<p>Simbolično, baš na Dan državnosti, kantautor <b>Slaven Knezović</b> objavio je umjetničku instrumentalnu obradu antologijske kompozicije "Goro moja" legendarne crnogorske grupe Perper.</p>
<p>Ova emotivna verzija, u kojoj priroda i muzika dišu kao jedno, praćena je vizuelno impresivnim spotom koji slavi magične pejzaže Crne Gore – zemlje koju, kako sam autor ističe, nije lako snimiti zbog "njene nestvarne ljepote."</p>
<p>- Hvala originalnom autoru muzike <b>Nikoli Radunoviću</b> na ukazanom povjerenju. Hvala <b>Dejanu Škuletiću</b> kao ton majstoru i muzičkom producentu u čijem studiju KOMETE je sve snimano i miksano. Hvala video produkciji i <b>Predragu Kecojeviću </b>na veličanstvenim autorskim kadrovima najljepše zemlje na planeti koju nije lako snimati zbog svoje nestvarne ljepote. Hvala <b>Draganu Kovačeviću</b> na ustupljeni guslama iz njegovog muzeja koje sam čuvao kao dio sebe &nbsp;Hvala prijateljima bez čije podrške ovaj projekat ne bi bio realizovan - poručio je Knezović u opisu videa objavljenog na Jutjubu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DV7Spj-N12iE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO: "Goro moja" u novom ruhu: Slaven Knezović daruje Crnoj Gori muzičku posvetu za Dan državnosti

<p>Gitara koja je visoko uzdignuta iznad kordona policije - ovjekovječena kao simbol otpora protiv kontroverzne dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, koju je svjetski priznati gitarista <b>Miloš Karadaglić</b> u poslednjem trenutku odbio da primi.</p> <p>Građani okupljeni na Gorici večeras su, uprkos nemilim scenama kada je policija upotrijebila suzavac, pendreke i biber sprej, uspjeli da pošalju poruku da umjetnost i dostojanstvo ne mogu biti “ukrašeni” političkim kompromisima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708210732_bca8cf7cbdc427809d8db1d6545728b6a809e061582e39d920d373be20efc0b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250708210732_bca8cf7cbdc427809d8db1d6545728b6a809e061582e39d920d373be20efc0b6" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Gitara sa zastavom"> </figure>  <p><br/></p> <p>Jedan od okupljenih demonstrativno je podigao akustičnu gitaru visoko iznad glava, izazivajući gromoglasne povike “Fašistima treba reći NE, bilo kada ili bilo gdje” i “Neukusu treba reći NE”.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6bJxWCW1P9s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>U jednom momentu na gitaru je zakačena crnogorska zastava i okupljeni su zapjevali "Goro moja".</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFvNzrpIRXCQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

(VIDEO i FOTO) Crnogorski glas otpora uz Milošev instrument: "Goro moja" i gitara visoko iznad kordona policije

<p>Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.</p>
<p>Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.</p>

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

<p>Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.</p>
<p>Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.</p>
<p>- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.</p>
<p>Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.</p>
<p>Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.</p>
<p>Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.</p>
<p>Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.</p>
<p>Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.</p>
<p>Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.</p>
<p>U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.</p>

Oprez zbog vode, poledice i odrona na putu

