Ambasada Palestine zahvalila je na kontinuiranim porukama podrške građana Crne Gore palestinskom narodu, koji je žrtva genocida koji Izrael i dalje sprovodi, navodi se u saopštenju.
Iz Ambasade su se oglasili nakon što se grupa građana okupila ispred Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” u Podgorici, protestujući protiv organizovanja manifestacije “Dani izraelskog filma”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-performans-otpora-ispred-kic-a-budo-tomovic-iza-dana-izraelskog-filma-je-pokusaj-kulturnog-pranja-genocida&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Građani Crne Gore dio su velike većine ljudi širom svijeta koji protestuju i pozivaju na konkretne akcije za zaustavljanje izraelskih gnusnih ratnih zločina, koji su odnijeli živote najmanje 54.000 Palestinaca, među kojima je 18.000 djece — i koji još uvijek traju - navodeno je u saopštenju diplomatskog predstavništva Palestine.
Napominju da se građani Crne Gore zalažu se za mir i pravdu, za ljudske vrijednosti i principe.
- Kulturni bojkot je minimalan i legitimni zahtjev kada je riječ o Izraelu, koji otvoreno sprovodi politiku etničkog čišćenja, vrši genocid nad palestinskim narodom, a čiji su premijer i drugi visoki zvaničnici pod istragom Međunarodnog krivičnog suda zbog ratnih zločina i za njih se traži hapšenje - ističu iz ambasade.
Dodaju da više ne funkcioniše agresivna izraelska propaganda s ciljem zastrašivanja i ušutkivanja ljudi koji se zalažu za mir, pravdu i odgovornost.
- Čak su i evropske vlade počele da najavljuju sankcije. Humanost će pobijediti, a Palestina će biti slobodna - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ambasada Palestine: Kulturni bojkot je minimalan i legitimni zahtjev, građani Crne Gore zalažu se za mir, pravdu i principe

Sjednica Skupštine, na kojoj je trebalo da poslanici raspravljaju o inicijativi dijela opozicije za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića i ponovo se izjasne o Sporazumu sa UAE, prekinuta je nakon što je usvojen dnevni red, a nastavak je zakazan za 3. jun. Mandić je, nakon date pauze, saopštio da je to bio zahtjev parlamentarne većine, ali nije dao obrazloženje za ovu odluku.
Sjednica Skupštine počela je danas sa satom zakašnjenja, a nakon uvodnih procedura šef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić tražio je pauzu.
- Da se dogovorimo oko nekih proceduralnih stvari - rekao je Čarapić.
Mandić je rekao da svim poslaničkim klubovima izlazi u susret na ovakve zahtjeve, pa je uslišio i ovaj PES-a i dao pauzu od pola sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6tYwhgJgoyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Pauza je trajala duže, a po povratku u skupštinsku salu usvojen je dnevni red. Nakon toga Čarapić se obratio u ime parlamentarne većine.
- Naš stav je da o svim tačkama dnevnog reda nastavimo da raspravljamo 3. juna, a ne danas - rekao je Čarapić, nakon čega je Mandić prekinuo sjednicu.
Podsjećamo, Inicijativu za smjenu Mandića u skupštinsku proceduru predali su poslanički klubovi Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD).
Iz tih poslaničkih klubova su tada kazali da se od konstituisanja 28. saziva Skupštine konstantno urušava njen integritet.
Šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je, obrazlažući inicijativu, rekao da se za nepune dvije godine nagomilalo desetine razloga koji upućuju na to da Mandić ne može više biti predsjednik Skupštine.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Mandić je uspostavio zid ćutanja povodom pokušaja teškog ubistva u kojem je učestvovao njegov bratanić i član njegovog obezbjeđenja, Danilo Mandić.
- Predsjednik Skupštine nije odgovorio na interesovanje građana kako je moguće da bezbjednosno interesantna osoba bude član njegovog obezbjeđenja - naveo je Nikolić.
U dnevni red sjednice uvršten je i Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku nakon što je, većinom glasova, prihvaćen prijedlog dijela parlamentarne većine da se dnevni red današnje sjednice dopuni tom tačkom. &nbsp;
Dopunu dnevnog reda tom tačkom predložili su poslanici Momčilo Leković, Dragan Bojović, Marko Kovačević i Bogdan Božović.
Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini, a jedna od tačaka biće i predlog o produženju roka za rad Anketnog odbora.

