<p>Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu veća je 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata.</p>
<p>Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu je 1,8 odsto veća u odnosu na drugo tromjesečje.</p>
<p>- Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u trećem kvartalu veći su 2,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Izvršeni efektivni sati su 0,2 odsto veći u odnosu na drugi kvartal.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova

<p>Vrijednost izvršenih građevinskih radova u četvrtom kvartalu prošle godine veća je 2,3 odsto u odnosu na isti period 2023, pokazuju podaci Monstata.</p>
<p>Vrijednost izvršenih građevinskih radova u četvrtom kvartalu je 12,1 odsto veća u odnosu na treće tromjesečje.</p>
<p>- Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u četvrtom kvartalu veći su dva odsto u odnosu na isti period 2023 - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Izvršeni efektivni sati su 2,6 odsto veći u odnosu na treći kvartal.</p>

Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova u odnosu na prošlu godinu

<p>Cijene nafte na međunarodnim tržištima blago su porasle u srijedu, blizu 62 američka dolara, balansirajući između očekivanja o prekomjernom snabdijevanju i strahovanja od uticaja geopolitičkih tenzija.</p>
<p>&nbsp;Na londonskom tržištu cijena barela bila je 50 centi viša i iznosila je 61,83 američka dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 51 cent višoj cijeni, od 58,46 dolara, prenosi Hrportfolio.</p>
<p>Posljednjeg radnog dana u godini pažnja trgovaca bila je usmjerena na očekivanja o viškovima u snabdijevanju. Prema podacima Američkog instituta za naftu (API), zalihe tog energenta prošle sedmice su porasle 1,7 miliona barela.&nbsp;</p>
<p>Sedmicu ranije povećane su 2,4 miliona barela.</p>
<p>&nbsp;Očekuje se da će službeni podaci američkog Ureda za informacije o energetici (EIA) pokazati pad zaliha od dva miliona barela u prošloj sedmici. Sedam dana ranije zalihe su porasle 405 hiljada barela.</p>
<p>&nbsp;Proteklih sedmica geopolitičke tenzije dodatno je rasplamsao sukob u Jemenu između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, članica Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC), kao i naredba američkog predsjednika Donalda Trumpa o blokadi izvoza venecuelanske nafte i njegove prijetnje o novom napadu na Iran.</p>
<p>&nbsp;U godini obilježenoj ratovima i sankcijama protiv Rusije, Irana i Venecuele, smanjena potražnja uzrokovana usporavanjem privrede uslijed viših carina i postupak normalizacije snabdijevanja iz zemalja OPEC‑a i njihovih saveznika doveli su do najvećeg godišnjeg pada referentne cijene barela nafte na londonskom tržištu od 2020, gotovo 18 odsto.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Na američkom tržištu barel je na godišnjem nivou pojeftinio 19 odsto.</p>
<p>Prosječne cijene na oba tržišta najniže su od 2020, pokazuju podaci LSEG‑a.</p>
<p>&nbsp;U ovoj godini većina analitičara očekuje da će ponuda na tržištu nafte nadmašiti potražnju, a procjene viška kreću se u rasponu od 3,84 miliona barela nafte dnevno, prema prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA), do dva miliona barela nafte dnevno, prema prognozama investicione banke Goldman Sachs.</p>
<p>&nbsp;Članice OPEC‑a i njihovi saveznici (OPEC+) u novembru su odlučili da će u prvom tromjesečju ovee godine obustaviti normalizaciju snabdijevanja naftom, zbog, kako su naveli, sezonski uslovljene niske potrošnje. Od aprila prošle godine OPEC+ je povećao snabdijevanje oko 2,9 miliona barela nafte dnevno.</p>
<p>&nbsp;Ako cijene značajno padnu, OPEC+ bi mogao ponovo da smanjiti proizvodnju, smatra Martijn Rats, glavni stručnjak za naftu iz banke Morgan Stanley, istakavši da bi do toga dovele samo drastično niže cijene, u nivou od oko 50 američka dolara.</p>
<p>&nbsp;Geopolitički rizici trebalo bi da podrže cijene nafte, uprkos tome što osnovni faktori ukazuju na prekomjerno snabdijevanje, očekuje direktor savjetodavne kompanije JTD Energy John Driscoll.</p>
<p>&nbsp;Odvojeni OPEC‑ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u utorak bio devet centi skuplji nego dan ranije i koštao je 61,12 USD.</p>