<p>Nestašica fiziološkog rastvora, koja je u prethodnom periodu opteretila zdravstveni sistem i građane, trebalo bi da bude ublažena u narednim danima, jer su nove isporuke već na putu ka Crnoj Gori, a dio proizvoda uskoro će se ponovo naći i u slobodnoj prodaji u apotekama.</p>
<p>Iz državne apotekarske ustanove Montefarm juče su Pobjedi kazali da su u periodu prije praznika i tokom njih javne zdravstvene ustanove snabdijevene sa više od 50.000 boca fiziološkog rastvora koncentracije 0,9 odsto.</p>
<p>– Situacija sa snabdijevanjem se stabilizovala, a nove količine iz kompanije Hemofarm Vršac već su na putu ka Crnoj Gori. Hemofarm najavljuje da će isporuke u potpunosti biti stabilne u narednom periodu – navodi se u odgovorima dostavljenim Pobjedi.</p>
<p>Istovremeno, građani bi uskoro mogli da očekuju i mogućnost kupovine fiziološkog rastvora u apotekama, jer se očekuje isporuka proizvoda kompanije Hemomont Podgorica, koji se distribuira u slobodnoj prodaji putem veledrogerije Farmegra.</p>
<p>Iz Montefarma su Pobjedi ranije kazali da je u Crnoj Gori trenutno registrovan samo fiziološki rastvor proizvođača Hemofarm, koji se nabavlja za potrebe javnih zdravstvenih ustanova.</p>
<p>– Do prije nekoliko godina bio je registrovan i proizvod kompanije B. Braun, ali se taj proizvođač povukao sa našeg tržišta – kazali su iz Montefarma sredinom decembra.</p>
<p>Upravo zbog toga, usljed ograničenih proizvodnih kapaciteta jedinog registrovanog proizvođača, fiziološki rastvor već mjesecima nije bilo moguće pronaći u privatnim apotekama, dok su isporuke zdravstvenim ustanovama bile povremene i nedovoljne da u potpunosti zadovolje potrebe.</p>
<p>U domovima zdravlja u glavnom gradu isporuke fiziološkog rastvora su formalno bile redovne, ali količinski nedovoljne. Više zaposlenih u tim ustanovama nezvanično je kazalo Pobjedi da su tokom dežurstava za vrijeme praznika dva dana bili gotovo bez ijedne flaše rastvora.</p>
<p>– U dežurnom domu zdravlja za svega nekoliko dana potrošeno je više od 500 boca – kazali su sagovornici Pobjede.</p>
<p>Pobjeda je 20. decembra objavila da fiziološkog rastvora nema u slobodnoj prodaji u apotekama, dok ga u zdravstvenim ustanovama ima, ali u nedovoljnim količinama.</p>
<p>Iz Kliničkog centra Crne Gore tada su Pobjedi kazali da se isporuke fiziološkog rastvora realizuju na dnevnom nivou, u skladu sa raspoloživim količinama koje definiše Montefarm. Međutim, shodno obavještenju Montefarma od 10. decembra, kada su obaviješteni o problemu u isporuci proizvođača Hemofarm usljed regionalnog zastoja u snabdijevanju ovim rastvorom, uprava KCCG naložila je kontrolu postojećih zaliha u svim organizacionim jedinicama, racionalizaciju zahtjeva u skladu sa realnim potrebama, kao i preraspodjelu raspoloživih količina prema prioritetima, do potpune stabilizacije snabdijevanja.</p>
<p>Zdravstveni radnici domova zdravlja kazali su Pobjedi da je, iako su na nedostatak fiziološkog rastvora upozoravali nadležne, tek sredinom decembra iz menadžmenta stigla instrukcija da se sa tim sredstvom rukuje pažljivije, odnosno da se njegova upotreba svede na minimum.</p>
<p>To je, kako objašnjavaju, u praksi značilo da se terapije koje je moguće dati injekciono ili putem lijekova preferiraju u odnosu na one koje zahtijevaju infuziju.</p>
<p>Iz Doma zdravlja Glavnog grada su saopštili da ne postoji deficit fiziološkog rastvora, niti drugih medicinskih sredstava neophodnih za nesmetan rad te ustanove.</p>
<p>Iz Montefarma su pojasnili da nije došlo do potpunog prekida isporuka u njihovom skladištu, već da se fiziološki rastvor isporučuje u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova.</p>
