Pred Višim sudom ni danas se, drugi put, nije pojavio Marko Ljubiša-Kan, koji prema evidenciji policije slovi za člana škaljarskog klana. On je trebalo da svjedoči u postupku koji SDT vodi protiv grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića, zvanog Džoni sa Vračara i, prema navodima optužnice, ta grupa je pokušala da ga ubije u januaru 2021. godine.
Ljubiša zbog bolesti nije svjedočio i dostavljen je izvještaj ljekara Doma zdravlja u Budvi od 14. januara u kojem se navodi da je Ljubiši preporučeno sedmodnevno mirovanje.
Pred vijećem sutkinje Nade Rabrenović svjedočio je Ljubišin kum Goran Slovinić, koji je ispričao kako se susreo sa Strahinjom Savićem, koji je, potom, optužen da je učestvovao u planiranju ubistva Ljubiše.
- Primijetio sam jedno sumnjivo lice na terasi lokala...Čudno se ponašao, bio je nervozan. Pitao sam ga - što radiš u ovom lokalu, jesi li ovdje došao da ubijaš. Sumnjivo mi je izgledao. Rekao mi je da on to ne radi. Tu je bilo nekoliko policajaca. Prišli su mu i poveli na ispitivanje - &nbsp;kazao &nbsp;je Slovinić.
Nakon što mu je sutkinja Rabrenović pročitala svjedočki iskaz koji je dao u SDT-u Slovinić je potvrdio da ne poznaje nikog od optuženih i da nema saznanja da njemu i Ljubiši prijeti opasnost od njih.&nbsp;
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svjedočenje Kanovog kuma: Slovinić: Pitao sam osobu koja mi je bila sumnjiva je li došla da ubija

Iako predstavljaju jedan od ključnih političkih uslova evropskih integracija, dobrosusjedski odnosi na Zapadnom Balkanu ostaju duboko obilježeni jazom između normativnih očekivanja i političke prakse, ovo su ključni nalazi publikacije „Dobrosusjedstvo na Zapadnom Balkanu: bilateralni sporovi i politike koje ih održavaju“, koju je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Kako se navodi u publikaciji, umjesto da budu okvir za trajno rješavanje otvorenih pitanja, oni se u regionalnom kontekstu često pretvaraju u nestabilan i politizovan prostor, u kojem bilateralni sporovi opstaju decenijama bez suštinskog pomaka.&nbsp;
- Publikacija pokazuje da gotovo nijedna država Zapadnog Balkana nema u potpunosti stabilno bilateralno okruženje, te da svaka od njih ima barem jedno otvoreno pitanje sa susjedom koje utiče na regionalne odnose i evropsku integraciju. Statusni spor između Srbije i Kosova ostaje najznačajniji i najsloženiji bilateralni izazov u regionu, sa direktnim implikacijama po bezbjednost, političku stabilnost i proces pristupanja Evropskoj uniji - navodi se iz CDT-a. &nbsp;
Istovremeno, istraživanje ukazuje na širi obrazac u kojem se bilateralni sporovi prelivaju u proces proširenja: Sjeverna Makedonija je, uprkos Prespanskom sporazumu i rješavanju dugogodišnjeg spora s Grčkom, i dalje suočena s otvorenim pitanjima u odnosima s Bugarskom, dok se Crna Gora, u završnoj fazi pregovora, nalazi pred izazovima u odnosima sa Hrvatskom.&nbsp;
- Ovi primjeri ukazuju na to da bilateralni sporovi ostaju trajni element regionalne političke dinamike i jedan od faktora koji oblikuju tempo i sadržaj evropskih integracija. Analiza pokazuje da dugotrajni bilateralni sporovi u regionu nijesu samo posljedica nedorečenih evropskih mehanizama, već i aktivnog izbora političkih elita Zapadnog Balkana da otvorena pitanja koriste kao instrument unutrašnje mobilizacije, pritiska na susjede i odlaganja reformi. Umjesto da se rješavaju u duhu saradnje i evropskih vrijednosti, sporovi se često pretvaraju u trajni politički resurs - dodaje se u saopštenju CDT-a.&nbsp;
Publikacija, kako se ističe, mapira ključne granične, identitetske i sporove proistekle iz ratnog nasljeđa u regionu i pokazuje da se oni ne održavaju samo zbog njihove složenosti, već i zbog njihove političke funkcije.&nbsp;
Umjesto da, kako se pojašnjava, budu predmet sistemskog rješavanja, otvorena pitanja se često svjesno zadržavaju kao instrument unutrašnje politike i regionalnog pritiska. U tom kontekstu, najveći dio odgovornosti za izostanak suštinskog napretka leži na državama Zapadnog Balkana, koje dobrosusjedske odnose tretiraju kao formalni uslov, a ne kao proces koji zahtijeva političku hrabrost i stvarni raskid sa praksama iz prošlosti.&nbsp;
- Nacionalistička mobilizacija, selektivno tumačenje istorije, instrumentalizacija manjinskih i identitetskih pitanja i izbjegavanje suočavanja s ratnim nasljeđem doprinose tome da se bilateralni sporovi održavaju i produbljuju, čak i kada postoje realni i pravno dostižni modeli njihovog rješavanja - navodi se u publikaciji.
Istovremeno, publikacija ukazuje i na ograničenja evropskog pristupa.&nbsp;
- Evropska unija je dobrosusjedske odnose postavila kao obavezan uslov za članstvo, ali bez jasnog, predvidljivog i pravno utemeljenog mehanizma za rješavanje bilateralnih sporova. Pravo veta država članica, neujednačena primjena standarda i ad hoc pristupi doveli su do situacije u kojoj se bilateralni sporovi sve češće koriste kao sredstvo blokade u procesu pristupanja, čime se dodatno podstiče njihova politička instrumentalizacija - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Cilj istraživanja nije, kako se pojašnjava, samo evidentiranje postojećih sporova, već razumijevanje njihove političke funkcije i posljedica koje proizvode – po demokratski razvoj, regionalnu stabilnost i kredibilitet politike proširenja Evropske unije.&nbsp;
- Publikacija upozorava da bez promjene pristupa – i u Briselu i u glavnim gradovima Zapadnog Balkana – bilateralni sporovi ostaju trajna prepreka evropskoj integraciji regiona. Publikacija je nastala u okviru inicijative IGNITA, koju finansira Open Society Foundations – Western Balkans. Svi stavovi i zaključci iznijeti u publikaciji isključiva su odgovornost autorke i CDT-a. Publikacija je dostupna na<a href="https://www.cdtmn.org/analize/dobrosusjedstvo-na-zapadnom-balkanu-bilateralni-sporovi-i-politike-koje-ih-odrzavaju/"> linku.</a> - zaključuje se iz CDT-a.&nbsp;