Cijene nafte blizu 62 dolara

<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> izjavio je da je mirovni sporazum za okončanje rata s Rusijom 90 odsto spreman, u novogodišnjem obraćanju koje se uglavnom fokusiralo na otpor Moskvi nakon njene pune invazije.</p>
<p>Zelenski je rekao da preostalih 10 odsto sporazuma za okončanje blizu četiri godine sukoba određuje sudbinu mira, sudbinu Ukrajine i Evrope.</p>
<p>U svom 20-minutnom obraćanju naciji, Zelenski je rekao da Ukrajina ne želi mir po svaku cijenu, dodajući da želi kraj rata, a ne kraj Ukrajine.</p>
<p>Navodeći da bi ukrajinsko povlačenje iz istočne regije Donbasa značilo da će sve biti gotovo, Zelenski je aludirao na maksimalistički zahtjev Rusije da Moskva osigura potpunu kontrolu nad industrijskom regijom u bilo kojem mirovnom sporazumu.</p>
<p>Moskva trenutno kontroliše oko 75 odsto Donjecke oblasti i oko 99 odsto susjedne Luganske oblasti. Te dvije regije su zajedno poznate kao Donbas.</p>
<p>Njihova sudbina bila je glavni kamen spoticanja tokom pregovora, budući da Rusija dosljedno odbija kompromis u svom cilju da preuzme punu kontrolu nad Donbasom.</p>
<p>U obraćanju, Zelenski je zahvalio liderima koji su podržali Ukrajinu, ali je rekao da namjere moraju postati sigurnosne garancije i biti ratifikovane.</p>
<p>Nakon razgovora između Zelenskog i njegovog američkog kolege <b>Donalda Trampa</b> na Floridi ranije ove sedmice, ukrajinski lider je rekao da je Vašington ponudio sigurnosne garancije na 15 godina, ali okvir za njihovu implementaciju još nije jasan.</p>
<p>- Potpisi pod slabim sporazumima samo hrane rat. Ili svijet zaustavlja Rusijin rat, ili Rusija uvlači svijet u svoj rat - rekao je Zelenski u svom obraćanju.</p>
<p>Zelenski je izrazio želju da pregovori o miru budu nastavljeni i ubrzani ovog mjeseca uz učešće američkih i evropskih zvaničnika.</p>
<p>Francuski predsjednik <b>Emanuel Makron</b> rekao je da će evropske države i saveznici, koji se trebaju sastati u Parizu 6. januara, preuzeti konkretne obaveze da zaštite Ukrajinu i osiguraju pravedan i trajan mir na našem evropskom kontinentu.</p>
<p>U srijedu su Trampovi savjetnici održali razgovore sa Zelenskim i savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke o okončanju rata u Ukrajini.</p>
<p>Američki specijalni izaslanik <b>Stiv Vitkof</b> rekao je da su razgovarali o jačanju sigurnosnih garancija i razvoju efikasnih mehanizama dekonflikta kako bi se pomoglo okončanje rata i osiguralo da se rat ne ponovi.</p>

Novogodišnje obraćanje Zelenskog: Plan za mir u Ukrajini je 90 odsto gotov

<p>Specifična akciza na cigarete od danas će biti povećana, dok će proporcionalna ostati ista.</p>
<p>Kako se navodi u obavještenju Uprave carina za akcizne obveznike, specifična akciza povećava se sa 53,5 EUR na 58,85 eura na hiljadu komada, dok proporcionalna ostaje ista na 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.</p>
<p>Takođe, izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, koje su u primjeni od danas, u akcizni sistem Crne Gore uveden je novi akcizni proizvod, i to nikotinske vrećice, dok su iz kategorije novih duvanskih proizvoda izdvojeni biljni proizvodi za pušenje.</p>
<p>Akcizna osnovica za nikotinske vrećice i biljne proizvode za pušenje je kilogram, a iznos akcize koji se plaća je 60 eura po kilogramu.</p>
<p>Akcizni obveznici su uvoznici ovih proizvoda na carinsko područje Crne Gore, kao i proizvođači koji ih proizvode i stavljaju u promet na teritoriji države.</p>
<p>Zakonom o akcizama propisana je prekršajna odgovornost i propisane novčane kazne ako se na dan povećanja visine akcize akciznih proizvoda ne izvrši popis zaliha tih proizvoda, obračun i uplata akcize, odnosno njihova razlika.</p>