<p>Do nestašice fiziološkog rastvora došlo je zbog problema u proizvodnji u fabrici Hemofarma, što je izazvalo regionalni poremećaj u snabdijevanju. Zbog toga su i građani i medicinski radnici u Srbiji, Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj imali slične poteškoće u pružanju zdravstvenih usluga.</p>
<p>Dok se u zdravstvenim ustanovama fiziološki rastvor nabavljao uz povremene nestašice, građani ga već mjesecima nijesu mogli kupiti u privatnim apotekama. Oni kojima je bio neophodan za kućne terapije i njegu često su ga nabavljali u Albaniji, po cijeni od oko 90 centi po boci.</p>
<p>Iz Montefarma su juče kazali Pobjedi da je Hemomont Podgorica proizveo dodatne količine fiziološkog rastvora koje nijesu dio tenderskih nabavki za javne zdravstvene ustanove, te da će se upravo te količine naći u slobodnoj prodaji na domaćem tržištu.</p>
<p>Do sada se u apotekama mogao pronaći isključivo fiziološki rastvor u malim ampulama, koji je neupotrebljiv za infuzije. Fiziološki rastvor se, osim za infuzione terapije, koristi i prilikom inhalacija, ispiranja, čišćenja i drugih medicinskih intervencija.</p>
<p>U međuvremenu, proizvođač Hemofarm je, prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva Republike Srbije, još 11. novembra prošle godine dobrovoljno povukao iz prometa određene serije infuzionih rastvora.</p>
<p>– Kompanija Hemofarm A. D. Vršac obavijestila je Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Srbije da dobrovoljno povlači sve serije ljekova Natrii Chloridi infundibile HF 500 ml, Natrii Chloridi Inf. Comp. Ringer HF 500 ml i Glucosi infundibile HF 5% 500 ml, proizvedene u periodu avgust–oktobar 2025. godine, nakon prijava o curenju rastvora iz pojedinih boca. Uzrok je u međuvremenu otklonjen, a kvalitet ostalih serija koje se nalaze u prometu nije doveden u pitanje – navodi se u saopštenju ALIMS-a od 14. novembra 2025. godine.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fstizu-nove-isporuke-bice-dostupan-i-u-apotekama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Stižu nove isporuke fiziološkog rastvora, biće dostupan i u apotekama

<p>Da vam se ne bi pridrijemalo tokom postnovogodišnjih praznika pobrinuli su se djelovi crnogorske vlasti koji neskriveno rade po nalogu autokrate Aleksandra Vučića. U svakoj pristojnoj demokratskoj državi rad za interes režima iz druge države imao bi jasnu pravnu kvalifikaciju iz Krivičnog zakonika. Kod nas je služenje stranom autokrati zapravo preporuka za državnu funkciju.</p>
<p>Elem, u po mnogo čemu važnu 2026. nijesmo ušli samo poplavama na koje se ne obrće premijer jer su valjda i to seoske teme. Nakon ovih meteoroloških nepogoda krenule su one političke. Predśednik Skupštine Crne Gore, naime, čestitao je ponovo protivustavni dan republike srpske, datum koji se u manjem entitetu BiH proslavlja u znak śećanja na dan kad je budući ratni zločinac Radovan Karadžić proglasio secesiju djelova Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo kampanjom nasilja, etničkog čišćenja, opsadiranja i terorisanja gradova i njihovih žitelja i, konačno, genocidom.</p>
<p>Nagradno pitanje glasi – kako premijer Crne Gore gleda na to što mu ključni koalicioni partner slavi datum koji simbolizuje najveći ratni zločin u Evropi nakon Drugoga svjetskog rata? Tema nije baš seoska, više je genocidna.</p>
<p>No ima u crnogorskoj politici i ljudi koji drže do obećanja – kad je svojedobno javno pristao ući u vlast s četnicima na državnom nivou, Ibrahimović je manje javno obećao da će raskinuti brak s DPS-om na lokalnom nivou. Dugo je tutnjalo sprem'te se, sprem'te i evo konačno ovih dana dok iznaodi sve same principijelne razloge da se sa slaviteljima ratnih zločinaca nakon državnog združi i na lokalnom nivou, Ibrahimović je spreman da se još jednom žrtvuje za opšti interes nanoseći smrtonosne udare velikosrpskom fašizmu vlastitom kolaboracijom s tom genocidnom ideologijom.</p>
