Predstava „Gospoda Glembajevi“ koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, biće izvedena večeras na Velikoj sceni nacionalnog teatra u 20 sati.
Dramaturg je Božo Koprivica, adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja Nela Otašević. 
Uloge tumače: Svetozar Cvetković, Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Stevan Vuković, Jovan Dabović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
- Krležina drama, kako je opšte poznato, nastala je kao omaž „Dubrovačkoj triologiji“ Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga. „Gospoda Glembajevi“ prevazilaze svoje pretke i uzore u angažmanu, u dijalozima, u briljatno napisanim karakterima i stilskim nijansama jedinstvenim u evropskoj dramskoj književnosti. Porodični ciklus pretvara se u krvavi cirkus, sa tragičnim, dokumentarnim, grotesknim i duhovitim partijama - zapisao je daramturg Božo Koprivica.
Predstava je višestruko nagrađena na Festivalu drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora “Teatar na raskršću” u Nišu. Nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Kristini Obradović za ulogu Barunice Kasteli Glembaj, Stevanu Vukoviću za najboljeg mladog glumca, a predstava u cjelini je nagrađena i od strane novinarskog žirija.
Ulaznice se mogu kupiti putem veb-sajta <a href="http://www.cnp.me">www.cnp.me</a> i na biletarnici, dok se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta publika može informisati i na društvenim mrežama <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Facebook</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Viber kanalu.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

“Gospoda Glembajevi” večeras na Velikoj sceni

Koncert jednog od najcjenjenijih crnogorskih rok i alternativnih muzičkih sastava Gospoda Glembajevi biće održan večeras, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, u subotu, u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa početkom u &nbsp;21 sat. &nbsp; 
 
Od prvog koncerta 1989. godine, snimili su tri studijska albuma „Zemlja faraona“ (1994), „Stomak ringišpil“ (1997) i „Ozvučenije” (2003) koji nisu objavljeni. Iz perioda devedesetih najpoznatiji posebno se izdvaja njihova prepoznatljiva pjesma „Ne znam“. 
 
U proteklih desetak godina objavili su nekoliko singlova i spotova za kompozicije, između ostalih „Drumovi“, „Leptirova pjesma“, „Stanovi“, 
„Okno“, „Lanac ishrane“, „Kaparadon“. 
 
Nastupiće u sastavu Srđan Vukadinović, Milivoje Pićurić, Goran Vukadinović, Pavle Bojić Buba, Igor Pejović i Stefan Pavićević. 
 
FUNK 2025 se realizuje u organizaciji Univerziteta Crne Gore, a tokom oktobra okuplja najuspješnije domaće i međunarodne umjetnike, naučnike i studente kroz više od 30 događaja iz oblasti umjetnosti, nauke i kulture.

Gospoda Glembajevi večeras u holu tehničkih fakulteta

Koncert jednog od najcjenjenijih crnogorskih rok i alternativnih muzičkih sastava – Gospoda Glembajevi biće održan, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, u subotu u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 21 sat.
Nastupiće u sastavu Srđan Vukadinović, Milivoje Pićurić, Goran Vukadinović, Pavle Bojić Buba,Igor Pejović i Stefan Pavićević.
Od prvog koncerta 1989. godine Glembajevi su snimili tri studijska albuma „Zemlja faraona“ (1994), „Stomak ringišpil“ (1997) i „Ozvučenije” (2003) koji nisu objavljeni. Iz perioda devedesetih posebno se izdvaja njihova prepoznatljiva pjesma „Ne znam“.
U proteklih desetak godina objavili su nekoliko singlova i spotova za kompozicije, između ostalih „Drumovi“, „Leptirova pjesma“, „Stanovi“, „Okno“, „Lanac ishrane“, „Kaparadon“.
FUNK 2025 se realizuje u organizaciji Univerziteta Crne Gore, a tokom oktobra okuplja najuspješnije domaće i međunarodne umjetnike, naučnike i studente kroz više od 30 događaja iz oblasti umjetnosti, nauke i kulture.