Povećana specifična akciza na cigarete

<p>Crna Gora ima jedan dodatni problem koji se zove razdor između identiteta i ofanzivnog djelovanja srpskih obavještajnih službi i Srpske pravoslavne crkve. To znači da je u interesu politike da na odgovornim policijskim, obavještajnim i pravosudnim funkcijama ima osobe od „povjerenja“, a ne profesionalce – kazao je u intervjuu za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost <b>Sandi Dizdarević</b> komentarišući bezbjednostu situaciju u Crnoj Gori i stav Evropske komisije koja je ocijenila da je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala djelimičan.</p>
<p>Na pitanje zašto je to tako Dizdarević pojašnjava da se preko ministara prati i kontroliše rad direktora policije i tako se kontrolišu i usmjeravaju istrage zavisno protiv koga su pokrenute.</p>
<h2><b>POLITIZACIJA POLICIJE</b></h2>
<p>-Rijetke su situacije da danas na području Zadnog Balkana a time i Crne Gore imate profesionalne policijske i obavještajne službenike na rukovodećim pozicijama. Te osobe ne možete držati pod kontrolom, ne možete uticati na njihovu stručnost, jer ona je u direktnoj vezi sa zakonitosti – istakao je Dizdarević.<br/>
 On je komentarišući prijedlog izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službenici &nbsp;i da će sve ingerencije imati vrh MUP – a ukazao da nije „to samo u Crnoj Gori praksa“ koja se želi uspostaviti već u mnogim zemljama Zapadnog Balkana pa čak i u pojedinim EU zemljama.&nbsp;</p>
<p>-Sve se to radi pod izgovorom da će u narednih godinu ili dvije doći do kraha sigurnosnog sistema radi odlaska iskusnih kadrova u penziju, a da ne postoji uspostavljen sistem brzog upošljavanja, edukacija... Zapravo sve je to paravan za uspostavljanje zakonski normi koje će omogućiti moć kroz diskreciono pravo primarno ministara kao političkih persona da preko direktora policije primaju, otpuštaju i produžavaju radni angažamn, ali samo onim policijskim službenicima koji su odani, probrani i podobni. To nas uvodi u dodatnu politizaciju policije, stvaranje dehomogenizacije unutar policijskih redova, diskriminaciju i potpuno odsustvo struke – jasan je Dizdarević.</p>
<h2><b>O SIGURNOSTI</b></h2>
<p>On smatra i da je sigurnost u Crnoj Gori poprilično loša i da je takvom stanju doprinijela višedecenijsko urušavanje bezbjednosnog sektora, a posebno zapošljavanje nestručnog kadra, loša kadrovska politika, loše istrage, veze sa kriminalom....</p>
<p>Stanje sigurnosti jedne države pa tako i Crne Gore prati se na osnovu koeficijenata „koji procjenjuje kriminalitet, javnu i nacionaln“</p>
<p>-Kada posmatrate prvu oblast „procjenu kriminaliteta“ odnosno zvaničnu policijsku statistiku i saopštenja nadležnih vlasti, onda je stanje sigurnosti odlično, i glasi: „broj krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata je za 10 posto manji u odnosu za isti istraživački period prošle godine“. Međutim, sve države bivše Jugoslavije vode ovakve vrste statistika, pomoću kojih manipulišu. Kvalitet policijskog djelovanja po ponderu „stanje kriminaliteta“ je objektivno ukoliko se vrši strukturalna analiza krivičnih djela. Da bi bilo jasnije, primjera radi: u krvne delikte spadaju i krivična djela laka i teška tjelesna povreda, ali i ubistva. Statistički kada se obrađuju ona imaju isti značaj, ali strukturalno kada se analizira rezultati istraživanja pokazuju da su riješena krivična djela tjelesnih povreda dok ubistva osobito koja imaju elemente organizovanog kriminala ostaju u analima naučnih istraživanja – objasnio je Dizdarević.&nbsp;</p>
<h2><b>BEZ OBAVJEŠTAJNOG PRODORA</b></h2>
<p>Stručnjak za bezbjednost komentarišući tri pucnjave za tri dana smatra i da se policija i ANB zapravo nalaze u poprilično pasivnom odnosu, jer ovo nijesu prve pucnjave koje su se desile u samom gradskom jezgru, čime se dovodi u pitanje opšta sigurnost svih građana.&nbsp;</p>