Dobrosusjedski odnosi između evropske norme i političke realnosti Zapadnog Balkana

Pik turističke sezone se koristi i za enormno povećanje cijena i upravo je to nešto što utiče na godišnju stopu inflacije u Crnoj Gori, dok sa druge strane cijena ne opravdava kvalitet usluge u turističkoj ponudi Crne Gore - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Petar Golubović iz Centra za razvoj i istraživanje turizma.
Više od 140.000 pasoša je registrovano u prošloj godini na aerodromu u Tirani, to je pokazatelj, kaže Golubović, koliko je avio dostupnost važna za Crnu Goru, kao receptivnu turističku destinaciju.&nbsp;
Dodaje da ohrabruje najava da će jedna od najpouzdanijih low cost kompanija Wizz Air otvoriti svoju bazu u Podgorici, te da će dodatno povezati Crnu Goru sa 14 destinacija.
- Podatak da je preko 140.000 naših pasoša bilo na aerodromu u Tirani govori u prilog tezi da taj aerodrom jeste postavio određene standarde poslovanja, da su oni u zadnjih desetak godina od kad su došli u privatno vlasništvo mnogostruko povećali obim dolazaka putnika na njihov aerodrom i da su se fenomenalno povezali sa onim destinacijama koje se očigledno pokazuju kao veoma atraktivne i za naše državljane koji putuju van Crne Gore - rekao je Golubović.
Smatra da je prednost aerodroma u Tirani povezanost sa velikim brojem destinacija,ali i veoma konkurentna cijena koja dolazi od low cost kompanija, a taj aerodrom je postao najkonkurentniji i prestigao je beogradski aerodrom Nikola Tesla.&nbsp;
- Volio bih da vidim kad bi postojala neka analiza od tih 140.000 pasoša crnogorskih koje su to bile destinacije ka kojima smo najviše letjeli i koje smo posjećivali, ali imajući u vidu da su oni i van sezone povezani sa blizu stotinak destinacija i da su veoma dobro povezani sa njihovom dijasporom, a to je Italija i vjerujem da je značajan broj naših građana posjećivao Italiju koja je susjed preko mora, ali ne treba zaboraviti i da je sa zapadnom Evropom veoma dobra povezanost putem tog aerodroma - istakao je Golubović.
Prema zvaničnim podacima iz novembra 2025. godišnja stopa &nbsp;inflacije u Crnoj Gori iznosila je 4,8 posto, dok je u istom periodu prosjek u državama eurozone bio 2,4 posto.
Inflacija, smatra on, veoma utiče, turistička inflacija na stopu ukupne inflacije, jer su drugačije cijene u sezoni, znatno veće i koristi se sezonski pik da se drastično povećaju cijene.
- Upravo to je nešto što utiče na prosječnu stopu godišnje inflacije i stopu inflacije koja je veća u odnosu na zemlje EU. Kada pričamo o cjenovnoj konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije - ukoliko već imamo cijenu kakvu formiramo neophodno je da usluga bude na nivou te cijene, ili tačnije da kvalitet usluge prati cijenu. U dosta slučajeva, moramo biti objektivni i iskreni prema sebi, moramo reći da cijena ne opravdava kvalitet usluge, a turizam kao industrijska grana je prije svega uslužne prirode i da biste naplatili nešto morate imati uslugu koja će tu cijenu pratiti, mi to nažalost nemamo u većini naših objekata - zaključio je Golubović.