Gospoda Glembajevi u subotu na FUNK-u

Predstava „Gospoda Glembajevi“ Crnogorskog narodnog pozorišta, rađena po tekstu Miroslava Krleže u režiji Danila Marunovića, izvedena je sinoć u Narodnom pozorištu Niš u okviru takmičarske selekcije VI Festivala drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora „Teatar na raskršću“. Publika je izvedbu nagradila dugotrajnim aplauzima i ovacijama.
"Oduševljeni smo, divna predstava“, „Rijetko se u Nišu vidi dobra klasična predstava“, „Ne zna se ko je bolji“, „Predstava je vrlo atraktivna i efektna“ – bili su samo neki od komentara gledalaca nakon izvođenja.
Selektor festivala Spasoje Ž. Milovanović ocijenio je da je igranje „Glembajevih“ Crnogorskog narodnog pozorišta u potpunosti opravdalo očekivanja.
- Ova predstava je napravila iskorak – nemamo posla s muzejskim teatrom, već sa ozbiljno promišljenom predstavom, od koje je napravljena okosnica čitavog festivala - kazao je Milovanović.
Na okruglom stolu publike i kritike, dramaturškinja i kritičarka festivala Željka Turčinović istakla je da je riječ o predstavi visokih umjetničkih dometa.
- Glumci na virtuozan način govore Krležine rečenice i stvaraju radnju koja, posebno u prvom dijelu – u razgovoru oca i sina – doseže svoj vrhunac. Znamo da su Krležine rečenice misaone i zahtjevne, a ansambl ih je iznio izuzetno uspješno. Režija je sofisticirana i pažljivo oblikovana u skladu s Krležinim smjernicama - naglasila je Turčinović.
Glumac Svetozar Cvetković, koji tumači lik Ignjata Glembaja, kazao je da ga u ovoj drami najviše inspiriše Krležino duboko razumijevanje ljudske prirode, koja, kako je istakao, prevazilazi svako vrijeme.
Lik Leona Glembaja tumači Mišo Obradović, koji je istakao da Krleža u ovom djelu „piše o kraju jednog vremena koje doživljava svoj dekadentni vrhunac kroz prizmu jedne porodice“.

„Gospoda Glembajevi“ oduševili publiku u Nišu

Predstava "Gospoda Glembajevi" biće izvedena večeras u Beogradu, potvrdila je "Anteni M" ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Vujović je u kratkom razgovoru kazala da prema informacijama koje ona dobila iz Beograda, izvedba predstave je dogovorena prije tri, četiri mjeseca i večaras će biti izvedena u Narodnom pozorištu u Beogradu.
Podsjetimo, predstavu je režirao Danilo Marunović kojeg je BIA jutros privela i koji je nakon toga protjeran iz Srbije.
Ministarka Vujović je Anteni M takođe potvrdila da će Marunović napustiti Srbiju.

Vujović: Predstava "Gospoda Glembajevi" večeras ipak u Beogradu

Crnogorski reditelj i kolumnista Portala Analitika Danilo Marunović priveden je jutros oko 9 sati na informativni razgovor u Bezbjednosno-informativnu agenciju u Beogradu.
Kako saznaje Portal Analitika, agenti BIA upali su u Marunovićevu sobu u hotelu "Opera" u Beogradu, gdje on, podsjetimo, boravi povodom večerašnjeg gostovanja njegove predstave "Gospoda Glembajevi" (produkcija CNP) u tamošenjem Narodnom pozorištu.
Nakon toga, on je priveden na informativni razgovor, pri čemu se, prema informacijama koje je Portalu Analitika potvrdio njegov otac Slobodan Marnović, i dalje nalazi u prostorijama BIA-e.
Marunoviću je tom prilikom oduzet i telefon.
Kako je potvrđeno, uprava CNP-a je obaviještena o ovome i sa ambasadorom Crne Gore u Srbiji Nebojšom Đokovićem pokušava da sazna detalje Marunovićevog jutrošenjeg privođenja.