Bez obrazloženja: Mandić prekinuo sjednicu, nastavak 3. juna

Udruženje belgijsko-crnogorskog prijateljstva Montenegro i ove godine organizuje proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore kulturnim događajem pod nazivom „Dan crnogorske kulture i nasljeđa u Kraljevini Belgiji”. Manifestacija će se održati 31. maja, a njen važan segment biće omaž crnogorskom kralju Nikoli I Petroviću Njegošu, pod nazivom „Monarhija, nasljeđe, kultura”.
Tim povodom gošća emisije "Srećan dan" na Televiziji E bila je Slavica Kruščić Vasović, počasna članica Udruženja.
– Ljudi koji su na čelu ovog Udruženja imaju sposobnost da grade dobre odnose, bez nadmetanja, što je posebno važno jer je riječ o jedinom Udruženju crnogorske dijaspore u Belgiji – i to mnogo govori. Ne opterećuju se teškim temama koje su često prisutne u Crnoj Gori. Ne govore o tome kako se ko zove, već su posvećeni suštini - istakla je Vasović.
Prema njenim riječima, svake godine, posljednje subote u maju, Udruženje organizuje veče posvećeno kulturi Crne Gore, povodom 21. maja – Dana nezavisnosti.
– Njihov rad osjećam i prepoznajem kao iskren, posvećen i srčan, ali istovremeno i kvalitetan. Na pravi način prenose duh Crne Gore, njenu kulturu, jezik i identitet -kazala je Vasović.
Radi se o multikulturalnom događaju koji okuplja predstavnike Crne Gore iz svih krajeva, kao i članove crnogorske zajednice u Belgiji i belgijske građane, članove Udruženja.
U okviru večeri, publika će imati priliku da pogleda film o krunisanju kralja Nikole iz 1910. godine. Biće organizovane i izložbe akademskog slikara Raša Đurovića, koji tradicionalno priprema radove posebno za ovu priliku.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće: pijanista Aleksandar Božović, koji studira u Belgiji, sopran i profesorica pjevanja Marina Cuca Franović iz Kotora, muzičar Marko Prekončević iz Tuzi, sopranistkinja Karla Simons iz Belgije i harmonikaš Amir Hajdarpašić, koji iako rođen u Belgiji, njeguje ljubav prema crnogorskom nasljeđu. U programu učestvuje i rediteljka i muzičarka Dušanka Belada, književnica Nataša Žurić iz Mojkovca, kao i Lea Vratnica, dvadesetdvogodišnja djevojka rođena u Belgiji, poznata po izvođenju crnogorskih etno pjesama. Kulturno-umjetničko društvo Evropa iz Luksemburga upotpuniće cjelovečernji program.
– Ne smijem da zaboravim ni predivno pripremljene stolove, ukrašene specijalitetima iz Crne Gore i Belgije, koje s puno pažnje i bez napora pripremaju članovi Udruženja – žene i muškarci - dodala je Vasović.
Kako navodi, ko će prisustvovati manifestaciji u velikoj mjeri zavisi od ljudi koji vode Udruženje, a ove godine među zvanicama će biti predsjednica grada u kojem se događaj održava, predstavnici Ambasade Crne Gore u Briselu, kao i ministar za dijasporu.
– Ljudi iz Udruženja grade odnose bez nadgornjavanja, i to je, ponavljam, jedino Udruženje crnogorske dijaspore u Belgiji, što govori dovoljno. Ne opterećuju se pitanjima identiteta – njima je važno da slave Crnu Goru. I dok svi građani ne budu slavili 21. maj, teško ćemo prevazići podjele. Djeca porodica koje već godinama žive u Belgiji dolaze u Crnu Goru, govore crnogorski, bošnjački ili hrvatski, i to dovoljno govori o njihovom djelovanju, načinu života i vezama koje njeguju kako tamo, tako i ovdje - zaključila je Vasović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuEjK-OL1ngI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vasović: U Udruženju crnogorsko-belgijskog prijateljstva "Montenegro" se radi srcem, a opet kvalitetno se prenosi pravi duh Crne Gore