<p>Da se ne pomisli da je Dragan Krapović i ove nepogode (kao ljetošnje) proveo izležavajući se na odmoru, stigla je vijest da je upravo on postavljen na čelo crnogorske delegacije u pregovorima s Hrvatskom, po modelu – pošalji piromana da ugasi požar. Mislim, da su po konkursu birali model da Crnu Goru dodatno posvađaju s Hrvatskom i tako nam zapriječe vrata EU, ovako gabaritno ubistveno rješenje teško da su mogli izabrati.</p>
<p>Drugi, pak, dio ključnog Spajićevog koalicionog partnera, onaj koji iz śene vodi Peđa Bulatović, glasoviti grijač kanabea i potrčko svih beogradskih autokrata u posljednjih 40 godina, ispostavio je Spajiću uslove za opstanak u Vladi. Svaki je redom pisan kao muzička želja za Aleksandra Vučića, doktrinarnog fašiste kojeg od drmanja vlastite stolice trenutno više brine čudnovata šansa da se Crna Gora domogne EU i tako izmakne predatorskim šapama njegovoga rušilačkog projekta.</p>
<p>Evo što je Peđina družina isporučila kao usplove Spajiću:</p>
<p>1. Proglašenje srpskog jezika službenim. Ovaj zahtjev obično prati kuknjava o diskriminaciji i ugroženim pravima, standardni repertoar velikosrpske mašinerije u pripremi svih kasapnica od '91. naovamo. Da Spajića nesklonog upućenosti u materiju podśetimo na nekoliko detalja vezanih za ovaj zahtjev. Srpski jezik je u Crnoj Gori definisan Ustavom kao „jezik u službenoj upotrebi“, s istom formulacijom kao u Ustavu Republike Srbije. Srpski jezik nema ni jedno jedino pravo manje u odnosu na crnogorski kao službeni ili druge jezike koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.</p>
<p>Ako nema uskraćenosti prava, dakle, nema ni diskriminacije. Prijedlog za izmjenu Ustava u domenu jezika i državnih simbola po aktuelnom Ustavu mora dobiti 2/3 podrške u Skupštini, a potom 3/5 potvrdu na referendumu. Bilo koji drugi pokušaj mijenjanja Ustava, kakav pominju kroz nepostojeći institut „dopuna“, protivustavan je i povlači krivičnu odgovornost za rušenje ustavnog poretka, makar Ustavnim sudom predśedavao Peđa Bulatović preko svoje najbliže rodbine. To vam znači da u godini u kojoj morate istrčati finiš EU integracija – što zahtijeva puni angažman svih djelova društva, a ne samo izvršne i zakonodavne vlasti – neko ovakvim prijedlogom predlaže klasičnu distrakciju kako bi se EU put sabotirao.</p>
<p>2. Nedavno se pristupilo promjeni Zakona o strancima da bi se spriječilo da ti stranci preko Crne Gore postanu građani EU, a sad nam bivši DF kao uslov za opstanak u vlasti isporučuje izmjene Zakona o državljanstvu da bi se preko dvojnog državljanstva desetinama hiljada građana druge države to pravo dodijelilo, što bi, naravno, moglo biti okidač za zaustavljanje pregovora o ulasku u EU.</p>
<p>Ili u brlog novog kruga balkanske mržnje i zaostajanja ili u hrabri iskorak ka vrijednostima razvijenog svijeta. Ultima je</p>
<p>3. Prijedlog uvođenja trobojke kao „narodne zastave“ i izmjene himne skrojeni su s istom intencijom. Pritom se uveliko manipuliše istorijskim nasljeđem. Kao prvo, aktuelna državna zastava svoju heraldičku tradiciju vuče još od Crnojevića i danas je simbol identifikacije svih građana Crne Gore. Kao drugo, termin „narodna zastava“ u osnovi je manipulativan jer pledira da dinastičke i dvorske trobojke knjaza/kralja Nikole s početka XX vijeka, koje su kao istorijska znamenja već zaštićene aktuelnim zakonodavstvom, nametne kao opšte, niječući građanski karakter države koju nije moguće svesti na etnički atribut jednoga naroda.</p>