Danilu Marunoviću u Beogradu agenti BIA upali u sobu i odveli ga na razgovor

Predstava „Gospoda Glembajevi“, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), biće izvedena u petak, 27. juna na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu. Početak izvođenja je zakazan za 19.30 časova.
Riječ je o novoj produkciji nacionalnog teatra Crne Gore, rađenoj po drami Miroslava Krleže, u režiji Danila Marunovića. Adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je bio zadužen i za izbor muzike.
U predstavi igraju: Svetozar Cvetković, Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Stevan Vuković, Jovan Dabović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
Scenograf je Valentin Svetozarev, kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža, za scenski pokret bila je zadužena Tamara Vujošević-Mandić, a za scenski govor Dubravka Drakić. Izvršna producentkinja predstave je Nela Otašević.
Dramaturg Božo Koprivica podsjeća da je Krležina drama nastala kao omaž Dubrovačkoj trilogiji Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga, ali je, kako ističe, prevazišla svoje uzore u angažmanu, dijaloškoj strukturi i briljantno oblikovanim karakterima, ostavljajući poseban trag u evropskoj dramskoj književnosti.

CNP gostuje u Beogradu s predstavom „Gospoda Glembajevi“

U cilju daljeg jačanja regionalne saradnje, Crnogorsko narodno pozorište večeras će gostovati u Dubrovniku s predstavom „Gospoda Glembajevi“, koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović. Predstava će biti izvedena u Kazalištu Marina Držića s početkom u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.
- Gostovanje u Dubrovniku realizuje se na osnovu Sporazuma o saradnji između Crnogorskog narodnog pozorišta i Kazališta Marina Držića, koje je u januaru u Podgorici gostovalo s predstavom “Vidi kako Lokrum pere zube”, Ivane Lovrić-Jović u režiji Paola Tišljarića. Prethodno je upriličeno međusobno gostovanje predstava „Ja sam ona koja nisam“, Mata Matišića u režiji Vita Taufera (CNP) i „Kraljice“, prema Šekspirovim dramama u režiji Livije Pandur (KMD)- navodi se u saopštenju.
Predstavu „Gospoda Glembajevi“ vidjeće i publika u Skoplju već u ponedjeljak, 17. marta u Makedonskom narodnom teatru (MNT).
&nbsp;- Krležina drama, kako je opšte poznato, nastala je kao omaž Dubrovačkoj triologiji Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga. Gospoda Glembajevi prevazilaze svoje pretke i uzore u angažmanu, u dijalozima, u briljantno napisanim karakterima i stilskim nijansama jedinstvenim u evropskoj dramskoj književnosti- zapisao je, između ostalog, dramaturg Božo Koprivica.
&nbsp;Uloge tumače: Svetozar Cvetković, Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Stevan Vuković, Emir Ćatović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
&nbsp;Adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je bio zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.&nbsp;

CNP: “Gospoda Glembajevi” večeras u Dubrovniku, u ponedjeljak u Skoplju

Predstava „Gospoda Glembajevi“ koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, biće izvedena večeras na Velikoj sceni nacionalnog teatra u 20h, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).&nbsp;
Oni su saopštili i da su sve ulaznice su rasprodate.
Dramaturg je Božo Koprivica, adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja Nela Otašević.
Uloge tumače: Svetozar Cvetković, Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Lazar Dragojević, Stevan Vuković, Emir Ćatović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
- Krležina drama, kako je opšte poznato, nastala je kao omaž „Dubrovačkoj triologiji“ Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga. „Gospoda Glembajevi“ prevazilaze svoje pretke i uzore u angažmanu, u dijalozima, u briljatno napisanim karakterima i stilskim nijansama jedinstvenim u evropskoj dramskoj književnosti. Porodični ciklus pretvara se u krvavi cirkus, sa tragičnim, dokumentarnim, grotesknim i duhovitim partijama - navode u saopštenju.&nbsp;
U drami „Gospoda Glembajevi“ se uspon i propast jedne zagrebačke, trgovačke porodice mogu čitati kao kriza i rasulo jedne države ogrezle u kriminalu, laži, zločinu, licemjerstvu, primitivizmu...
- „Gospoda Glembajevi“ na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta su razbijeno ogledalo savremenih porodičnih, socijalnih, političkih i kulturnih prilika u Crnoj Gori - zapisao je daramturg Božo Koprivica.