Golubović: Da biste naplatili nešto morate imati uslugu koja će tu cijenu pratiti

Personalna asistencija predstavlja ključni vid podrške za samostalan život osoba sa invaliditetom i sistem je ne smije ograničavati niti uslovljavati, poručio je predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Andrija Samardžić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je istakao, personalna asistencija podrazumijeva podršku žive osobe u obavljanju onih aktivnosti koje osoba sa invaliditetom ne može samostalno da izvrši, ali na način koji omogućava potpunu autonomiju u donošenju odluka.
- Personalna asistencija je asistencija žive osobe, zapravo podrška za sve ono što osoba sa invaliditetom u pogledu samostalnog života ne može samostalno da uradi. To je izvršavanje određenih radnji za potrebe osobe sa invaliditetom kako bi ona mogla samostalno da odlučuje na koji način će i kako će to raditi. Sistem nikako ne bi smio da ometa ili uslovljava osobu sa invaliditetom, jer ako je uslovljava, taj život više nije samostalan, već zavisi od sistema - naglasio je Samardžić.
Udruženje mladih sa hendikepom, kao partnerska organizacija Saveza slijepih Crne Gore, u fokus stavlja upravo pitanje personalne asistencije, podsjećajući da je riječ o pravu koje je zagarantovano svakome. Prema riječima Samardžića, u toku je izrada publikacije koja se bavi personalnom asistencijom kao vidom podrške, kao i usklađenošću tog servisa sa Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, zakonima i podzakonskim aktima.
- Riječ je o Konvenciji Ujedinjenih nacija koju je Crna Gora ratifikovala još 2009. godine i čiju je primjenu dužna da sprovodi. Nije obavezujuća samo Konvencija, već i njeni komentari koje priprema Komitet UN-a zadužen za praćenje njenog sprovođenja. Važno je naglasiti da se, u skladu sa crnogorskim Ustavom, Konvencija direktno primjenjuje u Crnoj Gori, pa ono što nije uređeno zakonom treba da bude uređeno Konvencijom, a zatim dalje razrađeno kroz zakone i podzakonske akte - rekao je Samardžić.
On je podsjetio da je personalna asistencija propisana članom 19 Konvencije UN-a, dok se komentar 5 iste Konvencije detaljno bavi pravom na samostalan život i uključivanje u zajednicu, garantujući personalnu asistenciju kao neophodnu podršku.
- Personalna asistencija je neraskidiva od samostalnog života, a samostalan život osoba sa invaliditetom je glavni preduslov kvalitetnog svakodnevnog života. Samostalan život ne znači nužno da osoba živi sama, već da samostalno donosi odluke – sa kim će živjeti, u kakvom prostoru, u skladu sa svojim socio-ekonomskim okolnostima, kao i u kakvom ambijentu želi da živi - pojasnio je Samardžić.
Zaključio je da personalna asistencija mora ostati alat osnaživanja, a ne kontrole, jer samo na taj način osobe sa invaliditetom mogu ostvariti pravo na istinski samostalan i dostojanstven život.

Samardžić: Personalna asistencija je neraskidiva od samostalnog života osoba sa invaliditetom

Društvo

Rođena Cetinjanka prijeti Cetinjanima i proklinje grad?!

Ko je Terzić koji je spriječio novinarku Portala ETV da snima: Već hapšen, prijetio Mujoviću

(FOTO i VIDEO) Botunjani i danas poručili: Nema povlačenja dok se ne uklone mašine

Tag: goran-slovinic

Svjedočenje Kanovog kuma: Slovinić: Pitao sam osobu koja mi je bila sumnjiva je li došla da ubija

Svjedočenje Kanovog kuma: Slovinić: Pitao sam osobu koja mi je bila sumnjiva je li došla da ubija

Dobrosusjedski odnosi između evropske norme i političke realnosti Zapadnog Balkana

Golubović: Da biste naplatili nešto morate imati uslugu koja će tu cijenu pratiti

Samardžić: Personalna asistencija je neraskidiva od samostalnog života osoba sa invaliditetom

PRATITE TVe UŽIVO