<p>S himnom stvar slično stoji jer se kao dio otrovne kampanje ogađivanja svega što ima crnogorsku državnu prepoznatljivost ponavlja mantra da je autor teksta himne fašistički kolaborant Sekula Drljević iako je lako provjerljivo da je Drljević i to prije Drugoga svjetskog rata zabilježio samo jednu verziju ove narodne pjesme, onako kako su brojni drugi zapisivači usmenog nasljeđa drugđe bilježili različite varijante pjesama, pa ju je tada i objavio pod naslovom „Crnogorsko seljačko kolo“. Koliko je otrovna lažavina o crnogorskoj himni kao autorskoj pjesmi fašističkog kolaboranta ogavna manipulacija potvrđuje činjenica da je jednu varijantu ove pjesme Drljević još u đetinjstvu morao pjevati jer je bila dio propisanog školskog programa, a još i više svjedočanstvo sestre narodnog heroja Gojka Kruške da je njen brat s tom pjesmom na usnama skončao na fašističkim vješalima 1944. godine.</p>
<p>Kad je riječ o melodiji himne, pozvanijega suda od riječi etnomuzikologa Slobodana Jerkova sigurno da danas nema: „Nažalost mi nijesmo svjesni šta imamo i preko čega pretrčavamo! I to bi bila moja poruka onima koji ne ustaju na himnu, ne znajući šta treba da cijene i poštuju. Da pojasnim tek u šesnaestom vijeku su nastali dur i mol, a poznati etnomuzikolog Miodrag Vasiljević nazvao je antičkim durom! Nažalost ovo ne govorim samo zbog dijela onih koji sjede i u Skupštini Crne Gore, nego ponajprije što toga nijesu svjesni, a niti o tom baš mnogo znaju čak i moje kolege, muzičari pa i teoretičari...“</p>
<p>4. Posljednji isporučeni uslov nazvan je dijalogom koji to nije. Kampanja kojom Vučićevi poslušnici grubo manipulišu građanima Zete ubjeđujući ih da je bolje da se kanalizacija izliva u Moraču nego da se izgradi savremeni pogon za preradu otpadnih voda udžbenički je primjer političke sabotaže, čiju skupu cijenu mogu platiti u prvom redu građani Zete, a potom i svi ostali.</p>
<p>Milojko je Spajić dobio spisak jasno definisanih tema preko kojih će u narednom periodu vojvoda Mandić i Peđa Bulatović pokušavati na sve načine zaustaviti EU integracije. Na njemu je još jednom da odabere društvo. Ili će s onima kojima je cilj ne samo blokiranje ulaska Crne Gore u EU no i njena desuverenizacija, fašizacija i svođenje na ulogu Vučić-Putinovog satelita ili će otvoriti vrata za najširu moguću „koaliciju“ proevropskih snaga, koja neće obuhvatiti samo političke aktere nego nasušno potrebni nevladin sektor i akademsku zajednicu.</p>
<p>Ili, dakle, u brlog novog kruga balkanske mržnje i zaostajanja ili u hrabri iskorak ka vrijednostima razvijenog svijeta. Ultima je.</p>

Kako Vučićeva posluga minira EU put Crne Gore

<p>stanak Demokratske narodne partije u izvršnoj vlasti i vladajućoj koaliciji zavisiće od volje aktuelne vlade da pokrene izmjene Ustava, Zakona o državljanstvu i Zakona o državnim simbolima, kao i da prihvati rezultate referenduma održanog krajem minule godine u Zeti, a kojima bi se srpski jezik normirao kao službeni, omogućilo pravo na dvojno državljanstvo, trobojka postala narodna zastava u Crnoj Gori i uvažili stavovi lokalnog stanovništva vezani za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun.&nbsp;</p>
<p>To je predviđeno nizom zaključaka koji su juče usvojeni na sjednici Predsjedništva DNP-a i kojima su ministri iz redova te stranke obavezani da već na prvoj narednoj sjednici Vlade pokrenu ova pitanja, a time i ključne programske inicijative partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti njihove ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.</p>