“Gospoda Glembajevi” večeras na Velikoj sceni, sve ulaznice rasprodate

Policijski službenici su tokom vikenda realizovali 143 represivne mjere shodno Zakonu o strancima.
U okviru toga podnijeto je 95 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeta 23 rješenja o povratku lica, otkazan boravak za 20 stranih državljana, te iniciran prestanak privremenog boravka za četiri strana državljanina.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac podnijeto je 8.767 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.356 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 170 lica, dok je 149 stranih državljana protjerano iz Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
 Otkazan je boravak za 1.596 osoba, dok je za 1.306 iniciran prestanak privremenog boravka.

Tokom vikenda otkazan boravak za 20 osoba, 95 prekršajno procesuirano

Nakon trećeg kola Meridianbet Biznis lige Crne Gore u minifudbalu, ekipa Nelt MNE je usamljena na vrhu tabele sa maksimalnim učinkom. Do treće pobjede, lider je došao u duelu sa Monteputom, zahvaljujući boljoj igri u finišu i dvostrukom strijelcu Luki Petričeviću (3:1).
Nakon startnog poraza od Nelta MNE, novajlija Alter Modus je nanizao dvije ubjedljive pobjede - prvo protiv Cosmetics-a (5:1) a onda i nad bronzanim iz prošle sezone, ekipom Sincommerce (6:1). Sjajno je Alter Modus odigrao drugo poluvrijeme, u kojem je, nakon neriješenih 1:1 u prvih 20 minuta, u nastavku prosto deklasirao rivala.
Brzo se aktuelni šampion CEDIS oporavio od ubjedljivog poraza u prošlom kolu od DMD Delte (1:5), pošto je bez većih problema upisao sigurnu pobjedu nad NLB Bankom (3:0).
Najneizvjesnije je bilo u susretu između DMD Delte i Bar Koda (3:3). Dva puta je prošlosezonski vicešampion vodio (2:1 i 3:2), ali je Bar Kod stizao do izjednačenja.
Prvu ovosezonsku pobjedu, i to golom minut prije kraja meča ostvarila je Čistoća PG u duelu sa Cosmetics-om (2:1), kojem je to bio drugi poraz zaredom.
Rezultati i strijelci: DMD Delta - Bar Kod 3:3 (2:2) (Marko Spasojević u 8, Mitar Globarević u 11, Branko Mijović u 24. - Anel Asović u 1, Ilija Vojvodić u 12, Rijad Dervišević u 28.), Nelt MNE - Monteput 3:1 (1:1) (Matija Božović u 9, Luka Petričević u 34. i 38. - Semir Seratlić u 5.), Sincommerce - Alter Modus 1:6 (1:1) (Emir Hakramaj u 16. - Filip Lukačević u 3, 27. i 34, Stefan Radunović u 28. i 37, Igor Femić u 39.), CEDIS - NLB Banka 3:0 (2:0) (Goran Drobnjak u 4. i 16, Milan Mešter u 40.), Cosmetics - Čistoća PG 1:2 (0:0) (Saša Laban u 35. - Radovan Radulović u 23, Ivan Mališić u 39.), NALL International - CGES Elektroprenos odloženo, slobodan je bio M:tel.