<p>To znači da su kriminalne organizacije, prema riječima našeg sagovornika, postale toliko slobodne, da ne prezaju čak ni od represije, da su izgubile „etički kriminalni kodeks“, a to zahtjeva jedno veoma složeno istraživanje i srednjeročno i dugoročno strateško planiranje kako od ANB tako i od nadležnih policijsko pravosudnih organa za primarno represivnu reakciju.</p>
<p>-Sama činjenica da se pucnjave, ubistva, ranjavanja dešavaju u gradskim i centralnim zonama, pokazuje i još jedan bitan element, a to je da ANB ni policija nema ofanzivnog obavještajnog prodora, odnosno kada govorimo o policiji da nemaju kvalitetne krim obavještajne informacije jer oba modela rada temelje se na djelovanju prije posljedice, a ne po posljedici – kazao je Dizadrević.</p>
<h2><b>„REZULTATI“</b></h2>
<p>On je ukazao da u ukupnom zbiru EU pa i zemalja zapadnog Balkana po korupciji i organizovanom kriminalitetu Crna Gora je na izuzetno lošoj ljestvici. Ova ljestvica, objasnio je, temelji se na rezultatima nezavisnih međunarodnih organizacija koje djeluju pod okriljem UN organizacije.&nbsp;</p>
<p>-Organizovani kriminal sa koruptivnim krivičnim djelima, kao i ubistvima, te neovlaštenom proizvodnjom i stavljanjem opojnih droga u Crnoj Gori prednjači u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. Isto tako treba pohvaliti djelovanje pojedinih institucija poput pojedinaca unutar Specijalnog državnog tužilaštva koji su pokazali da mogu, i znaju, te su neke od bitnih predmeta organiziranog kriminala izveli do kraja i dokazali krivicu optuženih – rekao je Dizdarević.</p>
<p>Na pitanje kako komentariše da sa jedne strane imamo hvalospjeve o rezultatima koji dolaze od čelnika MUP-a i Uprave policije a sa druge podatke koji pokazuju drastičan pad povjerenja u rad policije po ocjeni Dizdarevića nema vlasti „posebno policijske koja neće iznositi rezultate koji njima idu u prilog“.</p>
<p>On ističe da kada bi se napravilo istraživanje konferencija na kojima su govorili direktori i ministari u svakoj Vladi građani bi vidjeli bi da se radi o istoj matrici - a to je da su policije pod njihovim rukovodstvom najviše postigle.</p>
<p><b>-</b>Odnos povjerenja građana u policiju može biti temeljen na objektivnim i subjektivnim svojstvima. Ako se ubistva, ranjavanja, pucnjave dešavaju u danu, u centralnim okupljalištima, kafićima, u blizini škola, univerziteta, onda se sasvim opravdano kreira subjektivni odnos nepovjerenja građana. Objektivni pokazatelj bi bio da policija riješi krivično djelo ubistva i liši slobode počinitelja, te zajedno sa tužioce dokaže krivicu. Međutim, ako je to ubistvo bilo u blizini škole onda je osjećaj nesigurnosti formiran - kazao je Dizdarević.</p>
<p>Na pitanje kako komentariše postupanje ljudi u bezbjednosnom sektoru i odsustvo odgovornosti s obzirom da su na Cetinju u dva maskra ubijene 23 osobe među kojima je i četvore djece, naš sagovornik smatra da moralna odgovornost danas više ne postoji, jer je uspostavljen novi sistem vrijednosti koji se temelji na pripadonsti određenim grupacijama.</p>
<p><b>-</b>Moralnost je skup vrijednosnih normi koji krase individu i direktno se može dovesti u vezu sa stručnošću i profesionalnošću. Nijedan moralan čovjek ne bi prihvatio visoku poziciju ukoliko njegov moralni vrijednosni sistem ne smatra da je stručan i da može odgovoriti državnom zadatku. Današnji rukovodioci odgovaraju samo u političkoj hijerarhiji, prelazeći s pozicije na poziciju, čak iako im je to prvo radno mjesto. Zamislite to ovako. Za mene i moj sistem vrijednosti, kao i za većinu profesionalaca u policiji ministar unutrašnjih poslova bi trebalo da bude u policijsko kriminalističkom ili obavještajnom smislu „vuk“, neko ko je iza sebe ostavio vidljive tragove u borbi protiv kriminaliteta, ko je svoju praktičnu djelatnost nadogradio akademskom. Međutim, kod nas su ministri umišljeni operativci koji nikada nijesu radili policijske poslove (čast izuzecima) i taj posao im je jedan od prvih političkih poslova ili prvo uposlenje – zaključio je Dizdarević.</p>

