto što je obavezno. To je vrijeme ka kom idemo i ako mislimo da budemo konkurentni moramo brzo da koračamo - kategorična je Rakočević. Govoreći o tome da li osnivanje agencije za sajber bezbjednost predstavlja "magični štapić" kazala je da nikada nećemo biti apsolutno bezbjedni.&nbsp; - Treba definisati nadležnosti, jer kada toga nema onda neke stvari prolaze bez nadzora - kazala je Rakočević. Andreja Mihailović iz nevladine organizacije "Woman4Cyber" smatra da su nam potrebna pravila, zato što uspostavljaju povjerenje i omogućavaju tehnološki napredak.&nbsp; - Postoji opasnost od prenormiranje, naročito u oblasti digitalne transformacije i upotrebe vještačke inteligencije. Ovo su oblasti koje ne trpe baš strogu igru pravne tehnike i iziskuju stalno unapređivanje - rekla je Mihailović.&nbsp; Dodaje i da smo mi kao država uvoznici dezinformacija. - Uvozimo najsofisticiranije globalne tehnike manipulacije od globalnih igrača, ali Crna Gora ima prednost što smo mali. Stalno moramo tražiti balans između inovacija i zaštite ljudskih prava - kategorična je Mihailović. <h2>EK ne spava</h2> Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 10 Ružica Mišković podsjetila je da smo Poglavlje 10 "Informatičko društvo i mediji" privremeno zatvorili.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130520_16b2d9f5cc40d76e61a9708d43f3898d2691552c36fd2e3dbd190acf2c9bbbe5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530130520_16b2d9f5cc40d76e61a9708d43f3898d2691552c36fd2e3dbd190acf2c9bbbe5" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Ružica Mišković"> <figcaption>Ružica Mišković(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>  - Evropska komisija ne spava. Ovo je jedno od najzahtjevnijih, u smislu brzog tehnološkog napretka, poglavlja koje nam nameće obaveze koje treba ispuniti koje su pred nama - istakla je Mišković. Pred nama je, kako je navela, još čitav set aktivnosti, jer ovo je "jedan digitalni mozaik koji se konstantno širi i pred nas stavlja obavezu da budemo što aktivniji i efikasniji". - To su aktivnosti koje treba da ispunimo prvenstveno radi što kvalitetnijeg života naših građana - smatra Mišković. Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović rekao je da su napravili važne iskorake u oblasti sajber bezbjednosti. - Poglavlje 10 obuhvata i digitalno društvo i medije, važno je da razvijamo kapacitete kako bismo bili digitalno spremni za sve ono što je Evropska unija predvidjela svojim digitalnim kompasom sa ciljem da do 2030. godine budemo digitalno spremni za vrijeme i izazove u kojima živimo - rekao je Zenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530130516_8382251f48dcc0079a62a44c200b149027551553a82ae81154ef7f583e1b0a13.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250530130516_8382251f48dcc0079a62a44c200b149027551553a82ae81154ef7f583e1b0a13" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Predrag Zenović"> <figcaption>Predrag Zenović(Photo: Portal ETV/J. B. )</figcaption> </figure>

Bašić Hrvatin: Ljudska prava imaju istu vrijednost u digitalnom i analognom svijetu

Crnogorski građani bi prvi put trebalo da dobiju mogućnost da, kroz kolektivnu tužbu, ne samo zaustave nepoštene poslovne prakse, već i ostvare pravo na naknadu štete s, što će biti definisano novim Nacrtom zakonom o kolektivnim tužbama. 
 
 Na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama, koja je danas organizovana u Podgorici, aopšteno je da to predstavlja ključni korak ka efikasnijoj zaštiti potrošača u Crnoj Gori. 
 
 Javnu raspravu je organizovalo Ministarstvo ekonomskog razvoja, a Nacrt je izrađen uz podršku Centra za strateško-pravno savjetovanje za Crnu Goru (PLAC), finansiranog od Evropske unije. 
 
 - Riječ je o zakonu koji usklađuje domaće zakonodavstvo sa Direktivom EU 2020/1828 i koji, uz podršku međunarodnih eksperata PLAC-a, uključujući profesora Aleša Galiča iz Slovenije, donosi evropske standarde zaštite kolektivnih interesa potrošača u crnogorski pravni sistem - navodi se u saopštenju. 
 
 Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Jasna Vujović, kazala je da uvođenje mogućnosti podnošenja kolektivnih tužbi za naknadu štete i povraćaj novčanih sredstava u ime grupe potrošača predstavlja važan korak ka efikasnijem ostvarivanju prava, posebno u slučajevima kada su pojedinačni zahtjevi male vrijednosti, ali ukupna nezakonita korist koju stiče trgovac – velika. 
 
 Ona je objasnila da važeći pravni okvir, konkretno Zakon o zaštiti potrošača, omogućava samo zabranu budućih nezakonitih praksi trgovaca, ali ne i ostvarivanje naknade štete za oštećene potrošače. 
 
 - Primjeri koje smo imali u praksi – kao što su kolektivne tužbe koje je pokrenuo CEZAP protiv banaka – pokazali su da postoji funkcionalan osnov za primjenu koncepta kolektivne zaštite, ali i da postojeći mehanizmi nijesu dovoljni - rekla je Vujović.&nbsp;
&nbsp;Ona je podsjetila da je usvajanje Zakona o kolektivnim tužbama preduslov za zatvarnje Pregovaračkog poglavlja 28 – zaštita potrošača i zdravlja. 
 
 Galič je predstavio ključne pravne aspekte i evropske standarde kolektivne zaštite potrošača, kao i glavna rješenja predložena u Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama. 
 
 - Iskustvo mnogih evropskih država pokazuje da kolektivne tužbe, naročito one za naknadu štete, predstavljaju ključni instrument u borbi protiv sistemskih povreda prava potrošača. Ovaj institut ne samo da pruža djelotvornu zaštitu građanima u situacijama kada pojedinačna potraživanja nisu ekonomski isplativa, već i snažno utiče na tržišno ponašanje – jer šalje jasnu poruku da se masovno kršenje prava neće isplatiti - kazao je Galič. 
 
 Uvođenjem kolektivne tužbe za naknadu štete, kako je rekao, Crna Gora pravi značajan iskorak ka modernom sistemu zaštite potrošača, uporedivom sa zakonodavstvima EU. 
 
 Željko Tomović iz Direkcije za zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomskog razvoja precizirao je da, iako su sudovi u Crnoj Gori u dosadašnjoj praksi pokazali visok stepen usklađenosti sa sudskom praksom Suda pravde EU, kolektivne tužbe koje su trenutno moguće u domaćem pravnom okviru ograničene su isključivo na zabranu budućih nezakonitih radnji trgovaca, bez mogućnosti da oštećeni potrošači ostvare pravo na naknadu štete u tom postupku. 
 
 Prema njegovim riječima, takvo rješenje, iako korisno, nije dovoljno za potpunu zaštitu kolektivnih prava i interesa građana. 
 
 - Predloženi Zakon o kolektivnim tužbama uvodi novi pravni institut – kolektivnu tužbu za naknadu štete – koja omogućava kvalifikovanim subjektima da u ime oštećenih potrošača traže i kompenzaciju za već počinjenu štetu. Time se jača pravičnost sistema, obezbjeđuje efikasnija zaštita prava potrošača i unapređuje tržišna konkurencija, uz jasna pravila koja istovremeno štite i poslovnu sigurnost - naveo je Tomović. 
 
 Vujović je dodala da uz stroge kriterijume za kvalifikaciju subjekata koji mogu pokretati ovakve postupke i odgovarajuće mehanizme za sprečavanje zloupotreba, direktiva i predloženi zakon uspostavljaju ravnotežu između zaštite potrošača i očuvanja pravne sigurnosti poslovanja. 
 
 Galič je ukazao na to da je, pored pravnog okvira, jednako važno razvijati kulturu odgovornosti i svijest o zajedničkom interesu. 
 
 - Pravo na kolektivnu pravnu zaštitu mora postati alat koji građani i organizacije znaju da koriste – u interesu pravednijeg društva i snažnijeg povjerenja u pravni sistem - kazao je Galič. 
 
 Ministarstvo ekonomskog razvoja je 16. maja dalo na javnu raspravu Nacrt zakona o kolektivnim tužbama i uputilo javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos unapređenju kvaliteta teksta predloženog zakona. Rok za dostavljanje predloga je 15. jun.
&nbsp;

Zakonom o kolektivnim tužbama jača se zaštita prava potrošača

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Tag: goran-scepanovic