Nelt MNE usamljen na vrhu

Suđenje optuženima koji se tereti za šverc skoro 2,5 tone kokaina odgođeno je u Višem sudu, jer je jedan od branilaca tražio izuzeće predsjednice vijeća sutkinje Nade Rabrenović i predsjednika Višeg suda Zorana Radovića.
Advokat Marko Radović u obrazložnjenju je naveo da sumnja u nepristrasnost sutkinje Rabrenović.
Ukazao je da je tražio da se postupak protiv njegovog branjenika Radovana Pantovića razdvoji i spoji sa drugim postupkom koji je u toku za isto krivično djelo, ali je taj prijedlog sutkinja Rabrenović odbila.
- Istim porukama se dokazuje krivično djelo u dva postupka - kazao je Radović.
On je dodao da izuzeće predsjednika Višeg suda traži jer je Radović učestvovao u kontroli ove optužnice.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Optuženi su uhapšeni u akciji "General".

Advokat Radović traži izuzeće sutkinje Rabrenović i predsjednika Višeg suda

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- kazala je u informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E crnogorska novinarka Tanja Šuković.
- Čitav javni prostor pretvorio se u jedan veliki reality, sve manje smo ljudi sa onim osobinama i vrijednostima koje bi trebalo da nas krase i ovo što se dešava porodicama žrtava masakara na Cetinju je jedna velika mrlja na svima nama, &nbsp;kazala je Šuković, ističući da postajemo društvo bez empatije.&nbsp;
Osvrćući se na činjenicu da porodice žrtava u cetinjskim masakrima još uvijek čekaju pravdu, te da je jedan od preživjelih u masakru u Medovini tužio državu i Cetinje i zbog štete koju je pretrpio, Šuković je kazala da to potvrđuje sramni nedostatak odgovornosti.
- Čuli smo u ovom prilogu da advokat pominje odgovornost. Odgovornosti nema, ni objektivne ni lične. Ja bih rekla da je ono što je strašno i što nas ljudski najviše pogađa to da postajemo društvo bez empatije. Vidjeli smo da je gospodin Milojko Spajić tek poslije dužeg vremena primio porodice žrtava, obećao im ponovni susret za petnaest dana do kojeg nije došlo. Mislim da je takvo izigravanje sa patnjom i dostojanstvom ovih ljudi sramno- kazala je Šuković.&nbsp;
<h2>Sektor bezbjednosti apsolutno nesposoban</h2>
Izlive ksenofobije i mržnje prema turskim državljanima, kao posljedice incidenta na Zabjelu, te reakciju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, hapšenje pogrešnih ljudi i uvođenje privremenog viznog režima, Šuković vidi kao rezultat apsolutne nesposobnosti sektora bezbjednosti što se vidjelo i brojnim ranijim, kao i ovom slučaju.&nbsp;
Takođe, smatra da postoji mogućnost da je nekome nije odgovaralo da se ovo spriječi, jer kako kaže, prosto je nemoguće da ne možete da spriječite nešto što se danima unaprijed najavljuje.&nbsp;
- Mnogo je čudno da kad neko iznese lažni podatak da u Crnoj Gori ima 110 000 Turaka vi odmah ne izađete sa pravom informacijom koliko tih ljudi ima u Crnoj Gori. Mnogo stvari se dešavalo, koje ukazuju na to da sektor bezbjednosti jednostavno nije u stanju da se nosi sa ovim izazovima, kao ni sa mnogim drugim i ja stvarno mislim da je ovo moglo da se spriječi, ali da nije. Iz kojih razloga- da li je u pitanju nesposobnost, želja da se ne spriječi, ili kombinacija tih stvari, pokazaće vrijeme- smatra Šuković.
<h2>Separacioni strah od fotelje</h2>
Osvrnula se na ponašanje političkih elita u Parlamentu.