<p>Funkcionerka DNP-a Maja Vukićević u Vladi premijera Milojka Spajića rukovodi resorom saobraćaja, dok je njen stranački kolega Milun Zogović potpredsjednik Vlade zadužen za infrastrukturu i regionalni razvoj.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko izmjene, koje budu inicirali, ne dobiju saglasnost većine članova Vlade, iz stranke Milana Kneževića poručuju da će Vukićević i Zogović podnijeti ostavke, dok će klubovi poslanika i odbornika u državnoj i Skupštini Glavnog grada uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića i upravi gradonačelnika Saše Mujovića.&nbsp;</p>
<p>Iz DNP-a, u saopštenju koje su medijima proslijedili nakon sjednice Predsjedništva, podsjećaju da ta partija nikada nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa takozvanim Barometrom 26.</p>
<p>Naglašavaju, takođe, da su programska opredjeljenja DNP-a u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima koji se, kako navode, jedino u Crnoj Gori ignorišu.</p>
<p>U DNP-u podsjećaju da su, nakon posljednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori, sve njihove inicijative vezane za normiranje srpskog kao službenog jezika, izmjene Zakona o državljanstvu i proglašenje trobojke za narodnu zastavu, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.</p>
<p>Kada je riječ o prečišćivaču otpadnih voda u Botunu, čijoj se gradnji protive građani Zete i zbog koga DNP i njen lider prijete izlaskom iz aktuelne vlasti, iz te stranke su podsjetili da nedavna policijska akcija, koja je obilježila početak gradnje tog postroijenja i tokom koje je, zajedno sa predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem, uhapšeno 54 ljudi, među kojima je bilo maloljetne djece, žena i starijih osoba, predstavlja „nedopustiv čin represije“ kojom su, kako tvrde, rukovodila „ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija“.</p>
<p>Iz DNP-a navode da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, te ističu da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Milojko Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Botuna.</p>
<p>Poručuju da ostaju spremni za dijalog, ali i da sa njihovim ideološkim i programskim principima „nema trgovine“.&nbsp;</p>
<p>- DNP u Vladi nije zbog fotelja, već zbog građana, koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu – navode iz Demokratske narodne partije i zaključuje da „Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca“.&nbsp;</p>
<p>Milan Knežević je, podsjećamo, pred sam kraj minule godine, odmah nakon policijske akcije u Botunu, izjavio da više nije član vladajuće većine i da će na Predsjedništvu stranke predložiti izlazak iz vlasti.&nbsp;</p>
<p>Jučerašnjoj sjednici Predsjedništva, na kojoj je, umjesto najavljenog izlaska iz vlasti, opstanak koalicionog sporazuma uslovljen podrškom programskim principima DNP-a vezanim za pitanja jezika, državljanstva, državnih simbola i Botuna, prethodio je javni apel koji je grupa građana Zete uputila Kneževiću, zahtijevajući od njega da ipak ostane u vlasti i političku borbu nastavi iznutra.</p>
<p>Oni u otvorenom pismu, objavljenom na portalu In4S, Kneževića upozoravaju da bi odluka DNP-a o napuštanju vlasti nanijela štetu interesima Zete i oslabila njen glas u institucijama.&nbsp;</p>
<p>- Građani Zete ne žele da Milan Knežević napusti vlast – navodi se u pismu.</p>
<p>U pismu se dodaje i kako bi njegovo napuštanje vlasti, osim interesima Zete, štetu nanijelo i ostalim opštinama u Crnoj Gori koje su mu, kako se navodi, dale podršku i koje od njega očekuju ozbiljnost i snagu da se odupre svim pritiscima i svima koji bi jedva dočekali njegovu ostavku.</p>