Interes politike je da na policijskim funkcijama budu poslušnici, a ne profesionalci

<p>Na dan kada je Vijeće Vrhovnog suda produžilo za još tri mjeseca pritvor <b>Aleksandru Mijajloviću</b>, podgorički biznismen je dobio potvrdu da uprava Istražnog zatvora neće uraditi ništa na poboljšanju uslova njegovog u Spužu. &nbsp;</p> <p>Prema informacijama Televizije E, Mijajlović je od 3. oktobra u pritvorskoj sobi sa još sedam pritvorenika. Iako podgorički biznismen od ranije ima zdravstvenih tegoba, kardiovaskularne prirode, uprava Istražnog zatvora nije vodila o tome računa, pa pritvorsko vrijeme, osim jednočasovnih šetnji, provodi u prostoriji u kojoj su svi, osim njega, strastveni pušači. &nbsp;&nbsp;</p> <p><b>PRITVORSKI USLOVI</b></p> <p>Na Mijajlovićevu molbu, uprava Istražnog zatvora dugo nije ragovala, sve do juče kada je konačno pozvan na razgovor kod <b>Vladmiira Šćepanovića</b>, načelnika Istražnog zatvora. &nbsp;</p> <p>Iako je načelnik Šćepanović, u prisustvu svojih pomoćnika, primio na razgovor Mijajlovića, ispostavilo se da ne postoji raspoloženje da se išta mijenja u postojećim pritvorskim uslovima. Načelnik je samo konstatovao da jedino što može jeste da mu da samicu, bez mogućnosti gledanja televizije?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123119120_783a71adef00065ed478ed0ff02222c9ae47359a88e80baea5702a12668ccefc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025123119120_783a71adef00065ed478ed0ff02222c9ae47359a88e80baea5702a12668ccefc" data-rendition-name="original" width="997" height="554" loading="lazy" alt="RAZLIČITI USLOVI ZA RAZLIČITE PRITVORENIKE: Detalj iz UIKS-a"> <figcaption>RAZLIČITI USLOVI ZA RAZLIČITE PRITVORENIKE: Detalj iz UIKS-a<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>To su uglavnom pritvorski uslovi koji se određuju po kazni, zbog nepoštovanja zatvorske discipline. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Nije to jedini signal lošeg tretmana podgoričkog biznismena.<b> </b>Televizija E je objavila da Mijajloviću, koji se od 3. oktobra u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom. Iz Uprave UIKS-a naša medijska kuća je obaviještena da dozvolu za kontriolisane pozive iz telefonske govornice odobrava istražni sudija Višeg suda <b>Goran Šćepanović</b>. &nbsp;</p> <p>Iako je prošle godine, u slučaju pritvaranja Mijajlovića, isti sudija dao dozvolu za javljanje porodici nakon samo sedam dana, sada – iako je proteklo 88 dana boravka u Spužu – Šćepanović uporno odbija da izda. &nbsp;</p> <p><b>RAZLIČITI ARŠINI </b>&nbsp;</p> <p>Aleksandar Mijajlović je uhapšen je početkom 2024. godine, zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe uključene u šverc cigareta, ali je nakon više od dva mjeseca pušten da se brani sa slobode uz jemstvo od 1,1 milion eura. Iako je u tom slučaju Viši sud smatrao da nema opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke, sada su i Viši i Vrhovni sud ocijenili da postoji i mogućnost uticajan na svjedoke i opasnost od bjesktva?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123119124_b61d8654d985cf31d9ada2889dee3bc1e0ccf41abcef3416ac5441aa7f16f1a5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025123119124_b61d8654d985cf31d9ada2889dee3bc1e0ccf41abcef3416ac5441aa7f16f1a5" data-rendition-name="original" width="1707" height="892" loading="lazy" alt="(NE)SPORNE ODLUKE: Zgrada u kojoj je Viši sud "> <figcaption>(NE)SPORNE ODLUKE: Zgrada u kojoj je Viši sud<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Ima još različitih pristupa: prošle godine, baš nakon pritvaranja Mijajlovića, isti sudija je dao dozvolu za javljanje porodici nakon samo sedam dana. Sada – iako je proteklo 88 dana boravka u Spužu – Šćepanović uporno odbija da izda dozvolu za makar jedan dnevni poziv prodici?! &nbsp;</p> <p>Istovremeno, neko se potrudio da Mijalović nema dostojan tretman u UIKS-u. Osim stanja u pritvorskoj sobi, duže od 60 dana biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgentski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore, iako je ljekar iz UIKS-a konstatovao da je neophodan snimak. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Očito: svjesno je ignorisan prijedlog za vanredni pregled u Kliničkom centru. Teško je objasniti koji su, osim političkih razloga, motivisali sudije Višeg suda da se na dozvili odlazak u bolnicu na pregled ramena. &nbsp;</p> <p>Sudeći po dosadašnjem tretmanu, djeluje kao da je Aleksandar Mijajlović neka vrsta političkog pritvorenika. &nbsp;</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p>