- Gledala sam zasijedanje Skupštine kada je bio premijerski sat i na mene je snažan utisak ostavilo obraćanje potpredsjednika Skupštine, gospodina Nurkovića, koji je imao potrebu da kaže nešto o prijetnjama na račun reisa Fejzića. Nakon toga se obratio Aleksa Bečić koji je, svojim poznatim birokratskim rječnikom, iznio niz frazetina koje ne znače ništa. Poslije toga je gospodin Nurković imao potrebu da se zahvali gospodinu Bečiću, a ja sam se pitala na čemu mu on to zahvaljuje: zato što su optužili pogrešne ljude; zato što je bio haos na ulicama; zato što je zemlja mogla da sklizne u haos- upitala je Šuković.
Smatra da je takvo ponašanje bilo jako tužno i nedostojanstveno.
Izostanak adekvatne reakcije ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića kada je ukinut bezvizni režim za državljane Turske, sagovornica Televizije E posmatra kroz problem koji ima većina u vladajuim strukturama (gospodin Bečić, gospodin Šaranović i Šćepanovič), a to je separacioni strah od fotelje.
- Oni ne bi htjeli, nijesu spremni da prihvate odgovornost i posljedice za činjenje ili nečinjenje. Takvo stanje stvari je opisao Džoni Štulić ''meni se dušo od tebe ne rastaje'', što je mislim slučaj sa Ibrahimovićem i pomenutom gospodom.
<h2>Opasne poruke u javnosti</h2>
Misli da je sve što se dešavalo prethodnih dana bilo organizovano, jer ovdje se vrlo malo stvari dešava spontano.
&nbsp;- Poruke koje smo čuli one noći bile su užasne, izazivale su stid kod dobronamjernih građana stid, uplašenost, zabrinutost i potrebu da se izvinimo turskim državljanima. Bilo je mnogo poruka, prvenstveno na društvenim mrežama, u javnim nastupima političara, koji su se utrkivali ko će više da potpiruje. Bilo je mnogo ružnih poruka na tzv. trovačnicama, tj. internet platformama koje se predstavljaju kao portali. Jedna od poruka koja mi je zapala za oko je da su ti mladići vaspitavani u duhu tradicionalne Crne Gore i da ne mogu da dozvole nekom da im napada sestre i majke. Pritom su oni mislili da turski državljani napadaju sestre i majke- upozorila je Šuković.
Šuković bi zato, kao sestra i majka, koja prati šta se dešava u Crnoj Gori, poručila toj zabrinutoj gospodi, da sestrama i majkama ovdje veća opasnost prijeti od domicilnog stanovništva.
- &nbsp;Neka se ta gospoda potrude da budu dobri sinovi, očevi, muževi, jer kako gledamo u crnim hronikama, svakog dana neka sestra i majka je žrtva porodičnog nasilja, maltretiranja i zlostavljanja, a to nije uradio niko sa strana, već ljudi iz njihovog okruženja- naglasila je Šuković.
<h2>''Neoosmanizam'' kao uvod u haos</h2>
Digitialni forenzički centar objavio je analizu kako su mediji i političari govorili o stranim državljanima, iz koje se vidi da se antiturski narativ pojavio mnogo prije samog incidenta u Crnoj Gori, u čijem kreiranju su učešća imali i političari i javne ličnosti.
- Meni to govori vrlo mnogo. Sami znamo da je prije izvjesnog vremena Turska prodala ili poklonila Kosovu neke dronove, a sjutradan je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomenuo termin ''neoosmanizam'', koji se proširio preko srpskih tabloida, i koji &nbsp;je vrlo brzo stigao i do nas. I ovdje kod nas se mnogo pričalo o ''neoosmanizmu'' kao nekakvoj islamizaciji Crne Gore i opasnosti od turskih državljana. Meni to govori da nekom odgovara da ovu zemlju gurne u haos. Meni to govori da je vrlo lako i jednostavno, da ova zemlja potpuno potone u haos. Iako se svi deklarativno zalažu da mi uđemo u EU, nekom mnogo odgovara i da mi ne uđemo u Evropsku uniju- poručila je sagovornica Televizije E.
Šuković ističe da se boji od uticaja sa strane, jer smo mi jako podložni tome, kao mala sredina koja nema tu snagu.&nbsp;
- Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- poručila je Šuković.