<p>- Mi koji smo Vas birali, mi koji stojimo uz Vas više od 20 godina, danas tražimo da nas ispoštujete. Naša podrška nije bila trenutna, niti vođena interesom, već dugogodišnja, dosljedna i iskrena. Upravo zato imamo pravo da kažemo da se odluke koje direktno utiču na sudbinu Zete ne smiju donositi pod pritiskom onih koji Zeti ne žele dobro. Oni koji danas najglasnije zahtijevaju da se „ispoštuje data riječ“, izgovorena u trenutku opravdane ljutnje i revolta, nijesu oni koji su Vam davali podršku kroz godine, niti oni koji su stajali uz Zetu kada je bilo najteže. Naprotiv, to su politički i interesni krugovi koji bi Vaš odlazak iz vlasti dočekali sa oduševljenjem, jer bi time oslabila pozicija Zete, kao i same koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i njen glas u institucijama. Vašu ostavku bi prvi pozdravili upravo oni koji Vas godinama ne žele tamo gdje se donose odluke. Građani Zete danas nemaju jačeg, glasnijeg i istrajnijeg predstavnika u institucijama od Vas. Vaše prisustvo u vlasti nije politički komfor, već prepreka onima koji bi da se odluke ponovo donose bez naroda i protiv naroda. Borba za Zetu se ne dobija napuštanjem institucija, već ostajanjem u njima i borbom iznutra, borbom dijaloga. Zato Vam poručujemo, Vaš ostanak u vlasti nije izdaja principa, već njihova odbrana. Vaš odlazak bio bi politička pobjeda onih koji Zeti ne žele dobro. Građani Zete stoje uz Vas, a vjerujemo i da mnogi širom Crne Gore očekuju da Vi ostanete uz njih – zaključuje se u otvorenom pismu Kneževiću.</p>
<h2>Đukanović: Sada je jasno da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere</h2>
<p><br/>
Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica <b>Nikoleta Đukanović </b>smatra da inicijative DNP-a liče na pokušaj unutrašnje sabotaže evropskog puta, na koje aktuelna vlada ipak neće pristati.&nbsp;</p>
<p>- Ne zato što su premijeru Spajiću ideološki strane, već zato što zna da bi to trenutno ugrozilo važan evropski projekat i povuklo ozbiljne finansijske posljedice – navela je ona u izjavi za Pobjedu.&nbsp;</p>
<p>Đukanović je, međutim, sigurna da su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Spajić tu temu ostavili za kraj kako bi se njome politički trgovalo u susret ili nakon parlamentarnih izbora iduće godine.</p>
<p>- Dakle, nije sporno da će ultimatum biti prihvaćen, samo ne sada. To će prije biti ustupak predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, nego Milanu Kneževiću - navodi sagovornica Pobjede.</p>
<p>Đukanović ističe i kako se sada najbolje vidio da su mještani Botuna izmanipulisani jer više, podsjeća ona, nema ni protesta, ni pobune.</p>
<p>- Pokazalo se da je pitanje izgradnje kolektora samo iskorišćeno kao sredstvo za političke igre i ostvarivanje partijskih ciljeva, koji su u velikoj mjeri usklađeni sa interesima centara moći izvan Crne Gore, prije svega u Beogradu. Sada, umjesto Botuna, u prvi plan dolaze identitetske teme, jezik, državljanstvo, ustavne promjene, što pokazuje da su prijetnje oko rušenja Vlade bile samo politički manevri bez stvarne namjere – zaključila je Đukanović.</p>
<p>Njen stav dijeli i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković, ističući kako nakon zaključaka Predsjedništva DNP-a „počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu“.</p>
<p>- Kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - napisao je Laković u objavi na platformi Iks.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fdukanovic-jasno-je-da-su-prijetnje-rusenjem-vlade-bile-politicki-manevri-bez-stvarne-namjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Tag: goro-moja