Na prvoj sesiji Međunarodne konferencije o ekonomiji i biznisu (MICEB 2025), koja se održava od 29. do 31. maja u Budvi, naglašeno je da su održive finansije temelj budućeg ekonomskog razvoja i ključna komponenta na evropskom putu Crne Gore.
U fokusu diskusije bila je važnost integracije održivih finansijskih praksi u nacionalne ekonomske politike, posebno za zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji. Učesnici su poručili da usklađivanje s evropskom agendom nije samo regulatorna obaveza, već i strateški korak ka povećanju konkurentnosti i jačanju ekonomskih potencijala.
U uvodnoj sesiji govorili su izvršni direktor NLB Grupe Blaž Brodnjak i guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Irena Radović.
Guvernerka Radović je istakla da su održive finansije neizostavan segment ekonomskih politika koje vode ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja i približavanju Crne Gore Evropskoj uniji.
– CBCG aktivno učestvuje u devet pregovaračkih poglavlja, pri čemu je naš najznačajniji doprinos u poglavljima 4 – Sloboda kretanja kapitala, 9 – Finansijske usluge, i 17 – Ekonomska i monetarna politika. U prethodnih 18 mjeseci ostvarili smo konkretne iskorake u svim tim oblastima – navela je Radović.
Posebno je ukazala na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime je naša zemlja postala prva u regionu Zapadnog Balkana koja je uključena u ovaj sistem. Ova integracija omogućava efikasnije, sigurnije i jeftinije bezgotovinske transakcije u eurima.
– Ulazak u SEPA sistem ne samo da osnažuje integritet crnogorskog finansijskog sistema, već dodatno učvršćuje institucionalnu odgovornost i kapacitete. Iako je proces zahtjevan, on je nužan – jer izgradnja povjerenja u naš finansijski sistem prevazilazi regulatorne zadatke. To je pitanje dugoročne finansijske stabilnosti, prosperiteta i održivog razvoja – poručila je Radović.
Govoreći o geopolitičkim izazovima i njihovom uticaju na održive finansije, izvršni direktor NLB Grupe Blaž Brodnjak upozorio je da je rat u Ukrajini snažno uzdrmao iluziju o trajnom miru u Evropi.
– Nakon Drugog svjetskog rata živjeli smo u uvjerenju o stabilnosti. Rat u Ukrajini nas je podsjetio da je Evropska unija možda skup mehanizam, ali i jedini koji imamo za očuvanje mira u Evropi – kazao je Brodnjak.
Dodao je da su mir i institucionalna nezavisnost ključni preduslovi za stabilnost, ekonomski napredak i kvalitet života građana.