Šuković: Ako neko sa strane gura ovu zemlju u haos, sa ovakvim neznavenim i bahatim vlastima nemamo puno šansi

Sa ulaza u prostorije Fakulteta primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne Gore u Igalu uklonjena je državna zastava Crne Gore, kako se vidi na fotografiji koju je Portalu ETV juče proslijedio naš čitalac.
- Ovo je neprihvatljivo. Zašto nema zastave – ogorčen je pratilac našeg portala.
Posljednjih godina, nažalost, česta je pojava da crnogorske zastave ili nema na zgradama državnih ili lokalnih institucija i ustanova, ili su pocijepane.
Ova ružna slika odnosa prema državnom obilježju, nažalost i slika je odnosa proruskih i prosrpskih vlasti naše zemlje prema Državi Crnoj Gori.
Nakon izbora u avgustu 2020. godine vlast su preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite predvođene Crkvom Srbije, vjerskom organizacijom koja je ključni nosilac velikodržavnog projekta susjedne Republike Srbije – „srpski svijet“.&nbsp;
Nove vlasti predano rade na reviziji crnogorske istorije, kulture, identiteta, urušavanju antifašističkih temelja naše države.
A jedan od glavnih stratega proruskih i prosrpskih vlasti je rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, osnivač ogavnog portala IN4S, koji mu služi kao batina za obračun sa građanskom Crnom Gorom, te osnivač Matice srpske.
Na poziciju rektora došao je ubrzo poslije promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Da li znate za zemlju u kojoj su posljednjih 20 godina inženjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, samo da bi se time udaljili od suštine istorijskog bića i nasljeđa njenog naroda? Da li ste čuli za zemlju u kojoj je tradicionalna crkva napadnuta od pseudoreligioznih organizacija koje su sponzorisane sa Zapada, a maskirane u formi pravoslavlja? Da li vam je poznata takva zemlja? Koje je njeno ime, Ukrajina ili Crna Gora – govorio je, pored ostalog, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore 2015. godine u Beogradu na konferenciji „Borba Rusije i Srbije juče idanas, Drugi svjetski rat, Jugoslavija 1991-1999, Ukrajina 2014-2015“.
Božović je na toj konferenciji predstavio svoju „Analizu vektora meke moći u Crnoj Gori“ kada je istakao da je „Srpska pravoslavna crkva najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori i ima ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila“.&nbsp;
- Crna Gora je u istorijskom smislu zemlja srpske pravoslavne, proruske i panslovenske duhovne suštine, ali su se ti slojevi pod dejstvom različitih uticaja polako trošili - kazao je tada, uz konstataciju i da su „socijalizam, američki filmovi i muzika krivi što Crnogorci više nijesu većinom proruski Srbi“.
Crnogorsku državnu zastavu sa jarbola ispred zgrade Rektorata UCG Božović, do sada, nije uklonio.
Prema dostupnim informacijama sa Portala UCG rukovodilac Studijskog programa Primijenjena fizioterapija je dr Dušan Mustur. Na lokalnim izborima u Herceg Novom 2021. godine Mustur je podržao listu proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Herceg Novog i Boke“.&nbsp;

Zašto nema zastave na zgradi Fakulteta primijenjene fizioterapije UCG?!

Ovo je 2025. godina i nema Nikole. Malo je drugačija narav. Niko te ne stiska da koporneš sa svjedocima, niko se nikoga ne plaši, a Ustav i zakon nijesu živa bića da bi se strecao od njih.
02.11.
15:12h
 
Poslao mi je prijatelj primjerak (štampani) zakona o Istražnom zatvoru od 10. novembra 1910. godine. Kojeg je po milosti Božjoj donio knjaz Nikola na predlog vršioca dužnosti u Ministarstvu pravde.
 