Mijajlović kao politički pritvorenik?!

<p>Čečenski lider i saveznik Kremlja,<b> Ramzan Kadirov</b>, hitno je hospitalizovan u Moskvi u noći između 24. i 25. decembra, nakon naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, navode ukrajinski mediji.</p>
<p>Ramzan Kadirov je u rusku prijestonicu doputovao kako bi učestvovao na sastanku Državnog saveta kojim je predsjedavao <b>Vladimir Putin</b>, ali se na sastanku nije pojavio, piše Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore portala Novaja gazeta Evropa.</p>
<p>Prema navodima izvora, Kadirov je kolima Hitne pomoći prevezen u Centralnu kliničku bolnicu Administracije predsjednika Ruske Federacije, a sastanak Državnog savjeta održan je bez predstavnika Čečenije.&nbsp;</p>
<p>- U Moskvi su jedva uspeli da reanimiraju, nakon čega se vratio kući i od tada se nije pojavljivao u javnosti - tvrdi izvor, prenosi Index.</p>
<p>Ovo nije prvi put ove godine da se izvještava o zdravstvenim problemima čečenskog lidera. Ranije tokom 2025. godine već je bio hospitalizovan u privatnoj klinici u Groznom, a njegovo stanje je od tada navodno nastavilo da se pogoršava. .</p>
<p>Sam Kadirov je ranije izjavio da doživljava „nervne slomove“ i „stalni osjećaj napetosti“, što je pripisao zabrinutosti zbog čečenskih boraca koji učestvuju u ratu protiv Ukrajine.</p>
<p>Istraga portala Novaja gazeta Evropa ranije je ukazivala na značajno pogoršanje zdravlja Ramzana Kadirova, što je, kako navode, pokrenulo proces promene vlasti u Čečeniji. Podsjetimo, Kadirov je još u maju izjavio da je zatražio da bude razriješen dužnosti.</p>

Ukrajinski mediji: Kadirov hospitalizovan u Moskvi

<p>Izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu </b>razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom <b>Donaldom Trampom</b>, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.</p>
<p>Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.</p>
<p>Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.</p>
<p>Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.</p>
<p>Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.</p>
<p>Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.</p>
<p>Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.</p>
<h2>Reakcija Teherana</h2>
<p>Iranski predsjednik <b>Masud Pezeškijan</b> odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.</p>
<p>Iranski ministar vanjskih poslova<b> Abas Aragči</b> pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.</p>
<p>Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.</p>
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
<p>Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.</p>
<p>Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.</p>
<p>Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.</p>
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
<p>Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.</p>
<p>Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.</p>
<p>Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.</p>
<p>Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).</p>