Guvernerka Radović: Održive finansije ključne za evropsku budućnost Crne Gore

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o morskom ribarstvu, kojim će se, kako je objašnjeno, stvoriti uslovi za dugoročno održivo iskorištavanje ribljih resursa, detaljno uređenje privrednog, sportsko-rekreativnog i naučno - istraživačkog ribolova, bolja kontrola ribolovnih aktivnosti, veća zaštita riba drugih vodenih organizama i značajno unapređenje mehanizama za zaštitu, očuvanje i unapređenje riba i drugih vodenih organizama.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, ovaj Prijedlog zakona je usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom Evropske unije.
- U Evropskoj uniji se veliki značaj pridaje regulisanju ove oblasti. Cilj zajedničke ribarske politike je da obezbijedi dugoročnu održivost ribarstva, ali i dostupnost hrane i pristojan životni standard za zajednice koje se bave ribarstvom - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako je pojašnjeno, zakon je predložen u cilju ispunjenja obaveza preuzetih u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, vezanih za Pregovaračko poglavlje 13- Ribarstvo.
- Pozitivni efekti predloženog Zakona su stvaranje osnova očuvanje ribljih zajednica, zaštita morskih ekosistema, unapređenje životnih uslova ribara. Uspostavljanjem pravila propisanih ovim Zakonom u značajnoj mjeri suzbiće se nelegaini ribolov. Predloženi zakon ne prouzrokuje negativan uticaj u ovoj oblasti, već je pripremljen u cilju širenja mogućnosti za korisnike i regulisanja ove vrlo kompleksne oblasti Zajedničke ribarske politike - ističe se u saopštenju.
Takođe je naglašeno da primjena ovog propisa ni u kom slučaju ne može izazvati troškove gradanima i privredi, već upravo suprotno, danom ulaska Crne Gore u EU, dovešće do mogućnosti obezbjeđivanja dodatnih sredstava kroz Evropski fond za pomorstvo, ribarstvo.
Vlada je na dašanjoj sjednici utvrdila i Prijedlog zakona o akvakulturi koji je, kako kažu u Vladi, neophodan radi usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u cilju primjene programa podrške za akvakulturu, uz podjelu nadležnosti i uspostavljanje procedura kakve su definisane propisima EU.&nbsp;
- Ovim zakonom stvara se osnov za obezbjeđivanje efikasnog funkcionisanja oblasti akvakulture i uređuje se: dozvola i naknada za dozvolu u akvakulturi, ukidanje dozvole, područja za obavljanje dejelatnosti akvakulture, strane i lokalno neprisutne vrste u akvakuturi, procena rizika za životnu sredinu, lista uobičajeno korišćenih stranih i lokalno neprisutnih vrsta, podaci u akvakulturi, stavljanje na tržište proizvoda akvakulture, uz adekvatnu kontrolu sprovođenja djelatnosti akvakulture. Takođe, daju se osnove za donošenje nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture, kao i za obavljanje naučno istraživačkog rada u oblasti akvakulture. Definiše se i nadležno tijelo, savjetodavno tijelo kao i odbor za strane i lokalno neprisutne vrste u akvakulturi - naglašeno je u saopštenju.
Kako su rekli u Vladi, predložena zakonska rješenja doprinijeće razvoju sektora akvakulture i stvoriće bolje uslove za efikasno funkcionisanje svih učesnika uključenih u djelatnost akvakulture.&nbsp;
- Sve navedeno je u cilju postizanja veće konkurentnosti u sektoru akvakulture. Donošenje ovog zakona proisteklo je i iz potrebe usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU, a posebno imajući u vidu da u Crnoj Gori trenutno ne postoji jedinstveno zakonsko rješenje kojim je regulisana akvakultura kao jedna oblast, odnosno marikultura i slatkovodna kultura koju obuhvata jedinstveni zakon - poručuju ou Vlade.
Na današnjoj sjednici utvrđen je i Prijedlog zakona o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi. Ovim zakonom, kako su pojasnili u Vladi, uređuju se način i uslovi za dodjelu sredstava podrške korisnicima kroz strukturne mjere u sektoru ribarstva i akvakulture, kao i državna pomoć.&nbsp;
- Uvođenje strukturnih mjera neophodno je radi unapređivanja sektora ribarstva, promovisanja konkurentnog, ekološki i resursno održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, podsticanja sprovođenja mjera Zajedničke ribarske politike, kao i promovisanja ravnomjernog teritorijalnog razvoja područja gdje se obavljaju ribolov i akvakultura - istakli su iz Vlade.
Napominju da je donošenje Zakona neophodno radi usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u cilju primjene programa podrške za sektor ribarstva, uz podjelu nadležnosti i uspostavljanje procedura kakve su definisane propisima EU.&nbsp;
- Imajući u vidu navedeno, predložena zakonska rješenja doprinijeće razvoju ribarskog sektora i stvoriti bolje uslove za dodjelu sredstava podsticaja korisnicima. Zakon definiše i državnu pomoć koja se bazira na podršci iz nacionalnog budžeta i budžeta lokalnih samouprava, definiše način i uslove dodjele i vođenje evidencije - zaključuju u Vladi.

Zakonima žele da regulišu održivo iskoriščavanje i zaštitu ribljih resursa, bolju kontrolu aktivnosti, efikasno funkcionisanje akvakulture...

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Tag: gradani-crne-gore

Ambasada Palestine: Kulturni bojkot je minimalan i legitimni zahtjev, građani Crne Gore zalažu se za mir, pravdu i principe

Bez obrazloženja: Mandić prekinuo sjednicu, nastavak 3. juna

Vasović: U Udruženju crnogorsko-belgijskog prijateljstva "Montenegro" se radi srcem, a opet kvalitetno se prenosi pravi duh Crne Gore

Guvernerka Radović: Održive finansije ključne za evropsku budućnost Crne Gore

Zakonima žele da regulišu održivo iskoriščavanje i zaštitu ribljih resursa, bolju kontrolu aktivnosti, efikasno funkcionisanje akvakulture...

PRATITE TVe UŽIVO