U članu 3 normirana su 3 pritvorska osnova. Prvi, ako okrivljeni bude zatečen na samom djelu (citat), drugi, ako postoji opravdana sumnja da bi mogao pobjeći, treći, da bi se djelo moglo ponoviti.
 
U članu 4 se kaže da pritvor ne može trajati duže od 4 mjeseca i da se može produžiti do 6 mjeseci i ni dan više. Da sud poslije toga mora da sudi.
 
Glavno. Ako se ne sudi u tom roku okrivljeni se mora odmah, dakle, odmah, pustiti na slobodu.
 
Znao je dobri Nidžo da se svjedoci trebaju pod hitno saslušavati i za to dao rokove. Lako mu je bilo. Sudovi su imali sve tehničke mogućnosti.
Automobile, mobilne telefone. A tek što su imali kurirsku službu. Očas su mogli, recimo, svjedoka sa vrh Komova ili iz Morače, Bratonožića obavijestiti te 1910. godine da odu do suda.
Nijesu morali zvati telegrafom u Andrijevicu, pa ovaj kurira, nađu mu konja ili magare kako bi po crnogorskim vrletima bio službeno urgentan.
Nije to kao danas. Danas je mnogo teže. Nemaju se mogućnosti iz Nikolinog doba.
 
Doduše, onomad nijesu ni mogli drugačije, jer Gospodar nije puštao na volju činovnicima da seire i u sebi govore "Načekaćeš se, nema žurbe, nećeš skoro, džaba ti pare… mi cemo sa svjedocima natenane".
 
Ovo je 2025. godina i nema Nikole. Malo je drugačija narav. Niko te ne stiska da koporneš sa svjedocima, niko se nikoga ne plaši, a Ustav i zakon nijesu živa bića da bi se strecao od njih.
U Crnoj Gori se ne određuje i predlaže pritvor da bi bio odmah ukinut. Jer što bi ga onda određivali, a i smijao bi se narod. A to je gore od svake zakonske obaveze
.Gospodaru, lezi đe si. Jer, da ustaneš kastiga bi onoga ko ti je to omogućio.
 
I malo o komšiji Abazoviću, koji se po televizijama krevelji na fakat da su neki ljudi uhapšeni, naravno ne zbog onoga što on ponavlja kao razlog evo pet godina, već zbog nečega zbog čega bi, da ima časti sve to njega natjeralo da ne priviri niđe među ozbiljne ljude.
 
P.S. Čovjek koji prljavo igra mora i sam malo da se uneredi, jer kroz glib se ne prolazi kao kroz parfimeriju.

Tag: gospoda-glembajevi

“Gospoda Glembajevi” večeras na Velikoj sceni

Gospoda Glembajevi večeras u holu tehničkih fakulteta

Gospoda Glembajevi u subotu na FUNK-u

„Gospoda Glembajevi“ oduševili publiku u Nišu

Vujović: Predstava "Gospoda Glembajevi" večeras ipak u Beogradu

Danilu Marunoviću u Beogradu agenti BIA upali u sobu i odveli ga na razgovor

CNP gostuje u Beogradu s predstavom „Gospoda Glembajevi“

CNP: “Gospoda Glembajevi” večeras u Dubrovniku, u ponedjeljak u Skoplju

“Gospoda Glembajevi” večeras na Velikoj sceni, sve ulaznice rasprodate

“Gospoda Glembajevi” večeras na Velikoj sceni

Tokom vikenda otkazan boravak za 20 osoba, 95 prekršajno procesuirano

Nelt MNE usamljen na vrhu

Advokat Radović traži izuzeće sutkinje Rabrenović i predsjednika Višeg suda

PRATITE TVe UŽIVO