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

<p>Dok se u našim krajevima tek pale novogodišnje svjećice i priprema praznična trpeza, stanovnici istočne hemisfere su već uveliko zakoračili u 2026. godinu. Od pacifičkih ostrva do blještavog Sidneja, svijet je ušao u novu godinu uz neviđene vatromete i poruke mira, prenose Nezavisne.</p>
<h2>Prvi u 2026. godini: Kiribati i Samoa</h2>
<p>Kao i svake godine, prvi su Novu godinu dočekali stanovnici pacifičkih ostrva Kiribati i Samoa. U 11 časova po našem vremenu, uz tradicionalne plesove i skromnije, ali srdačne proslave, ovi arhipelagi su prvi otvorili kalendar za 2026.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMimiMefoInfo%2Fstatus%2F2006319556663337440%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006319556663337440%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Novi Zeland tačno u podne</h2>
<p>U 12 sati po našem vremenu, 2026. stigla je na Novi Zeland. To je prva velika država koja dočekuje Novu godinu, a njihov vatromet sa vrha Sky Tower-a (visokog 328 metara) u Oklandu važi za jedan od najljepših jer se vidi iz cijelog grada.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaqib15102312%2Fstatus%2F2006421499188752747%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006421499188752747%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Spektakl u Sidneju: 12 minuta čiste magije</h2>
<p>Dva sata kasnije (u 14 sati po našem vremenu), oči cijelog svijeta bile su uprte u Australiju. Sidnej je ponovo opravdao titulu „svjetske prijestonice dočeka“. Iznad čuvene Opere i Lučkog mosta ispaljeno je više od 8 tona pirotehnike.</p>
<p><b>Zanimljivost:</b> Ove godine Sidnej je uveo nove „eko-vatromete“ sa minimalnom emisijom dima, a vizuelni spektakl je bio fokusiran na motive okeana i zaštite prirode.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPopCrave%2Fstatus%2F2006372507037859966%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006372507037859966%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Japan i Južna Koreja: Tradicija i tehnologija</h2>
<p>U 16 sati po našem vremenu, Nova godina je stigla u Japan i Južnu Koreju. Milioni ljudi su se okupili kod hramova, ali i u centru Tokija. Umjesto klasičnog vatrometa, Šibuja je ove godine ponudila nevjerovatan „light show“ sa preko 3.000 dronova koji su na nebu formirali simbole sreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEntreLineaHQ%2Fstatus%2F2006418204566970726%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006418204566970726%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Seulu je tradicionalno 33 puta zazvonilo džinovsko zvono Bosingak.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGettyImagesNews%2Fstatus%2F2006410644266901568%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006410644266901568%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Kina i Hong Kong: Blještavilo iznad Viktorija Harbora</h2>
<p>U 17 sati, uz nevjerovatnu buku petardi i vatrometa, 2026. je stigla u Kinu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAltoConsciente%2Fstatus%2F2006423298108768330%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423298108768330%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Hong Kong je priredio "Simfoniju svetlosti" koja je obasjala nebodere, dok su sat vremena kasnije (u 18 sati) u novu godinu ušli Vijetnam, Tajland i Kambodža.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKayvanSabouri%2Fstatus%2F2006423877665305063%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006423877665305063%7Ctwgr%5E10fcb0c5aacc4e5f83dd18e237f8d8466fa8add5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Ko je sljedeći na redu?</h2>
<p>U ovim trenucima, proslave se polako pomjeraju ka zapadu:</p>
<p><b>Dubai:</b> Očekuje se jedan od najvećih vatrometa ikada oko Burj Khalife (u 21 po našem).</p>
<p><b>Moskva:</b> Crveni trg će zablistati u 22 sata.</p>
<p><b>Evropa i Balkan:</b> Mi smo na redu zajedno sa Parizom, Berlinom i Rimom.</p>
<h2>Putovanje dugo 26 sati</h2>
<p>Da cijela planeta uđe u novu 2026. godinu potrebno je ukupno 26 sati, zbog specifičnosti vremenskih zona i Međunarodne datumske granice. Nakon nas, slavlje se seli preko Atlantika u Brazil (oko četiri sata po našem), zatim u Njujork (šest sati) i Los Anđeles (devet sati).</p>
<p>Posljednji će u 2026. godinu ući stanovnici Američke Samoe, sutra oko 11 sati po našem vremenu, dok će nenaseljena ostrva Bejker i Hauland biti posljednje tačke na planeti koje će ući u novi kalendar, dva sata nakon toga.</p>